„Gorčilo, jesili to doš’o da me vidiš“

0

GORCILO

Gorčilo

Film „Gorčilo, jesili to doš’o da me vidiš“ biće prikazan u dvorana „Park“ Herceg – Novi 21. januar predstave u 18 i 20 sati

U jeku izgrаdnje infrаstrukture SFRJ, u nаporimа dа se siromаšni sjever Crne Gore putevimа poveže sа jugom, u nаše mаlo selo dolаzi geometаr Lаzа, kаko bi pripremio dokumentаciju zа trаsu budućeg putа. Sа njim će doći Klаrа, njegovа ženа, bаlerinа iz Nаrodnog pozorištа iz Novog Sаdа, kojа morа dа tokom ljetа održаvа kondiciju zа jesenju sezonu. Kаko seljаci reаguju nа dolаzаk geometrа, koliko su skloni korupciji, kаko reаguju nа dolаzаk ljudi koji žive nekim drugаčijim životom od njihovog, koji je nаjbolji, jer zа bolji ne znаju, sаmo je jednа od linijа priče….

Dužinа trаjаnjа filmа: 99 min

Žаnr – komedijа

Glumci Mimа Kаrаdžić, Dubrаvkа Drаkić, Boro Stjepаnović, Emir Ćаtović, Mlаden Nelević, Anitа Mаnčić, Kristinа Stevović

Režiser Milаn Kаrаdžić

 

Problemi sa infrastrukturom odložili gradnju Vatrogasnog doma u Tivtu

0
Vatrogasci Tivat
Vatrogasci Tivat

Gradnja jednog od ključnih novih objekata komunalne infrastrukture u Tivtu – Vatrogasnog doma u Gradiošnici još nije počela, iako se to trebalo desiti odmah nakon novogodišnjih praznika. Problem je što prije početka radova, treba izmjestiti dio 35 kilovoltnog dalekovoda koji ide iz trafostanice „Gradiošnica“ prema gradu, pa će gradnja Vatrogasnog doma najvjerovatnije početi tek na ljeto.

„Iskren da budem, i nas je iznenadio ovaj problem jer smo mi svojevremeno kada je usvajan DUP Gradiošnica, svu dokumentaciju dostavili svim nadležnim organima i državnim infrasrukturnim firmama na davanje saglasnosti. Dobili smo tu saglasnost od svih, pa i Elektroprivrede Crne Gore koja tada nije očito smatrala da će biti problem sa trasom dalekovoda. Ipak, što je tu je i već smo preduzeli određene korake da riješimo ovaj problem.“- kazao je direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović.

On je dodao da je već izrađeno idejno riješenje izmještanja spornih 15-tak metara dužine dalekovoda i dva noseća stuba, a u toku je i izrada glavnog projekta za sprovođenje ovog zahvata, pa će uskoro biti raspisan i tender za izvor izvođača radova koji će izmjestiti sporni dio trase dalekovoda u neposrednoj blizini trafostanice 110/35 kV „Gradiošnica“.

Taj dodatni i nepredviđeni posao, prouzrokovan očitom nesavjesnošću nekoga iz EPCG koji je dao saglasnost na DUP „Gradiošnica“ bez primjedni o uticaju postojećeg dalekovoda, Opštini Tivat proizrokovaće dodatni trošak od oko 60 hiljada eura, kao i kašnjenje u gradnji objekta za smještaj opštinske Službe zaštite i spašavanja od najmanje pola godine.

Do jeseni ostaju u neuslovnom objektu na Pakovu
Do jeseni ostaju u neuslovnom objektu na Pakovu

„Situacija je takva i moramo da izlazimo iz toga jer je postojeći objekta u kome je smještena Služba zaštite i spašavanja totalo neuslovan. Računamo da ćemo do maja izmjestiti dalekovod i onda bi već izabrani izvođač radova na gradnji novog Vatrogasnog doma, konzorcijum predvođen podgoričkim „MNG Investom“ mogao početi radove na izgradnji tog objekta.“- kazao je Obradović dodajući da je ugovoreni rok za završetak gradnje 100 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Za izgradnju novog savremenog objekta Vatrogasnog doma u Gradiošnici Opština Tivat je u budžetu za 2014, opredijelila 400 hiljada eura, a za njegovo opremanje dodatnih skoro 50 hiljada. Nova zgrada imaće nešto preko 1.000 kvadratnih metara korisne površine. Pored osam garaža za vatrogasna vozila od kojih će četiri biti potpuno zatvorene sa istalacijama za napajanje vozila električnom energijom i komprimovanim vazduhom, novi Vatrogasni dom imaće i smještajne prostorije za boravak vatrogasaca, skladište, radionice i druge neophodne sadržaje.

