Grčka želi da postavi plutajuću prepreku u Egejskom moru kako bi spriječila dolazak migranata i izbjeglica iz Turske na ostrva, rekao je ministar odbrane Nikos Panagiotopoulos, prenosi agencija Rojters.
U proteklih nekoliko godina kroz Grčku je na putu ka EU prošlo više od milion sirijskih izbjeglica i drugih migranata. Sporazumom između EU i Turske 2016. godine smanjen je broj dolazaka, ali na grčkim ostrvima kampovi su i dalje pretrpani izbjeglicama i migrantima.
Grčka želi da kupi prepreku poput mreže dužine 2,7 kilometara koja bi bila na moru kod ostrva Lezbos, gdje se nalazi pretrpani kamp Morija.
U dokumentu u kojem Vlada poziva na dostavljanje ponuda, navodi se da bi mreža trebalo da se izdiže 50 centimetara iznad površine mora i da na sebi ima oznake vidljive i tokom noći.
“Poziv za postavljanje plutajuće prepreke je korak u pravom smjeru i vidjećemo kakav će biti rezultat”, rekao je Panagijotopulos.
On je istakao da će to biti prirodna prepreka i da će biti efikasna, ukoliko bude funkcionisala kao na ostrvu Evros.
Grčka je 2012. godine duž svoje sjeverne granice sa Turskom postavila ogradu od betona i bodljikave žice kako bi zaustavila dolazak migranata u tom dijelu zemlje.
Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR), prošle godine je 59.726 migranata i izbjeglica došlo do obala Grčke. Skoro 80 odsto je došlo na ostrva Kijos, Samos i Lezbos.
U septembru ove godine počinje fazna izgradnja bulevara u Tivtu, a planirano je da saobraćajnica bude završena za dvije do tri godine, rekao je predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac.
On je za Radio-televizije Crne Gore (RTCG) kazao da je izgradnja bulevara faktički već počela, jer su u poodmakloj fazi radovi na gradnji kružnih tokova.
“U planu su tri kružna tok, dva su već u poodmakloj fazi, a treći bi uskoro trebalo da počne gradnja. Vrijednost radova za tri kružna toka je oko 1,2 miliona eura, a ukupna vrijednost bulevara oko 10 miliona”, kazao je Kusovac.
Podsjetio je na neizostavnu pomoć Vlade Crne Gore u iznosu od četiri miliona eura, predviđenih za ovu godinu.
“Bulevar će se graditi dvije do tri godine. Ova tri kružna toka završćemo do marta, kako bi se rasteretila turistička sezona koja je na pragu. Od septembra počinje fazna izgradnja bulavera, a očekujemo da bude gotov za dvije tri godine”, rekao je Kusovac.
Što se tiče sportskog centra u Tivtu, on je rekao da je u pitanju dvorana sa zatvorenim bazenom, a vrijednost projekta je više miliona eura.
“Ovo su dvije kapitalne investicije koje će obilježiti rad lokalne uprave”, rekao je Kusovac, navodeći da je u saznanju da će od septembra ove godine početi izgradnja bulevara od Jaza do Tivta.
Kapitalni budžet Tivta je oko 13 miliona, kaže Kusovac, što znači da u 2020-oj godini, osim projekata poput bulevara i sportskog centra, planiraju izgradnju doma za stare, rekonstrukciju i modernizaciju saobraćajnica, javne rasvjete, FK Arsenal…
Tivat – foto Miko Đuričić
Između ostalog, rekao je da su projekti poput Porto Montenegra i Luštice promijenili izgled tog dijela Crne Gore.
“Nekada i sada Tivat, Arsenal je imao svoju jednu priču, koja nije u perspektivu imala razvojnu dimenziju. Dolaskom strateških investitora Tivat ima svoju pravu razvojnu dimenziju, turistički i svaki drugi procvat. Porto Montenegro u zadnjih deset godina uložio je preko 640 miliona eura, gdje svojom strategijom razvoja za narednih deset godina treba da investira još 500 miliona”, kazao je Kusovac.
Opština Kotor, u cilju stvaranja uslova za što neposrednije i efikasnije vršenje poslova, uz saglasnost odbornika u utorak na održanoj 36. sjednici lokalnog parlamenta, donjela je odluku o pristupanja kupovini nepokretnosti u vlasništvu privrednog društva “Jugopetrol“ a.d. Podgorica.
