Ceremonija i polaganje vijenaca u znak sjećanja na pobunu mornara u Prvom svjetskom ratu biće održano u Đenovićima u subotu 1. februara u 16 sati.
Radi nesmetanog i bezbjednog odvijanja ceremonije obilježavanja godišnjice pobune mornara u Boki, sutra će biti privremeno izmijenjen režim saobraćaja na priobalnom putu u naselju Đenovići. Na potezu od Portonovog do restorana Papagaj saobraćaj će biti zabranjen za sva vozila u terminu od 15.30 do 17 sati.
Podsjetimo, tog 1. februara 1918. godine, oko 6.000 mornara se pobunilo protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrougarska, ali i protiv nepodnošljivih uslova života na ratnim brodovima i surove discipline.
Tada je podignuta crvena zastava na krstašu „Sankt Georg“. Nakon tri dana pobuna je ugušena, 250 mornara upućeno je na sudski postupak, a njih 43 na prijeki sud.
Đenovići spomen obilježje foto Boka News
Četvorica koja su vodila pobunu, osuđena su na smrtnu kaznu i strijeljana 11. februara 1918. godineu Kotoru. U tadašnjoj austrougarskoj mornarici služilo je 11 nacija, a u Boki je najviše bilo Hrvata, Italijana, Čeha, Slovaka, Njemaca, Mađara i Slovenaca.
Dok kiša rominja šetalištem uz rijeku Douro, ugostitelji u Portu s vrata svojih lokala pozivaju turiste da probaju bakalar. Nude im ga pripremljenog na različite načine – iz peći, prženog s papričicama ili pak kuhanog s jajetom i krumpirom poznatog kao „Bacalhau á Brás“ ili „Bacalhau dourado“ (Zlatni bakalar).
Bakalar je neupitan identitet portugalske gastronomije.
Zbog činjenice da je Portugal najveći potrošač bakalara na svijetu, kao i to da ima kilometrima dugu obalu uz Atlantski ocean, mnogi misle da taj specijalitet dolazi iz tamošnjeg mora. No to nije tako.
Početak konzumacije bakalara u Portugalu seže u 14. stoljeće kada su kraljevstva Portugala i Engleske postigla sporazum o ribarstvu prema kojem su portugalski ribari dobili dozvolu za izlov u engleskim vodama tijekom 50 godina.
Već u 15. stoljeću, eri velikih pomorskih otkrića, bile su potrebne nekvarljive namirnice za mjesecima duga putovanja svjetskim morima. Portugalci su pokušali s autohtonom ribom, no nije išlo.
Bakalar
Zatim su probali s bakalarom iz Newfoundlanda (Terra Nova) u Kanadi, velikog otoka kojeg je 1497. posjetila ekspedicija britanske krune. Funkcioniralo je. Nakon što su se uvjerili da može izdržati duga putovanja, portugalski mornari su ga prvi počeli unositi na svoje jedrenjake. Hraneći se njime tražili su nove trgovačke puteve i zemlje.
Godine 1508. već je 10 posto komercijalizirane ribe u Portugalu dolazilo iz tih ledenih voda.
„Još su u srednjem vijeku naši pomorci slijedili baskijske pomorce prema sjeveru i tako se našli u bogatim vodama gdje su uspijevali izloviti velike količine bakalara. No tek su ga oko 16. stoljeća počeli soliti i uvoziti u Portugal“, kaže antropolog José Manuel Sobral.
Bakalar sušenje Norveška
Bakalar je ubrzo postao uobičajena hrana i ljudi na kopnu, a danas je tradicionalno jelo u Portugalu.
Tradicija, vjera, kultura i gastronomija
Portugalci pojedu 20 posto ukupno izlovljenog bakalara u svijetu, uglavnom ulovljenog u vodama Norveške. Više ga ne love nego ga uvoze zasoljenog ili sušenog, ili ga pak prerađuju u vlastitoj industriji.
Bakalar je ušao u portugalska domaćinstva i zbog religioznog razloga. Tijekom posta, kada je Katolička crkva branila jesti toplo meso, situaciju su iskoristili trgovci bakalarom. S obzirom da ga se smatralo hladnim mesom bio je dopušten, a zatim i poželjan.
