Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 483 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 75 novopozitivnih slučajeva infekcije.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata preminule još dvije osobe od posljedica koronavirusa. Preminuli su iz Pljevalja i Berana, rođeni 1984. i 1947. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore.
“Novooboljeli su iz Nikšića 24, Podgorice 19, Berana 11, Bijelog Polja sedam, Rožaja pet, Ulcinja i Danilovgrada po tri, Budve dva i Plava jedan”, saopšteno je iz IJZ.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna je 68 a od početka godine 77. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 403
Radnici, kupači, kobre, zaštitne trake, cement, vađenje kamena i popravljanje popularne rive u Donjoj Lastvi – Tivat, slika je koju smo zabilježili prethodnih dana.
Nesvakidašnji prizor popravljanja rive koja je godinama zapuštena, sredinom avgusta izazvao je pažnju kupača i šetača.
Donja Lastva – avgust 2020. – foto Boka News
Iznenađeni iznenadnim i nenajavljenim radovima kojima nije vrijeme avgustu, mještani su konstatovali da je to predizborna poruka, te da žale što izbori nisu svake godine.
Krajem radne sedmice u petak iz Morskoog dobra su nam kazali da o tim radovima ne znaju ništa, kao ni iz Komunalnog preduzeća Tivat. Kako nezvanično saznajemo Opština Tivat je angažovala firmu koja izvodi radove. Zvaničnu potvrdu nismo mogli dobiti od direktora Direkcije za investicije Marka Petričevića, koji nam se u petak nije javljao na telefon.
Donja Lastva – avgust 2020. – foto Boka News
Lastovska riva inače, nekada prepoznatljiva po drvoredu palmi, pretrpjela je veliku štetu u proteklih par godina, jer je veliki broj stabala višedecenijskih palmi uništio insekt-crveni palmin surlaš.
Guitar art summer fest, zbog aktuelne epidemiološke situacije u regionu i svijetu, umjesto od 15. do 20. avgusta ove godine biće organizovan 2021.
Odluka je donijeta na osnovu preporuka NKT i činjenice da dio učesnika ne bi mogao da dođe u Crnu Goru i Herceg Novi. I kada bi došli, mogtla bi da ih vidi u odnosu na aktuelne propise, malobrojna publika, a na GAS- u smo navikli na pun starogradski trg “Mića Pavlovića” ili Trg od muzike i puno gledalište na najljepšoj pozornici, na Kanli kuli.
– Zbog učesnika koji su se radovali festivalu, sa kojima smo u stalnom kontaktu i koji obećavaju da će doći i naredne godine, zbog sjajne hercegnovske publike, višegodišnje uspješne i srdačne sa radnje sa Opštinom Herceg Novi, Turističkom organizacijom, Herceg festom, Muzičkom školom, medijima i posebno RT Herceg Novi, odlučili smo da podsjetimo na protekle godine i kroz ovo obraćanje čestitamo jedni drugima 15 godina postojanja festivala. On je od osnivanja 2006. godine do danas, zahvaljujući zajedničkom trudu, razumijevanju i saradnji rastao, okupljao sve brojniju publiku i sve značajnije učesnike. Ove godine očekivali smo ih iz Italije, Turske, Amerike, Mađarske, Njemačke, Srbije i Crne Gore. Zbog korone smo reorganizovali svoje živote, reorganizovaćemo i planirane programe, a onda opet, ja sam optimista, od naredne godine stvarati na festivalu nova muzička čuda, poručuje direktor GASF Boško Radojković.
Izvršna producentkinja festivala Ljubica Lazić koja posebno brine o Guitar art vizualu u saradnji sa galerijom “SjuRajder” i galeristkinjom Ljiljanom Marinović podsjeća na do sada organizovane izložbe uz ocjenu da je festival evoluirao kroz komunikaciju sa različitim umetnostima i formama.
-Herceg Novi diktira drugačiji umetnički koncept, jer je grad sam po sebi najbolja pozornica, bina, galerija, muzej… on postavlja svoje umetničke standarde.
