Opština Tivat nastavila je i tokom ovog mjeseca da pomaže jedno od svojih preduzeća koje je teško popgođeno efektima ekonomske krize prouzrokovane epidemijom koronavirusa.
Podaci iz analitičkih kartica objavljenih na sajtu lokalne uprave, pokazuju da je odlazeća DPS-SD-HGI vlast gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) 10.septembra preduzeću „Autobuska stanica Tivat“ (AST) čiji je Opština osnivač i jedini vlasnik, uplatila 17.000 eura.
To je već treća tranša novca u istom iznosu iz graske kase na račun AST, čiji se menadžment na čelu sa predsjednikom Borda direktora Rajkom Bulatovićem (DPS) i izvršnim direktorom Vasilijem Zejakom (DPS) još krajem maja obratio Opštini sa zahtjevom da se pomogne toj firmi. AST naime, zbog obustave međunarodnog, odnosno međugradskog saobraćaja u Crnoj Gori od druge polovine marta do početka juna tokom prvog vala epidemije korone, zapala u toliku krizu da već tada nije imala novca da isplati zarade svojim radnicima. Gradonačelnik Kusovac je taj zahtev menadžmenta AST prihvatio početkom jula i AST je tada dobila prvu tranšu pomoći iz optinskog budđeta u iznosu od 17.000 eura.
Autobuska stanica Tivat
Taj novac, kao i druga tranša pomoći u iznosu od 17.000 eura koji je AST dobila 7.avgusta, isplaćen je iz sredstava tekuće budetske rezerve, ali je to tada i objavljeno na sajtu Opštine, za razliku od najnovijih finansijkih izvještaja za period poslije lokalnih izbora na kojima je 30.avgusta dosadašnja tivatska DPS-SD-HGI vlast pretrpjela poraz. Za razliku od ranijih izvještaja u kojima su bili i dnevni izvodi prihoda i potrošnje iz biudžeta, kao i posebni izveštaji o potrošnji novca iz budžetske rezerve, toga više nema u podacima koje je Kusovčeva administracija stavljala na sajt Opštine za period od 1. do i zaključno sa 20.septembrom. Iz lokalne uprave nisu objasnili zašto među podacima koje su po zakonu, dužni objaviti za vrijeme trajanja izborne kampanje i neposredno nakon održanih izbora, više nema svih neophodnih izvještaja, među onima i izvještaja o utrošku novca uz stane budžetske rezerve.
Autobuska stanica Tivat na čijem je čelu od druge polovine prošle godine novi direktor Vasilije Zejak (DPS), inače zapošljava 15 stalnih radnika, a 2019. je poslovala sa ostatkom dobiti od 29.069 eura nakon oporezivanja. Odlukom lokalnog parlamneta Tivta na sjednici održanoj 30.juna, kompletan iznios lanjske ostvarene dobiti uoravo je zbog koronakrize ostavljen je na raposlaganje toj firmi kao tzv. nerapoređena dobit. Lani je kroz tivatsku autobusku stanicu prošlo ukupno 65.574 putnika što je 13,5% više nego 2018.
Nosilac liste ”Za budućnost Budve” Marko Carević izabran je danas, većinom glasova odbornika u lokalnom parlamentu, za predsjednika Opštine Budva u narednom četvogodišnjem mandatu.
Izbor Carevića podržalo je 19 odbornika od ukupno 33 u novoformiranoj skupštinskoj većini, prenosi RTV Budva.
Za izbor Carevića glasali su odbornici koalicije “Za budućnost Budve – Marko Bato Carević” i Demokrata, dok su, osim Carevića, uzdržani bili odbornici Socijaldemokratske partije i Građanskog pokreta URA, Petar Odžić i Blažo Rađenović.
Sjednici budvanskog parlamenta ne prisustvuje 11 odbornika koalicije Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije i Crnogorske.
Carević je funkciju predsjednika Opštine Budva obavljao od 5. januara prošle godine, dok ga u junu ove nije smijenila tadašnja skupštinska većina koju su činili odbornici DPS, SD, Crnogorske i nezavisni odbornik Stevan Džaković.
