Demokratski front neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, saopšteno je iz tog političkog saveza.
“Uzimajući u obzir opštu situaciju u zemlji, da nema uslova za pošten i slobodan izborni proces i činjenicu da ima važnijih tema od lokalnih izbora u ovom momentu, ne želeći da javno mnjenje u zemlji skrećemo sa onoga što je centralna tema u posljednjih par mjeseci i što će našu društvenu scenu opterećivati i u narednom periodu DF je donio konačnu odluku da ne izlazi na lokalne izbore u Tivtu”, saopštio je DF.
Na tu odluku, kako se navodi, dodatno je uticao i način izbora novog predsjednika DIK-a “čime je poslata jasna poruka da nema spremnosti za promjene izbornih uslova i da će se na izbornu utakmicu i ovoga puta izlaziti pod istim uslovima kao što je to i ranije bio slučaj”.
“Ovom odlukom ni u kom slučaju ne želimo da utičemo na odluke ostalih opozicionih subjekata o načinu, eventualnog, učešća na lokalnim izborima u Tivtu”, kaže se u saopštenju DF-a.
Budvanska policija podnijela je krivične prijave protiv 34 osobe iz Nikšića, Bara, Podgorice, Petrovca, Mojkovca, Bileće, Zaječara… pripadnika navijačne grupe “Grobari”, koji su sinoć demolirali gradski bazen u Budvi “Dragan Trifunović” te napali i povrijedili osam policijskih službenika.
Prema procjeni policije na objektu je pričinjena šteta veća od 20.000 eura, a konačan iznos odrediće Sportsko rekreativni centar “Budva” koji gazduje bazenom “Draganom Trifunović”.
“Ova lica su, kamenicama oštetila po jedno službeno vozilo Uprave policije i Hitne medicinske pomoći. U navedenom događaju oštećena je i infrastruktura objekta bazena “Dragan Trifunović”, odnosno ulazna vrata prostorija i sale za treninge koja se nalazi u okviru objekta”, saopšteno je iz Uprave policije.
Kuga, kolera, žuta groznica…Od srednjeg vijeka karantene i sanitarni kordoni koriste se kao odgovor na velike epidemije, ali europska povijest ne pamti mjere kakve su od sinoć na snazi u Italiji.
Petnaest milijuna ljudi preko noći je stavljeno u karantenu u sjevernoj Italiji, najteže pogođenom širenjem koronavirusa.
Prethodno su slične mjere poduzete u kineskom Wuhanu, gradu s 11 milijuna stanovnika, ishodištu epidemije koronavirusom.
“Niti za epidemije SARS-a 2003. ili ebole u zapadnoj Africi od 2013. do 2016. nisu poduzimane mjere takvih razmjera”, kaže francuski povjesničar Patrick Zylberman, specijaliziran za povijest javnog zdravlja.
Karantena je privremena izolacija nametnuta ljudima, brodovima ili životinjama koji dolaze iz područja zahvaćenog zarazom.
Sanitarni kordon je potpuna blokada ulaska i izlaska iz takvog područja.
U slučaju epidemije u Kini, mjere poduzete oko Wuhana odgovarale bi golemom sanitarnom kordonu kojim je šire gradsko područje odsječeno od ostatka zemlje
Karantenu su izmislili Dubrovčani krajem 14. stoljeća kako bi zaštitili od dolaska trgovaca i pomoraca iz regija zahvaćenih zaraznim bolestima najviše kugom i kolerom. Njihov su primjer slijedili Mlečani početkom 15. stoljeća.
Vrijeme trajanja izolacije, 40 dana, objašnjava naziv ‘karantena’. Mjesta na kojima su posade u tom razdoblju bile izolirane nazivaju se lazareti. Naziv je su vjerojatno dobili po Lazaru, liku iz Biblije kojeg je Isus uskrsnuo iz mrtvih.
Karantene su se redovito primjenjivale u Europi tijekom epidemija, sve do velike pandemije kolere 30-ih godina 19. stoljeća.
Sanitarni kordon naziv je rođen u Francuskoj u 19. stoljeću, nakon što su vlasti 1821. poslale 30 tisuća vojnika da blokiraju granicu sa Španjolskom kako bi sprječili širenje žute groznice u Francusku.