Konačna ponuđena tržišna vrijednost iznosi 2.650.000 eura uz mogućnost isplate u tri rate. Odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji, uplatom prve rate u iznosu od 1.050.000 eura, te uz dostavljanje bankarske garancije na iznos od milion eura, Opština Kotor će se uknjižiti na nepokretnostima KO Privredna zona.
Na osnovu već dostavljene pisane saglasnosti CEDIS-a, započeće se priprema skupštinske Odluke o zamjeni nepokretnosti između Opštine Kotor i CEDIS-a, na način što bi Opština Kotor ustupila nepokretnosti u KO Privredna zona CEDIS-u, a sve u svrhu obezbjeđenja poslovanja i ekonomskog prostora za potrebe Regiona 5-organizacione cjeline na nivou opština Kotor, Tivat i Herceg Novi. S druge strane, CEDIS bi ustupio Opštini Kotor nepokretnosti koje se nalaze na Tabačini, čija je lokacija i mogućnost valorizacije za Opštinu Kotor od velikog značaja.
Kotor – panorama – foto Boka News
Kako dio nepokretnosti u KO Škaljarima, Opština Kotor – DOO “Vodovod i kanalizacija Kotor“, na osnovu Ugovora o zakupu koristi za potrebe tehničke službe, uz godišnju naknadu Jugopetrolu u iznosu od 47 000 eura sa PDV-om, na ovaj način će se trajno riješiti problem njihovog smještaja. Takođe, kupovinom imovine Jugopetrola, obezbijediće se trajan i kvalitetan smještaj drugih organa ili ustanova u vlasništvu Opštine Kotor. Isto tako, obezbijediće se i adekvatan prostor za smještaj lica i organizacija sa teritorije opštine, kojima je Opština Kotor shodno zakonskim aktima u obavezi iste obezbijediti (NVO, sportske organizacije, razna udruženja i slično).
Takođe je važno istaći da je na navedenoj lokaciji PPO predviđen još jedan sprat, što je nesumnjivo dodatni benefit, koji će Opština Kotor zajedno sa njenim građanima dobiti.
Podsjećanja radi, ova Odluka nije usvojena zbog neslaganja unutar nekadašnje koalicione vlasti u Kotoru.
Na skupštini gradskog parlamenta, odbornici su se usaglasili da se ova Odluka suštinski razlikuje od one koju je prethodna vlast planirala da usvoji, jer je precizno navedena namjena nekretnine, što svakako nije bio slučaj u bliskoj nam prošlosti, saopšteno je iz SO Kotor.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore učestvuje samostalno na međunarodnom regionalnom turističkom Alpe-Adria sajmu koji se organizuje u Ljubljani od 29. januara do 01. februara 2020. godine.
Nakon veoma uspješnih zajedničkih promotivnih nastupa u saradnji sa NTO CG na sajmovima turizma u Štutgartu i Beču, Nacionalni parkovi Crne Gore drugu godinu zaredom učestvuju na Alpe Adria sajmu turizma u Ljubljani.
„Poučeni lijepim iskustvom iz prethodne godine kada su raznovrsne vrijednosti crnogorskih nacionalnih parkova bile od velikog interesovanja brojnim posjetiocima Alpe Adria sajma turizma u Ljubljani, sa zadovoljstvom smo prihvatili inicijativu organizatora, te ćemo i ove godine učestvovati na ovom značajnom regionalnom međunarodnom turističkom događaju i predstaviti turističku ponudu svih pet nacionalnih parkova zasnovanu na aktivnom odmoru u zaštićenoj prirodi,‟ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.
Ono što posebno privlači naše posjetioce neizostavno su izvornost i ljepota zaštićene prirode, kao i raznovrsna turistička ponuda koja uz mrežu pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza pruža odlične uslove za odmor, boravak i rekreaciju u prirodi. Zahvaljujući očuvanim ekosistemima i bogatoj i raznovrsnoj turističkoj ponudi, NPCG iz godine u godinu bilježe porast broja posjetilaca naročito sa inostranih tržišta. Sa zadovoljstvom ističemo da je godina iza nas bila rekordna prema ukupnom broju posjetilaca od 600.000, čemu je doprinijela i promocija njihovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i turističke ponude na internacionalnim sajmovima turizma, dodao je direktor.
Već prvog dana Sajma posjećenost je velika, a najveće je interesovanje za aktivan odmor u prirodi.
