U Kotoru su trenutno koronavirusom inficirane 494 osobe. Oporavilo se 596 osoba. Od posljedica COVIDa-19 preminulo je 17 osoba.
Od početka juna na području kotorske opštine oboljelo je 1.107 osoba.
U Herceg Novom 455 oporavljena 631 osoba, 17 smrtnih slučajeva, u Tivtu trenutno su 94 oboljele osobe, 564 se oporavile, 10 smrtnih slučajeva.
U Budvi je trenutno 655 zaraženih osoba (794 oporavljene, 12 smrtnih slučajeva)
Tivatska kompanija Tenth Planet gradiće turističko naselje sa četiri i pet zvjezdica na novskom dijelu poluostrva Luštica. Iz tivatske firme je 2014. godine najavljeno da planiraju da investiraju deset miliona eura u rizort. Na idejno arhitektonsko rješenje saglasnost je dao glavni državni arhitekta Dragan Vuković.
Osnivač tivatskog preduzeća je kompanija Cooperatieve Laxey Worldwide Wa, registrovana u Holandiji, a iza koje, prema ranijem pisanju medija, stoji britanski kapital. Izvršni direktor firme Tenth Planet je Dejvid Marej Savni (David Murray Sawney).
Projektant je uradio budvanski Deleks, čiji osnivač je Nikola Deletić, a izvršni direktor Milica Franeta.
Lokacija na kojoj će se graditi turističko naselje je u sklopu lokalne studije lokacije Mrkovi – Njivice. Ukupna površina ove dvije urbanističke parcele je 53.360 kvadrata sa pogledom na Mamulu. Bruto površina svih objekata biće 23.162 kvadrata, a u objektima će biti 160 soba i 320 ležaja. Planirano je 147 parking mjesta za automobile i jedno za autobuse.
Predviđena je izgradnja osnovnog objekta sa središnjim platoom, trgovinom, recepcijom, restoranom, barovima, predvorjem i četiri studija i apartmana i 20 blokova vila. Gradiće se u šest faza i svaka će imati središnji bazen.
Standardna jedinica bio bi apartman od 70 kvadrata sa po jednom spavaćom i radnom sobom, otvorenom kuhinjom, kupatilom i terasom koja služi kao vanjska trpezarija ili prostor za odmaranje sa pogledom. Neke su varijacije sa tipom studio apartmana (36 kvadrata) i premium penthaus jedinicom od 90 kvadrata.
/S.P./
Vrlo promjenljivo vrijeme nastavlja se na Jadranu i za vikend te početkom iduće sedmice. Biće vjetrovito i uz povremeno obilniju kišu te izraženu južinu. Za vikend će temperatura porasti.
Petak:
Umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom. Vjetar umjeren do jak, južni i jugoistočni, a na primorju i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha 3 do 15, najviša dnevna 6 do 18 stepeni.
Subota:
Promjenljivo oblačno, ponegdje sa slabom kišom, uglavnom, u južnim i zapadnim predjelima. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama moguća magla. Vjetar umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha 3 do 14, najviša dnevna 7 do 20 stepeni.
Osiguravatelji tereta koji je prevozio 14.000 teu ONE Apus pripremaju se za poprilično velik račun budući da je Ocean Network Express (ONE) potvrdio da su u ovonedjeljnoj oluji u Tihom oceanu izgubili 1,900 kontejnera, uključujući oko 40 kontejnera koji su prevozili „opasan teret“.
Brod je bio na putu iz Kine prema Long Beachu, otprilike 1.600nm sjeverozapadno od Havaja, kada je naišao na iznimno veliku i jaku oluju, što je rezultiralo padom kontejnera s broda.
Brod se sada uputio prema Japanu gdje ga čeka inspekcija te zatim popravak.
Česi su se u četvrtak u sklopu popuštanja mjera uoči Božića vratili u barove, restorane i trgovine prvi put od listopada.
Nakon što su se sedmicama boriil protiv jedne od najgorih lokalnih epidemija koronavirusa i unatoč strahovima da bi je otvaranje moglo ponovno razbuktati, Česi su pohrlili u trgovine, frizerke salone, restorane i kafiće, uz ograničenje broja ljudi.