Kao bivši članovi, a većina potpisanih i kao osnivači HGI-ja- ali prije svega kao autohtoni Hrvati iz Crne Gore koji uvažavamo ovdašnju političku realnost- moramo reagirati na dva medijska istupa koji su se desili u nekoliko prethodnih dana:
a) na neprimjeren komentar g. Grubišića povodom novonastale situacije u Crnoj Gori- tj. povodom neulaska ni kandidata HGI-ja ni kandidata HRS-a u Skupštinu Crne Gore- prilikom njegovog gostovanja u emisiji „Globalna Hrvatska“;
b) na riječima podrške ministra Grlić Radmana aktualnom predsjedniku HNV-a Zvonimiru Dekoviću.
Počnimo od izlaganja veleposlanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori u pomenutoj emisiji.
Naime, u svom osvrtu na činjenicu da HGI nije dobio povjerenje Hrvata u Crnoj Gori veleposlanik Grubišić iznio je više proizvoljnih ocjena i neprimjerenih izjava koje ne pristaju diplomatskom predstavniku Republike Hrvatske, što bi, da je sreće, trebao biti ponos državi koju predstavlja i snažna poveznica Republike Hrvatske i Republike Crne Gore. Naravno, trebao bi unapređivati dobrosusjedske odnose i biti na usluzi svima zbog kojih zauzima mjesto veleposlanika u Crnoj Gori. Falsificiranjem realnosti kad je u pitanju njegova deskripcija funkcije i djelovanja HGI-ja, g. Grubišić, međutim, ne radi ono zbog čega je došao u Crnu Goru; naprotiv.
Kada se već (uzgred budi rečeno, veoma nediplomatski) usudio hvaliti imenom i prezimenom aktualne istaknute reprezente HGI-ja- ljude koji su, inače, uništili onu stranku Hrvata osnovanu 2002.- ne smatrajući da bi oni koji unište stranku trebali podnijeti konzekvence svog neuspjeha, dužni smo mu, iznoseći nekoliko činjenica, pojasniti neke stvari.
Jedina točna izjava u komentaru g. Grubišića je da je HGI osnovana 2002. godine. Odmah nakon toga podatka dolazi “ali“. Ali, na žalost, kako reče veleposlanik Grubišić, „HGI nikada nije uspjela postići da većina Hrvata glasuje za nju“. Nakon, kako kaže veleposlanik Grubišić, višedecenijske stigmatizacije Hrvata, svuda, pa i u Crnoj Gori- a mi bismo dodali pogotovo u Crnoj Gori od 1990. naovamo- HGI osnovana je u Tivtu i na tim prvim izborima na koje je izašla, veleposlaniče Grubišiću, osvojila je 1035 glasova i 6 odlučujućih mandata u tivatskom lokalnom parlamentu!!!To je bila znakovita većina hrvatskog glasačkog tijela u Tivtu!!!
Dakle, veleposlaniče Grubišiću, ne obmanjujte hrvatsku javnost netočnim podacima; to ne pristoji nikome, a napose ne jednom veleposlaniku. Koliko glasova bokeljskih Hrvata danas osvaja Vaš favorit Adrijan Vuksanović? A dojučerašnja Vaša miljenica, sada predsjednica jedne nove „hrvatske“ stranke u Crnoj Gori, gđa Marija Vučinović? Veoma malo, i to još uz svesrdnu podršku i Vas i- od 23.09.2020.- bivšeg crnogorskog DPS režima. Da rezimiramo: nisu Hrvati u Crnoj Gori ni slijepi ni glupi, a ni sumnjivih imena i prezimena, kako bi se iz Vašeg “diplomatskog“ osvrta moglo zaključiti.
Istina je, g. Grubišiću, da je HGI osnovana uz snažan otpor režima koji su i tada i do jučer personificirali g. Milo Đukanovic i DPS: isti oni koji su osmislili i predvodili napad na Dubrovnik i Republiku Hrvatsku, deportirali Muslimane iz Crne Gore u BiH svojim saveznicima u zlu i svim silama podržavali te aktivno sudjelovali u ratu na prostorima bivše SFRJ. Odlučujući glas za rat uvijek je dolazio od tih- tada ratnohuškača, a danas velikih Evropejaca iz Crne Gore- čiji je pune četiri godine- na ogromnu sramotu i zgražavanje najvećeg broja Hrvata u Crnoj Gori- najpouzdaniji sluga bio, sada, Bogu hvala, već bivši, „predstavnik“ Hrvata u Skupštini Crne Gore.
