Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1714 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 339 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kako su kazali, od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 5 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Bara, Andrijevice i Rožaja.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
165
Nikšić
49
Bar
44
Pljevlja
19
Kotor
13
Berane
9
Rožaje
9
Budva
8
Ulcinj
8
Herceg Novi
6
Tivat
5
Cetinje
2
Tuzi
2
”Najmlađi preminuli je imao 64 a najstariji 83 godine”, kazali su iz IJZ-a.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 680 a od početka godine 689.
Do 17 satiprijavljen je oporavak kod 333 pacijenata.
”Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9233”, navode iz IJZ-a.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 49195.
Najjeftiniji pojedinačni paket širokopojasnog interneta na svijetu nalazi se u Ukrajini, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina najjeftinije u regionu.
Novo istraživanje kompanije Cable.co.uk, uporedilo je 3.288 ponuda širokopojasnog pristupa fiksnoj mreži u 211 zemalja između 29. oktobra i 9. decembra.
Ukrajinski paket širokopojasnog interneta košta samo 6,41 američka dolara mjesečno.
Bosna i Hercegovina je na ovoj listi rangirana kao 36. sa prosječnom cijenom od 21,67 dolara.
Bh. širokopojasni internet skuplji je od onoga u Srbiji koji košta 18,24 dolara mjesečno (29. mjesto na listi), a jeftiniji nego u Hrvatskoj (27,21 dolar – 45. mjesto), Crnoj Gori (27,85 dolara – 47. mjesto), Sjevernoj Makedoniji (29,79 dolara – 54. mjesto) i Sloveniji (36.41 dolar – 70. mjesto).
Pet od deset najjeftinijih zemalja na svijetu nalazi se u bivšem SSSR-u, uključujući i Rusiju sa prosječnom cijenom paketa od samo 7,50 američkih dolara mjesečno, Kazahstan, Moldaviju i Bjelorusiju.
Na drugom kraju ljestvice je, međutim, Turkmenistan, još jedna bivša sovjetska republika, gdje prosječna cijena mjesečnog širokopojasnog paketa iznosi 164,48 američkih dolara. Samo devet zemalja i teritorija širom svijeta ima više prosječne cijene.
Eritreja je najskuplja zemlja na svetu gdje fiksni širokopojasni paket ima prosečnu cenu od 2.666,24 američkih dolara mesečno.
Diplomirana građevinska inženjerka Snežana Jovanić i visoka strukovna medicinska sestra Tamara Mandić dio su petočlanog tima koji je osnovao i koji koordinira Facebook grupom “Humanitarne licitacije – Naše malo je nekom presudno”.
Licitacijama, odnosno prodajom i kupovinom raznoraznih predmeta, preko 6.200 članova grupe je za nepuna četiri mjeseca postojanja uspjelo da sakupi impozantnu cifru od preko 18.000 eura. Sav novac otišao je direktno za liječenje korisnika fondacija Budi human Crna Gora i Budi human Srbija, mahom djece.
Kako je objasnila Jovanić, grupa je nastala po uzoru na Facebook grupu iz Srbije koja broji preko 200.000 članova a zove se “Humanitarne licitacije – Budi human”.
“Oni svakodnevno ostvaruju nevjerovatne rezultate u finansijskoj pomoći za liječenje djece. Cilj naše grupe je da na jedan praktičan i svima dostupan način, kroz razne aktivnosti grupe, obezbijedimo pomoć za korisnike fondacije ‘Budi human Srbija’ i ‘Budi human Crna Gora'”, kazala je Jovanić u izjavi za agenciju Mediabiro.
Kada je Tamara Mandić dobila predlog da pruži svoj doprinos u osnivanju i vođenju grupe vrlo brzo je prihvatila poziv. Kako je kazala, nedugo potom je stavila svoj prvi predmet na licitaciju, pa je ubrzo uslijedio drugi, treći..
“To onda sve pređe u jednu pozitivnu zarazu , i svako imate lijep osjećaj zbog toga”, kazala je Mandić.
Ponuda i potražnja su svakako veoma raznovrsne, pa se, kako je navela, u toj grupi za sada našlo za svakoga po nešto.
“Dobro prolazi bebi oprema, knjige, razne kozmetičke usluge. Poneki predmet nekada bude znatno ispod realne cijene što je super – Odgovara i kupcima i licitatorima, i samim tim dajemo veći doprinos”, dodala je Mandić.