Iskoristili jako jugo i uživali u windsurfing akrobacijama

0

Momci, koje nikakve niske temperature ni vremenske nepogode ne mogu omesti u kroćenju čvorova Pelješkog kanala, redovito treniraju, a često im se priključe i kolege iz susjedne Korčule.

Pri Pomorsko sportskoj Udruzi Peliška jedra iz Orebića nekoliko godina djeluje i vrlo aktivna windsurfing sekcija koja broji desetak članova iz Vignja i Orebića.

Momci, koje nikakve niske temperature ni vremenske nepogode ne mogu omesti u kroćenju čvorova Pelješkog kanala, redovito treniraju, a često im se priključe i kolege iz susjedne Korčule.

Redoviti su gosti na regatama diljem naše obale, a isto tako organiziraju i surf druženja u svom kraju koji je izuzetno popularan među surferima iz cijele Evrope.

Ovoga ljeta je u Vignju planirano i državno prvenstvo u disciplini slalom. Popularno zvani “Peliški čagji” svoje surf aktivnosti redovito objavljuju u facebook grupi Pelješac & Korčula Wind Vibes.

Ovoga vikenda jugo je povremeno imalo udare i preko 80 km/h, što je surferima podarilo gotovo idealne akrobacije na moru, u što se možete uvjeriti u priloženoj foto galeriji.

Ivica Trojanović

Nezadovoljstvo zbog termina održavanja karnevala u vrijeme korizme

3
Krinka
Krinka

Protestu Kotorske biskupije, zbog termina održavanja karnevala u vrijeme korizme, pridružilo se Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Hrvatsko kulturno društvo CG i stranka Hrvatska građanska inicijativa iz Tivta, koji su ponovili većinu kvalifikacija što su ih na račun organizatora te manifestacije izrekli iz biskupije o vrijeđanju osjećaja i vrijednosti vjernika.

Zanimljivo, suđenje novskom karnevalu i spaljivanje u Herceg – Novom zakazano je za subotu 28. februara na Škveru u 11 sati, takođe u vrijeme korizme ali tim povodom nema zvaničnih reakcija.

Predsjednik HNV-a Zvonimir Deković pozvao je Hrvate i da bojkotuju kotorski karneval.

“HNV podržava Radio Dux, radio hrvatske nacionalne manjine, u nakani da ne poprati navedenu manifestaciju, a ovom prigodom poziva sve Hrvate katolike iz Kotora, koji drže do tradicije i vjerskih običaja, da svoje vjerske i tradicijske osjećaje iskažu time što će, umjesto na kotorskom, sudjelovati na karnevalima koji poštuju tradiciju i običaje…”, navodi se u saopštenju HNV-a.

Predsjednica HGI–ja Marija Vučinović smatra da je žalosna činjenica što će 22. februara biti centralna svečanost ovogodišnjeg karnevala, dok u cijelom svijetu sve manifestacije takvog tipa završavaju 17. februara, dan prije Čiste srijede. Kako je naglasila, zadnjih godina organizatori kotorskog karnevala nisu o tome vodili računa. “Zbog svega navedenog naša reakcija usmjerena je i na zaštitu karnevala, ali i na zaštitu dostojanstva vjernika, a ništa manje i svih onih koji njeguju tradiciju i sve što ona predstavlja za Bokelje” – prenose mediji.

Vučinović smatra da se zbog toga za kotorski karneval više ne može reći da je tradicionalni, već jedinstveni. Ona je ocijenila da se, očigledno, radi o demonstraciji nekulture i nepoštivanja drugog i drugačijeg.

Nezadovoljstvo održavanjem karnevala u vrijeme posta iskazali su i Hrvatsko građansko društvo iz Kotora i druge nevladine organizacije s hrvatskim predznakom.

Organizator karnevalskih događanja je Kulturni centar “Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Pomorski saobraćaj traži nadoknadu za uređenje obale

0
Pomorski saobraćaj Kamenari
Pomorski saobraćaj Kamenari

Kompanija „Pomorski saobraćaj“ iz Kamenara tužila je „Morsko dobro“ zbog sredstava koje su uložili u uređenje obale u Lepetanima i Kamenarima.