Ograničenja kretanja mogu, međutim, biti i kontraproduktivna, izazvati paniku i potaknuti ljude da pokušaju pobjeći pod svaku cijenu, kaže britanski povjesničar Tom Solomon.
Izolacija Bombaja tijekom epidemije kuge krajem 19. stoljeća izazvala je socijalne nemire zbog prisilne zajedničke hospitalizacije ljudi različitih kasti.
Zbog brutalnih karantena uvedenih u Šangaju i Nanjingu za epidemije SARS-a 2003. došlo je do nasilnih nemira.
Rekonstrukcija hercegnovske pjace i peškarije - foto S. Kosić
1 od 6
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Uređenje hercegnovske p(i)jace i peškarije (ribarnice) koja se nalazi u centru grada, trebalo bi da bude završeno do kraja maja, kazala je za Boka News direktorica Komunalno -stambenog preduzeća Jasmina Konjević.
“Planirano je postavljanje 36 novih tezgi, zamjena podnih rešetki i gdje je potrebno, popravka kamene podloge”, objasnila je Konjević navodeći da će dok traje adaptacija. pjaca raditi normalno, jer će se radovi obavljati fazno. Ona je kazala da je tokom godine na pjaci 20 tak stalnih zakupaca tezgi, dok se ljeti taj broj poveća.
U toku je rekonstrukcija peškarije koja radi u okviru pjace. U prodajnom prostoru koji će imati 8 rashladnih stolova, planirana je zamjena podnih i zidnih obloga i instaliranje rashladnih uređaja. Biće adaptiran i odgovarajući prostor za čišćenje ribe. Zbog neplaniranih dodatnih radova projekat će koštati 25 hiljada eura. Podsjećamo da je peškarija poslednji put renovirana 2006. godine.
Prije sedam godina u okviru hercegnovske pjace otvoren je i dio za prodaju mliječnih i proizvoda od mesa. Na oko 60 kvadrata u okviru gradske pijace, u skladu sa standardima HASAPa izgrađen je prostor u kome su smještene rashladne vitrine sa jednoobraznim tezgama.
Rekonstrukcija hercegnovske pjace
Hercegnovska zelena pjaca jedan je od karakteristčnih dijelova zapadnog podgradja. Pijačni prostor od oko 670 kvadrata koji je “oivičen” objektima u obliku potkovice, izgradjen je početkom prošlog vijeka za potrebe konjice Austrougarske vojske koja je u to vrijeme upravljala Bokom. Konjušnice je do Drugog svjetskog rata koristila i Vojska Kraljevine Jugoslavije, a krajem pedesetih godina , sa obližnje Kruševačke pjace, zelena pijaca je premještena u sadašnji prostor.
Komercijalizacija mnogih objekata, naročito poslije zemljotresa 1979.godine, učinila je da se izgubi duh grada, ali i njegova ambijentalna prepoznatljivost. Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog raspisala je prije desetak godina konkurs za idejno rješnje dijela grada od oko 1.978 kvadrata, koji osim zelene pijace, obuhvata i pjacete sa istočnog i zapadnog ulaza na pijacu i dio ulice X hercegovačke brigade, što je trebalo da doprinese očuvanju ambijentalne prepoznatljivosti grada. Taj projekat nikada nije realizovan, kao ni i testamentarna oporuka Elize Duković da se iz njene ostavštine odvoji dio za rekonstrukciju tadašnje pijace u Herceg Novom. U hercegnovskoj opštini zelene pijace, osim u centru grada, rade još u Igalu, Zelenici i Bijeloj.
Inače riječ pjaca pijaca- označava trg, tržište ili široku ulicu.
Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney je rekao da će cijeli brod biti izgrađen i opremljen u riječkom brodogradilištu. Na pitanje zašto je odabrao baš “3. maj”, odgovora kako je to učinio ponajprije zbog ljudi. Već je izgrađen jedan brod za Scenic, gotovo cijeli tim dolazi iz ove regije i Hrvatske, rekao je, dodajući kako brodogradilišta bez ljudi i njihova iskustva ne znače ništa
Vlada je spremna, pod određenim okolnostima i uz strogu kontrolu, izdati jamstva od 48 posto vrijednosti novih brodova koji bi se za australski Scenic gradili u “3. maj”u, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva Darko Horvat koji je u riječkom brodogradilištu razgovarao s vlasnikom Scenic grupe i čelnicima “3. maja”.