“Ovo je velika stvar i mislim da pridonosi božićnoj atmosferi”, rekla je Marcela Judlova koja je obavila kupnju na središnjem praškom trgu.
Dnevne infekcije, međutim, i dalje se broje u tisućama, a stopa smrtnosti još uvijek je jedna od najvećih u Evropu.
Susjedne zemlje zasad ostaju zatvorene. Njemačka je u srijedu najavila da će produžiti mjere, uključujući zatvaranje restorana do 10. januara 2020.
“Ovo smo čekali dva mjeseca”, kaže sveučilišni profesor Jan Koci koji je s kolegama bio u pubu u Pragu. “Popili smo jedno pivo za ručak i još tri poslije”.
Havel Parkan, vlasnik bara Jericho u Pragu, rekao je da je pun u iduća dva dana, veliko olakšanje nakon što mu je promet prošlog mjeseca pao 80 posto.
Za trgovine odjeće poput Alpine Pro ponovno otvaranje pruža tračak nade da bi nešto ipak moglo biti od blagdanske sezone.
“Bilo je apsolutno katastrofalno, jer smo bili zatvoreni 40 dana i bez ikakvih prihoda”, izjavio je vlasnik Vaclav Hrbek.
Završene su sve aktivnosti u predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, saopšteno je iz JP Morsko dobro.
“Postavljanjem bova na lokalitetima Dražin vrt i Sopot završene su sve aktivnosti na zaštiti staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, a koji su realizovali Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
U okviru ovog projekta, krajem avgusta, realizovano je čišćenje dvije podvodne bašte koralnih zajednica Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) na ovim lokacijama, koje su sproveli stučni saradnici Instituta za biologiju mora jer je bilo potrebno da se otpad pažljivo sakupi, a da pri tom ne dođe do ugržavanja i oštećenja korala.
Nakon toga, na lokacijama su postavljene informativne table sa informacijama o podvodnim baštama ovog korala, kao i o zabrani ribanja i sidrenja plovnih objekata na ograđenim lokacijama”, piše u saopštenju.
Kako je navedeno, na osnovu saglasnosti Uprave za pomorsku sigurnost i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ova dva lokaliteta ograđena su bovama na moru, koje imaju za cilj da fizički onemoguće prolaz i sidrenje plovila, a sve u cilju zaštite staništa Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia).
“U cilju informisanja javnosti izrađena je i informativna brošura kojom je dočarana priča o životu Zlatnog korala u Bokokotorskom zalivu. Brošura će biti distribuirana ribarima, školama i svim zainteresovanim građanima.
Podsjećamo da je nakon aktivnosti u okviru projekta GEF Adriatic koji sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, iz Instituta za biologiju mora te kasnije Opštine Kotor pokrenuta inicijativa za zaštitu staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), na lokalitetima Dražin vrt i Sopot u Bokokotorskom zalivu.
U iščekivanju okončanja procedure proglašenja preventivne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, aktivnosti koje je sprovelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora, predstavljaju najvažnije mjere zaštite korala na terenu i promociju ove zaštićene vrste”, piše u saopštenju.
O Zlatnom koralu (lat. Savalia savglia)
S. savaglia, zlatni koral ili lažni crni koral je rijetka vrsta koja naseljava Sredozemno more iistočni Atlantski okean. Najveći broj kolonija je zabilježen na Kanarskim ostrvima dok se najveći broj kolonija za Sredozemno more nalazi u Bokokotorskom zalivu.
“Ovaj žbunasti koral je zapravo parazit na raznim gorgonijama koje prerasta i obavija svojim proteinskim skeletom skoro crne boje. Polipi su brojni, bjeličaste do najčešće zlatnožute boje, pa otuda i naziv zlatni koral. Oko usnog otvora se nalazi do 30 pipaka koji su raspoređeni u dva niza. Raste veoma sporo, svega nekoliko milimetara godišnje a analize radioaktivnim ugljenikom ukazuju na starost nekih kolonija od oko 2700 godina što ih čini među najstarijim živim organizmima na planeti.