Istina je, g. Grubišiću, ono što se Vama nikako ne dopada: da je HGI na izborima 2016. „osvojila“ mandat po povlašćenom cenzusu za Hrvate u Crnoj Gori od 0.35% glasovima iz unutrašnjosti CG, gdje Hrvata praktično i nema. Ali tada Vam nisu smetala imena i prezimena sumnjivog hrvatskog podrijetla. Poznata je izjava jednog od aktualnih čelnika ove stranke:“Sramota me je što dobijamo glasove u Kolašinu, a ne dobijamo ih u Gradiošnici“ (mjesna zajednica u Tivtu odakle je on). Da li Vam je jasno da ovakav HGI nema ugled ni kod Hrvata, a ni kod bilo koga drugog? Naravno da Vam je jasno, ali zbog nečeg što je samo Vama poznato to nikad nećete javno reći. Po čijem je mišljenju Adrijan Vuksanović (bio, Bogu hvala) najbolji predstavnik Hrvata u Crnoj Gori? Po Vašem? Po mišljenju DPS- a? Kako uopće netko može biti najbolji predstavnik nekog naroda ako ima (preciznije rečeno, nema) potporu u tom narodu kao što je (nije) imao Adrijan Vuksanović? Mnogo teških pitanja za Vas, g. Grubišiću. A bilo bi nam jako drago da javno odgovorite na njih.
Istina je, g. Grubišiću, i to da je HGI osnovana bez znanja i bez podrške Republike Hrvatske. Podršku nismo tražili, jer potvrdu sebe kao nekoga tko je rođen kao Hrvat ne trebamo ni od koga. Niti smo Hrvati zbog Zagreba, niti zbog Podgorice: nismo to bili tada, a nismo ni sada. Nismo Hrvati po zanimanju kao Vaši miljenici iz aktualnog HGI-ja, nego autohtoni narod u Boki Kotorskoj i šire, u Crnoj Gori. U svom djelovanju nismo napravili ni najmanji gest kojim bismo doveli u pitanje čast i obraz ponosnog hrvatskog naroda, a isto tako ni čast i obraz svih drugih naroda sa kojima dijelimo životni prostor.
Istina je, veleposlaniče Grubišiću, sljedeća: taj početni i iskonski HGI, ta ugledna i jaka stranka, uništena je od strane onih kojima takav HGI- dakle jedna stranka neovisna o bilo komu sem o interesima Hrvata u Crnoj Gori, HGI koji bi doista brinuo o interesima svih Hrvata u Crnoj Gori, a ne, kako je to sad slučaj, o interesima nekolicine Hrvata poltrona- nije odgovarao. Nismo htjeli nikome biti sluge, niti servis i transmisija za poslove koji se tiču tzv. visoke politike: ni Podgorici, ni Zagrebu. Na našu nesreću- i nesreću Hrvata u Crnoj Gori- u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici našla su se dva groteskna pajaca i politička redikula i diletanta- g. Zvonimir Deković i g. Adrijan Vuksanović- koji su, zarad svojih vlastitih privilegija i interesa, pristali na tu ulogu (a, nažalost, i na mnogo štetnije i prljavije stvari). Stranačke prostorije HGI-ja svojevremeno bile su obijene pod okriljem noći; pod zaštitom režima DPS-a izvršen je puč i instalirana „predsjednica“, koja je sada osnivač druge stranke sa hrvatskim predznakom: stranke koju ste Vi prepoznali kao krivca za neuspjeh na izborima. Varate se, g. Grubišiću: krivci su oni svi zajedno. Jer, njihova mjera hrvatstva mjeri se osobnom korišću- od fotelja pa nadalje. Hrvatski narod u Boki to zna. Vi ne znate. Ili, što je još gore, ne želite znati. Puno će se više znati, g. Grubišiću, o Vašim favoritima u vremenu koje je neposredno pred nama, te koji su sve razlozi gubitka povjerenja u te ljude; kad su neki od njih u pitanju, čak i u njihovoj obitelji.