Horvat, vlasnik australske Scenic grupe Glen Moroney i direktor Brodogradilišta “3. maj” Edi Kučan razgovarali su o operacionalizaciji dogovorene suradnje, odnosno o izgradnji pet polarnih kruzera, ukupne vrijednosti 860 milijuna eura.
“Smatram da smo dogovor uspostavili prije desetak dana, istog trenutka kada smo u prostorijama Vlade na neki način prihvatili obostrani interes brodograditelja i naručitelja da u 3. maj investira, rehabilitira škver i gradi sofisticirane brodove, a nakon toga i Vlada, koja s spremna izaći u susret “3. maju”, pod određenim okolnostima i uz strogu kontrolu, izda jamstva u omjeru 48 naprama 52, s kojim se uvjetom naručitelj brodova složio”, rekao je Horvat.
Smatra da je to fer i korektan paritet, podjela odgovornosti, uz strogi nadzor i dinamiku gradnje. Na upit kada će se taj dogovor prisnažiti, najavio je da će to biti istog trenutka kada se dobije zahtjev za prvo jamstvo.
Za državu to znači nastavak i kontinuitet brodogradnje u “3. maju”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Na pitanje je li time stavljena točka na agoniju u “3. maju”, Horvat kaže da se sada ne bi toliko optimistično izrazio. Država će, dodaje, napraviti svoje, a menadžment škvera mora napraviti svoje.
“Bude li dinamike i prilike da se jamstva jedno za drugim ne konzumiraju, istom će dinamikom i država pratiti brodogradnju u “3. maju”, naglasio je Horvat.
Na pitanje kako će se riješiti pitanje novogradnje 514, odnosno hoće li se taj brod za prijevoz automobila, koji je ugovaran u Uljaniku, završiti u “3. maju”, ministar je rekao kako o tome brigu vode pravnici. “Kada se pravnici usuglase i slože oko metodologije, tada će Vlada dati svoj pristanak”, rekao je.
Naglasio je i kako je rehabilitacija riječkog brodogradilišta isprojektirana i izračunata na dovršetku tri broda, što uključuje i novogradnju 514 te da će i taj brod biti u roku završen u “3. maju”.
“Završetkom izgradnje broda 514 moći ćemo govoriti o stvorenim pretpostavkama povrata kreditnog aranžmana od 150 milijuna kuna, kojeg je HBOR dao da bi se “3. maj” pokrenuo i omogućila mu se daljnja perspektiva,” rekao je.
Direktor “3. maja” Edi Kučan je potvrdno odgovorio na upit znači li gradnja brodova za australsku tvrtku spas za “3. maj”.
“Mi smo prepoznali, skupa s Vladom, da u kontekstu gradnje specijalnih brodova vidimo svoju opstojnost i nišu na svjetskom tržištu. U tom trenutku smo podržali vlasnika Scenic grupe Moroneya, s kojim sam već uspješno surađivao u Puli na gradnji broda Scenic Eclipse. Vidjeli smo pravog partnera s kojim možemo osigurati opstojnost i nastavak proizvodnje na riječkom lokalitetu”, rekao je Kučan.
Kaže i da taj posao neće opterećivati porezne obveznike. “Od Vlade smo dobili kredit za pokretanje za proizvodnje i s uspješnim završetkom brodova taj kredit ćemo i vratiti”, istaknuo je.
Na upit o postavljanju prve nove kobilice, Kučan je rekao da sve ovisi o dolasku čelika, koji je već izvaljan u valjaonici u Makedoniji. “Što se tiče rezanja, očekujemo da ćemo krenuti unutar 30-ak dana, a polaganje kobilice, koje je zahtjevno, bi trebalo biti krajem svibnja ili početkom lipnja”, kaže Kučan. Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney je rekao da će cijeli brod biti izgrađen i opremljen u riječkom brodogradilištu.
Na pitanje zašto je odabrao baš “3. maj”, odgovora kako je to učinio ponajprije zbog ljudi. Već je izgrađen jedan brod za Scenic, gotovo cijeli tim dolazi iz ove regije i Hrvatske, rekao je, dodajući kako brodogradilišta bez ljudi i njihova iskustva ne znače ništa.