„Svake godine veliki broj građana Slovenije posjeti Crnu Goru. Ove godine očekujemo rekordnu posjetu slovenačkih turista koji su tradicionalno zainteresovani za aktivan odmor u prirodi (pješačenje, planinarenje i biciklizam), te posebno za rafting i splavarenje rijekom Tarom. Priroda u našim zemljama je slična i predstavlja nepresušni izvor motiva za posjetu,‟ saopštio je savjetnik za razvoj u JPNPCG Veselin Luburić.
Na Sajmu u Ljubljani koji je namijenjen putnicima, sportistima, planinarima, rekreativcima, biciklistima, aktivni odmor u prirodi predstaviće brojne organizacije iz Slovenije, kao i iz regiona i drugih zemalja Evrope. Takođe će tradicionalno biti dodijeljena Jakobova nagrada za kvalitet i izvrsnost u regionu Alpe-Jadran.
Prvi jumbo plakat koji će se postaviti u sklopu projekta “Okoliš sjećanja”, a koji se sastoji od radova pedesetak umjetnika nastalih nakon njihova posjeta Golom otoku, predstavljen je u srijedu u Sušačkoj Dragi u neposrednoj blizini Rijeke.
Projekt “Okoliš sjećanja” okupio je umjetnike koji su posjetili Goli otok od 2016. do 2019. godine, a njihovi su radovi nastali kao reakcija na ono što su ondje vidjeli.
Ideja projekta je da umjetnici svojim radovima, performansima i instalacijama šalju poruku o tome da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju biti mjesta sjećanja, učenja i pamćenja.
Projekt se provodi u sklopu programskog pravca “Doba moći” Europske prijestolnice kulture.
Direktorica “Rijeke 2020” Emina Višnić rekla je da su time željeli na drugi način dovesti umjetnost među građane. Plakati s radovima nastalim u sklopu projekta postavljat će se tijekom cijele godine EPK na području cijele Primorsko-goranske županije.
– Programski pravac “Doba moći” govori o riječkoj i zajedničkoj europskoj povijesti i o tome što možemo naučiti od nje, rekla je Višnić i dodala da se u tom pravcu bave riječkim antifašizmom, ali i onim što se događalo na Golom otoku.
Voditelj projekta “Okoliš sjećanja” Darko Bavoljak, autor fotografije na prvome jumbo plakatu, rekao je da se tako želi na drugačiji način djelovati na percepciju problema Golog otoka u javnosti.
– Goli otok je zanemaren. U prvom razdoblju je bio tajna, a devedesetih i nakon njih zbog političkih i drugih razloga je ostao zanemaren, istaknuo je Bavoljak i dodao da ih ne zanima osveta ni razlozi zbog kojih su ljudi zatočeni, nego samo stupanj nanesene patnje, neprimjeren onome za što su osuđeni.
Tijekom projekta nastale su mnoge fotografije te videozapisi i materijali na drugim medijima, a od toga su, rekao je Bavoljak, odabrali 25 koje će u formi jumbo plakata postavljati diljem županije. Predviđeno je da se svaka dva tjedna izmjenjuje novih pet plakata na različitim lokacijama.
Organizator projekta je Udruga Goli otok “Ante Zemljar” iz Zagreba u suradnji s umjetničkom organizacijom “Art De Facto” iz Zagreba.
Lufthansa Group je u srijedu saopćila kako je suspendovala sve letove prema i iz Kine zbog epidemije korona virusa.
U saopćenju se navodi kako letove otkazuju i Austrian Arilines i SWISS.
“Lufthansa, SWISS i Austrian Airlines će otkazati svoje letove prema/iz Kine do 9. februara. Iz operativnih razloga prihvatanje rezervacija letova prema Kini bit će suspendovano do kraja februara”, navodi se u saopćenju.
Aviokompanija je saopćila kako letovi prema Hong Kongu biti nastavljeni prema planu.
Usljed zaraze novim tipom korona virusa u Kini su preminule 132 osobe, saopćila je Nacionalna komisija za zdravstvo.
Potvrđeno je i 5.794 slučajeva pneumonije uzrokovane korona virsuom, poznatim i pod nazviom 2019-nCoV.
Virus se pojavio u Wuhanu, a proširio se na 30 provincija u Kini. Na desetine slučajeva zabilježene su u Japanu, Južnoj Koreji, Tajlandu, SAD-u, Singapuru, Francuskoj, Njemačkoj, Maleziji, Australiji i Vijetnamu.
Direkcija za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) u srijedu je objavila kako je dobila informacije o tankeru koji gori sjeverozapadno od Šardžaha, jednog od emirata UAE-a.