Kotor Tamara Mandić i Snežana Jovanić osnivači grupe Humanitarne licitacije
Ova Facebook grupa je za veoma kratak period privukla pažnju velikog dijela javnosti, pa se na dnevnom nivou licitira za veliki broj predmeta. Snežana, Tamara, kao i ostale tri administratorke Magdalena Pržica, Jelena Klopan, i Dajana Knežević nauštrb ličnih obaveza nerijetko moderiraju sadržaj i vode licitacije. Uprkos tome, ili upravo zbog toga svaka ponuda i postavljeni predmet, kao i svaka SMS poruka i uplata, kako je navela Snežana Jovanić, pobuđuje nevjerovatan unutrašnji osjećaj.
“Jednostavno, svjesni ste da nečemu doprinosite. Kada dobijemo vijest da je neko dijete otišlo na liječenje, taj osjećaj se ne može opisati, izazove veliko oduševljenje i u grupi”, istakla je Jovanić.
Nemoguće je da se ne pojavi doza empatije i potrebe da se pomogne toj djeci, nadovezala se Tamara Mandić.
“Čini mi se da se upravo to većini i događa, grupa nam se brzo širi i srećni smo zbog toga”, dodala je Mandić.
Iako zadovoljna odzivom, nada da će isti u budućnosti biti mnogo bolji.
“Mi ćemo kao tim,i kao koordinatori ove grupe, zajedno sa građanima Crne Gore, raditi na tome da odziv dovedemo do jednog pozamašnog broja i da svi ispratimo tu djecu zajedničkim snagama na liječenje”, poručila je Mandić.
U toku i velika humanitarna nagradna igra
Humanitarne licitacije funkcionišu po prostom principu – Nakon što određena osoba odabere predmet koji želi da stavi na aukciju, kupci se u većini slučajeva 24 časa od prve ponude nadmeću za željeni predmet. “Pobjednik” zatim novac uplaćuje na žiro račun nekog od korisnika fondacije Budi human iz Crne Gore ili Srbije, nakon čega, uz dokaz o uplati, preuzima predmet od ponuđača.
Organizatori su se, međutim dosjetili i drugih načina da podstaknu ljude da uplate novac za one kojima je pomoć potrebna – Tako jedan od najpopularnijih načina za prikupljanje sredstava predstavlja dijeljenje recepata u zamjenu za SMS ili uplatu od jednog eura za korisnike fondacije.
Uprkos pandemiji Covid-19 i pada privrednog rasta prosječne plate na Zapadnom Balkanu porasle u prethodnoj godini, a najviši rast je zabilježen u Sloveniji – 59 eura i Srbiji – 44 eura, dok je najniži od samo osam eura u Crnoj Gori.
U periodu od oktobra 2019. do oktobra 2020. u regionu Zapadnog Balkana najviši rast prosječne plate zabilježan je u Sloveniji, tačnije 59,35 EUR i Srbiji – 44,19 EUR.
Za razliku od Slovenije i Srbije, prosječna plata u Sjevernoj Makedoniji porasla je za 36,31 eura, Hrvatskoj 18,41 eura, BiH 14,26 eura, dok je u Crnoj Gori najmanje, samo osam evra.
Srbija je sa prosječnom platom ove godina pretekla BiH, dok je Sjeverna Makeonija, iako je zabilježila jedan od najvećih porasta kada je u pitanju prosječna plata, i dalje na poslednjem mjestu u regionu.
U ovom trenutku prosječna plata u Sloveniji iznosi 1.181 EUR, Hrvatskoj 890 EUR, Crnoj Gori 525 EUR, Srbiji 512,19 EUR, BiH 490 EUR i u Sjevernoj Makednoniji 454 EUR.
Velika Britanija u subotu je zabilježila najviše novih zaraženih koronavirusom u jednom danu, njih 57.700, a mnogi od njih pripisuju se zaraznijem novom soju virusa, koji posebno hara Londonom.
U istom razdoblju, potvrđeno je 445 smrti povezanih s koronavirusom.
Do danas je Velika Britanija potvrdila da je umrlo više od 82.600 osoba koje su bile zaražene koronavirusom.
Bolnice u Londonu pomalo dosežu krajnje granice, izvještavaju mediji.
