U Crnoj Gori danas sunčan dan. Na sjeveru Crne Gore prijepodne magla. Dan pretežno sunčan uz povremeno umjerenu visoku oblačnost. Temperatura do 19 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano. Vjetar slab, a temperatura do 24-25 stepeni.
More malo, na jugoistoku umjereno talasasto. Na Ulcinjskoj rivijeri ujutru umjerena bura, popodne maestral. Temperatura mora oko 21 stepen.
Narednih dana na sjeveru, u subotu sunčano uz malu oblačnost, uveče jače naoblačenje, ali uglavnom suvo.
U nedjelju ujutru pretežno oblačno, tokom dana više sunca. Od subote popodne jača sjeverni vjetar, pa će u centralnim predjelima i na planinama biti umjeren do jak. Od nedjelje pad temperature.
Na jugu za vikend pretežno sunčano, povremeno uz pojačanu oblačnost. Od subote popodne naglo jačanje sjeveroistočnog vjetra, koji će tokom noći ponegdje na udare biti i veoma jak. Temperatura bez promjena.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće protiv Grčke i Srbije u grupi B na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog kupa, koji će se održati u Bukureštu od 7. do 12. januara naredne godine, odlučeno je žrijebom.
U grupi A sastaće se Francuska, Španija i Mađarska, u grupi C Rumunija, Japan i SAD, dok su u grupi D dvije selekcije, Hrvatska i Gruzija, jer je Italija suspendovana, a Australija je u posljednji čas odustala od takmičenja.
Sistem takmičenja je takav da će se pobjednici grupa plasirati se u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravaće za mjesto među osam najboljih.
S obzirom na to da su u grupi D dvije reprezentacije, to znači da će jedna od tri drugoplasirane selekcije iz grupa A, B i C direktno ići u četvrtfinale.
Šest najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz Divizije 2, plasiraće se na Super finale Svjetskog kupa, koje će se igrati od 18. do 20. aprila 2025. godine, a sa koga će tri prvoplasirane ekipe izboriti učešće na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima, čiji je domaćin Singapur (11. jul – 3. avgust 2025.).
U poplavama koje su ove sedmice poharale istočnu Španjolsku poginulo je 158 ljudi, objavila je španjolska hitna služba, dok se dijelovi Španjolske pripremaju se za još obilnih padalina nakon snažnih oluja.
Od ukupnog broja, 155 žrtava zabilježeno je samo u najteže pogođenoj regiji Valenciji, prenosi služba na platformi X, s još dvije smrti u susjednoj regiji Castilla-La Mancha i jednom u Andaluziji.
U saopštenju za javnost hitne službe nije naveden broj osoba koje se još vode kao nestale.
Najsmrtonosnije bujične poplave u modernoj povijesti Španjolske zahvatile su istočnu regiju Valenciju nakon olujne kiše u utorak i srijedu. Ceste i gradovi su pod vodom.
Meteorološka služba AEMET izdala je u četvrtak upozorenje na poplave za cijelu pokrajinu Castellon.
– Oluje još nisu gotove, upozorio je španjolski premijer Pedro Sanchez tijekom posjeta Valenciji. Uvjeravao je lokalno stanovništvo u potporu središnje vlade u Madridu.
Vlada Balearskih otoka pozvala je stanovništvo na maksimalan oprez idućih dana, osobito na popularnim otocima za odmor – Mallorci i Menorci. Ondje je na snazi narančasti stupanj upozorenja, drugi po snazi.
Petak je državni praznik u Španjolskoj, kojim se obilježava početak produženog vikenda, koji bi mnogi Španjolci inače koristili za putovanja. No Sanchez je pozvao stanovnike u pogođenim pokrajinama Valenciji i Castellonu da “ostanu kod kuće”.
Premijer je rekao da je važno obratiti pozornost na upozorenja nadležnih tijela i slijediti njihove preporuke.
Papa Franjo u četvrtak je izrazio svoju “bliskost narodu Valencije” u “ovom katastrofalnom vremenu” nakon što su Španjolsku pogodile smrtonosne bujične poplave. “Molim za njih”, rekao je u videu poslanom španjolskoj biskupiji u kojemu je uputio svoj blagoslov.
Kišna oluja nastavlja prijetiti Španjolskoj dok traje potraga za nestalima
Spasilačke službe u Španjolskoj nastavljaju u četvrtak tragati za desecima nestalih u poplavama dok meteorološka služba upozorava da nevrijeme na jugoistoku zemlje još uvijek nije prošlo.
Čim je osvanuo dan u pokrajini Valenciji stotine spasitelja nastavile su pretraživati blatnjavi teren poharan moćnim bujicama u zaleđu Sredozemnog mora.
Maria Carpio očekuje vijesti o sudbini oca i sestre. Posljednji put ih je vidjela u utorak navečer u Benetusseru, gradiću sa 16.000 stanovnika udaljenom osam kilometara od mora.
– Kada su vidjeli da voda prodire u garažu sišli su s balkona kako bi spasili automobile. Od tada ne znamo ništa o njima, rekla je Carpio puna tjeskobe. Osjeća se nemoćnom jer ne smije sudjelovati u potrazi.
– Rekli su nam da ne izlazimo iz kuća, izjavila je za javnu televiziju TVE.
Meteorološka služba AEMET upozorila je da je “nevrijeme još uvijek nad Španjolskoj”.
– Intenzivne oluje nastavit će se do kraja sedmice, saopštioio je AEMET putem društvenih mreža pozvavši stanovnike Valencije, Katalonije i Andaluzije na oprez.
“Apokalipsa”, “Tragedija” i “Smrtonosna oluja” piše na naslovnicama španjolskih novina. Socijalistički premijer Pedro Sanchez i vođa konzervativne oporbe Albert Nunez Feijoo doputovat će iz Madrida u krizni stožer u Valenciji.