„Pretvorio se u ključni dio prehrane naroda, tada izrazito katoličkog, jer je bilo zabranjeno jesti meso tijekom više od 100 dana u godini. Bakalar je bio izvor proteina, lako se konzervirao i transportirao u unutrašnjost zemlje“, objašnjava Manuel Sobral.
Veza bakalara i religije održala se do naših dana. On se obavezno nalazi na meniju Portugalaca na Badnjak i u vrijeme prije Uskrsa.
Upravo je decembar razdoblje kada ta riba doseže najvišu vijednost i cijenu na tržištu. Tada svi na stolu žele imati bakalar pripremljen na jedan od tisuću načina. Posebno je popularan „Bacalhau cozido“, odnosno kuhani bakalar. Prošle godine je 10 milijuna Portugalaca pojelo 6.000 tona bakalara.
bakalar
O kako traženom proizvodu je riječ pokazala je i prošlomjesečna pljačka u predgrađu grada Aveira. Lopovi su napravili rupu u zidu postrojenja te iznijeli frižidere s kutijama u kojima se nalazila riba vrijedna 100.000 eura. Iz oštećene kompanije Ilhamar rekli su kako su provalnici točno znali što žele. Ukrali su norveški bakalar prve kvalitete čija cijena prelazi 20 eura po kilogramu.
Portugal, koji je prilikom ulaska u Europsku uniju 1986. godine bio jedna od njenih najsiromašnijih članica, prvi je u bloku 28 zemlja po konzumaciji bakalara.
„Čak i tijekom običnih dana, većina stanovništva nekada nije imala novca za meso“, kaže Manuel Sobral.
„Bakalar je tako snažan dio naše kulture da ga ovdje duže od 200 godina nazivamo ‘vjernim prijateljem’. Zato što je ta namirnica uvijek tu“.
Jovanka Laličić Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i predsjednica OO DPS Tivat
Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i predsjednica OO te partije u Tivtu, Jovanka Laličić najavila je da će svi članovi DPS koji učestvuju u litijama Mitropolije crnogorsko primorske protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti, biti izbačeni iz članstva te partije. Ona je konstatovala da su litije politički skupovi „upereni protiv ove države i njenog rukovodstva“.
Laličić je kazala da je svakom pojedincu u Crnoj Gori prepušteno da slobodnom voljom izabere hoće li ili ne u nečemu učestvovati, te da DPS ne brani bilo kojem svojem članu da odlazi u bilo koju crkvu i da poštuje svoje vjerske običaje.
„To je najintimnije i najsuptilnije osjećanje svakog čovjeka i niko nema pravo da ulazi u njihovu intimu, kao što moramo poštovati i ako je neko ateista i slično. Ali upravo našim članovima moramo ukazati da se ta njihova najiskrenija osjećanja ovih dana duboko zloupotrebljavaju i da se moraju braniti od nasrtaja i kletvi da će biti izbačeni iz crkve, iz pravoslavlja, ako ne budu prisutni na litijama, da te litije i procesije nijesu ništa drugo nego politički skupovi po ponašanjima, ikonografijama, incidentima koje su uperene protiv ove države, njenog rukovodstvva. I nećemo nikoga siliti. Ukoliko se opredijele da je to njihov izbor, iskreno im se moramo zahvaliti. Takvima u našim redovima više neće biti mjesta”- kazala je danas predsjednica OO DPS Tivta u intervjuu za Radio Tivat.
Lider DPS i predsjednik Cre Gore Milo Đukanovićje prije nekoliko dana, učestvujuči na sastanku OO DPS Tivta, ocijenio da su litije usmjerene na “rušenje Crne Gore” i pozvao simpatizere i članove te partije da “ne učestvuju u tom luđačkom pokretu”.
Prema nezvaničnim saznanjima predsjednica OO Jovanka Laličić je u međuvremenu članovima OO i aktivistima vladajuće partije u Tivtu “skrenula pažnju” da za stranku nije dobro da oni učestvuju u molebanimja i litijama koje u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjerispovjesti kojeg smatra diskriminatorskim prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već mjesec dana organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska. Laličić je kako saznajemo, stim u vezi, obavila posebne razgovire sa dva člana lokalnog odbora i prepoznatljiva aktivista DPS-a: jednim od rukovodilaca u Komunalnom preduzeću i drugim, službenikom jedne od opštinskih Direkcija (imena poznata redakciji), a čije je redovno učešće na svim do sada održanim litijama u Tivtu, bilo zapaženo od većeg broja građana.