Poštujući te standarde organizovano je 13 izložbi a među njima one na kojima su predstavljeni hercegnovski umjetnici Izabela Matoš, Vanja Vikalo, Nikola Ćurčin, beogradski kreativni studio Hominid koji svih godina brine o vizuelnom identitetu festivala, zahvaljujući Karlosu Salsedu Senturionu publika u Crnoj Gori
prvi put je kroz izložbu i film upoznala kompozitora Agustina Bariosa Mangorea. Izlagali su na GASF Milan Živković, El Gvojos, godinama oficijelni fotograf festivala, Anđela Petrovski…Priređene su izložbe fotografija “The Beatles On”, Roberta Vitakera i “Opredmećeni zvuk”, grupe autora te izložba karikatura Gitaraija – Crnogorska žica. Izlagali su Luka Lagator i Darko Drljević.
– Ove godine bila je planirana izložba fotografija Vanje Berberović i slika Borisa Šuberića, dvoje autentičnih umetnika posebnog senzibiliteta koji znaju i imaju šta da kažu o Herceg Novom i umetnosti. Verujem da ćemo ovaj dvojac predstaviti i beogradskoj publici, a videćemo ih naredne godine i u Galeriji “Sju Rajder” obećala je Ljubica Lazić.
Ovo kratko podjsećanje na ranija festivalska izdanja i najave onoga što slijedi naša su posveta GASF, jubileju, publici, Herceg Novom i istovremeno naše obećanje novog susreta, saopšteno je izoOrganizacionog tima GASF.
U Tivatskom zalivu danas je održana litija na moru. Tridesetak barki i manjih plovila okićenih zastavama i obilježjima Mitropolije crnogorsko-primorske i Srpske pravoslavne crkve doplovilo je do tivatske Prevlake.
Tu su se, u akvatorijumu ispred manastira Svetog Arhangela Mihaila, plovila rasporedila u krug.
Uz zvuke brodskih sirena, sa razglasa su puštane crkvene pjesme i himna Svetom Savi, a okupljeni su uzvikivali “ne damo svetinje”.
Povodom održavanja litije na moru gornjogrbaljski paroh i član Odbora za obnovu manastira Sv.Arhangela Mihaila na Prevlaci, otac Miajlo Backović je kazao
“Današnjom litijom na moru u Tivtu, odnosno jučerašnjom litijom brodovima u Budvi, obnavljaju takve drevne vjerske manifestacije za blagoslov mora i obale”.
Regata je planirana sa startom prve etape od Rijeke do Porto Montenegra u Tivtu u subotu 19. septembra 2020.
Malo više od mjesec dana prije starta 8. izdanja Regate tisuću otoka, organizatori pripremaju regatu kako je planirano uprkos teškim vremenima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, Prijave su već zaprimljene iz Austrije, Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske a očekuju se nove tokom sljedećih sedmica.
Posebnu pažnju mogu privući prijave u kategoriji s dva člana posade, jer ova regate može biti dobar test svim posadama koje su započele svoje kampanje za Olimpijske igre 2024. kada će odobalno jedrenje za dva člana posade postati nova olimpijska disciplina. Jedrilice u toj kategoriji koristiti će novu ORC DH svjedodžbu razvrstanja koja uzima u obzir smanjenu težinu posade, kao i inventar jedara prilagođen jedrenju u dvoje. Jedrilice koje se natječu o kategoriji dvojaca tako će imati prigodu i boriti se za naslov ukupnog pobjednika regate ali i za posebne nagrade u svojoj kategoriji.
Regata tisuću otoka planirana je sa startom prve etape od Rijeke do Porto Montenegra u Tivtu u subotu, 19. septembra na kursu koji prolazi među više od 1000 jadranskih otoka i drugom etapom na istom kursu u obrnutom smjeru sa startom u četvrtak, 24. septembra.
Međutim, kako je u trenutnim uslovima korona pandemije teško planirati razvoj situacije unaprijed, organizatori imaju pripremljeno nekoliko alternativnih varijanti ako bude trebalo pratiti odluke i preporuke nadležnih zdravstvenih tijela u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Regata tisuću otoka 2016.
Sigurnost i zdravlje takmičara je na prvom mjestu te će se koristiti Preporuke Međunarodnog jedriličarskog saveza za organizaciju odobalnih regata u uvjetima pandemije, a društvena okupljanja prilagodit će se svim preporukama i ograničenjima. Ipak,organizatori su predani vođenju regate i u ovako zahtjevnim uvjetima te očekuju jedriličare na najljepšem kursu koji priroda može dizajnirati.