Da rezimiramo ovo obraćanje Vama, veleposlaniče Grubišiću. Istina je sljedeće: ovi „predstavnici“ hrvatskog naroda, Vaši favoriti među Hrvatima u Crnoj Gori, uništili su onaj prvobitni HGI, koji je jedini bio pravi politički izraz i reprezent želja i potreba Hrvata u Crnoj Gori. Vi sad hvalite neke od uništitelja tog HGI-ja, a neke kritizirate. Zar nisu bili zajedno toliko godina? Da li je Vaš posao da tako utičete na mišljenja ljudi bilo gdje? I još nešto, veleposlaniče Grubišiću: ne možemo a da ne primijetimo da se Vi otvoreno miješate u unutarnje stvari druge suverene države. Na taj način činite štetu i Republici Hrvatskoj i nama Hrvatima koji živimo u Crnoj Gori. Zato, ne vrijeđajte nam inteligenciju svojim nediplomatskim savjetima o imenima i prezimenima i o ostalim stvarima vezanim za naš opstanak na ovom svetom prostoru; sačuvajte to za Vaša druženja uz objed sa partnerima i raspravu da li su gambori bolje ili lošije pečeni.
1.Grlić Radmane, prema Vama, iz razloga objektivne prirode- zato što, za razliku od g. Grubišića, ne boravite stalno u Crnoj Gori i moguće je da nemate prave informacije o stanju u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori- nužno moramo biti blaži. Stoga možemo razumjeti da ste prije nekoliko dana- u telefonskom razgovoru s njim, kako su objavili neki mediji- pružili podršku g. Adrijanu Vuksanoviću. Ali- s obzirom na razvoj društveno-političke situacije u Crnoj Gori- nikako ne možemo razumjeti Vaše ponovno jučerašnje davanje podrške- opet u telefonskom razgovoru- jednom visokom funkcioneru HGI-ja, aktualnom predsjedniku HNV-a g. Zvonimiru Dekoviću. Budite oprezni, g. Grlić Radmane, kad (i ako) ubuduće budete davali podršku nekome iz hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Jer, nije mudro davati podršku ljudima koji su, najblaže rečeno, na silaznoj političkoj putanji. A davanje javne podrške ljudima kao što su g. Zvonimir Deković i g. Adrijan Vuksanović ne utiče dobro ni na Vaš osobni dignitet.
P.S.: na kraju, moramo se vratiti na g. Veselka Grubišića. Veleposlaniče, ipak Vam moramo zahvaliti. Poslije ovako diletantskog, nediplomatskog nastupa, a ponukani pranjem obraza kojega su Vaši puleni dobrano pokušali ocrniti zajedno sa Vama, smatrajte se razlogom eventualnog osnivanja nove, prave i istinske- za razliku od aktualnog HGI-ja i HRS-a-stranke Hrvata u Crnoj Gori. Naravno, o tome nećete biti obaviješteni, niti pozvani na osnivačku skupštinu. Zato što Vi, g. Grubišiću, to definitivno ne zaslužujete.
SMŠ “Danilo Kiš” organizuje potpisivanje peticije: Da li ste za to da vaša djeca pohađaju školu ili da to bude organizovano on-line?- saopšteno je iz Savjeta roditelja.
Kako su saopštili, roditelji peticiju mogu potpisati u holu škole i naredna dva dana, 24. i 25. septembra u terminu od 10 do 12 sati.
Podsjetimo, Savjet roditelja S.M.Š “Danilo Kiš” iz Budve je na održanom sastanku 17. septembra, usvojio sa jednim glasom protiv Odluku o pohađanju nastave učenika.
Iako je Ministarstvo prosvjete, kako su tada istakli, prvo dozvolilo da se nastava organizuje u skladu sa kapacitetima škole a vezano za mjere NKT, juče je isto to Ministarstvo demantovalo sebe i ostalo pri stavu da se nastava održava online.