Laličič je Radio Tivtu kazala da je ponosna na svoje učešće u donošenju i izglasavanju Zakona o slobodi vjerosiposvjesti za koga ona smatra da je “moderan i liberalan, usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija UN u ovoj oblasti, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, preporukama OEBSa, ODIRA i Venecijanske komisije.”
Aludirajuči na prozivke nje i poslanika HGI Adrijana Vuksanovića koje su se mogle čuti tokom litija u Tivtu, kazala je da “kletve, neistine da ne upotrijebim grublju riječ oko moje pripadnosti ovoj ili onoj vjeri koje su mogle čuti na moj račun, a i na račun mog kolege iz parlamenta, nije su me mnogo pogodile”.
“Ja nijesam učinila ništa loše čega bi se imala stidjeti. Naprotiv, veoma sam ponosna na to što sam bila neposredni učesnik ovog procesa koji je važan za nezavisnu Crnu Goru, njen kulturni i sveukupni identitet i integritet. Vrijeme će pokazati da sam bila u pravu. Kakvi su to vjernici koji kunu nekog ko misli drugačije? Je li to u skladu sa 10 božjih zapovijesti?”- priokomentarisala je poslanica i šefica tivatskog DPS-a.
Ona je istakla da “zakoni Crne Gore važe jednako za sve, da svako ko je vlasnik imovine mora imati dokaz o vlasništvu, da svako pravno lice mora da bude evidentirano kod države i da je kulturna baština kao dobro svih njenih građana zaštićeno od države.” Laličić smatra da je svakome, pa i MCP u zakonu obezbijeđeno pravo da u upravnom i sudskom postupku dokaže svoje vlasništvo nad vjerskim objektima i da “nijedsn objekat neće preko mnoći biti prepisan na državu”.
“Nema otimanja imovine, nema nasilnog izbacivanja sveštenika iz crkava i manastira. To su sve grube manipulacije koje nailaze na plodno tlo kod onih koji zakon nijesu ni pročitali i ne znaju što u njemu piše. A kad nešto ne znate, onda ste pogodna meta za manipulacije”- istakla je Laličič dodajući da sa strane države, postoji spremnost na dijalog sa Mitropolijom.
“Međutim, u ovom momentu dijalog može biti samo oko primjene zakona. I tu nema povratka. Dakle, iskreni dijalog a ne ucjene. Zakon je stupio na snagu i postao sastavni dio pravnog poretka Crne Gore” –zaključila je Laličić.
UNEP je sa partnerima razvio novi izvještaj o prioritetnim intervencijama potrebnim za smanjenje plastične ambalaže u morskoj i životnoj sredini za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
U izvještaju se procijenjuje da oko 4kg otpada od plastične ambalaže hrane i pića godišnje po stanovniku, završava na neuređenim odlagalištima. Ukupno na kontrolisanim deponijama odloži oko 34kg po stanovniku, za razliku od Hrvatske gdje ovaj procenat iznosi 8kg. U susjednoj Albaniji količina nepravilno odloženog otpada iznosi 14kg po osobi, a u Bosni i Hercegovini 7kg.
Procjenjuje se da je bolji prihvat plastične ambalaže u Crnoj Gori posljedica visoke koncentracije stanovništva u urbanim sredinama, u kojima se većina sakuplja otpada.
Obzirom da je Crna Gora, kao potpisnica Barselonske konvencije i obavezama proisteklim iz Okvirne direktive o morskoj strategiji, preuzela odgovornost sprovođenja preventivnih mjera vezanih za upravljanje otpadom i zaštitu morske sredine. U tom smislu ključni korak je da se razvije baza podataka po ovom pitanju uz odgovarajući program praćenja morskog otpada na nacionalnom i lokalnom nivou.
Plastika u moru
U izvještaju se procenjuje se da se 21.000 tona plastične ambalaže plasira na crnogorsko tržište kao potrošački i ne-potrošački dio proizvoda godišnje, od čega oko 2.300 tona će završiti direktno na neuređenim odlagalištima i smetlištima, a preostalih 89% (18.690) na kontrolisanim deponijama. Od ovoga reciklira se zanemarljiva količina od 140 tona godišnje.