Zgrada (paviljon) hercegnovske Gradske muzike na Karači, vijek od izgradnje, nakon prve faze sanacije, zablistala je novim sjajem.
Gradnja osmougaonog paviljona, svedene arhitekture, započeta je u vrijeme austrougarske vladavine Bokom, a završena 1919 godine u novoj državi- Kraljevini SHS.
Objekat je podignut na ostacima turske tvrđave Trnovac, koja je u vrijeme Mletačke uprave ovim krajevima preimenovana u Svetog Jeronima. Tvrđava je oštećena u zemljotresima 1568. i 1667. i klizištu iz 1701. godine i zbog toga je napuštena jer mletačkoj upravi nije bila značajna u strukturi odbrane grada.
“Tada je i hercegnovski Stari grad doživio „amputaciju“ svog istočnog krila , a tvrđava ostala prepuštena zubu vremena. Austrougarska je pred kraj njihove uprave shvatila da tvrđava predstavlja veliki problem zbog čega je trećina visine objekta srušena i poravnata. Tada se djelimičnno pristupilo sanaciji pukotina i izgradnji jednog paviljona laganije konstrukcije u koju se 1919. godine “uselila” Gradska muzika”, navodi arhitekta Srđan Marlović kome je povjeren projekat sanacije objekta.
Srđan Marlović
On je objasnio da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (područna jedinica Kotor) koja je izdala konzervatorske uslove, naložila hitnu intervencije jer su procijenili da je fasada sklona padu.
“Utvrđeno je da su sve velike pukotine na fasadi i koje su dosezale visinu i do metar ipo , a širinu od 10 do 15 cm, nastale zbog izuzetno krupnog korjena jedne biljke koji je decenijama prisutan u suterenskoj zoni. Na to se nije obraćala pažnja , jer se donji prostor ulavnom koristio kao magacinski prostor za ostavljanje rekvizita Gradske muzike”, objašnjava Marlović.
“Fasada je stabilizovana, izvršena je njena potpuna rekonstrukcija ,nakon što je sondažno istražen izvorni kolorit , koji je sada vraćen na objektu. Prilikom obnove fasade urađena je i nova stolarija . Između ostalog , glavna vrata koja su tu postavljena 1973 godine su , nakon što smo uz veliki trud došli do podataka o njihovom izvornom izgledu, zamijenjena I na našu sreću, izrađena izuzetno kvalitetno”, ističe Marlović .
U prvoj fazi sanacije objekta obnovljen je I dio vodovodne i elektro instalacije, urađena hidroizolacija, popravak dijela krova, postavljen sanitarni čvor I nove podne ploče. Tokom radova, izvođači su naišli na stare zidine tvrđave te je jedan dio poda ostavljen u staklu kako bi bio vidljiv posjetiocima.
U sklopu sanacije paviljona Gradske muzike uređeno je dvorište koje je zbog visoke žičane ograde postavljene 90 tih godina prošlog vijeka bilo zaklonjeno od pogleda.
Paviljon obnovljeni
“Isprojektovana je nova ograda koja omogućava zaštitu , ali i otvara pogled na ulaz u Zaliv I prema Lovćenu. Dobićemo ambijent na tvrđavi koji će se moći koristiti ne samo za potrebe Gradske muzike, već i za mnoge kulturne programe za oko 50 tak gledalaca”, navodi Marlović i pojašnjava da će biti urađena i adekvatna rasvjeta.
Uskoro bi trebalo da uslijedi druga faza sanacije, koja podrazumijeva “stabilizaciju “same tvrđave, a time i paviljona Gradske muzike. Pukotina na bastionu Svetog Jeronima konstatovana je još 1912. godine,ali nije nikada sanirana, čak ni poslije zemljotresa 1979. godine. Prije nekoliko dana snimljeno je postojeće stanje tvrđave I njena napuknuća. U pripremi je dokumentacija za te radove . “Ideja je da se taj čitav prostor prezentuje tako da se stekne svijest o boravku na tvrđavi, što sada nije slučaj”, poručio je Marlović.