Dan ranije je zaprimljeno 2.500 poziva u pomoć.
Kišna oluja nastavlja prijetiti Španjolskoj dok traje potraga za nestalima
Spasilačke službe u Španjolskoj nastavljaju u četvrtak tragati za desecima nestalih u poplavama dok meteorološka služba upozorava da nevrijeme na jugoistoku zemlje još uvijek nije prošlo.
Čim je osvanuo dan u pokrajini Valenciji stotine spasitelja nastavile su pretraživati blatnjavi teren poharan moćnim bujicama u zaleđu Sredozemnog mora.
Maria Carpio očekuje vijesti o sudbini oca i sestre. Posljednji put ih je vidjela u utorak navečer u Benetusseru, gradiću sa 16.000 stanovnika udaljenom osam kilometara od mora.
– Kada su vidjeli da voda prodire u garažu sišli su s balkona kako bi spasili automobile. Od tada ne znamo ništa o njima, rekla je Carpio puna tjeskobe. Osjeća se nemoćnom jer ne smije sudjelovati u potrazi.
– Rekli su nam da ne izlazimo iz kuća, izjavila je za javnu televiziju TVE.
Meteorološka služba AEMET upozorila je da je “nevrijeme još uvijek nad Španjolskoj”.
– Intenzivne oluje nastavit će se do kraja tjedna, priopćio je AEMET putem društvenih mreža pozvavši stanovnike Valencije, Katalonije i Andaluzije na oprez.
“Apokalipsa”, “Tragedija” i “Smrtonosna oluja” piše na naslovnicama španjolskih novina. Socijalistički premijer Pedro Sanchez i vođa konzervativne oporbe Albert Nunez Feijoo doputovat će iz Madrida u krizni stožer u Valenciji.
Dan ranije je zaprimljeno 2.500 poziva u pomoć.
“Izgubili smo sve”
– Izgubili smo sve, rekla je starija žena suznih očiju. “Ali sam živa, a to je najvažnije”.
U njenom mjestu Utiel poginulo je šest osoba, a kuće su još uvijek bez struje. Stanovnici su iz njih spašavali što su mogli. Na blatnjavoj cesti nalazi se mala gumena nogometna lopta i knjiga, pokazuje televizijske snimke.
No najteža je situacija u selu Paiporta, gdje se uslijed snažne kiše izlila lokalna rijeka. U bujici je poginulo 40 stanovnika od ukupno 95 koliko ih je stradalo u čitavoj Španjolskoj.
Lourdes Baixauli u gumenim čizmama gaca po nakupljenom blatu ispred poplavljene kuće. “Bilo je užasno. Voda je snažno nadirala”, kaže ispred blatnjavog automobila.
Njeni maloljetni sinovi blizanci na vrijeme su izveli baku i djeda na gornji kat kuće. “Spasili su im život”, napominje Baixauli glasom punog olakšanja.
Mnoge starije osobe stradale su pod udarom pobješnjele vode koja je prodrla i u lokalni umirovljenički dom.
Antonio, 22-godišnji mladić, stigao je s prijateljima u pomoć iz obližnjeg sela.
– Čistimo i pomažemo od utorka navečer, kaže s lopatom u ruci i umrljan blatom. “Nastavit ćemo dok svi ne budu dobro”, dodaje podižući stisnutu šaku u zrak.
Kompanija Porsche izabrala je destinaciju Kotor za promociju pod nazivom Macan Media Drive tokom oktobra, koja uključuje snimanje propagandnih filmova i organizovanje test vožnji za medije, za najnoviji model na električni pogon Porsche Macan.
“Ovo je velika čast i zadovoljstvo što je jedna ovakva kompanija Kotor prepoznala kao grad u kojem bi trebalo da promoviše model koji je u potpunosti na električni pogon, vozilo budućnosti i jedan od njihovih najprestižnijh modela” – kazao je Jovan Ristić direktor TO Kotor.
Predstavnik kompanije Porsche, Venceslas Monzini je u društvu direktora TO Kotor, Jovana Ristića, povodom prezentacije za predstavnike medija iz čitavog svijeta novog modela Macan, obišao žičaru Kotor – Lovćen i upoznao se sa ljepotama našeg zaliva i iz ove perspektive.
Foto TO Kotor
Medijska kampanja uz probne vožnje se realizuje već nekoliko dana, zahvaljujemo se Žičari Kotor-Lovćen i restoranu Forza Kuk na gostoprimstvu, poručuju iz TO Kotor.
Domaćini su im bili AM Klub Kotor i TO Kotor, a za bezbjednost su bili zaduženi predstavnici Uprave policije Kotor.
Od 2022. do 2024. godine, zahvaljujući sredstvima koja se zakonski izdvajaju za projekte valorizacije kulturne baštine, realizovan je niz stručnih, istraživačkih, konzervatorskih i edukativnih projekata usmjerenih na tivatsku baštinu.
Projekti su realizovani u okviru javnog poziva koji redovno raspisuje Turistička organizacija Tivat. TO Tivat je zakonski dužna izdvajati 10% prihoda od boravišne takse za arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat.
Stručna komisija o čijem sastavu odlučuje Skupština opštine Tivat, zadužena je za definisanje uslova prijave na Javni poziv i odluku o raspodjeli sredstava. Odluku usvaja TO Tivat te sprovodi njeno izvršenje.
Smisao termina valorizacija u kontekstu baštine danas se često gubi zbog njegove učestale primjene u različitim okvirima, često strogo ekonomskim. U kontekstu baštine, valorizacija je postupak kojim se utvrđuju kulturna vrijednost i status kulturnog dobra. Odluke o tome donosi Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Kulturno dobro može izgubiti svoju vrijednost, a onda i status, zbog čega je važno sprovoditi konzervatorske i druge mjere kojima se ono štiti od propadanja.