U blizini vrulja kod Sopota i kod Dražin vrta se nalaze najveće grupacije kolonija zlatnog korala u Sredozemnom moru. Na ovim lokacijama je zabranjeno sidrenje i ribarenje kako bi se izbjeglo lomljenje i uništavanje korala. Vrulje su podvodni izvori slatke vode koji stvaraju specifične uslove, prije svega smanjen salinitet i temperaturu, kao i smanjenu prozirnost morske vode i izmijenjen intenzitet sedimentacije.
Ovako izmijenjeni uslovi spoljašnje sredine pogoduju razvoju zlatnog korala i u neposrednoj blizini vrulja kod Sopota i Dražin vrta su na neobično malim dubinama od 10 do 25m dok se na drugim lokacijama zlatni koral nalazi uglavnom od 30 do 100m, pa čak i do 700m dubine”, piše u saopštenju.
Kao autor knjige „Crni Plat“, čiji je izlazak i promocija u izdanju Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Skupštine Opštine Tivat, bila planirana tokom proslave 21. novembra 2020., dana Oslobođenja Tivta, i do čije realizacije, nažalost, nije došlo; potaknut Vašim tekstom „Tivatski brevijar – Crni Plat“, objavljenim na Vašem portalu 22.11.2020. godine, sa velikim zakašnjenjem i na svakodnevno insistiranje prijatelja, slobodan sam detaljnije pojasniti okolnosti i razloge koji su doveli do ove situacije, kaže se u pismu koje je našoj redakciji dostavio Dragan S. Rajčević.
Moram naglasiti da mi nije poznat projekat pod naslovom „Tivatski brevijar – Crni Plat“, kao dio projekta „Tivatski brevijar“, koji je finansirala Opština Tivat, kako u tekstu, navodite kroz NVO sektor?
Uz zahvalnost što ste podsjetili javnost na moju izložbu „Crni Plat“ u maju 2015. godine, kojom sam javnosti, prvenstveno stručnoj, želio prikazati dio izuzetnog bogatstva materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa sela Crni Plat, kao izvorišta grada kojeg danas nazivamo Tivat!
Osnovni cilj ove izložbe bio je crkvu sv. Srđa na Đurđevom brdu, jednu od najstarijih crkava na ovim prostorima i duhovnu vertikalu svih žitelja Crnog Plata, teško stradalu u potresu 15.4.1979. godine, konačno i zvanično proglasi kulturnim dobrom, kako bi se krenulo u realizaciju saniranja, obnove i revitalizacije, kao jedinstvenog spomenika srednjovjekovne kulture na prostorima Crne Gore!
Crkva sv. Srđa u drugoj polovini treće decenije XX stoljeća
Pandemija Covid -19, koja je 14. marta ove godine i zvanično zahvatila Crnu Goru, uticala je da se već ugovoreno štampanje knjige, uslijed ekonomskih razloga, odloži za sljedeću godinu, kako je i predviđeno budžetom za 2021. godinu, kao realizacija neostvarenog projekta.
Žal zbog neizlaska knjige, tim je veća što ista, iako je piše laik, donosi dosad neobjavljene arhivske dokumente i materijalne dokaze koji govore o izvanrednoj starini sela Crni Plat!
Kao jednu od primjedbi Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore na Cetinju, koju su svojevremeno izrekli povodom inicijative i postupka Skupštine Opštine Tivat o proglašenju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu, kulturnim dobrom, i u kojoj sam bio uključen, i pored formalnog prihvatanja iste od Uprave na Cetinju, ista je saopštila da predmetno dobro „nema osnovnu dokumentaciju o potencijalno kulturno-istorijskim vrijednostima“!?
Smatrali smo da knjiga o Crnom Platu prikazuje i zadovoljava i ovaj nedostajući uslov, kojim bi bili pošteđeni izrade skupog projekta?
Jedno poražavajuće saznanje do kojeg sam došao iz saradnje sa poznatim naučnim radnikom, sad već pokojnim dr. Milošem Miloševićem, da „nijedan naučni radnik i istraživač nije se ozbiljnije i detaljno bavio selom Crni Plat“, obzirom da ova ruralna sredina u pomanjkanju arhivskih dokumenata, arheološki i povijesno nije se smatrala interesantnim područjem!?
Pomen sela Crni Plat kao formirane administrativno-pravne sredine u okviru kotorskog Distrikta, nalazimo u najstarijim sačuvanim spisima kotorskih notara poznatih kao „Kotorski spomenici I i II“ Antuna Mayera (Liber notariorum catarensium I i II) od 1326. do 1337. godine.