Upitan je li spreman biti i strateški partner “3. maju”, Moroney je kazao da treba vidjeti kako će se stvari odvijati, da treba ići korak po korak. Želimo izgraditi još puno brodova, a sada ih je u planu još pet. Brodove treba izgraditi na vrijeme, unutar proračuna, u skladu s dogovorom, a ako se sve to dogodi, tko zna, rekao je.
U svijetu se danas obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.
Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru, koji je prvi put izračunat prošle godine u cilju mjerenja nejednakosti i praćena napredka u domenu rada, novca, znanja, vremena, moći i zdravlja, pokazao da je Crna Gora ostvarila niži rezultat od prosjeka članica Evropske unije (EU).
Istraživanje je pokazalo da je većina zaposlenih u sektoru obrazovanja žene oko 76 odsto, ali da se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci oko 63.
Zaposlene žene, kako se navodi, suočavaju se sa nizom diskriminatornih praksi na radnom mjestu, dok se majčinstvo i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.
Istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o bračnom statusu.
Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička partija Amerike.
Kao međunarodni dan žena, osmi mart prihvaćen je 1917. godine.
Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.
Povodom 8. marta u EU info centru u Podgorici danas će biti održana javna debata „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“, .
Javnu debatu organizuju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Centar za ženska prava i EU info centar, a u cilju isticanja pitanja osnaživanja žena u Crnoj Gori.
Nakon debate, biće održan tradicionalni Ženski marš kroz centar Podgorice, u organizaciji Centra za ženska prava.
Ženski parlament raspravljaće danas o položaja žena u kontekstu usvajanja Rezolucije o pravima žena na Zapadnom Balkanu.
Koncert komorne muzike Arbor Vitae Trio iz Dubrovnika održani je u subotu u crkvi Svetog Duha u Kotoru.
Poznata je činjenica da je muzika ne samo univerzalan lijek, nego i univerzalan jezik koji je spojio sopranisticu Helenu Mamić, pijanistkinju Jelenu Kovačević i violinistkinju Lorenu Milin kroz muzičko stvaralaštvo.
Članice komornog trija Arbor Vitae izvele su poznata dijela Piazzola, Beethovena, Debussya, Dvoržaka, Schuberta, Glinke, Pejačevića, Francka.
Arbor Vitae Trio započelo je muzičku saradnju 2016. humanitarnim koncertom u Rimu u organizaciji hrvatsko – talijanske zajednice Mosaico Croato-Italiano.
Arbor Vitae Trio
Shvativši da imaju slična zanimanja za istraživanje muzike za atipične komorne sastave, formirali su širok raspon repertoara koji su obuhvaćali muziku iz doba baroka, savremenu klasičnu muziku, sakralnu muziku i jazz.
Trio Arbor Vitae predstavio se publici Italije, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Trio daje važan naglasak izvođenju hrvatskih klasičnih kompozitora koji promiču muzičku baštinu Hrvatske u Hrvatskoj i inostranstvu.
Inače, Arbor Vitae na latinskom jeziku znači drvo života.
Koncert je organizovala Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ Kotor.
Kotorski Vaterpolo klub Primorac oglasio se povodom nemilih scena uoči utakmice u Budvi, najoštrije osuđujući huligansko ponašanje navijača Partizana.
“Vaterpolo klub Primorac najoštrije osuđuje huligansko ponašanje navijača Partizana, koji na sportsko borilište nijesu došli da dostojanstveno i srčano bodre svoj klub, već očigledno sa namjerom da onemoguće odigravanje utakmice”, navodi se u saopštenju crnogorskog predstavnika”, ističe se u saopštenju.
Iz Primorca navode da su kao domaćini učinili sve da obezbijede uslove za fer i bezbjedno odigravanje utakmice.
“Nažalost, svjedočili smo nemilim događajima kojima nije mjesto na sportskim borilištima. Očekujemo da će njihovi akteri biti procesuirani po Zakonu, te da ubuduće na sportskim priredbama nećemo svjedočiti ovakvim scenama”, kazali su u kotorskom klubu.
Zbog bacanja suzavca, meč će se odigrati danas od 18 časova i to bez prisustva publike.