Brodovi u regiji su ranije upozoreni odvojenom službenom dojavom u kojoj stoji da gori naftni tanker.
Glasnogovornik američke flote u Bahrainu rekao je kako su upoznati s incidentom u blizini obale Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i kako prate situaciju.
Savezne prometne vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (FTA) priopćile su da su mornari s panamskog naftnog tankera spašeni nakon izbijanja požara, prenijela je novinska agencija WAM.
Kako se navodi u priopćenju FTA, tanker nije prevozio naftu, a požar je slučajno izazvan tijekom radova na održavanju.
Dobitnici Oskara Bri Larson i Džejmi Foks, u drami baziranoj na istinitom događaju o čovjeku koji je osuđen na smrt zbog zloglasnog ubistva za koje je tvrdio da ga nije počinio. Perspektivni mladi advokat Brajan Stivenson (Džordan), nakon završenog Harvarda, umjesto elitnih advokatskih kancelarija bira povratak u Alabamu gdje uz pomoć lokalne advokatice Ešli (Larson) radi na slučajevima osuđenika na smrt i onih koji nemaju mogućnosti da plate advokata. Prvi slučaj kojim se Stivenson pozabavio bio je slučaj Voltera Mekmilana, tamnoputog muškarca iz američke države Alabama koji je 1988. godine osuđen na smrt zbog ubistva 18-godišnje djevojke, iako je postojalo na desetine svjedoka koji su ga u vrijeme ubistva vidjeli na događaju organizovanom od strane lokalne crkve.
OKRETAJ ZAVRTNJA
Kada mlada dadilja dobije ponudu da vodi brigu o dvoje djece koji su ostali siročad nakon smrti roditelja, naizgled sasvim jednostavan posao počinje otkrivati mračne tajne. Nova dadilja Kejt dolazi na seosko imanje u Mejnu kako bi vodila brigu o dvoje djece, Flori i Majlsu, koji su nedavno ostali siročad. Ubrzo uviđa da je ponašanje djece neobično, kao i to da se u kući događaju čudne pojave. Kejt odlazi u zabranjeni deo kuće gdje probudi mračne sile koje opsjednu djecu.
JADNICI
Stefan se nedavno pridružio odredu za borbu protiv kriminala u Monfermeju, predgrađu Pariza, gdje je i Viktor Igo smjestio svoj poznati roman Jadnici. Zajedno sa svojim novim kolegama Krisom i Gvadom, iskusnim članovima tima, ubrzo otkriva da među lokalnim bandama vlada tenzija. Kada se ova trojka nađe u haosu, nastalom tokom jednog hapšenja, dron će snimiti nešto što prijeti da otkrije istinu o svakodnevnom životu u getu. Inspirisan neredima u Parizu 2005. godine i Lađ Lijevim istoimenim kratkim filmom, Jadnici su provokativni uvid u napet odnos koji vlada između lokalnog stanovništva i policije.
ASIMETRIJA
Dječak i djevojčica provode zajedno posljednje bezbrižne dane ljetnjeg raspusta, prije nego što ona s porodicom emigrira u inostranstvo.
Mladić i djevojka se srijeću tako što osluškuju jedno drugo kroz tanke zidove jedne beogradske zgrade. Ubrzo poslije toga, ulaze u strasnu ljubavnu vezu. Dok ona istražuje grad koji je napustila kao dijete, on neobjašnjivo osjeća da je poznaje od ranije.
Žena i muškarac se rastaju poslije 20 godina braka. Oboje pokušavaju da se snađu, ali im veza koju su izgradili i dalje ne dozvoljava da nastave sa svojim životima. Ljeto je vrelo, ulice Beograda su puste, priče ova tri para se prepliću. Kako radnja odmiče, izdvaja se šira slika samo jednog ljubavnog odnosa – jednog para u tri ključne faze njihovih života.
PAVAROTI
Od autorskog tima koji je snimio dokumentarni film „Godine Bitlmanije“ (The Beatles Eight Days A Week – The Touring Years), stiže nam očaravajuće ostvarenje “Pavaroti“ koje otkriva ikonu koja je približila ljudima operu. Dobitnik nagrade Oskar, reditelj Ron Hauard ponovo osvaja publiku jedinstvenom pričom o čuvenom Glasu… Čovjeku… Legendi. Luciano Pavaroti dao je svoj život muzici i svoj glas cijelom svijetu. Ovaj dokumentarni film sadrži istorijske koncerte i intimne intervjue uključujući nikada do sada viđene snimke i vrhunsku Dolby Atmos tehnologiju.