U notarskom spisu od 22.VII.1327. godine[1] stoji zapisano:
„Die vicesima secunda mensis iulii (1327.). Ego quidem Slaue, uxor quondam Marini Polenarii, una cum filio meo Mathe do ad affictum Stephano condam Peruislaui de Budua pro se et suis heredibus in perpetuum sellam meam de Cerniplat supra vineam Marini Slaucolo et sub via publica, tali condicione, quod possit in ea facere quicquid sibi placuerit et suis heredibus, et teneatur michi soluere uel meis heredibus pro dicta sella annuatim tres perperos et custodire vineam meam de Cerniplat cum noghedi, que est in dicta sella. De hoc autem duo sunt similia et publica instrumenta. Actum in presentia iurati Goysce Calic, auditoris Mathei Triphonis Iacobi et testis Mathe Smalote.“
U prijevodu:
„22. mjeseca jula (1327.), ja, Slave, žena pokojnog Marina Polenarija, zajedno sa svojim sinom Matom, dajem u najam Stjepanu pokojnog Perislava iz Budve, njemu i njegovim nasljednicima, zauvijek moje naselje (podrazumijeva kuću i kućište) u Crnom Platu, iznad vinograda Marina Slavkova, i ispod javnog puta, i to uz uslov da može u tom naselju da radi što god se njemu i njegovim nasljednicima prohtije; dužan je da plaća meni ili mojim nasljednicima za rečeno naselje tri godine, tri perpera, i da čuva moj vinograd u Crnom Platu sa stablima oraha, koji rastu u rečenom naselju. O ovome (ispravi – ugovoru) postoje dvije slične javne isprave. Ovo je učinjeno (zaključeno) u prisustvu sudije Gojše Kalića i auditora Mata Tripuna Jakobovog i svjedoka Mata Smalote.“
Osim što iznešeni dokumenat potvrđuje izvanrednu starost sela Crni Plat, on ujedno negira podatak iznešen u studiji „Kulturna baština Vrmca“, u kojoj je selo upisano kao Đurđevo brdo, uz navod da je nastalo tokom mletačke vladavine Bokom Kotorskom (1420.-1797.)[2] !?
Da je selo Crni Plat postojalo dosta ranije, kao i notarska ustanova u gradu Kotoru, potvrđuje već 1059. unesak, koji navodi „ispravu starih godina LXXX IIII“[3] u kome se kaže:
„Die XXII. mensis februarii coram nobis iudicibus iuratis predictis conquesta est Rade, uxor condam Mathei Chiminine, per aduocatum suum aduersus Rade, uxorem condam Cerne de Giga, dicens cum una carta antiquorum annorum LXXXIIII: >>Pater meus appignauit antecessoribus mariti tui unum (h)ortum in Cerniplat pro decem perperis, ut continetur in isto instrumento. Volo ergo, ut restituas michi dictum (h)ortum re(c)piens perperos memoratos.<< Que respondens dixit: >>Tibi non respondeo secundum formam statuti, quoniam de antiquis possessionibus possessis me (me) postulas contra formam statutorum.<< Quibus hinc inde auditis et respecto statuto, quo cauetur, quod nullus teneatur respondere de possessionibus antiquitus possessis elapso duoeum annorum termino, quod iam transiuerat, sententialiter diximus, quod Rade, uxor condam Cerne predicti, de (h)orto memorato eidem non teneatur de cetero respondere super questione memorata“. E
Ovaj značajan dokumenat bi u kraćem slobodnom prijevodu glasio:
„Dana 22. mjeseca februara 1333. godine Rade, udova Mata Chiminine, hoće od Rade, udove Cerne Gigina, iskupiti vrt u Crnom Platu, koji je njezin muž za deset perpera založio precima Cerninim 1284. godine. Tužena se poziva na Statut o zastarjelosti iza dvije godine, što Sud prihvaća i odbacuje tužiteljičin zahtjev“.
Dokumenat nam govori o postojanju sela Crni Plat kao administrativne-sredine unutar kotorskog Distrikta već 1284. godine!