Pacijenti leže po hodnicima ili moraju satima čekati u ambulanti na slobodan krevet.
Predsjednik Kraljevskog liječničkog koledža Andrew Goddard savjetovao je bolnice diljem zemlje da bude spremne raditi u sličnim uvjetima.
“Nova varijanta definitivno je zaraznija i širi se zemljom”, rekao je za BBC.
Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci uskoro počinje s drugom fazom izgradnje jedinstvenog edukacijsko-istraživačkog centra na Jadranu koji je smješten na području ribarske luke Torpedo, a u okviru tog centra djelovat će i Centar za morske tehnologije (CMT) koji je dobio zeleno svjetlo Senata riječkog Sveučilišta; piše Novi list.
Znanstveni i nastavni rad
Djelatnost novog Centra, kaže dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Alen Jugović, bit će provedba znanstvenih i istraživačkih projekata usmjerenih razvoju morskih tehnologija i održivom iskorištavanju mora i morskog okoliša, kao i visokostručna suradnja s gospodarstvom u potrebi razvoja morskih tehnologija i održivog iskorištavanja mora i morskog okoliša te provedba istraživačkih projekata za gospodarstvo ukoliko predmet istraživanja može utjecati na održivo iskorištavanje mora i morskog okoliša.
Dio rada bit će posvećen i održavanju nastavne djelatnosti sastavnica u dijelu programa posvećenih morskim tehnologijama, moru i okolišu, kao i popularizacijskom djelovanju u svrhu podizanja svijesti u javnosti o potrebi zaštite mora i morskog okoliša te uloge znanosti u postizanju tog cilja.
Centar će biti smješten na prostoru lučice Torpedo, a njime će upravljati Pomorski fakultet. Intencija je bila u okviru edukacijsko-istraživačkog centra Torpedo odvojii znanstveni i nastavni rad, a upravo će novoosnovani Centar obavljati i razvijati znanstveni i visokostručni rad, provoditi projekte u suradnji s gospodarstvom te osiguravati znanstvenu opremu i pružanje usluge drugim znanstvenim i gospodarskim subjektima na temelju znanstvene izvrsnosti ili na komercijalnim osnovama i to u domeni razvoja i primjene morskih tehnologija, pojašnjava prof.dr. Jugović.
Unutarnje ustrojbene jedinice Centra su laboratoriji, a Centrom će rukovoditi predstojnik za kojeg je uvjet da je zaposlenik fkulteta u znanstveno-nastavnom zvanju te će ga imenovati Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana i to na dvogodišnji mandat.
Dekan najavljuje i da će se kroz nekoliko mjeseci potpisati i prvi ugovori, a u lučici Torpedo uz novoosnovani Centar bit će smještena i edukativna radionica koja će ponajprije biti namijenjena održavanju praktične nastave i pokaznih vježbi iz stručnih kolegija na programima obrazovanja studenata brodostrojarstva, nautike i tehnologije pomorskog prometa te elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu.
Osim održavanja praktične nastave u okviru brojnih kolegija, u prostoru će se smjestiti i demonstracijska strojarnica te vježbalište za održavanje praktičnih vježbi sigurnosti na moru s pripadajućim plovilima i opremom za spašavanje kao što su sohe, brodice za spašavanje, otvorene i zatvorene brodice, brza spasilačka brodica, splavi za spašavanje, hidrotermozaštitna odijela i slično.
Edukativna radionica
U prostoru radionice uredit će se i dvije učionice, svaka kapaciteta 20 studenata te laboratorij za zavarivanje. Dodatno, radionicom će se koristiti za potrebe istraživanja u području pomorstva s naglaskom na tehničke aspekte brodostrojarstva, pomorske elektronike, navigacije i sigurnosti plovidbe, a dio će se prostora namijeniti spremištima za alat, opremu i potrošni materijal te će se urediti i svlačionice, sanitarni čvor i uredski prostor.
Modernom edukativnom radionicom koristit će se i studenti riječkog Tehničkog fakulteta, s kojim je Pomorski fakultet potpisao ugovor o korištenju i sufinanciranju ulaganja, pri čemu Tehnički fakultet preuzima brigu o trećini prostora edukativne radionice.