Radovi na zaštiti oštećenih ostataka zidnog slikarstava iz XIII vijeka u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Jasminka Grgurević, dipl.konz.-rest. – Foto: Marina Knežević
Radovi na zaštiti oštećenih ostataka zidnog slikarstava iz XIII vijeka u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Jasminka Grgurević, dipl.konz.-rest.
Foto: Marina Knežević
Da bismo baštinu valorizovali, odnosno pravno zaštitili, prvo je treba prepoznati, istražiti i učiniti dostupnom stručnoj i naučnoj ocjeni. U širem smislu, baštinu štitimo edukacijom o njoj, razumijevanjem materijalnog i nematerijalnog nasljeđa i odgovornim postupanjem prema njemu.
Prostor Tivta dio je zaštićene cjeline Bokokotorskog zaliva (UNESCO) zahvaljujući svojim specifičnim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Međutim, fokus istraživanja i zaštite dugo je i dominantno bio usmjeren na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, zbog čega su mogućnosti koje otvara Javni poziv TO Tivat posebno važne.
Tivat je prirodno, istorijski i kulturološki neraskidivo vezan za čitavu Boku, ali i specifičan po svojim ambijentalnim cjelinama, kulturnim pejzažima i brojnim spomenicima koji čekaju da budu prepoznati kao kulturna dobra Crne Gore.
Baština koja izgubi integritet, propadne zbog nebrige ili neodgovarajućih mjera zaštite, trajno gubi kulturnu vrijednost, a onda i nestaje sa mape potencijalnih ili zaštićenih dobara.
Najteži gubitak je gubitak memorije – brisanje kulturnih informacija koje spomenici čuvaju u sebi i pamćenja ljudi kojima su ostavljene na brigu.
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor. Foto: Marija Nikolić
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor.
Zakon koji nalaže raspodjelu sredstava za projekte valorizacije kulturne baštine isti je za sve opštine, ali način sprovođenja i potrebe nisu. Komisija koja je vodila poziv od 2022. do 2024. godine u Tivtu, vodila je računa o stanju baštine i potrebama ove sredine, ali i o tome da način rada, poziv, odluke i rezultati budu transparentni.
U prvobitnom sastavu djelovali su Dejan Kandić, Dijana Đinović, Patricija Pobrić i, kao predsjednica, Maja Marović, da bi rad do 2024. godine nastavile posljednje dvije članice. Skupština opštine Tivat nedavno je donijela odluku o novom sastavu komisije, a njen će rad biti nastavljen nakon što odluka stupi na snagu početkom novembra 2024. godine.
Odgovornost komisije za raspodjelu sredstava
Raspodjela sredstava za projekte valorizacije baštine, istraživanja, konzervacije i kulturne promocije dobara nije jednokratna briga. Kulturno nasljeđe teško može biti predmet odgovora na poziv koji se objavljuje jednom godišnje, baština je trajna briga. Uslovi konkurisanja zato se kontinuirano unapređuju i usklađuju s dugoročnim ciljevima u kontekstu istraživanja, očuvanja, stručne i pravne zaštite tivatskog nasljeđa.
Takav cilj nije jednostavan, posebno zato što je poziv specifičan. On nije usmjeren na jedan tip organizacija, nego mora uključiti nevladin sektor usmjeren na baštinu, pravne subjekte s odgovarajućim licencama za sprovođenje konzervatorskih mjera, privatna i pravna lica koja su vlasnici kulturnih dobara ili spomenika koji zahtijevaju mjere zaštite u cilju valorizacije. Nadalje su to ustanove koje čuvaju kulturna dobra ili se bave istraživanjem i prezentacijom baštine… To je čitav niz različitih subjekata za koje se moraju kreirati uslovi prijave na koje mogu svi odgovoriti, bez obzira na različit pravni status, i to tako da budu usklađeni sa zakonom.
Tabula Peutingeriana (Codex Vindobonensis 324), detalj segmenta VII Slika: https://www.tabula-peutingeriana.de
Tabula Peutingeriana (Codex Vindobonensis 324), detalj segmenta VII, sa oznakom rimskog puta Batua (Budva) – Epitauro (Cavtat), korištena u publikaciji „Tivat u antičkim artefaktima” u okviru projekta „Kulturno nasljeđe antičkog Rima na prostorima Opštine Tivat”, NVO Crni Plat 2023.
Komisija pruža kontinuiranu savjetodavnu podršku, što omogućava uvid u stanje informisanosti o baštini i potrebama stručne i šire javnosti u ovom kontekstu.
Nadalje, članovi i predsjednica obilaze teren, prate izvođenje projekata, ostvaruju kontakt i savjetovanje sa kvalifikovanim licima i trude se motivisati ustanove i stručna tijela da se uključe što kvalitetnijim projektima. Rezultati treba da budu zdrava osnova za dalje projekte ali i za razvoj kulturnog turizma koji je etički usklađen sa zaštitom kulturnih dobara.
Integritet kulturnog dobra može biti narušen kako fizičkim propadanjem tako i neodgovornim postupanjem u njegovoj prezentaciji.
Stručna promocija publikacije realizovane u okviru projekta „TIVATSKA SOLILA – prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža”, Aleksandra Kapetanović, arh.-konz. i Milena Vrzić, arheolog, Expeditio, Kotor
Foto: Gradska biblioteka Tivat, 2024.
Tivatska baština – projekti od 2022. do 2024.
U periodu od 2022. do 2024. godine TO Tivat je raspisala tri Javna poziva za za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat, dva redovna i jedan ponovljeni u okviru kojih je odobreno i realizovano ukupno osam projekata.