Da je u selu Crni Plat već početkom XII stoljeća postojao sakralni objekat govori sačuvani kameni natpis koji se danas nalazi uzidan u renoviranoj grobljanskog crkvi sv. Šimuna u Tivtu.
Na kamenom bloku je upisano:
(—–) SALVATORIS N(ost)RI IH(s)V XP(ist) I (—–)
(——) SERGIVS DE BVDA EDIFICAVIT (——-)
U prijevodu:
(…u čast) Spasitelja našega Isusa Hrista (…)
sagradio je Sergije iz Bude (Budve?).
Ime Sergija iz Bode (Budva?) kao ktitora-donatora nalazimo u natpisu na kamenom bloku, koji je uzidan u saniranoj crkvi sv. Šimuna u Tivtu.
Sergije Boda poznat je po tome što se pominje u čuvenoj povelji biskupa Urzacija II, kojom isti 1124. godine poklanja crkvu sv. Mihovila na lokalitetu Tombe (današnja Prevlaka-op.a.) crkvi sv. Tripuna u Kotoru!
Sergije de Boda (vjerovatno jedan od članova kotorskog Vijeća-op.a.) posjedovao je imanje u Crnom Platu, i vjerovatno imao kapelicu na kojoj je vjerovatno stajao kameni natpis?
Prvo pominjanje sakralnog objekta navodi Mladen Šekularac o postojanju kamenog natpisa koji se nalazio na crkvici na lokalitetu Džorovo. Prilikom bombardovanja italijanskih okupatora Tivta i bliže okolice, ovaj kameni natpis je izgubljen.
Na istome je po navodu M. Šekularca, pisalo:
Anno Domini MCCCXVI.
Ego Domani filius Sclaonis
una cum fratribus meis hedificavimus hanc ecclesiam
in honorem Dei et Sancti Simeonis apostoli.
U prijevodu:
Godine Gospodnje 1316.
Ja, Domanja, sin Sklavona (Slavena),
zajedno sa svojom braćom, izgradili smo ovu crkvu
u čast Boga i Svetoga Simeona apostola.
Iz natpisa se vidi da je 1316. godine u Crnom Platu postojala crkva sv. Šimuna Apostola na kojoj je bio ugrađen ovaj kameni natpis.
Na gornjoj slici prikazani su ostaci porušene crkve na lokalitetu Džorovo, gdje je sačuvan kameni natpis sa monogramom IHS.
Oznaka IHS predstavlja monogram Isusova imena kao skraćenica prema trima početnim slovima grčkog alfabeta.
I H Σ ( O Y Σ ) = I E S ( U S )
Ova grčka skraćenica (iako pogrešno čitana –op.a.), u srednjovjekovnoj Boki Kotorskoj, među pripadnicima zapadnog – rimokatoličkog hrišćanskog obreda, prihvaćena je kao geslo!
U slobodnom prijevodu čita se kao:
I(IESUS) H(HOMINUM) S(SALVATOR)
u prijevodu:
U HRISTU JE SPAS
Još samo kratko o postojanju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu.
Crkvu pominju i prvi sačuvani dokumenti kotorskih notara u prvoj polovici XIV stoljeća, kao crkvu sv. Srđa na „grebenu“ (gerbene).
Prvi zvanični dokument koji pominje crkvu je katastik od 22.4.1431. godine, koju nalazimo u biskupskoj arhivskoj knjizi br. XI (9) (biskupa Martina Kontarinija de Bernardisa (Martino Contarini de Bernardis- 1430. -1453.).
Ovaj crkveni popis, izvršen je 22. aprila 1431. godine u prisustvu predstavnika crkvenog savjeta Kotora i Nikole Mekša (Nicolaum de Mexa), upravitelja navedenih crkava u Crnom Platu, kojim se navodi popis crkava sv. Srđa i crkve sv. Šimuna na Crnom Platu.
Sagledavši sve navedeno, uz konstataciju o još jednoj nepotrebnoj propuštenoj godini i nemogućnosti realizacije našeg cilja o proglašenju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu kulturnim dobrom, inicijativni odbor u sastavu Marija Golub, Gracija Škanata i Dragan Rajčević, odlučili su osnovati Nevladino udruženje „Crni Plat“ sa sjedištem u Tivtu, kao jedinoj preostaloj opciji ostvarenja našeg projekta.