To predstavlja i jedinstven primjer suradnje dviju institucija Sveučilišta u Rijeci, a kako je radionica smještena na samoj obali, po prvi put će se studentima omogućiti direktan pristup moru i plovilima Fakulteta te samim time stvoriti pretpostavku za kvalitetnije odvijanje praktičnog nastavnog procesa, kao i kvalitetnije i jednostavnije korištenje opremom.
Istoričarka umjetnosti, dugogodišnji kustos istorijsko – umjetničke zbirke u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, vrsni poznavaoc kulturne baštine i istorije umjetnosti Boke Kotorske, Radojka Abramović, autorka je monografije „Romaničke crkve grada Kotora – Crkve i vjekovi“. Možemo slobodno reći da ova knjiga predstavlja izuzetan doprinos stručnom prikazu sakralnih spomenika grada Kotora, u ovom slučaju romaničkih crkava što je potkrijepljeno iscrpnim podacima o njihovom nastanku.
Koristeći se relevantnim istorijskim dokumentima i naučnim radovima o sakralnim spomenicima Kotora, autorka iznosi do detalja sve podatke koji su joj bili dostupni, kako bi se njena istraživanja i istraživanja drugih autora našla na jednom mjestu u jednoj monografiji. Ova monografija predstavlja jedinstvenu publikaciju kojom su prikazane crkve po fazama gradnje, njihov sadašnji izgled, unutrašnja dekoracija, kao i stil gradnje koji je bio specifičan u Kotoru kod gradnje sakralnih objekata, s tim što nije bio prihvaćen jedan jedini stil već su se stilski oblici miješali, dolazili sa izvjesnim zakašnjenjem, ili pročišćeni, kao npr. u periodu baroka. Ova stilska simbioza, uticala je na pojavu svojevrsnih stilskih kombinacija i uočljivih uticaja sa strane, tako da su u gradu Kotoru, koji je oduvijek bio na razmeđi između istoka i zapada građena jedinstvena crkvena zdanja vrijedna pažnje.
Autorka je objedinila uglavnom sve ono što je bilo potrebno istaći kako bi se stvorila prava slika o romaničkim crkvama Kotora, s obzirom da je o njima pisano samo sporadično u brojnim člancima i prilozima, a samo su dvije kotorske crkve dobile značajne monografije „Katedrala sv. Tripuna“, i jedna manja vrijedna studija o crkvi „Gospe od Zdravlja“.
S obzirom da su Kotor i njegova okolina 1979. godine upisani u listu zaštićene svjetske baštine UNESCO-a značaj monografije je još veći, posebno ako znamo da je Kotor u prošlosti bio izložen brojnim pošastima, zemljotresima, kužnim bolestima, ratnim okruženjem, pustošenjima i paljenjima, ipak ostao jedan od neprocjenjivih dragulja kulturne baštine, u čemu arhitekturom, kamenom plastikom, slikarstvom kao i svojim oblicima eksterijera i enterijera, prednjače crkve.
Knjiga započinje predgovorom iz pera autorice – upoznajemo se sa pojmom CRKVE, njenom nastanku i uticaju religije na njenu izgradnju i izgled. Sam crkveni prostor vremenom doživljava brojne promjene koje su uslovljene ne samo stilskim kriterijumima vremena, kao i društveno – političkim statusom crkve. Autorka posebni akcenat stavlja na sakralna zdanja u Kotoru proučavajući sakralnu arhitekturu od prvobitnih starohrišćanskih trobrodnih bazilika, preko preromaničkih crkava sa bogatom dekorativnom kamenom plastikom, zatim romaničkih uticaja, koji su Kotoru dali baziliku Sv. Tripuna, ali i ostalih pet danas postojećih romaničkih crkava kojima su posvećena poglavlja u nastavku monografije.
Romaničke crkve grada Kotora
Prvo poglavlje posvećeno je Crkvi Sv. Marije od Rijeke, jedne od najstarijih i najznačajnijih kotorskih crkava. U pitanju je prvobitna katedralna crkva, kasnije konkatedralna nakon gradnje nove katedrale posvećene sv. Tripunu. Crkva Sv. Marije od Rijeke posvećena je Marijinom uznesenju, nazvana kao Kolegijalna crkva sv Marije (Collegiata), u narodu poznata kao crkva Blažene Ozane jer se u njoj nalazi neraspadnuto tijelo blaženice. Autorka se osvrnula na postojanje ranohrišćanskih bazilika na prostoru grada, ali i na istorijat njenog nastanka i gradnje, spoljašnji i unutrašnji izgled crkve, sa posebnim osvrtom na fresko slikarstvo.