Antičko nasljeđe Tivta
Dragan Rajčević, ispred NVO Crni Plat, obradio je tivatsko antičko nasljeđe, što je rezultiralo publikacijom „Tivat u antičkim artefaktima”. Projekat je podržan iz razloga Rajčevićevog dugogodišnjeg bavljenja tivatskom baštinom i izvanrednim poznavanjem terena. Mnogi lokaliteti danas su nepristupačni a i široj struci nepoznati.
Rajčević je učestvovao u terenskim istraživanjima na području Tivta kao fizički, ali i kao svojevrsni duhovni vodič kroz baštinu, koji sakuplja i čuva povijesno pamćenje mjesta s kojeg potiče.
Tema antičkog nasljeđa Tivta je zahtjevna i stvar dugoročnog stručnog i naučnog istraživanja, no Rajčevićev doprinos je važan jer je skrenuo pažnju na nju i ocrtao joj okvire. Projekat je prevazišao zahtjeve komisije zahvaljujući preglednom radu s obiljem literature, izvora i fotografija, dok je temeljni zahtjev bilo bilježenje podataka o lokacijama.
Zahvaljujući projektu, zapisane su geografske koordinate za svaki značajan lokalitet. To će poslužiti i izradi mape vrijedne za struku, širu javnost i razvoj turističke ponude u kulturne svrhe.
Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe na teritoriji Tivta
KZU Napredak je realizovao projekat „Doprinos poznavanju prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa na teritoriji opštine Tivat”. Projekat je bio usmjeren na turističke vodiče, koji su se odazvali u velikom broju s prostora čitave Crne Gore.
To je bila rijetka mogućnost da se struka, arhitekti i arhitekti konzervatori, kulturni radnici koji se decenijama bave tivatskom baštinom povežu sa osobama koje ju direktno promovišu. Uočen je hronični nedostatak mogućnosti takve vrste profesionalnog usavršavanja za vodiče, pa je projekat dobio izuzetne ocjene.
Kada se govori o promociji kulturnih dobara, mora se voditi računa o svim učesnicima procesa.
Mapa: „Prirodna i kulturna baština Tivta”, KZU Napredak, 2023.
Predavanje na temu “Područje opštine Tivat kao dio Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a” održala je Aleksandra Kapetanović, arh.-konz.
Projekat je realizovan kroz šest predavanja koji su obuhvatili zaštićene prirodne lokalitete, najvažnije sakralne građevine, stare ljetnikovce Tivta, ambijentalne cjeline, odnosno Gornju Lastvu nekada i sada, Tivat u kontekstu zaštićenog područja UNESCO-a te kulturne objekte, institucije i manifestacije Tivta u XIX stoljeću do danas.
Predavanja su održali Marija Nikolić, arh., mr Zorica Čubrović, arh.-konz., Aleksandra Kapetanović, arh.-konz. i prof. Neven Staničić. Realizovan je terenski obilazak najvažnijih lokaliteta i objavljena publikacija u vidu brošure, sa sažetkom najvažnijih tema. Brošura je dostupna na stranicama TO Tivat: Prirodna i kulturna baština Tivta.
Rekonstrukcija starog austrougarskog rezervoara u Velikom gradskom parku
Veliki gradski park je zaštićeno prirodno dobro. Štoviše, to je cjelina izuzetnih kulturnih, istorijskih, urbanističkih i spomeničkih vrijednosti. Zapušten i skriven na istočnoj strani, na jednoj od najviših kota u parku je i stari austrougarski rezervoar za vodu. Izgrađen je kao dio vodovodnog sistema za potrebe mornaričke baze u Tivtu osnovane krajem 19. vijeka.
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor. Foto: Marija Nikolić
Stari austrougarski rezervoar za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, ploča sa godinom 1899. na nadzemnom objektu. Foto: Marija Novaković.
Konzervatorski projekat rekonstrukcije i prenamjene rezervoara u galerijski prostor izradio je studio Enforma na čelu sa mr Marijom Novaković, arhitekticom konzervatorkom, i to u dvije faze. Prvu fazu izrade tehničke dokumentacije prijavio je Evropski dom a Novaković je prezentovala javno i objavila rezultate kao stručni članak „Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu” u časopisu Boka 41.
Glavni konzervatorski projekat završen je 2024. i biće prezentovan na Stručnom skupu „Razgovori o baštini” 15. novembra 2024, zajedno sa ostalim projektima.
Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano s
Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
tanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Izrada ovakvog projekta izrazito je složen proces. Izrađuje se u skladu s konzervatorskim uslovima koje postavlja Uprava za zaštitu kulturnih dobara i može ga izraditi isključivo licencirano lice. U medijima je izrada projekta promovisana kao početak obnove, međutim, radi se o realizaciji prvog u nizu koraka ka revitalizaciji prostora koja ima cilj očuvati i prezentovati izvorne vrijednosti kroz kulturnu namjenu.
Lastovski suhozidi
KZU NAPREDAK iz Gornje Lastve realizovao je i projekat „Obnova suhozidnih međa u Gornjoj Lastvi”. Gornja Lastva je lokalitet prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti i popularno izletničko mjesto koje ugošćava brojne kulturne manifestacije.
Staro mediteransko selo prepoznatljivo je po kamenoj arhitekturi i suhozidnim konstrukcijama. Nekadašnjih zidara više nema, a konstrukcije su podložne urušavanju, pa je projekat njihove obnove, ali i obuke o održavanju, ključan za očuvanje ove ambijentalne cjeline.
Četiri osobe su savladale tehniku zidanja u suho, prezidane su urušene međe i uređena glavna seoska ulica.
NVO Društvo prijatelja bokeške baštine realizovao je 2024. godine projekat „Sv. Anton Belani – baština u opasnosti”. Crkvica je zaštićeno kulturno dobro i nalazi se u sklopu nekadašnjeg ljetnjikovačkog imanja porodica Pima-Pasquali.