FRKA
Zabavna animacija producenata franšize “Šrek„ u kojoj će uživati cijela porodica. Priča puna akcije i humora o razmaženom psu koji mora da nauči kako da preživi na ulici, kao i svaki drugi pas. Otkako je bio štene, Frka živi lagodnim životom. Živi u velikoj vili, jede sočne odreske, spava na najfinijoj posteljini i živi životom o kakvom pas može samo da sanja. Kada ostane bez vlasnika, Frka se nađe sam na ulici, daleko od svoje kuće. Frkina naviknutost na privilegovani život čini ga klasičnim primjerom ribe na suvom u ovom zastrašujućem svijetu.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore povezaće svoje studente sa crnogorskim pomorskim kompanijama i agencijama za ukrcaj pomoraca kroz Projekat Dani plave karijere, najavio je dekan ovog fakulteta prof. dr Špiro Ivošević, u razgovoru o aktivnostima i planovima Fakulteta za 2020. godinu.
Projekat je nastao na inicijativu studenata, kako objašnjava dekan Ivošević, i pružiće priliku studentima da se upoznaju sa radom kompanija i mogućnostima koje nude za zaposlenje.
Dekan Ivošević navodi da Fakultet već uveliko radi na realizaciji aktivnosti iz upravo usvojene petogodišnje Strategije razvoja, u okviru koje je definisano uspostavljanje jače saradnje sa pomorskim agencijama i drugim akterima pomorske privrede u Crnoj Gori i iz inostranstva.
„Naš cilj je podizanje kvaliteta pomorskog kadra koji proizvodimo, kao i afirmisanje Pomorskog fakulteta Kotor i Univerziteta Crne Gore. Na taj način, pored redovne nastave, studentima se omogućava i bogata praktična nastava i saradnja sa stručnjacima iz prakse, ali i podržava njihovo brže zaposlenje“, objašnjava dekan Ivošević.
Fakultet i ove godine planira za studente obuku na školskom brodu “Jadran”, a najnovija destinacija je Palermo, Sicilija.
„Tokom plovidbe studenti će biti u prilici da osjete život i rad na moru, zajedno sa svojim profesorima i posadom Mornarice Vojske Crne Gore, da prođu obuke i vježbe na brodu, u skladu sa svojim usmjerenjima, ali i da posjete mnoge znamenitosti i upoznaju se sa novim destinacijama i kulturama“, kazao je dekan Ivošević.
Prema njegovim riječima, u okviru Centra za obuku pomoraca, uz već postojeće obuke, izvodiće se i novoakreditovane, sa ciljem da omoguće svršenim studentima i aktivnim pomorcima adekvatno ispunjavanje standarda i zahtjeva renomiranih svjetskih kompanija, te samim tim i brži ukrcaj.
Od velikog značaja za Fakultet, dodaje on, јеste organizacija „Summer Job“ projekta, a planirane su i posjete naučnim sajmovima i stručne ili radne posjete u državi i regionu.
Dekan Špiro Ivošević
„Tradicionalna organizacija Nedjelje studenata biće obilježena velikom pomorskom regatom, takmičenjem iz oblasti sigurnost na moru, kursevima iz naučnih i kulturnih oblasti, koncertima, te filmskim večerima“, najavio je dekan Ivošević.
Pomorski fakultet Kotor, dodaje on, podjednaku pažnju posvećuje svim segmentima poslovanja. To uključuje podršku Centru za istraživanja i inovacije i naučnoistraživačkom radu akademskog osoblja, kao i idejama i aktivnostima Studentske organizacije.
„Ovu godinu započinjemo sa puno planova, ideja i entuzijazma, svjesni da će biti teško nadmašiti prethodnu godinu tokom koje smo proslavili 60 godina postojanja i rada, ali i ostvarili niz drugih značajnih aktivnosti”, kazao je Ivošević.
Podsjetio je da je Fakultet u znaku jubileja organizovao najdužu do sada studentsku plovidbu, potom veliku međunarodnu konferenciju, štampanje dvojezične publikacije i naučnog Zbornika, Svečanu Akademiju, proslavu Dana Pomorske biblioteke i brojne druge aktivnosti.
PROGRAMI RAZMJENE
Pomorski fakultet Kotor nastavlja sa implementacijom postojećeg plana aktivnosti u okviru ERASMUS + programa mobilnosti, ali i sklapanjem novih ugovora sa partnerskim visokoobrazovnim institucijama.