“Imajući u vidu sve zdravstvene rizike ali i još veće rizike za psihosocijalni razvoj djece u tinejdžerskim godinama, mi roditelji smo izričitog stava da naša djeca na našu odgovornost treba da idu u školu”, naveli u saopštenju.
“Molimo sve zainteresovane roditelje da dođu i da je potpišu. Stava smo da ovim primjerom treba da se vode i druge škole u Crnoj Gori te da o budućnosti i psihofizičkom razvoju naše djece treba da odlučujemo MI roditelji a ne kompromitovani NKT”, poručili su.
Iz Savjeta roditelja napominju da je odluka na roditeljima, a da mjere opreza treba svaka škola u saradnji sa roditeljima da preduzima.
Jovana Bojović, dramska spisateljica, scenaristkinja i pjesnikinja, pobjednica je Konkursa za najbolji savremeni domaći dramski tekst inspirisan stihovima crnogorskog pjesnika Vitomira Vita Nikolića: „Zaustavite planetu, ja hoću da izađem“.
Konkurs na koji je pristiglo osam radova su početkom maja raspisali Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Opština Kotor.
– Iako je propozicijama Konkursa predviđen lirski motiv, drama „Đevič kamen“, hirurški preciznom dramskom kompozicijom i strukturom, kroz dijaloge i monolge junaka, promišlja širom otvorenih čula, dajući fragmentalno slike o prolaznim nepredvidljivostima naše svakodnevice. Iako je dramska radnja vezana za crnogorsko podneblje, ovaj dramski tekst nosi univerzalne vrijednosti i obilježja savremenog svijeta koji se svakodnevno susreće sa osvajanjem slobode, individualne ili u širem značenju te riječi – navodi se u obrazloženju žirija.
Junaci drame Jovane Bojović, prema saopštenju žirija, prožeti snažnim i najčešće potištenim osjećanjima, otkrivaju narative koji su opipljivi do te mjere da se teško može odvojiti ovo literarno djelo od realnog života.
– Upravo ta nevidljiva potka, dramu „Đevič kamen“ preporučuje za najbolji dramski tekst i inscenaciju jer čitaocu (gledaocu) daruje obilje osjećanja koja su ne samo moguća nego i te kako realna i stvarna. Ma koliko na prvi pogled bile bolne emocije njenih junaka, drama iz čina u čin, čuva ono ljudsko u sebi, žudeći za slobodom koja donosi spasenje. Ta linija dramaturgije „bjekstva u slobodu“ je društveno uslovljena, što ovu dramu, takođe čini univerzalnom – kaže se u obrazloženju tročlanog žirija u sastavu: doc.mr.art Marija Sarap – predsjednica i članovi: glumica Tihana Ćulafić i Slavojka Marojević, glavna i odgovorna urednica časopisa „Pozorište“ (Nikšićko pozorište).
Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor ima pravo praizvedbe prvonagrađenog dramskog teksta tokom naredne dvije pozorišne sezone, vremenski polazeći od datuma proglašenja rezultata Konkursa, kao i prevod na engleski jezik.
Nagrada koja se sastoji od plakete i novčanog dijela u iznosu od 1.500 eura će Jovani Bojović biti uručena na Dan Opštine Kotor, 21. novembra.
Dubrovnik: Izložba „Skriveno blago Makedonije – foto Hina
Izložba Dubrovačkih muzeja „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ otvorena u srijedu navečer u žitnici Rupe donosi bogatu tekstilnu i drugu građu prikupljenu u Makedoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, koja se sačuvala u Dubrovniku.
Na izložbi su predstavljeni najvrjedniji primjerci makedonskog tradicijskog ruha i veza koji su u Dubrovačke muzeje pristigli sakupljačkim radom velike donatorice i utemeljiteljice Etnografskog muzeja Jelke Miš te donacijom Komisije za kulturnu suradnju tadašnje FNRJ, kao i vrijedni primjerci iz fundusa Folklornog ansambla Linđo i privatnih kolekcionara.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović naglasila je kako je izložba dio većeg projekta suradnje s muzejom u Bitoli, ali takva suradnja zbog koronavirusa nije mogla biti potpuno ostvarena.