U okviru projekta obavljena su istraživanja i snimanja te objavljena publikacija sa svebuhvatnim pregledom svih dostupnih podataka o crkvici, prezentacijom rezultata snimanja novim tehnikama te novih, dosad nepoznatih podataka.
Današnji izgled stare crkvice Sv. Antona, Belani, Tivat. Foto: Marija Nikolić, 2024.
Sv Anton Belani
U realizaciji su učestvovale arhitektica Marija Nikolić, konzervatorka i restauratorka Jasminka Grgurević i arheolog mrMiloš Petričević. Publikacijom o kapeli Sv. Antona otvorene su zanemarene istraživačke i konzervatorske teme. Ona je ujedno platforma za nova istraživanja i smjernica za zaštitu ovog slojevitog kulturno-istorijskog spomenika.
Kapela je jedinstven primjer prostora s oslikom brojnih grbova kotorske vlastele te liturgijskim i istorijskim citatima iz različitih perioda objedinjenih unutar jednog kultnog konteksta.
Unutrašnjost kapele Sv. Antona, Belani, Tivat, djelovi oslika s grbovima i jednim od natpisa, koji citira Evanđenje po Mateju (“Euge, serve bone et fide…”, odnosno, “Valjaš, slugo dobri i vjerni…). Oslici pripadaju različitim periodima a propadaju zbog uticaja vlage.
Foto: Crkvica Sv. Anton Belani, Tivat, Društvo prijatelja bokeške baštine, 2024.
Zaštita zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima
JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na čelu s Jasminkom Grgurević, konzervatorkom i restauratorkom iz Kotora, sproveo je prvu fazu konzervatorskog projekta zaštite zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat.
Crkva je sagrađena u 13. vijeku na mjestu benediktinskog samostana. Oštećene freske pripadaju prostoru južne kapele, odnosno ostacima crkve koja je bila od 13. do 15. vijeka pravoslavna. Od 15. vijeka crkva je katolička. Crkva čuva dva natpisa, jedan na latinskom drugi na staroslovenskom jeziku i lijep je primjer „susreta dviju konfesija” koje čuvaju spomene jedna drugoj, odnosno sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini.
Detalj freske iz južne kapele crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat, 13. vijek.
Detalj freske iz južne kapele crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat, 13. vijek. Foto: Jasminka Grgurević
Zidne slike otkrivene su krajem 20. vijeka ispod različitih premaza i u vrlo su lošem stanju. Slikarstvo je blisko slikarstvu manastira Sopoćani.
U okviru projekta urađena je fizičko-hemijska analiza maltera i bojenih slojeva, freske su očišćene od nečistoća, soli, ostataka maltera i premaza, oštećenja su konsolidovana (spriječeno je dalje osipanje ivica), urađena je analiza mjera uspostavljanja vizualno čitljive cjeline, odrađane su probe retuša, što je sve pratila detaljna tehnička i fotografska dokumentacija.
Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat
Kulturni pejzaž Tivatskih solila
NVO Expeditio realizovao je projekat “TIVATSKA SOLILA – prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža”. U okviru projekta dopunjena je i prilagođena Studija zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu „Tivatska Solila” (naručilac: Morsko dobro).
Tivatska Solila su prirodni prostor slanih močvara koji je korišten za eksploataciju gline i soli od najstarijih vremena. Zaštićena su kao specijalni rezervat prirode i upisana na Listu močvara od međunarodnog značaja.
Projekat je važan zbog manje pristupačnih podataka o Solilima kao kulturnom pejzažu koji obuhvata slojeve od antičkog nasljeđa na uzvišenjima Gomilica i Stržnica, preko ostataka srednjovjekovne solane, do elemenata glinene industrije i nove solane u moderno doba.
So je u srednjem vijeku značila moć i bogatstvo, pa je tivatski izvor bijelog zlata imao istorijski značaj za čitav kraj.
Expeditio je podrobnom studijom, objavljenom i na našem i na engleskom jeziku, obogaćenom istorijskim mapama, profesionalnim fotografijama i arhivskim podacima istaknuo Solila kao tačku koja spaja prirodne, kulturne i istorijske vrijednosti okolnog pejzaža. Time se bolje razumiju i kao važan element u zaštićenoj kontakt-zoni Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora (UNESCO).
U okviru projekta urađene su i dvojezične info-brošure za distribuciju turistima.
Autorke Aleksandre Kapetanović, arhitektica konzervatorka, i mr Milena Vrzić, arheološkinja, organizovale su i prezentaciju knjige na samom lokalitetu. Direktorica Gradske biblioteke Tivat, prof. Vesna Barbić, opisala je prezentaciju kao čitanje u 3D, što je možda najbolji opis događaja.
Isti je pejzaž ostavio važan trag na ekspertski tim UNESCO-a i uvjerio u važnost ovoga područja za očuvanje svjetske baštine.
Kultura je priča koja se razvija kroz prostor i vrijeme, a Solila nam omogućavaju da taj kontinuum na prostoru Tivta bolje razumijemo.
„Razgovori o baštini” u okviru Novembarskih dana
U okviru Novembarskih dana 2024. planirana je prezentacija opisanih projekata za stručnu i širu javnosti. Skup RAZGOVORI O BAŠTINI: Kulturna riznica Tivta – budućnost istraživanja i brige za nasljeđe organizuje mr Maja Marović, istoričarka umjetnosti, uz podršku TO Tivat, odnosno Opštine Tivat. Skup je planiran za 15. 11. 2024. s početkom u 9.30 u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, a o detaljima će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Skup će biti i edukativnog karaktera. Ideja je da se omogući dublji razgovor i projektima i ciljevima, pitanjima istraživanja i zaštite baštine, bolje razumije stručni rad odgovornih lica i omogući publici da dobije odgovore ili smjernice na baštinske teme koje ih zanimaju.