Potrebno je hitno poboljšati sistem upravljanja otpadom, uvesti efikasnu primjenu principa proširene odgovornosti proizvođača, posebno uzimajući u obzir činjenicu da 35% plastične ambalaže pristiže iz uvoza. Iako je sistem proširene odgovornosti proizvođača prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom on ne funkcioniše zbog čega bi pored donošenja podzakonskih akata trebalo prilagoditi, odnosno učiniti primjenjivim i efikasnim postojeće zakonske odredbe iz Zakona.
Jako fokusiranje na pojedine mjere, poput npr. reciklaže otpada takođe neće dati dobre rezultate ako se ne kombinuje sa drugima poput eko brendiranja koje u Ekološkoj državi ima snažan potencijal, jačanja linije domaće bez-ambalažne proizvodnje robe, ozelenjavanje javnih nabavki i sl.
Mulj iz podmorja gradske lučice Kalimanj koji je Opština Tivat prije nekoliko mjeseci krenula da bagerom isisava iz marine i prosipa direktno u more u Tivatskom zalivu, opasan je otpad i mora se sasvim drugačije tretirati.
Pokazuje to Elaborat o prcjeni uticaja relauzacije prijekta čišćenja i dubljena akvarorijuma marine kalimanj, a koji je po narudžbi lokalne uprave Tivta, uradila kompanija Liming Projekt iz Podgorice. Taj Elaborat koji je urađen po nalogu Ekološke inspekcije što je prošle godina zaustavila kontroverzne radove u Kalimanju, juče su Agencija za zaštitu prirode i Opština Tivat stavile na javnu raspravu koja traje do 26.februara.
Skoro 200 hiljada eura vrijedan posao iskopavanja oko 40 hiljada kubika mulja i nanosa iz podmorja gradske marine Kalimanj dobila je tivatska kompanija „Iva put“. Po odredbama tendera Opštine Tivat, izvođač je bio u obavezi da iskopani materijal iz podmorja gradske lučice, odvede na udaljenost ne manju od kilometar od obale Tivta i odloži na dubinu mora ne manju od 10 metara. Način na koji je tom poslu pristupila „Iva put“ u aprilu prošle godine zapepastio je Tivćane jer je plovnim bagerom-refulerom, ta kompanija počela da iskopava nanose mulja iz krajnjeg sjeverozapadnog dijela Kalimanja, kod restorana „Volat“ i taj je materijal plutajućim cjevovodom, odvodila na samo oko 250 metara udaljenosti i prosipala na ulazu u marinu, u tjesnacu Grlo, na taj način zatrpavajući ionako uzak i plitak jedini ulaz u tivatsu gradsku marinu. Nakon što se javnost pobunila zbog ovog skandala, iz Opštine su saopštili da je ovo bilo samo „testno uklanjanje mulja“, pa su iz „Ive puta“ ubrzo postavili plutajući cjevovod za izbacivanje mulja iz gradske lučice na udaljenost od nekoliko stotina metara od obale Tivta pred rtom Pakovo.
Iako je on predstavljao prepreku na moru i opasnost za manja plovila, cjevovod od plastičnih cijevi promjera preko 20 centimetara koji su na površini mora držale brojne za njega privezane metalne bačve, nije bio propisno obilježen, niti osvijetljen tokom noći, a što bi morao biti po propisima o sigurnosti pomorske plovidbe. Postavljanje plutajućeg cjevovoda i obavljanje podmorskih radova u Kalimanju tada nisu ni objavljeni preko oglaza za pomorce Uprave pomorske sigurnosti, iako je to takođe po propisima, moralo biti učinjeno.
Nakon što su se u junu pobunili hotelijeri čiji su se gosti žalili na nesnosan smrad i zamućeno more jer je nanos mulja koji se ispumpavao u more pred rtom Pakovo bio pun kanalizacionog otpada i zauljenih materija, reagovala je i Ekološka inspekcija koja je zaustavila ove kontroverzne radove i naložila investitoru – Opštini Tivat, da prije njihovog eventualnog nastavka, izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i preduzme mjere da se smanji zagađivanje šireg akvatorijuma Tivatskog zaliva.