„Pomorski saobraćaj“ je zakupi­o pristaništa u tim bokeljskim mjestima na 15 godina. Neop­hodno je da vještaci utvrde vrijednost radova, uređenje obale i pristaništa,  jer se pro­cjene zainteresovanih strana kreću od 400 hiljada eura, ko­liko tvrdi „Morsko dobro”, do 800 hiljada, koliko traži Po­morski saobraćaj. Građevinski i finansijski vještaci su dužni u roku od 15 dana da utvrde vri­jednost radova i Privrednom sudu dostave nalaze vještače­nja, prenosi Pobjeda.

„Morsko dobro” je prihvatilo obavezu da tužiocu isplati na­knadu za opremanje obalau Lepetanima i Kamenarima za ukr­caj i iskrcaj sa trajekta, ukupne dužine 135 metara, sa pripada­jućim akva prostorom.

Ročište po tužbi kompanije Pomorski sa­obraćaj, vlasništvo braće Ban, protiv JP za Upravljanjem mor­skim dobrom, sudija Privrednog suda Milica Popović zakazala je za mart zbog vještačenja.

Tuženi i tužitelj su se saglasli da su potrebni izvještaji finansijskog i vještaka za građevinsko zemljište, da bi se spor riješio.

Zoran Živković o kulturnom programu Praznika mimoze

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/01/Herceg-Novi-Zoran-Zivkovic-17012015_thumb2919.jpg” width=”700″ height=”500″]/wp-content/uploads/video/Herceg-Novi-Zoran-Zivkovic-17012015.mp4[/KGVID]

Povodom predstojećeg 46. Praznika mimoze, umjetnički direktor Zoran Živković na konferenciji za medije, najavio je program festivala.

Otvaranje festivala biće na Trgu „Nikole Đurkovića“, Herceg-Novi, u petak 6. februara u 19 sati. Na otvranju će nastupiti Željko Joksimović i njegovo bend, od 20 sati.

„Prvi februarski vikend, subota 7. februar kao i uvijek, rezervisan je za Feštu od mimoze ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri“ kazao je Živković.

Više pogledajte u TV prilogu.

Gastro Boka – Bruštulani menduli – bademi

Znali su naši stari kako se fino jede… Jedan od dokaza za to je ovaj mali i jednostavan recept za koji Vam treba svega 2 sastojka, 5 minuta vremena i malo dobre volje.

Bruštulani menduli – ušećreni bademi, mogu se pronaći u posebnim trgovinama, kao poslastica i suvenir, na žalost samo u inostranstvu, kao i drugi tradicionalni zaboravljeni proizvodi koji su se spremali u Boki Kotorskoj. Međutim, ako se odlučite da ih kupite, proći ćete jedno 3 puta skuplje nego ako zasučete rukave.

Dakle, nema ovdje puno filozofije, recept glasi ovako:

100 gr mendula – badema

100 gr cukra, šećera

1 vanilin cukar, sećer – po želji

2 supene kašike vode

Sastojke stavite sve zajedno na umjerenu vatru.

Pustite da se šećer rastopi i voda ispari tako da smjesa bude sasvim tekuća

Nakon toga treba neprestano miješati i pričekati dok se šećer ne počne ponovno zgušnjavati i dok ne čujete pucketanje

Tada ih maknite s vatre stalno miješajući dok se i ostatak smjese ne zalijepi na bademe.

Jedino što vam preostaje je da se strpite dok se ne prohlade.

Bruštulani menduli mogu biti jako lijep poklon ako ih zamotate u prozirnu foliju i zavežete trakom, najbolje onom prirodnom koja nalikuje na liku. Obično volimo takve sitnice, a dragim osobama poklon će biti još slađi kad budu znali da ste se potrudili i napravili ga sami…

Bruštulani menduli - Suvenir
Bruštulani menduli – Suvenir

 

Šesta flota u Rijeci: U “Lencu” počeo remont zapovjednog broda američke mornarice

0
Brod USS Mount Whitney u brodogradilistu Viktor Lenac
Brod USS Mount Whitney u brodogradilistu Viktor Lenac Photo Novi List

Tokom šestomjesečnog boravka u kvarnerskom brodogradilištu na »USS Mount Whitneyju« bit će obavljeno zahvata i ugrađeno nove opreme u vrijednosti od više desetaka miliona dolara

Zapovjedni brod američke Šeste flote “USS Mount Whitney” stigao je u brodogradilište Viktor Lenac gdje će se na remontu i preinakama zadržati idućih pola godine.