Javni poziv biće ponovo raspisan a odluke o projektima za 2024. godinu donijete nakon što stupi na snagu imenovanje novih članova komisije.
U toku je i distribucija najvažnijih stručnih publikacija realizovanih u okviru Poziva (gradske, školske i fakultetske biblioteke, biblioteke muzeja, arhiva i najvažnijih institucija).
Na podsticaju i sistemskoj podršci treba zahvaliti Turističkoj organizaciji Tivat, posebno nekadašnjoj direktorici Danici Banjević, direktorici Nini Lakičević i menadžerki mr Silvani Brguljan.
Autorka: Maja Marović, mag. hist. art. et mag. philol. slav. merid.
Slaveći Herceg Novi kao grad koji raste, na svečanoj sjednici upriličenoj povodom Dana opštine posebno mjesto zauzeli su uspješni mladi sugrađani, Natalija Đurović i Slavko Vukasović.
Dvoje redovnih studenata šeste, završne godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu izdvojili su se po svojim uspjesima, čineći ponos gradu u kojem su stasali, zbog čega im je Opština Herceg Novi uputila posebne pohvale, sa željom da afirmiše njihova dostignuća.
Dvadesetčetvorogodišnja Natalija Đurović je osnovnu školu završila u Zelenici, gdje je na časovima biologije kod nastavnika Gorana Tomića otkrila svoju ljubav prema anatomiji čovjeka, a od učiteljice Svetlane Suljić dobila ohrabrenje da upiše medicinu. I osnovnu školu i gimnaziju završila je sa prosjekom 5.0 i zavrijedila nagradu Luča I. Natalija je na prošloj, petoj godini studija medicine imala prosjek 9,6.
Natalija na Kongresu
„Podrška i motivacija porodice, momka i najbližih prijatelja tokom cjelokupnog školovanja bili su temelj mog uspjeha. Njihova prisutnost i vjerovanje u mene učinili su da danas budem tu gdje jesam, i smatram ovaj uspeh podjednako njihovim koliko i svojim“, ističe mlada Novljanka.
Tokom studija medicine bavila se volonterskim radom u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije. Na petoj godini studija bila je pozvana na 63. Internacionalni kongres biomedicinskih nauka, gdje je branila svoj studentski naučno-istraživački rad iz oblasti Dermatovenerologije.
„Danas, kao studentkija završne godine svoj fokus interesovanja stavljam na najmlađe pacijente, pedijatrijsku populaciju, gdje se nadam da ću u budućnosti svojom ekspertizom i istraživanjima biti u mogućnosti da im pružim pomoć na najbolji način“, ističe Natalija.
Dodaje da je tokom osnovne i srednje škole posebnu ljubav uložila u bavljenje folklorom, tokom 10 godina koliko je bila članica Kulturno-umjetničkog društva „Ilija Kišić“ iz Zelenike.
„Kulturno umjetničko društvo mi je tokom odrastanja omogućilo posjetu brojnim gradovima širom svijeta, ali je takođe bilo ključno za razvoj osjećaja zajedništva i timskog rada. Nikola Korović, kao trener, koji je ujedno i fizioterapeut, podstakao je moj san o medicinskim studijama“, kaže Natalija.
Slavko Vukasović je osnovnu školu završio u Kamenarima sa odličnim uspjehom, a potom upisao hercegnovsku gimnaziju koju je takođe završio sa odličnim uspjehom i priznanjem Luča. Kako kaže, tokom gimnazije potvrdio je svoju ljubav prema medicini i ljudskom tijelu, strast koju gaji još od malih nogu.
Slavko Vukasović
„Moje interesovanje za ljudsko tijelo počelo je još u osnovnoj školi, posebno na časovima biologije, gdje me fascinirala složenost organizma. Kroz osnovnu i srednju školu, često sam koristio mamine fakultetske knjige kako bih proširio svoje znanje. Moja majka, kao stomatolog, bila je značajna inspiracija, a njen rad me dodatno motivisao da se posvetim medicini“, kazao nam je Slavko.
Nakon srednje škole upisao je studije medicine i posvetio se neurologiji, a prošlu, petu godinu studija završio sa prosjekom 9,8.
„Sada, kao studenta medicine, posebno me zanima neurologija. Posvećen sam istraživanju moždanih udara, posebno u pogledu brzih tretmana koji mogu spasiti život. Trenutno pišem opsežne naučne radove o efikasnosti brze intravenske trombolize kao tretmana za moždane udare, a cilj mi je da rezultati budu objavljeni u međunarodnim časopisima, gdje ću biti prvi autor. Na ovaj način, nadam se da ću doprinijeti unapređenju razumijevanja i tretmana u oblasti neurologije“, ističe dvadesetčetvorogodišnji Novljanin.
Slavko je 2013. godine bio izabran za Malog admirala Bokeljske mornarice, što posebno napominje kao jedan od iskaza svoje posvećenosti očuvanju kulturno-istorijskog naslijeđa rodnog kraja.
Manifestacija Novembarski dani koja se odvija pod pokroviteljstvom Opštine Tivat počinje sjutra 1. novembra i trajaće do 30. novembra, a sve u čast 21. novembra – Dana Opštine Tivat. Bogat program čini oko 60 sportskih, kulturnih, zabavnih i edukativnih manifestacija u organizaciji NVO sektora, vaspitno-obrazovnih i institucija kulture, sportskih klubova i privrednika.