Povezivala ih je ljubav prema muzici i gradu
Gradska muzika HN iz kolekcije M. Golubina
Hercegnovska Gradska muzika osnovana je 1886. godine u vrijeme kada je Boka bila pod Austro Ugarskom vladavinom. Uvijek je bila višenacionalna, a djake, šegrte, službenike i zanatlije povezivla je nekada, kao i sada, ljubav prema muzici.
Za više od vijeka postojanja u njoj je sviralo preko 300 muzičara , a na nastupima su svirali kao pravi profesionalci o čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja. Medju najstarijim priznanjima je i ono osvojeno za prvo mjesto na takmičenju u Ljubljani 1922. godine kada su izmedju 28 orkestara iz više zemalja . Hercegnovljani proglašeni najboljim. Laureati su i najvećeg priznanja grada – Oktobarske nagrade Herceg Novog koju su dobili 1968 godine i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Novljani su proputovali cijelu bivšu Jugoslaviju, a nastupali su i u Beču, Kopenhagenu Segedinu, Budimpešti, Bukureštu i drugim gradovima uvijek dostojno reprezentujući svoj grad, Boku, Crnu Goru i do prije tri decenije i onu veliku Jugoslaviju .
Uz Gradsku muziku su bili uspješni nastavnici i dirigenti: Ivan Bagatela, Anton Martineti, Ivan Đanko Ciber, Abid Kusturica, Julio Marić, Boris Kraljević, Svetislav Miki Vasić, ali i danas poznati na muzičkoj sceni regiona Dragoljub Đuričić, Toni Pušić – Rambo Amadeus, Vlado Georgiev…
U proteklom periodu i dame su stale na čelo gradske muzike: prvo Ivana Petković pa Valentina Kulinović.
Ipak najviše nastupa i ljubavi utkali su u svoj grad, učestvujući u svim njegovim feštama, proslavama i manifestacijama.
Korona virus ostavio je posljedice na sve privredne grane, pa i poljoprivredu, a u problemu su naročito vinari i vinogradari.
Prodaja vina u Hercegovini od proljetos je jako slaba, vina iz prošlogodišnje berbe su ostala u podrumima, a u vinogradima dozrijeva novo grožđe. Berba šardonea trebala bi početi do kraja avgusta, a onda slijede i druge sorte. Vinari kažu da nemaju gdje skladištiti nova vina, jer su stara ostala u podrumima.
Vinogradari su zadovoljni ovogodišnjim rodom, ali je neizvjesno kakva će biti prodaja grožđa i po kojim cijenama. Dragan Anđelić, direktor preduzeća „Agrofin“, koji gazduje najvećim vinogorjem u istočnoj Hercegovini ističe da je situacija složena.
– Ovogodišnji rod grožđa je dobar. Berba šardonea počeće oko 20. avgusta, ali su problem zalihe vina. Pojavili su se tržišni viškovi, sve je neizvjesno. Ista situacija je u susjedstvu, a nekontrolisani uvoz grožđa može znatno uticati na cijene – navodi on.
Anđelić kaže da je prodato oko 20 odsto zaliha vina ili čak manje, pa se dovodi u pitanje poslovanje, kapacitet vinarija i dalja prodaja.
– Vina mogu stajati, crna duže, a bijela do tri godine zadržavaju kvalitet, pa se nadamo boljem. Takođe, očekujemo i povoljne kreditne linije, garantne fondove za kredite – ističe on.
Anđelić dodaje da izvoz u zemlje EU nije u potpunosti zamro, ali da su to veoma male količine, uglavnom kupci koji ne žele da izgube provjerene poslovne partnere. Problem manjka berača se nametnuo prije nekoliko godina u Hercegovini, a ove godine berba će morati biti organizovana drugačije zbog poštovanja epidemioloških mjera u cilju sprečavanja širenja virusa korona.
– Što više bude moguće angažovaćemo mašine za berbu grožđa u našem vinogorju, a radiće i jedan broj berača – kaže direktor najvećeg vinogorja u istočnoj Hercegovini.
Vinariju “Petijević” kod Trebinja turisti su prošlih godina redovno posjećivali u grupama, a ovog ljeta svrati poneka grupa gosti.
– Dolaze turisti, ali mnogo manje, tek da nismo u minusu – ističe vlasnik Ranko Petijević.