Odmah se, kako doznajemo, kreće s pripremama za zahvate koji će se obavljati na ovom ratnom brodu, kao i preseljenjem dijela posade. Oko 160 marinaca, prema najavama, ostaje u »Lencu« i do konca tjedna preselit će na putnički brod »Delphin« koji su u brodogradilištu angažirali za tu namjenu. Igrom slučaja, »poklopilo« se da je taj kruzer bio u »Lencu« na remontu upravo u vrijeme dok se tražilo rješenje za smještaj američkih marinaca.

Podsjetimo, u razmatranju je bio i Jadrolinijin »Dubrovnik«, ali do dogovora s domaćim linijskim brodarom nije došlo. Vlasnik »Delphina« indijska je kompanija Vishal Cruises, koja je ujedno osigurala i osoblje, njih četrdesetak, koji će brinuti o prehrani i komforu marinaca na ovom kruzeru. Navodno je u pitanju četiri miliona dolara za ovaj šestomjesečni smještaj Amerikanaca. Ostatak posade »USS Mount Whitneyja« do kraja remonta vraća se u SAD.

Osim dokovanja i kompletnog remonta, koji će uključivati i uređenje dijela nastambi i kuhinja, izmjenu čelične strukture oplate i palubnih kućica, na američkom zapovjednom brodu obavit će se i preinaka postojećeg sustava elektroenergetskog napajanja, s instalacijom novih generatora, elektroenergetskih ploča i kontrolnih mehanizama opreme. Preuredit će se i sistem preljeva goriva, reverzne osmoze, ispiranja crnih i sivih voda, dojave požara… Zapravo, radi se o svojevrsnom »upgradingu« »USS Mount Whitneyja«, prvom iz petogodišnjeg plana, kojim američka mornarica želi povećati vrijednost ovog ratnog broda i produžiti mu životni vijek za narednih 25 godina.

Tokom šestomjesečnog boravka u kvarnerskom brodogradilištu na »USS Mount Whitneyju« bit će obavljeno zahvata i ugrađeno nove opreme u vrijednosti od više desetaka milona dolara.

Udio »Lenca« u ovom poslu je 21 milijun dolara, no lako je moguće da će se ta svota i povećati s dodatnim zahvatima, a koji se ne mogu predvidjeti dok se ne krene s poslom.

Nakon preseljenja dijela posade, »USS Mount Whitney« u ponedjeljak ulazi u veliki dok u kojem će se, prema sadašnjem planu, zadržati gotovo tri mjeseca.

„Barbara“ se vraća na prostor Arsenala

Barbara na suvom u marini Navr
Barbara na suvom u marini Navar

Opština Tivat definitivno je zbog visokih troškova, odustala od namjere da rekonstruiše i u plovno stanje vrati brod-oldtajmer, nekadašnju vojnu motornu barkasu BM-58 „Barbara“. Umjesto toga, brodić koji je neizbrisivi dio novije istorije Tivta jer je više od osam decenija služio za prevoz materijala, a potom putnika- radnika u nekadašnjem tivatskom vojnom brodogradilišu Arsenal, biće konzerviran i izložen kao muzejski ekponat u Zborci pomorskog nasljeđa u elitnom nautičkom centru Porto Montenegro što se gradi na mjestu nekadašnjeg Arsenala.

Na taj način „Barbara“ će se poslije sedam godina izbivanja iz nje, vratiti u svoju matičnu luku – Arsenal i ubuduće generacijama mladih Tivćana i turistima koji posjećuju grad, svjedočiti o bogatoj brodograditeljskoj tradiciji ovog kraja.

Opština Tivat je staru barkasu dobila na poklon od Ministarstva odbrane 2007 godine kada je država zatvorila Arsenal i prodala ga Piteru Manku radi gradnje Porto Montenegra, a mali i lijepi brodić sa bogatim istorijom, od tada je trulio na suvom vezu u marini u Bonićima gdje ga je Opština privremeno smjestila, razmišljajući o njegovoj daljoj sudbini. Gradski oci su procijenili da bi im projekat obnove „Barbare“ kao plovila za reprezentativne svrhe lokalnog protokola, ali i potrebe odvijanja brodskog saobraćaja u Tivatskom zalivu, bio preskup, kao i kasniji troškovi eksploatacije i održavanja broda, odnosno plaćanja stalne posade.