Bager u Kalimanju
Elaborat koga je u međuvremenu izradio Liming Projekat iz Podgorice, pokazao da je da ovakav način izvođenja radova u Kalimanju bio poguban po životnu sredinu, jer mulj iz podmorja gradske marine zbog sadržaja fekalija i štetnih hemikalija u sebi, ima status opasne materije i kao takav, podliježe sasvim drugačijoj proceduri uklanjanja i kasnijeg tretiranja.
„Sam postupak prihvata započinje tako što se velikim bagerom vrši iskopavanje sedimenta i utovar u ADR vozilo. Nakon izvršenog utovara bagerovanog sedimenta, otpad se transportuje u firmu koja ima ovlašćenje za predmetne poslove („Hemosan“ reciklažni centar u Baru) ili druga, gdje se privremeno odlaže na površinu namijenjenu za miješani otpad. Ukoliko Agencija za zaštitu životne sredine odobri, sljedeći korak podrazumijeva tretman otpada prilikom čega se dodaju hemikalije u cilju stabilizovanja istog. Nakon stabilizacije tretirani otpad se smatra neopasnim i kao takav može se bezbijedno odlagati na predviđenu lokaciju. U slučaju da Agencija ne odobri tretman ove vrste otpada, pomenuti se privremeno skladišti u Eko centru firme firme sa kojom Opština potpiše ugovor, a nakon izdavanja dozvole za izvoz otpad se izvozi u zemlju EU.”- piše pored ostaloga, u Elaboratu.
Pored toga što predviđa potpuno drugaliji način izvođenja radova u odnosu na to kako je ovaj projekat počela relaizovati Opšptina Tivat (korišćenje mahanizacije koja kontaminirani mulj iskopava sa kopna i vadi ga direkno u kamione koji će ga odvesti na propisnu deponiju, naspram usisavanja mulja plovnim bagerim i njegovog ponovnog prosipanja u more u Tivatskom zalivu) Elaborat jasno propisuje i obavezu da se prije početka radova, izvrši fizičkohemijska analiza sedimenata sa dna marine Klaimanj, te ista ta analiza ponovi kada se završe radovi.
Zatrpavanje tjesnaca Grlo u Kalimanju
GRADONAČELNIKU SVE OK, NIKO NIJE KRIV ZNOG SKANDALA
Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) lani je, nakon što su radovi na čićenju podmorja gradske marine zaustavljeni intervencijom Ekološke inspekcije, kazao da niko od njegovih saradnika u Opštini zbog toga neće snositi odgovornost.
„Prvobitna procjena je bila da nam za to ne treba Elaborat o procjeni uticaja jer se u sklopu ovog projekta ništa ne gradi, niti se nešto pomjera. Nema nikakve finansijske štete za Opštinu i ništa nije plaćeno izvođaču mimo onoga što je do sada urađeno.“- kazao je Kusovac početkom novembra. On je ustvrdio da se „nita ne pomjera“ u Kalimanju, iako se tenderom koji je raspisala Opština tražilo pomjeranje odnosno uklanjanje ni manje ni više nego 40 hiljada kubika materijala iz podmorja gradsjke marine. On je dodao da će Elaborat o procjenu uticaja koji je u u međuvremenu i izrađen, pokazati što će se dalje i kako moći raditi u Kalimanju.
„Odgovornosti ne mora da ima iko u Opštini jer nije ni bila nikakva šteta.“- zaključio je tada Kusovac.
Inače, samo zbog toga što je radove u Kalimanju počela bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, Opštinu Tivat kao investitora, po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ekološka inspekcija je morala da sankcioniše novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.
Središnjica za spašavanje na moru u prošloj godini zabilježila je 612 koordiniranih spasilačkih akcija na moru, u kojima je spašeno 1155 osoba i 195 plovila, saopštilo je Ministarstvo moraHrvatske navodeći da je smrtno stradalo 27 osoba, što je 20 posto manje nego preklani.
Ukupni broj spasilačkih akcija u 2019. za 8,5 posto je manji u odnosu na 2018., s utvrđenim smanjenjem akcija od svibnja nadalje i osjetnim padom akcija tijekom kolovoza i rujna.