Dubrovnik: Izložba „Skriveno blago Makedonije – foto Hina
„Izložba je dio izložbe o narodnim nošnjama susjednih zemalja i zatvorena je, odnosno više je ne nadopunjujemo. Međutim, izuzetno je vrijedna, jer smo izložili neki unikatni i vrlo rijetki izlošci i predmeti koji se ne mogu vidjeti niti u Makedoniji“, izjavila je Antić Brautović.
Autorica izložbe viša kustosica Branka Hajdić rekla je kako je istraživanje za izložbu trajalo više godina jer su u Makedoniji etnolozi prepoznali čak 70 raznih narodnih nošnji.
„Imali smo u fundusu ponekad samo komadiće, koje je trebalo smjestiti u etnografski kontekst i usustaviti pa tek onda prikazati. Jako su nam pomogli Nade Genevska Bračić i Vladimir Janevski, jer je građa bila gotovo bez podataka“, izjavila je Hajdić i napomenula kako donacija Jelke Miš sadrži zbirku od 200 originalnih predmeta i 300 uzoraka veza, dok su cjelovite nošnje posudba iz FA Linđo.
„Makedonski vez je jako bogat, značajan i prepun simbolike te starih motiva. Svi veliki svjetski muzeji imaju dijelove ili komplete makedonskih nošnji. Time smo se našli uz bok Metropolitanu, Sankt Petersburgu, British Museumu. To samo govori o dugoj tradiciji koja se manifestira kroz vez i ljepoti koja ne poznaje granice“, istaknula je Hajdić.
Stručni suradnici na izložbi su muzejska savjetnica iz Instituta za zaštitu spomenika kulture i muzeja u Bitoli Nade Genevska Bračić, etnolog prof. dr. sc. Vladimir Janevski i kustos Ivica Kipre, dok postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl.
Izložba je otvorena do 6. novembra.
U Belgiji je, uprkos sve većem broju slučajeva, ublažene su mjere uvedene u sklopu borbe protiv nove vrste koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema novim odlukama koje je najavila premijerka Sophie Wilmes, od petka se ukida zabrana putovanja belgijskim građanima u zemlje označene kao “crvena zona” u Evropi.
Belgijska vlada će “toplo preporučiti” svojim građanima da ne odlaze u te zemlje, umjesto zabrane putovanja.
Često ažurirani popis crvenih zona uključuje Dansku, Finsku, Mađarsku, Andoru, Monako, cijelu Rumuniju i neke regije Francuske, Holandije, Španije, Austrije, Švicarske, Engleske, Hrvatske i Češke.
Bit će promjena i u primjeni obaveznog karantina tako što će biti smanjen sa 14 na sedam dana. Oni koji su u karantinu moći će izaći na kraju sedmog dana ako se peti dan napravi novi test i ako se pokaže negativnim.
I mjera obaveznog nošenja maski se mijenja od 1. oktobra. Dakle, obavezna primjena maske se ukida, osim na mjestima koja su pretrpana ljudima. Obaveza nošenja maski na zatvorenim mjestima poput javnog prevoza, tržnica, kina i trgovina nastavit će se.
Međutim, neće biti potrebe za maskom na otvorenim mjestima bez gužve.
U Belgiji, koja ima 11,4 miliona stanovnika, od početka pandemije testirano je 2,8 miliona uzoraka. U bolnicama se trenutno liječi 505 pacijenata kod kojih je utvrđeno prisustvo koronavirusa, uključujući 94 na odjelima za intenzivnu njegu. Od početka pandemije na koronavirus bilo je pozitivno 105.226 osoba, a preminulo je 9.955.
Foto Luigi Opatija, TZ općine Mošćenička Draga, Porinuće
Prekogranični projekt “Mala Barka 2: Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana” kojeg je nositelj Primorsko-goranska županija, ušao je u finalni krug izbora za najbolji europski projekt hrvatskih županija, piše Fiuman.hr. Od danas pa do 1.oktobra otvoreno je glasanje u kojem mogu sudjelovati i građani.