Snažan benediktinski uticaj, izražen u njegovanju kulta Sv. Mihaila, rezultirao je gradnji crkve Sv. Mihaila smještenoj na omanjoj pjaceti, nastaloj poslije rušenja ogradnog zida samostanskog kompleksa Gospe od Anđela, danas pretvorene u Kino Boka, Gradsku biblioteku i stambene prostorije. Ovoj crkvi autorka posvećuje drugo poglavlje knjige. Današnja crkva je sanirana i revitalizovana nakon zemljotresa iz 1979. godine. Pored kratkog istorijata gradnje, spoljašnjeg i unutrašnjeg izgleda, autorka je veoma detaljno obradila fragmente kamene plastike koji se nalaze u crkvi, kao i fresko slikarstvo, sa posebnim osvrtom na slikara Lovra Marinovog Dobričevića, poznatog ne samo u rodnom Kotoru, već i u Dubrovniku, Veneciji i u ostalim velikim evropskim centrima.
Naredno poglavlje opisuje crkvu posvećenu apostolu i jevenđeliste Luki. Ovo je romanička građevina koja svojim položajem i arhitektonskom koncepcijom spada u najdragocjenije primjere bogate spomeničke baštine grada. Autorka i u ovom poglavlju objedinjuje arhitekturu crkve, njene umjetničke karakteristike s prikazom bogoslužbenih predmeta.
Četvrto poglavlje posvećeno je katedrali sv. Tripuna, najreprezentativnijem romaničkom sakralnom zdanju, sagrađenom za vrijeme najvećeg uspona dukljanske države u XII vijeku. Iscrpno se, sa stanovišta istoričarke umjetnosti, razmatra oblikovanje prostora katedrale i njen dekorativni sadržaj, način gradnje, izgled fasade, te sekundarni djelovi i njihova skulpturalna dekoracija (trifore, bifore, monofore, prozori, portali, pločnici i dr.). Predstavljen je liturgijski namještaj u katedrali (glavni oltar, biskupska katedra, oltarska pregrada, ciborij, bunar i dr.) za koji se pretpostavlja da je načinjen u nekoj od domaćih kamenoklesarskih radionica sa posebnim osvrtom na Muzej sakralne umjetnosti.
Katalog sa legendama muzejskih predmeta iz Muzeja dat je kao Prilog na kraju monografije.
Crkvi Sv. Ane posvećeno je peto poglavlje. Ova mala, ali arhitektonski i starosno važna kotorska crkva pripada kraju XII ili samom početku XIII vijeka. Prvobitno je bila posvećena Sv. Martinu, kao crkvenom patronu. Za razliku od ostalih obrađenih crkava, crkva Sv. Ane nema arhitektonske plastike, tako da se autorka bazirala samo na njen istorijat, eksterijer i enterijer, kao i na fresko slikarstvo u crkvi.
U šestom posljednjem poglavlju autorka je na isti način kao i kod prethodnih pet crkava obradila Crkvu Sv. Pavla, koja takođe predstavlja monumentalnu reprezentativnu arhitekturu grada. Prema natpisu na crkvi sagradili su je ktitori Pavle Bari sa svojom ženom Bonom 1263. godine.
Monografiju ispisanu na 346 stranica teksta prati 306 kvalitetnih fotografija urađenih zahvaljujući fotografu Nenadu Mandiću i fotografu Stevanu Kordiću, koji nam je izašao u susret i ustupio 6 fotografija kamene plastike u Katedrali Sv. Tripuna koja je trenutno nedostupna za fotografisanje. Fotografije su učinile monografiju vizuelno veoma atraktivnom, a dizajnerka Marina Jovanovića dala je tome doprinos svojom koncepcijom vrhunskog dizajna. Lektorka Jasmina Bajo uradila je bibliografiju obimne literature koja je objavljena na kraju knjige.
Popis građe koju je autorka koristila mnogo govori o ozbiljnosti ovog djela koje ne zaostaje sa renomiranim monografijama u izdanju Pomorskog muzeja u Kotoru, kao što su: „Prčanj“ don Nika Lukovića, „Historija Pomorstva“ dr Antuna Sbutege, „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ Petra Palavršića bivšeg kustosa Pomorskog muzeja i autorkine prethodne monografije „Lav Sv. Marka, simbol serenisime u umjetnosti grada Kotora“, za koju je Pomorski muzej CG nagrađen na prvom Festivalu humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori „Pazi što čitaš“, za naučni doprinos knjige.