Novembarski dani u Tivtu ove godine obojani su motivima umjetničkih djela Antona Peana i Miljenka Sindika, budući da manifestacija upravo otpočinje svečanim otvaranjem I Likovnog salona Pean-Sindik /1.11. od 19h/ u organizaciji Muzeja i galerije Tivat. Likovni salon otvoriće predsjednik opštine Željko Komnenović. Motivi slika Peana i Sindika naći će se na plakatu manifestacije, ali i na godišnjoj opštinskoj Reviji i pozivnici za svečanu sjednicu Skupštine Opštine Tivat.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat ovog novembra slavi 115 godina postojanja, što će obilježiti promenadnim koncertom ulicama grada /8.11. od 16:30h/. Muzička škola Tivat ove godine posebnim svečanim programom obilježava 60 godina postojanja /25.11. od 19h/. Fudbalski klub Arsenal ovog će novembra obilježiti 110 godina postojanja svečanom Akademijom. Najavljeno je i nekoliko događaja koji ulaze u program obilježavanja Njegoševog dana kao državnog praznika kulture: predavanje „Svevremenost Njegoševe poetske riječi“ /6.11. od 19h/ Gradske biblioteke i predavanje odnosno promocija Ilovičkog prepisa Zakonopravila Svetog Save /13.11. od 19:30h/ Miholjskog zbora, u saradnji sa Narodnim delom i pod pokroviteljstvom Opštine Tivat.
Okosnica programa Novembarskih dana jesu bogati programi Centra za kulturu Tivat i Gradske biblioteke. Tako će Tivćani imati priliku da uživaju u premijeri pozorišne predstave „Slučaj Virdžina“ Centra za kulturu i Zetskog doma /24.11. od 20h/, dok će za njamlađe biti priređena predstava „Tri praseta“ /5.11. od 18h/, druženje sa piscem Dejanom Aleksićem /5.11. od 9:25h/ i brojni drugi sadržaji. Početak svog rada ozvaničiće Omladinski centar. Koncerti folklornih društava, veče klapske muzike, Morski vikend u organizaciji kompanije UNA dio su programa.
Tivćani će imati priliku da uživaju i u brojnim drugim tradicionalnim sportskim takmičenjima: regati, memorijalnim turnirima… Sam Dan opštine obilježiće Trka mira koja će se trčati u čast dr Ivu Belanu, polaganje vijenaca, svečani defile gradom, kolo Bokeljske mornarice na Pinima i Svečana sjednica Skupštine opštine.
Politička prepucavanja na relaciji Opština – Turistička organizacija Budve moraju hitno da prestanu i da se odmah počne sa kampanjom i promocijom novogodišnjeg programa ispred Staroga grada, jer bi neodržavanje javnog dočeka Nove godine bio definitivni krah turizma, nakon loše ljetnje sezone i svega što ju je pratilo, od smeća i prljavog grada, do raskopanih ulica.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović, ocjenjujući da politika mora da bude protjerana iz turizma, jer grad živi od te privredne djelatnosti.
Iz Turističke organizacije ranije su “Vijestima” kazali da imaju finansije za organizovanje trodnevnog programa i koncipiran muzički program sa najvećim regionalnim zvijezdama, ali da od Opštine punih mjesec čekaju zeleno svjetlo da li su spremni da se, kako je bilo svih proteklih 25 godina, i oni priključe u organizaciji. TO Budva bila je spremna da povodom jubileja, 25 godina od organiziacije prvog javnog dočeka, ove godine angažuje i jednu svjetsku zvijezdu, poput Erosa Ramazotija, Cukera, Bočelija… ali da iz Opštine nijesu dobili povratnu informaciju o njihovoj participaciji.
Pejović nije krio razočarenje kako je Budva izgledala ovoga ljeta, te da bi otkazivanje javnog dočeka narušilo njen imidž.
“Imamo veliki problem zbog odnosa između Opštine i TO Budva, ulazimo u novembar, a ne znamo ko će da gostuje na starogradskom trgu u okviru novogodišnjeg programa. Tivat, Kotor i Bar su već objavili programe javnih dočeka na trgovima tih primorskih gradova, a Budva i dalje ćuti. Zove nas veliki broj vlasnika turističkih agencija sa kojima tradicionalno sarađujemo, ljudi hoće da znaju kakav je novogodišnji program, jer je Budva svih prethodnih godina prepoznata po najboljem programu, koji je trajao više dana. Procjene su da tokom novogodišnjih praznika Budvu posjeti od 30 do 50 hiljada gostiju, nama uglavnom dolaze autobusima iz zemalja regiona, Sjeverne Makedonije, BiH, Hrvatske, Srbije, Albanije, Bugarske, a upite imamo i iz Turske. Samo iz Sjeverne Makedonije nam je dolazilo po 50 autobusa, nije to malo. Nadam se da ćemo premašiti posjetu iz ranijih godina, ali potrebno je zato da znamo kakav je program, jer to je preduslov kako bi mogli da prodajemo aranžmane. Imamo odličnu posjećenost kada je karneval, doček Nove godine, kada su tradicionalne manifestacije. Zar sve to treba da uništimo”, naglasio je Pejović.
Pejović poručuje da je krajnje vrijeme da se aktiviraju ljudi iz privrede, jer dosta je bilo miješanja politike.
“Moraju da se pitaju ljudi koji znaju šta je turizam. Grad je ljetos bio u katastrofalnom stanju. Da budemo realni, imali smo prljav grad, nama su u istom periodu šetali i turisti i šleperi. To je bilo zastiđe. Nama je tek 18. jula otvorena rekonstruisana ulica u centru grada. Svakoga dana sam išao pješke, bilo me je sramota kako je sve to izgledalo. Imali ste smeće i deponije na ulicama, živa zaraza, ne daj bože da je neko se zarazio Bili bismo isto kao prije nekoliko ljeta kada su se otrovali turisti, o tome su brujali mediji u cijelom regionu”, kazao je Pejović.