Analizom strukture angažiranih spasilačkih plovnih jedinica u 2019. zabilježen je porast uključenosti plovnih jedinica Lučkih kapetanija i Ministarstva unutarnjih poslova, od čega je 57 posto spasilačkih akcija, u prošloj godini obavljeno plovnim jedinicama lučkih kapetanija.
Hitne medicinske intervencije, prijevoz, savjeti i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, prošle godine su poduzimani u 223 slučaja, što je porast za 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu taj segment zauzima najveći pojedinačni udio u ukupnom udjelu izvanrednih događaja na moru (54 posto).
Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta (6 na boce, 5 na dah), 22 akcije poduzete su u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača.
Broj smrtno stradalih osoba smanjen za 20 posto
Tokom prošle godine dogodilo se 27 smrtnih slučajeva te je jedna osoba nestala, dok je ozlijeđenih 29 osoba.
Broj smrtno stradalih osoba smanjen je za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto.
Protekle godine zabilježeno je 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno osam plovila.
Intervencije u cilju spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu poduzete su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi s kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.
Ministarstvo zaključuje da je sigurnosno stanje u pomorskom prometu višestruko poboljšano u odnosu na prethodne godine, što je rezultat pojačanog ulaganja u sustav sigurnosti plovidbe, redovitu edukaciju kadrova i unaprjeđenje tehničke opremljenosti posada i plovila.
S druge strane stalna i pojačana nazočnost plovila lučkih kapetanija posljednjih godina, rezultirala je pozitivnim pomacima u pogledu smanjenja pomorskih nesreća.
Ipak, u odnosu na broj poduzetih i koordiniranih spasilačkih akcija analize potvrđuju kako su i nadalje najčešći uzroci nesreća i nezgoda na moru nemar nautičara.
Najčešći propusti zanemarivanje prognoze i nedovoljno iskustvo
Najčešći propusti nautičara, koji ih dovode u pogibeljne situacije na moru su zanemarivanje prognostičkih upozorenja, nedovoljno nautičko iskustvo i neadekvatna opremljenost brodica i jahti.
Ministarstvo stoga apelira prema sudionicima u pomorskom prometu da slušaju vremenske prognoze, usklađuju plovidbu morem s razinama stečenih nautičkih osposobljenosti i znanja te da koristiti službene pomorske navigacijske karte i publikacije.
Tu je od osobite pomoći i službena višejezična besplatna mobilna aplikacija ‘nIS- nautički informacijski servis’ koja u realnom vremenu sadrži sve ažurne podatke, bitne za sigurnu plovidbu, čime se značajno pripomaže voditeljima plovila i njihovim posadama tijekom boravka na moru, a ponajprije u slučajevima pogibeljnih situacija, napominju u Ministarstvu.
Akcije spašavanja provedene su od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u području nadležnosti Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te pripadajućih osam podsredišnjica koje djeluju u sastavu lučkih kapetanija Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.
Svjedoci smo brojnih aktivnosti koje su započete, pa i završene u proteklih par mjeseci u Risnu, uklanjanje i vađenje korijena oboljelih palmi, produžetak rasvjete, saniranje oštećenja na pločniku risanske pijace i u ulici Gabela, čišćenje plaže hotela ,,Teuta“, obilježavanje i osvježavanje horizontalne signalizacije, kao i postavljanje mobilijara na dječijem igralištu.
Minule sedmice zasađeno je 30 novih palmi, otpornih na surlaša.
Čelnici Opštine Kotor nijesu zaboravili ni davno zaboravljeni Dom kulture u Risnu, saopšteno je iz kabinetapredsjednika Opštine Kotor.
Naime, ovaj objekat čija je izgradnja započeta krajem jula 1985. godine, a izdat Mjesnoj zajednici Risan, nikada nije završena zbog nedostatka sredstava. Na osnovu izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Risna, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, kojima je između ostalog propisano da se objekat može rekonstruisati u skladu sa izabranom namjenom u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima.
Rekonstrukcija postojećeg objekta ima za cilj da se stvore bolji uslovi za rad administracije (kancelarija mjesne zajednice, prostor za biblioteku sa čitaonicom, prostor za sportske, kulturne i nevladine organizacije, prostor za muzejsku zbirku, galeriju, multifunkcionalnu salu-pozorište, bioskop i slično).