Barbara nekad
Barbara nekad

„Stoga smo se opredijelili da „Barbaru“ konzerviramo i zaštitimo od daljeg propadanja. Unutrašnjost broda, kabine, komandni most , motorni prostor, biće zaštićeno i konzervirano u aktuelnom obliku, dok će spoljašnjost broda biti vraćena u izgled koji je „Barbara“ imala svih proteklih decenija i u kojem je pamte generacije građana Tivta.“- kazao je direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović. Istakavši da „Barbara“ ima ogromnu sentimenatalnu i istorijsku vrijednost za Tivćane, on je dodao da je sa Porto Montenegrom postignut dogovor da se barkasa nakon konzervacije, prebaci na plato ispred Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će brod ostati na suvom vezu, kao stalni muzejski eksponat zajedno sa podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“ koje se tamo već nalaze. Konzervacija barkase koštaće 17 hiljada eura što je Opština obezbjedila u budžetu za ovu godinu.

Obradović je dodao da će posao biti okončan do maja, te bi „Barbara“ već pred početak glavne ljetnje turističke sezone, trebalo da dopuni zbirku muzeja u Porto Montenegru koji govori o nautičkoj i brodograđevnoj prošlosti Tivta.

PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić potvrdio nam je da su postigli sporazum sa Opštinom i da se veoma raduju što će brodo-oldtajmer dodatno povećati atraktivnost njihove muzejske zbirke.

Diplomski rad njemačkih đaka

Barbara
Barbara

„Barbara“ je brod oldtajmer izgradjen daleke 1926 godine u Njemačkoj i jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja.

Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945 bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku

Dodjeljena priznanja najboljim sportistima Tivta za 2014.

0

Košarkaš Srđan Subotić najbolji je sportista Tivta, a Kuglaški klub „Mornar“ najbolji sportski kolektiv Tivta u 2014 godini.

Nagrade najboljim sportistima i sportskim klubovima Tivta za 2014. godinu dodijeljene su danas na svečanosti u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.

Priznanja su dobili, kuglašica Mirjana Ardalić, rukometaš Marko Vrdoljak, boćar Miroslav Petković, džudista Pavle Kostić, streličar Milan Borović, atletičarka Amela Feković, fudbaler Velibor Mršulja, jedrličar Igor Nikolić, dizač tegova Željko Ljepavić.

Specijalna priznanja za izuzetne sportske uspjehe u 2014. godini dobiće Džudo klub Tivat, Jedriličarski klub „Delfin”, SRD „Pagar”, Boćarski klub „Brđanin”, Šahovski klub „Mimoza” i kadetska selekcija Rukometnog kluba „Partizan”.

Posebna priznanja za individualne sportske uspjehe pripale su kuglašu Nikoli Petoviću, jedriličaru Balši Dojkiću, sportskom ribolovcu Aleksandru Jandriću ragbisti Srđanu Popoviću, rukometašici Kristini Duši i takmičaru džiu džice Svetozar Krstić.

Najbolji sportisti Tivta za 2014.
Najbolji sportisti Tivta za 2014. – Kuglaški klub Mornar

Najboljima, košarkašu Srđanu Subotiću i kuglaškom klubu „Mornar“ priznanja i nagrade od u iznosu od 1000 eura uručili su gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i predsjednik SO Tivat, Krsto Bošković.

„Čeka nas dosta obaveza na normativnom planu. Zakonska obaveza nam je da donesemo strategiju razvoja sporta u Tivtu, obećavam da ćemo se potruditi da tu strategiju napravimo i da to bude odraz stremljenja sportista i da na pravi način trasiramo put razvoja sporta u Tivtu. Obaveza nam je da donesemo pravilnik o finansiranju sportskih kolektiva. Tivatska lokalna uprava je izdašno pomagala razvoj sporta i sportske kulture i to će raditi i u budućem periodu. U 2014. godini  smo iz budžeta odvojili više od 230.000 eura, a u 2015. godini je planirano 250.000 eura za razvoj sporta. Sredstva koja se ulažu u tivatski sport su mnogo veća, zajedno sa investitorima i sponzorima..“ – kazao je gradonačelnik Tivta, Ivan Novosel.

U ime Radio Tivta i sekcije sportskih novinara nagarđene i zvanice pozdravio je Dragan Popadić, direktor Radio Tivta i predsjednik opštinskog Savjeta za sport.

Organizatori dodjele priznaja najboljim sportistima su Radio Tivat, sekcija sportskih novinara i Opština Tivat.