“Samo u toku ljetnjeg semestra 2019/20. godine, očekuje se 18 odlaznih i 6 dolaznih mobilnosti osoblja, u smislu profesionalnog usavršavanja i razmjene stručnih znanja i prakse. Naši studenti će imati prilike da posjete renomirane institucije pomorskog obrazovanja i na njima provedu jedan dio svojih studija, pa tako očekujemo 6 odlaznih i 10 dolaznih studentskih mobilnosti”, kazao je dekan Ivošević.
PROJEKTNE AKTIVNOSTI
Dekan Ivošević izdvaja nedavno dobijeni Interreg IPA projekat posvećen zaštiti podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju savremene turističke ponude.
“Cilj projekta je da se kroz savremene tržišne metode valorizuje turistička ponuda podvodne kulturne baštine Istočnog Jadrana, uključujući prekograničnu saradnju, zaštitu i promociju brodskih olupina i ostalih jedinstvenih elemenata navedenog kulturnog nasljeđa”, objasnio je.
Takođe, ove godine počinje i realizacija projekta Evropske Komisije za održivi razvoj Plavih ekonomija kroz visoko obrazovanje i inovacije u zemljama Zapadnog Balkana.
U toku je, navodi dekan Ivošević, i realizacija dva bilateralna sporazuma sa fakultetima iz Slovenije i četiri sa fakultetima iz Srbije, a u poodmaklom procesu realizacije su i projekti poznati pod skraćenicama PORTS i PROCHA – SMA.
Projekat “Partnerstva za praćenje studije novih ruta i transnacionalnih pomorskih puteva” (eng. skr. PORTS) ima za cilj da prouči socio-ekonomski uticaj uspostavljanja novih pomorskih plovidbenih linija između regije Pulja u Italiji, Albanije i Crne Gore i da ukaže na mogućnosti za razvoj integrisanog Ro-PAX prevoza. U toku je i realizacija inovativnog EUREKA projekta “Proizvodnja i karakterizacija materijala sa memorijskim oblikom za primjenu u stomatologiji i nautici” (akronim: PROCHA-SMA E!13080) koji se finansira od strane Ministarstva nauke Vlade Crne Gore. U okviru ovog projekta istraživači sa Pomorskog fakulteta Kotor sprovode niz eksperimenta u spečifičnom morskom okruženju Bokokotorskog zaliva kako bi otkrili optimalne karakteristike materijala sa memorijskim oblikom.
Glavni radovi na rekonstrukciji i transformaciji ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula počeće ovog proljeća, radi čega će, sa vanjske strane tvrđave, privremeno biti postavljen kran kako bi se nesmetano mogli izvoditi betonsko-armirački radovi unutar centralnog platoa.
Dizalica je dopremljena trajektom i pažljivo transportovana na ostrvo a poslužiće za bezbjedan prenos materijala i opreme sa ostrva u formirani uslužni prostor unutar centralnog platoa.
“Postavljanje krana je privremena mjera koja će nam poslužiti da uspješno počnemo sa glavnim radovima na centralnom platou. Na taj način prevazilazimo ograničenja u nesmetanom protoku opreme i materijala, imajući u vidu da su gabariti ulaza u tvrđavu mali”, saopštila je Dragana Bećirović, savjetnica za odnose sa javnošću kompanije OHM Mamula.
Podsjećanja radi, uklanjanje nasipa na centralnom platou ostrva i zemljani radovi realizovani su u okviru pripremnih radova.
“Imajući u vidu urbanističko-tehničke i konzervatorske uslove, i brojne druge stroge prateće propise koji ograničavaju novu izgradnju na ostrvu, jedina mogućnost za ugradnju neophodne infrastrukture i uslužnih kapaciteta za hotel sa pet zvjezdica je bio da oni budu smješteni pod zemljom. Zbog toga su kao pripremni radovi sprovedeni radovi iskopa ispod centralnog platoa. Sve postojeće strukture su detaljno fotografisane i numerisane, a po završetku radova u skladu sa konzervatorskim principima biće vraćene na svoje mjesto i plato će dobiti originalan izgled”, dodala je Bećirović.
Mamula
Kompanija je do sada angažovala izvođače za konzervatorske, betonsko – armiračke radove, elektro i vodovodne i kanalizacione instalacije, klimatizaciju, ventilaciju, protivpožarnu zaštitu i desalinizaciju.
Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planirana je kroz Glavni i Konzervatorski projekat, u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.
Na projektu radi internacionalni tim renomiranih stručnjaka.