Nakon usvajanja Odluke o davanju u dugoročni zakup nepokretnosti označenih kao Dom kulture u Risnu, predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini Crne Gore, pristupiće formiranju Komisije za sprovođenje javnog nadmetanja, koji će pripremiti Javni poziv sa projektnim zadatkom i ostalu potrebnu dokumentaciju, kažese u saopštenju.
Dječja predstava PRINCEZA I ŽABA, rađena u koprodukciji Teatra 303 i kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ biće izvedena na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor sjutra (u petak 31. januara) u 11 sati.
Igranje predstave se organizuje kao poklon đacima prvih i drugih razreda osnovnih škola.
Scenario i režiju potpisuje Dragan Buzdovan.
Scenografija: Meštar i fureta
Koreografija: Katarina Igić
Kostimograf: Iva Kernec
Organizator projekta: Nađa Pjetrović
Muzička obrada: Stefan Čelanović
Glume: Nađa Pjetrović, Savo Miljenović, Miljan Stešević, Katarina Igić, Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Irena Rozer, Nikolas Katharos, Iva Kernec, Neđeljko Kustudić, Dragan Buzdovan, Ranko Ristovski
“Predstava je u duhu sa vremenom u kome dominiraju društvene mreže, mobilni telefoni i elektronika.
Bajka je namijenjena djeci, ali je jako poučna i za starije.
Previše smo opsjednuti vertuelnim svijetom i zato bajka nosi jaku poruku da se djeca vrate pravim vrijednostima, knjizi, igrama u prirodi, druženju i drugarstvu. Društvene mreže su ugasile čaroliju i bajkovitost sa kojom svako dijete treba da raste.
Bajka je rađena po motivima bajke “Kralj i žaba” oko koje je nadograđena priča u kojoj vještica ubacije viruse i upravlja kraljevstvom.
Svi se udružuju protiv virusa koji ih je napao sa porukom da se vratimo druženju, a nove medije koristimo onoliko koliko nam olakšavaju komunikaciju” – stoji u najavi iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Petrobrasova novogradnja „Petrobras 70“ nasukao se jučer u blizini Rio de Janeira tokom sidrenja.
Petrobrasov novi offshore brod iz Kine je stigao u Brazil na brodu za teške terete „Boka Vanguard“. Novogradnja je trebala biti privremeno usidrena u zaljevu Guanabara.
Brod se nasukao u blizini obale izazivajući paniku među vozačima i pješacima. Na sreću, brod je vrlo brzo otegljen na sidrište. Područje je sinoć zahvatila snažna oluja što je najvjerojatnije i uzrokovalo nasukavanje.
„Petrobras 70“ ima kratku ali neslavnu prošlost. Ranije ovog mjeseca za vrijeme transporta broda iz Kine petero brazilskih kontraktora završilo je u bolnici zbog otrovanja alkoholom. U tom incidentu jedna je osoba preminula.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u petak znači “promjenu” i “svitanje nove ere”, ocijenio je premijer Boris Johnson koji želi ujediniti zemlju nakon tri i pol godine podjela zbog Brexita.
“Ovo nije kraj, nego početak”, reći će konzervativni čelnik u svom obraćanju naciji u petak u 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu, sat vremena prije povijesnog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva koje će biti prva zemlja koja napušta EU.
“Ovo je trenutak kada zora sviće i podiže se zastor prije novog čina”, nastavit će, može se vidjeti iz dijelova govora koje je objavio njegov ured. “Ovo je trenutak istinske nacionalne obnove i promjene”.
Brexit
Boris Johnson želi usto ostaviti iza sebe podjele koje razdiru Britance nakon referenduma 2016. na kojemu ih se 52 posto izjasnilo za Brexit. “Naš posao u vladi – moj posao – je ujediniti zemlju i povesti je naprijed”.
Premijer će u petak u Sunderlandu proslaviti Brexit na ministarskoj sjednici kojom će predsjedati. U tom gradu na sjeveroistoku Engleske koji je na referendumu 2016. glasovao za Brexit sa 61 posto, najveća je tvornica automobila japanskog proizvođača Nissana u Europi. Budućnost te tvornice bila bi neizvjesna u slučaju tvrdog Brexita koji je spriječen zahvaljujući tome što je postignut dogovor o razdruživanju s Bruxellesom.