“Odluka Povjereništva Regionalne lige da se utakmica odigra naknadno bez prisustva navijača šteti najviše našem klubu i igračima, koji će, ne svojim krivicom, odlučujuću utakmicu odigrati bez izuzetno važne podrške navijača. Pod jakim uticajem događaja sa bazena SRC Budva i emotivnim nabojem, nadamo se da vaterpolo sport neće postati talac onih koje samo uslovno možemo nazvati ‘navijačima'”, stoji u saopštenju Primorca.
Građanski pokret URA neće učestvovati na izborima u Tivtu zbog toga što uslovi za slobodne, demokratske fer i slobodne izbore ne postoje ni u tom gradu ni na državnom nivou, odlučeno je na sjednici lokalnog odbora ove partije u Tivtu nakon što su obavljene konsultacije sa rukovodstvom stranke.
Ranije je Predsjedništvo ove stranke svom odboru u Tivtu sugerisalo isto, da se na lokalne izbore ne izlazi jer uslovi za to ne postoje i gori su od onih koji su bili 2016. godine, na prethodnim izborima.
„Kao decentralizovana partija ostavili smo krajnju odluku našem lokalnom odboru u Tivtu i oni su odlučili da ne izlaze na izbore. Imaju našu potpunu podršku za takav potez“, kaži u URI.
Iz lokalnog odbora URA u Tivtu na sjednici je zaključeno da će URA bojkotovati ove izbore jer ne želi da daje legitimitet krađi i prevarama vladajućih partija na lokalu.
„Uslovi za održavanje izbora su mnogo gori u odnosu na one 2016. godine jer se u javnosti pojavilo bezbroj afera koje potpuno delegitimišu vladajuće partije na lokalu i u državi. Bez epiloga takvih afera u Crnoj Gori nema slobodnih izbora i ne treba im davati legitimitet. Izborno zakonodavstvo nije unaprijeđeno, a većina institucija koje trebaju da nadgledaju i sprovode izborni proces (ASK, Državna izborna komisija, Vrhovno državno tužilaštvo), trenutno su u v.d. stanju. “, kazali su u tivatskoj URI.
Oni su na kraju pozvali opoziciju da prestanu sa davanjem legitimiteta kriminalu, krađi i korupciji na izborima u Crnoj Gori.
„URA čvrsto drži prncipe, zbog toga i poštujemo Sporazum za budućnost koji smo potpisali pred građanima, a koji je zaboravljen od većine opozicionih partija. URA je jedina partija koja je u potpunosti ostala u bojkotu državnog parlamenta, pa nemamo nikakav problem da budemo i jedini koji će bojkotovati izbore u Tivtu. Treba da se izborimo za fer i demokratske opšte izbore, dakle na svim nivoima u jednom danu i temeljnu reformu izbornog zakonodavstva. Davanjem legitimiteta ovakvim izbornim procesima u režiji DPS-a i njegovih satelita aminujemo krađu, lopovluk, kriminal i korupciju kao zvaničnu državnu politiku“, navode u URI.
U URI navode da su svjesni da bojkot ne može dati rezultate ako u njemu ne učestvuju sve relevantne opozicione grupacije.
“Ukoliko kolege iz opozicije odluče da nastupe na izborima u Tivu mi im nećemo praviti opstrukcije i nećemo voditi kampanju aktivnog bojkota. Prepustićemo našim simpatizerima i članovima da procijene da li će izaći na izbore i podržati neku građansku opciju ili će bojkotovati izbore. One kolege iz opozicije koje odluče da nastupe na izborima preuzimaju na sebe odgovornost za njihov ishod i sudbinu dalje borbe oko temeljne reforme izbornog zakondavstva”, zaključuju u tivatskoj URI.
Vinarija Dingač u Potomju, koja je godinama bila perjanica pelješkog vinarstva i vinogradarstva, spašena je nakon višegodišnjega stečajnog postupka.
Nije to bila klasična stečajna priča kakvih smo se nagledali u Hrvatskoj, u kojoj se prodaje imovina, podmiruju veliki vjerovnici, a radnici praznih ruku uglavnom završavaju na burzama rada. Stečaj je to poljoprivredne zadruge koja je proizvodila čuvena vina Dingač i Postup, koji su bili glavnina imovine.