Kroz ovaj projekt nadograđena je pomorska mreža, stvorivši male ploveće „muzeje na otvorenom“ – obnovljene tradicijske drvene barke, te je uređen interpretacijski centar u Krku i Lošinju. Najveća atrakcija je ploveći Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac.
U Projekt su uključeni stručnjaci za pomorsko naslijeđe koji su zabilježili tehničke karakteristike, snimili tijek obnove drvenih brodica kako bi omogućili buduću izradu replika u nekim novim brodograditeljskim poduhvatima.
Vješti majstori tradicijske gradnje su sudjelovali u procesu obnove, a svoje znanje prenijeli su na mlađe generacije putem Akademije pomorskih zanata i vještina. Oni su se također pridružili tradicionalnim interpretacijskim manifestacijama te svoja znanja i vještine prezentirali posjetiteljima i turistima.
Označena je i ostala važna pomorska baština, poput starih luka, muzeja, starih pomorskih tvornica, zanatskih radionica i drugih manjih pomorskih elemenata, jedinstvenim turističkim oznakama pomorske baštine. Cilj je bio da Mala barka 2 bude vidljiva i prepoznatljiva.
Vaterpolisti Primorca u Podgorici su sačekali žrijeb kvalifikacionog turnira za Ligu šampiona. Nijesu zadovoljni grupom, rivali su kvalitetni (Ortiđa, Barselona, Steaua i Jadran iz Splita), ali su svjesni da će im utakmice sa vrhunskim ekipama u novembru koristiti. Domaćin je italijanska Sirakuza, a prvoplasirane ekipe iz ove i druge grupe igraće finale. Pobjednik ide u elitu.
“Najvažnije je da odigramo što više utakmica, a imamo siguran plasman u drugu rundu kvalifikacija za Evrokup, a možda i utakmice u nokaut fazi”, rekao je sportski direktor Primorca Antonio Petrović.
Kotorski vaterpolisti do petka će boraviti u Podgorici, planiran je bio prijateljski meč sa Primorjem, ali zbog kompletne situacije oko korona virusa hrvatski tim otkazao je dolazak.
Prve zvanične utakmice Kotorani očekuju u oktobru u Kupu – 3. i 7. polufinale sa Katarom, a ako prođu i finale 14. i 17.
“Možda je u Evropi to optimalan broj utakmica ali opet, uglavnom ćemo stvari da vrtimo kod nas. Što nije ni malo dobro. Dva kruga prvenstva odigraćemo između sebe, a moraćemo da sačekamo na njihove termine. Konkretno, između Kupa i kvalifikacija Lige šampiona ima dosta prostora, a opet nema toliko dovoljno da možemo turnir da odigramo”, dodao je Petrović.
Vaterpolisti Primorca do ponedjeljka su radili na Ljetnjem bazenu, od petka su u Podgorici.
Inače, Brazilac Gabrijel da Silva i Amerikanac Alš Moten novi su članovi kotorske ekipe. Prvi pokriva poziciju beka i stigao je iz Sao Paola, a mlađi, 20-godišnji Amerikanac, je ljevoruk i dolazi sa univerziteta.
Nagli skok broja zaraženih od korone u Crnoj Gori posljedica je nepoštovanja mjera i raznih dešavanja u prethodnom periodu. Ipak neće više biti zabrana dolazaka u Crnu Goru, ni iz Srbije, niti iz ostalih djelova regiona – kaže za Nova.rs epidemiolog Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Ko je kriv za nagli skok zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori?
Jasno je svima, pa i laicima, da je nagli skok broja zaraženih od novog koronavirusa u Crnoj Gori posljedica nepoštovanja preventivnih mjera, kao i svih društveno-političkih dešavanja u prethodnom periodu. Ta dešavanja su se prije svega odnosila na masovna prije i post izborna okupljanja, na kojima je bilo evidentno flagrantno kršenje i nepoštovanje mjera i preporuka namijenjenih sprječavanju širenja i prevencije oboljevanja od novog koronavirusa. U trenutku kada je transmisija virusa široko uspostavljena u svim lokalnim zajednicama pitanje krivice je izgubilo smisao te je u ovom trenutku znatno svrsishodnije posvetiti se suzbijanju oboljevanja koje zahtijeva društveni konsenzus i jedinstvo, prije nego prstom upirati u bilo koga. Situacija je jasna, da smo se svi pridržavali mjera, i da su svi pozivali na poštovanje preporuka Instituta, ovakvog nivoa oboljevanja ne da ne bi bilo, već upravo suprotno, epidemiološka siuacija bi bila mirna i pod punom kontrolom.