Ističe da se nada da će poslije ovih novembarskih izbora, da se sjedne za sto i da se više u Budvi ne pita politika, nego struka. “Na ključna mjesta treba da se postave ljudi iz privrede koji hoće da rade, da stvaraju za dobrobit grada, jer grad živi od od privrede, a ne suprotno. Budva živi od ljudi koji imaju restorane, hotele, kafee… Nažalost, sada imate slučaj da u Starom gradu rade samo radnje turskih državljana, izgubili smo život u Starom gradu. Nemate kantu za smeće u Starom gradu, nemate toalet, imamo rudnik zlata, kakav je Stari grad, a kao da ga nemamo. Dajte da nešto dobro napravimo za grad, da funkcioniše kao što funkcioniše Dubrovnik. Nemate perone ni parkinge za turističke autobuse, turiste nam vode strani vodiči, a ne naši ljudi. Imamo mnogo načina da punimo budžet grada, a ne da cvjeta nelegalni rad”, istakao je Pejović.
Kuvari i konobari se zapošljavaju u Opštini i njenim preduzećima
Pejović je kazao da su hotelskoj i restoranskoj industriji najveći konkurenti po pitanju radne snage postale opštine i državna i opštinska preduzeća.
“Znam da su izbori u Budvi, ali molim vas nemojte da obećavate da ćete zapošljavati. Imamo situaciju da nam konobari, kuvari i ostala radna snaga prelaze da rade u Opštinu, Komunalno preduzeće, Vodovod, lokalnu ili državnu instituciju i mi ostajemo bez radne snage. Prinuđeni smo da radimo porodično, sami, dokle budemo mogli, pa ćemo i mi za koju godinu preći da radimo u Opštinu, jer tamo imate slobodne subote, nedjelje, praznike, zimnice, regrese… Doći ćemo u situaciju da grad neće moći da živi, jer se polako privreda gasi”, upozorio je Pejović.
Ne zovu da govorimo o sezoni, nego kada hoće da smjenjuju Kuljaču
Pejović je kazao da, iako je Opština Budva organizovala sastanke Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističke sezone, nikada nije dobio poziv da u ime Udruženja prisustvuje, a poziv je jedino došao kada su organizovali sjednicu Skupštine TO Budva kako bi smijenili direktora Nemanju Kuljaču.
“Kao predsjednik Udurženja hotela Crne Gore, gdje mi je zgrada Opštine preko puta kuće, nijednom tokom ovoga ljeta nisam bio pozvan od lokalne uprave na Koordinaciono tijelo za pripremu sezone u Budvi. Međutim, pozvali su me da dođemo na sjednicu Skupštine TO na kojoj je najavljena smjena direktora Kuljače. To nije bilo u redu, trebali su da pozovu na drugačiji način, kako se to radi. Istog dana i u isto vrijeme je bila sjednica Koordinacionog tijela za pripremu sezone na nivou države, koju je desetak dana ranije zakazalo Ministarstvo turizma i tada uputilo pozive svim članovima. Odazvali smo se pozivu da idemo na sastanak Koordinacionog tijela, jer ovo u Budvi je bilo, nažalost, političko prepucavanje”, kazao je Pejović.
Ruski napad na Hakriv Foto: Sofiia Gatilova / Reuters
Guverner regije Harkiv Oleh Siniehubov rekao je da je dijete (11) izvučeno ispod ruševina s ozbiljnim ranama na glavi i prijelomima, ali ga liječnici nisu uspjeli spasiti. Ranije je rekao da su tri osobe zarobljene ispod ruševina.
U aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, Siniehubov je rekao da je udar izazvao požar i uništio veći dio jednog ulaza, napravivši veliku rupu u zgradi.
Snimke Reuters TV-a pokazuju kako se spasilački timovi probijaju kroz iskrivljene hrpe betona i drugog građevinskog materijala kako bi iznijeli ozlijeđene i odvezli ih u kola hitne pomoći.
Russia struck a nine-story building in Kharkiv with a guided aerial bomb.
Tragically, there are casualties, including children, and more people may still be trapped under the rubble. All necessary emergency services are on site.
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 30, 2024
Harkiv je ostao u ukrajinskim rukama kroz početni neuspjeli napredak ruskih snaga na glavni grad Kijev u prvim danima invazije u veljači 2022. Od tada je postao česta meta ruskih zračnih napada.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je napad naglasio potrebu za više vojne pomoći od zapadnih saveznika Ukrajine.
– Naši partneri mogu vidjeti što se događa svaki dan, napisao je na Telegramu.
– A u ovim uvjetima svaka odgođena odluka znači u najmanju ruku desetke života i stotine ruskih bombi iskorištenih protiv Ukrajine, dodao je.
Nove narudžbe uključuju Icon-class, Oasis-class i Celebrity brodove te jačanje partnerstva s TUI Cruises.
Royal Caribbean Group osigurao je sve nove narudžbe kruzera zaključno s 2027. godinom, izjavio je predsjednik i izvršni direktor Jason Liberty tijekom izvještaja o poslovanju za treći kvartal, krajem listopada. “Narudžbe imamo potvrđene do 2027., a moguće i za 2028. godinu,” rekao je Liberty, piše Cruise Industry News.
Ove narudžbe obuhvaćaju tri Icon-class broda, jedan novi kruzer za Celebrity Cruises, još jedan brod Oasis klase, kao i dva broda za TUI Cruises, koji su dio zajedničkog poduhvata Royal Caribbean-a i TUI Group-a.
Liberty je istaknuo kako kompanija podržava strategiju umjerenog rasta kapaciteta i prinosnosti, uz dobru kontrolu troškova. “S ciljem umjerenog rasta kapaciteta, nastavljamo s umjerenim povećanjem flote i svakog našeg brenda. Naša globalna prisutnost omogućuje nam stabilan rast kapaciteta s održivim prinosima u različitim tržištima i itinererima,” zaključio je Liberty.