On dodaje da je rod grožđa ove godine dobar, da se mogu proizvesti kvalitetna vina, samo da tržište krene.
– Zadovoljni smo rodom, kiša početkom avgusta je dobro došla vinogradima. Uspjeli smo održati grožđe, iako je godina za vinogradare bila teška i trebalo je više zaštite, a preparati poskupjeli. Ako nema prodaje nema ni novca, a vino propasti neće – zaključuje Petijević.
U “Hercegovačkoj kući” u centru Trebinja kažu da je vino iz trebinjskih podruma i dalje najtraženiji proizvod. Prema riječima zaposlenih, ove godine kupci su, isključivo domaći turisti, pošto stranaca nema, a iako, prodaje ima, ona je manja nego predhodnih ljetnih sezona kada je Trebinje beležilo turističke rekorde. Pored vina, ono što posjetioci grada na jugu Srpske najviše kupuju u prodavnici domaćih proizvoda su sir, med i sokovi.
58-godišnji kapetan newcastlemaxa Wakashio mogao bi se suočiti s optužbama za nemar, nakon što se otkrilo da je posada slavila rođendan jednog člana i da su se uputili bliže obali Mauricijusa kako bi dobili WiFI signal, neposredno prije nasukavanja na greben uz južnu obalu otoka. Ovo su otkrili istražitelji koji su intervjuirali posadu.
Wakashio se nasukao na grebenu u blizini UNESCO-vih zaštićenih mjesta, uvečer 25. srpnja.
Lokalne vlasti uzalud su pokušavale kontaktirati brod prije nesreće kako bi upozorile da se kreće pogrešnim smjerom, no sada se ispostavlja da je posada zbog proslave rođendana propustila hitne pozive.
Iz broda se izlilo oko 1.000 tona nafte, stvarajući najveću ekološku katastrofu s kojom se Mauricijus susreo do sada.
Pomorska uprava Paname ranije je priopćila kako je brod naišao na poteškoće zbog lošeg vremena, iako se pokazalo da nije bilo ružnog vremena oko južnog Mauricijusa u vrijeme nesreće.
Francuska će predložiti da se u zajedničkim radnim prostorima nose maske, jer se zemlja bori s ponovnim valom zaraze koronavirusom, a u protekla protekla 24 sata prijavljeno je više od 3000 zaraženih.
Ministarstvo zdravstva prijavilo je 3310 novozaraženih koronavirusom, bilježeći visoke brojke četvrti dan zaredom.
Broj klastera koji se istražuju povećao se sa 17 na 252, navedeno je u ažuriranim podacima na internetskoj stranici.
Zbog ponovnog rasta broja zraženih Velika Britanija je od subote ujutro nametnula 14-dnevnu karantenu za osobe koje dolaze iz Francuske, a pariške vlasti proširile su gradske zone u kojima je obavezno nositi masku na otvorenom.
Ministrica rada Elisabeth Borne rekla je da će u utorak na razgovorima s predstavnicima poslodavaca i sindikata predložiti da maske budu obavezne u kolektivnim radnim prostorima.
“Tema u svim stručnim raspravama jest vrijednost nošenja maski kada je nekoliko ljudi na malom prostoru”, rekao je Borne u intervjuu francuskom listu Le Journal du Dimanche.
Liječnici sve češće zahtijevaju da se na radnom mjestu nose maske, a HCSP, tijelo koje savjetuje vladu o zdravstvenoj politici, izdalo je preporuku pozivajući da maske budu obavezne u svim zajedničkim zatvorenim prostorima.
Zbog ovotjednog porasta broja zaraženih, sedmodnevni je prosjek novozaraženih iznad praga od 2000 slučajeva, prvi put nakon travnja, kad je Francuska bila usred jedne od najstrožih karantena u Europi.
U bolnici je proteklih dana bilo manje oboljelih od covida-19, premda je porastao broj novozaraženih, a stručnjaci upozoravaju na širenje virusa među mlađim ljudima.
Najnovije brojke ipak pokazuju lagani dnevni porast u broju hospitaliziranih, 4857 u odnosu na 4828 dan prije, i porast pacijenata u intenzivnoj skrbi od 367 na 376.