Više od milion litara kvalitetnog vina, uglavnom Dingača, ostalo je “zarobljeno” pod hipotekom poslovnih banaka u spremnicima vinarije u Potomju. Banke, kojima je poljoprivredna zadruga Dingač dugovala gotovo deset miliona kuna, bile su razlučni vjerovnici pa tako i vlasnici vina, koje je trebalo nekako utržiti i spasiti vinariju i zadrugarstvo.
Pelješki vinogradari, njih tristotinjak, do pokretanja stečaja bili su vlasnici poljoprivredne zadruge i vinarije, da bi kasnije, nakon prihvaćanja stečajnog plana, bili razvlašćeni. Godinama su strpljivo čekali svoj novac za predani plavac mali. Bilo je i prosvjeda i uzaludnih traženja jer je vinarija tonula sve dublje i dublje, banke su potraživale kredite, država neplaćene obveze za PDV, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok su zadrugari – proizvođači grožđa bili među zadnjima za isplate, piše Slobodna Dalmacija.
Kada je 2016. godine krenuo stečajni plan, nitko na Pelješcu nije vjerovao da će se poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač spasiti od totalne propasti. Danas, četiri godine kasnije, stečaj poljoprivredne zadruge i vinarije Dingač u Potomju uspješno je priveden kraju, a stečajni upravitelj Ante Mrkonjić, koji sada ima nadzornu ulogu nad radom zadruge, ističe da je ovo jedan od rijetkih stečajeva koji je završio pozitivno. Naglašava da su dugovi dobavljačima vraćeni isključivo prodajom zaliha vina, na što je iznimno ponosan.
Zadruga je prošle jeseni od svojih kooperanata otkupila oko 500 tona kvalitetnoga grožđa, uglavnom plavca malog i preradila ga u vrhunsko vino.
– Stečaj je uspio, vinarija sada uspješno posluje na tržištu, isplaćuje sve obveze prema dobavljačima i plaće radnicima – pojašnjava Mrkonjić.
Podsjetimo, vinogradari su kao zadrugari bili vlasnici vinarije, da bi se na kraju morali odreći dijela svojih potraživanja kako bi se vinarija spasila. Ali to je očito bila žrtva koju su morali podnijeti za spas vinarije i tamošnjega vinogradarstva.
– Ovaj stečaj je neviđen u Hrvatskoj, ništa od imovine nismo prodali. Samo jedan od 360 vjerovnika bio je protiv stečajnog plana. Bilo je sumnje i različitih priča, ali sve je dobro završilo – kaže Mrkonjić, koji pak naglašava da je imovina zadruge ostala netaknuta i stavljena je u funkciju prerade grožđa i proizvodnje vina.
Zanimljivost ovoga stečajnog postupka je i da nitko od radnika ni jedan dan nije imao prekid radnog odnosa, jer su radnici punili vino, koje se prodavalo po cijeni od oko 29 kuna za litru, pa je tako zadruga na godišnjoj razini ostvarila oko devet milijuna kuna prihoda, čime su se podmirivali nagomilani dugovi.
Vino Dingač sa zaštitnim znakom, magarcem, prodaje se u svim trgovačkim centrima po prosječnoj cijeni od oko 80 kuna, dok je Postup oko 70 kuna.
Pelješac – Vina Skaramuca vinogradi Skaramuca
Vinarija ima još oko 700 hiljada litara vina na zalihama, koje će se također prodavati po 29 kuna. Vina će biti još i više jer u spremnicima dozrijeva vino iz prošlogodišnje berbe, a otkupljeno grožđe je odmah isplaćivano vinogradarima, kako bi zadruga stekla povjerenje kooperanata – govori Mrkonjić, naglašavajući da nema nepodmirenih obveza prema radnicima, dobavljačima i komunalijama.
Tako se nastavlja tradicija zadrugarstva koja datira još iz 1902., premda se na Pelješcu grade i nove vinarije. Vinarija Dingač ima svoj brend i relativno novu proizvodnu opremu, što je prednost prigodom revitalizacije proizvodnje, za razliku od drugih vinarija u stečaju, Vrgorke u Vrgorcu ili one u Imotskom, gdje se rasprodaje imovina i nema mogućnosti za nastavak proizvodnje.
Udruživanje u zadruge kao oblike proizvođačkih organizacija potiče i resorno Ministarstvo poljoprivrede, što je ujedno i trend u zemljama Europske unije, pa tako pelješko zadrugarstvo ima budućnost.