U uslovima pandemije, tokom protekla četiri mjeseca, u skladu s preporukama NKT-a, obavljeno je preko 40-ak pojedinačnih razgovora sa našim članovima, kojima je prezentirana potreba za osnivanjem ovog nevladinog udruženja.
U skladu sa zakonom, ovi razgovori smatrani su osnivačkom Skupštinom, na kojima je uz predloge članstva usvojen i Statut NVU Crni Plat u skladu sa Zakonom.
Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca izvršiti prijavu i upis našeg udruženja i isti podnjeti Ministarstvu javne uprave Vlade Crne Gore radi prijave za upis u registar nevladinog udruženja.
U nadi da ste u potpunosti shvatili problem sa kojim smo suočeni najljepše Vas volim ako možete na Vašem portalu javnost upoznati sa gore navedenim pismom.
/Dragan S. Rajčević/
[1] Antun Mayer I – Kotorski spomenici, knjiga I, od 1326. do 1335. god., regesta 362 na str. 133-134
[2] Kulturna baština Vrmca“ (Studija) – studija je realizirana u okviru projekta „Baština – pokretač razvoja“, međudržavne saradnje Hrvatske i Crne Gore u izdanju Opštine Tivat 2015. god.
[3] Antun Mayer I – Kotorski spomenici, knjiga I, od 1326. do 1335. god., regesta 1059, od 22.2.1333. godine, na str. 356 i 357
Prvi decembarski vikend idealna je prilika za produženi porodični vikend u hotelu Regent Porto Montenegro. Luksuzna verzija mini odmora od tri noćenja u Deluxe sobi obuhvata besplatan parking i poklon dobrodošlice po dolasku.
Početak dana rezervisan je za bogat doručak u Murano restoranu – jednom od 15 najboljih hotelskih restorana na svijetu po ocjeni Conde Nast Travellera. Ukus kafe pravljene baš kako je zamišljena ili već naručena, miris svježe pečenih kroasana ili pak jače verzije doručka uz pogled na jahte, more i obronke Boke samo su početak vikenda darovanog sebi kao nužno potreban poklon u ovim neobičnim vremenima.
Relaksaciju tokom sva tri dana idealno je kombinovati boravkom u renoviranom Spa centru iz čijeg se unutrašnjeg bazena i đakuzija pruža pogled na marinu i zaliv Boke Kotorske. Uživanje u sauni, turskom i parnom kupatilu ili pak tušu doživljaja može biti uvertira ili sjajan završetak bogatih tretmana nagrađivanog Spa centra.
Boravak u Regentu može biti idealan razlog posjete sportskog centra, restorana i butika nautičkog naselja Porto Montenegro.
Ponuda je dostupna samo državljanima i rezidentima Crne Gore i validna za vikende 4 – 7. decembra.
Jedinstvena vikend ponuda hotela Regent – Tri noćenja za €185*
*Cijena podložna 10 % takse na uslugu i boravišnoj taksi. Više kategorije su dostupne uz doplatu.
Ponudu je moguće rezervisati putem telefona na + 382 (0) 32 660 660 ili emailom na reservations.pm@regenthotels.com
Boravak u Regent hotelu je prilagođen svim propisanim mjerama NKTa.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1725 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 581 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Rožaja (2), Berana, Podgorice, Nikšića i Danilovgrada od kojih je najstariji imao 85, a najmlađi 66 godina.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
| opština | oboljeli |
| Podgorica | 224 |
| Nikšić | 66 |
| Bar | 52 |
| Herceg Novi | 50 |
| Budva | 32 |
| Bijelo Polje | 24 |
| Kotor | 22 |
| Pljevlja | 19 |
| Berane | 16 |
| Cetinje | 14 |
| Rožaje | 13 |
| Tivat | 10 |
| Ulcinj | 9 |
| Žabljak | 7 |
| Mojkovac | 6 |
| Danilovgrad | 6 |
| Tuzi | 5 |
| Šavnik | 3 |
| Plužine | 2 |
| Andrijevica | 1 |
Do 17 sati prijavljen je oporavak 457 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.550”, navode iz IJZ.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 36.932.
© BokaNews, 2021