Hoće li biti novog “zaključavanja” u Crnoj Gori?
Prateći iskustva iz država okruženja, Evrope i skoro cijelog svijeta, uporednu praksu u njima, a posebno prateći dostupne rezultate mnogih naučnih studija, uključujući i one iz oblasti društvenih nauka, jasno je da mjere zatvaranja države, dugoročno gledano, imaju znatno veće protivepidemijske efekte. One nose i potencijalno znatno veću štetu kako po ekonomiju, tako i po mnoge aspekte zdravlja u poređenju sa protivepidemijskim mjerama koje su trenutno na snazi. Dakle, jasno je i nesumnjivo dokazano da jednostavne, jeftine i lako sprovodljive mjere, poput nošenja maski (u Crnoj Gori uvijek i svuda), držanje fizičke distance kada god i gdje god je to moguće, kao i često praktikovanje higijene (pranja) ruku, ne samo da daju rezultate, već su i održive mjere koje omogućavaju društvu da funkcioniše.
Zatvaranje gradova, ograničavanje prava kretanja za kompletnu populaciju, i druge drakonske mjere su samo krajnja instanca kojoj će se pribjeći onda kad se uoči da indikatori oboljevanja i hospitalizacije prijete da ugroze normalno funkcionisanje društva i zdravstvenog sistema. Iako smo svjedoci da se pojedine države (Izrael), gradovi ili delovi gradova ponovo stavljaju u karantin (djelovi Londona, Madrida…), za sada se tako drastične mjere pokušavaju izbjeći u Crnoj Gori. Moguće je da u pojedinim gradovima dođe do skraćivanja vremena rada ugostiteljskih objekata ili u krajnjoj mjeri do njihovog zatvaranja, ali se nadamo da ćemo adekvatnom kontrolom, i insistiranjem na sprovođenju opštih mjera prevencije i visokim stepenom društvene odgovornosti uspjeti da izbjegnemo taj scenario.
Hoće li Crna Gora ponovo zatvoriti granice za Srbiju i region, ali i za ostale zemlje Evrope, posebno za one u kojima zaraza bukti?
U ovom trenutku nivo lokalne transmisije kod nas je je takav da importacija slučajeva iz inostranstva ne predstavlja značajnije povećanje epidemiološkog rizika od daljeg širenja infekcije. Samim tim nije opravdano očekivati da se uvode mjere zabrane međunarodnih putovanja, ni zabrane dolazaka iz Srbije, niti iz drugih zemalja u Crnu Goru, koje ne bi imale efekta i koje nemaju većeg epidemiološkog smisla.
Šta će biti sa školama, da li se dovodi u pitanje početak školske godine 1. oktobra?
Institut je u avgustu dostavio preporuke i smernice za postupanje Ministarstvu prosvjete u kojima su jasno navedeni opšti principi koji se moraju poštovati, kao i okolnosti koje se moraju uzimati u obzir prilikom odlučivanja o načinu i vremenu otvaranja vaspitno-obrazovnih ustanova. Osnovni principi podrazumevaju jasno sagledavanje epidemiološke situacije u lokalnoj zajednici, odnosno situacije na terenu koja je različita od opštine do opštine, kao i individualnost u postupanju i odlučivanju, koje mora biti na pojedinačnim školama odnosno školskim kolektivima. Visoki nivo transmisije virusa u određenim opštinama i lokanim zajednicama je dakle ključni indikator prilikom donošenja mnogih odluka, pa i ove. Ukoliko epidemiološka situacija bude nepovoljna, u jednom broju opština je moguće da početak školske godine krene po planu B, odnosno u potpunosti metodom „učenja na daljinu“.