Djelo će, bez ikakve sumnje, u znatnoj mjeri pridonijeti upoznavanju i (vrijednovanju) kotorskih crkava, ali i proučavanju razvoja sakralne umjetnosti na istočnojadranskoj obali u srednjem vijeku.
Prema prognozi HMZ, nedjelja na južnom Jadranu proći će šaroliko, u znaku mjestimičnih pljuskova s mogućnošću grmljavinskog nevremena.
U prvom dijelu novoge sedmice, nastavit će se nestabilnosti i razmjerno vjetrovito vrijeme, uz prevladavajuće jugo i jugozapadnjak.
Nakon razmjerno toplog prve januarske sedmice, sve je veća vjerovatnost da će u drugoj sedmici biti nešto hladnije, uz povremeni snijeg moguć i u nizinama. Moguće je snijeg u višim predjelima dok bi se prosječna temperatura na krajnjem jugu trebala kretati uglavnom od 9 do 13 °C.
Vrlo promjenjivo vrijeme, ističu prognostičari, nastavit će se i idućih dana, na Jadranu povremeno donijeti i obilnije pljuskove te jak i olujan vjetar, posebice u utorak i srijedu. Temperatura zraka malo će se sniziti.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Nacionalni avio-prevoznik iz Luksemburga, Luxair od februara će letjeti dvaput nedjeljno do Podgorice i uvesti sezonske letove tokom ljetnjih mjeseci za Tivat, javlja portal “Ex Yu Aviation”.
Na zvaničnom sajtu kompanije u ponudi su avionske karte za letove ka Podgorici od 12. februara, a portal navodi da će letovi za Tivat biti otvoreni od 15. maja i da će se saobraćati jednom sedmično.
Na osnovu trenutnih planova, Luxair će 12. februara svečano otvoriti lijiju za Podgoricu s dva leta sedmično, svakog ponedjeljka i petka, turboeliskim avionom Dash 8 sa 76 sjedišta. Kao rezultat toga, avio-kompanija planira da ponudi ukupno 1.976 sjedećih mjesta na 26 letova između dva grada (uključujući oba smjera) do početka ljetne sezone 28. marta. Tokom ljeta, Luxait nastaviće da leti Podgoricu svakog ponedjeljka i četvrtka.
Luxair će takođe otvoriti sezonske ljetne letove za Tivat počevši od 15. maja. Avioni će letjeti jednom sedmično, svake subote, avionom Boeing 737-700 sa 141 sjedišta. Ukupno je planiran 21 let do 2. oktobra s ponuđenih 5.922 mjesta (uključena su oba smjera).
Letovi za Podgoricu, kako je saopšteno, prvenstveno će biti usmjereni na dijasporu, dok su sezonski letovi u Tivtu usmjereni na turiste.
Ranije najavljivani letovi odloženi su zbog pogoršanja epidemiološke situacije u cijeloj Evropi.
Ovih dana svjedočili smo strahovitim slikama posljedica koje je razorni potres u Sisačko- moslavačkoj županiji (RH) ostavio za sobom. Izgubljeni su ljudski životi, a nebrojeni ljudi su ostali bez svojih domova, gradovi i sela bez svojih znamenitosti, crkava i institucija.
Svjesni ovih strahota i poteškoća koje tek dolaze, kao vjernici i kao ljudi, dužni smo svoju bratsku ljubav staviti u djelo. U tu svrhu u našim će se crkvama od 1. do 6. 1. 2021. skupljati novčana pomoć koju ćemo kao biskupija poslati u stradalo područje. Vaše priloge možete dati i župnicima mimo prikupljanja u crkvama ili uplatiti na žiro račun biskupije NLB 530-12172-66 s naznačenom svrhom: pomoć stradalima u potresu.
Stavimo svoju ljubav i bratsku blizinu u djelo! Ovih dana u svojim molitvama sjetimo se svih ljudi koji su pogođeni potresom, kao i svih onih koji se nesebično daruju kako bi im pružili svu potrebnu pomoć, poručuju iz Kotorske biskupije.
