Francuski predsjednik Emmanuel Macron uslišio je zahtjeve seljaka o prekidu programa jačanja populacije medvjeda u Pirinejima, čime se obustavlja i donacija iz Slovenije, koja je Francuskoj u zadnjih 26 godina donirala nekoliko desetaka primjeraka tih životinja.
Francuski predsjednik pristao je obustaviti program preseljenja smeđih medvjeda iz Slovenije na područje francuskih Pirineja, koje tamošnji uzgajivači stoke smatraju odgovornim za gubitke na svojim stadima pa su zbog toga godinama bezuspješno prosvjedovali, javljaju slovenski mediji pozivajući se franucuske izvore.
“Predsjednik nam je obećao da se prestaje s naseljavanjem medvjeda i da to više neće dopuštati”, kazao je čelnik udruge pirinejskih uzgajivača goveda i ovaca Jean-Pierre Pommies, dodavši da je Macron shvatio probleme koji seljaci imaju i apsurdan položaj do kojega je doveo prekomjeran uvoz medvjeda na Pirineje.
Slovenija je od 1994., temeljem sporazuma s francuskom vladom, koja je željela obnoviti gotovo nestalu populaciju smeđih medvjeda na Pirinejima, donirala Francuskoj više desetaka mužjaka i ženki, no seljaci su se od početka žalili na agresivnost novonastanjenih medvjeda i njihovih potomaka. Oni smatraju da je sada tih zvijeri u Pirinejima i previše te da nanose velike štete stadima uzgajivača stoke na francuskoj i španjolskoj strani Pirineja.
Francuskim je medvjedima u Francuskoj na području Pirineja 90-ih godina prošlog stoljeća prijetilo izumiranje pa je donesena odluka da se veći broj mlađih mužjaka i ženki uveze, radi jačanja populacije i genetskog materijala. Smatra se da sada na Pirinejima obitava 40-ak primjeraka smeđeg medvjeda, većim dijelom “slovenskih” ili njihovih potomaka.
Francuski uzgajivači stoke u Pirinejima tvrde da se je u zadnjih deset godina broj smrtonosnih napada medvjeda na njihova stada učetvorostručio.
“Oni koji brane dovođenje medvjeda kažu da su ljudi nekoć s medvjedima živjeli u simbiozi, ali to nije istina, povijesno je dokazano da je čovjek medvjede oduvijek ubijao”, kazao je Jean-Pierre Pommies.
Kako navode slovenski mediji, već godinama seljaci iz zapadne Francuske prosvjeduju da im medvjedi ugrožavaju stoku i prihode. Lani su, prosvjedujući protiv Macrona, u svome kraju blokirali kolonu vozila s predsjednikom za vrijeme biciklističke utrke Tour de France pa im je sada izišao u susret i pristao na moratorij uvoza tih zvijeri u Francusku.
Slovenske donacije medvjeda Francuskoj su, u vrijeme kada se prije skoro 30 godina s njima započelo, odlično služile i kao promidžba Slovenije kao zemlje s čistim prirodnim okolišem i državom velike biološke raznolikosti te turističkog potencijala.
Rotari klub Kotor je i ovu kalendarsku godinu okončao humanitarnom aktivnošću kojom je obradovao najmlađe stanovnike primorskih gradova. U saradnji sa Rotari klubom Ulcinj-Ulqin i Rotari klubovima engleske regije Southampton, djeci je podijeljeno 200 „SHOE-BOX“ paketića.
Humanitarne akcije kotorskih Rotarijanaca su tokom decembra realizovane u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.
Akcija dodjele „SHOE-BOX“ paketića traje više od petnaest godina i počiva na ideji opšteg darivanja i povezivanja najmlađih širom svijeta. Djeca Rotari klubova engleske regije, pakuju novogodišnje paketiće za djevojčice i dječake iz različitih gradova svijeta, a Rotarijanci ih dijele onima kojima je to najpotrebnije u lokalnoj zajednici.
Paketići su označeni prema polu: za dječake i djevojčice i uzrastu: 1-3, 4-7, 8-11 i 12-15 godina i sadrže igračke, kape, šalove, rukavice, čarapice, higijenske pakete, ukrase, društvene igre, slagalice, bojice i sl.
Članovi Rotari kluba Kotor su 21. decembra paketićima obradovali 60-oro djece iz porodica koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja Centra za socijalni rad Herceg Novi, a 24. decembra, 70 paketića je dodijeljeno JU Centru za socijalni rad – područnoj jedinici Tivat.
Rotari klub Kotor
Posjeta Integrisanom odjeljenju JU O.Š. „Njegoš“ u Kotoru, organizovana je 26. decembra. Rotari klub Kotor je krajem decembra, ovoj školi donirao i namještaj za opremanje prostorije za konsultacije sa roditeljima. Posljednja akcija dodjele paketića realizovana je 30. decembra u hotelu „Cattaro“ u Kotoru, kada je, u prazničnom duhu, uz animatora i Djeda Mraza, djeci iz Kotora – korisnicima MOP Centra za socijalni rad, dodijeljeno 63 paketića.
O aktivnostima Kluba koji se vodi načelom humanosti bez granica, predsjednica Ranka Krivokapić, je rekla:
„Rotary klub Kotor postoji od jula 2017. godine i za kratko vrijeme postao je prepoznat po brojnim humanim djelima. Trudili smo se smo se da ostavimo prepoznatljiv trag u svim onim oblastima življenja u kojima je bilo moguće djelovati. Neke od njih su: podizanje nivoa zdravstvene zaštite, ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, podrška obrazovnom sistemu kroz stipendiranje učenika, pomoć Udruženju mladih sa hendikepom, donacija odjeće i sredstava za higijenu Psihijatrijskoj bolnici Kotor i Domu starih u Risnu, dodjela novogodišnjih paketića, podrška razvoju sporta u našoj lokalnoj zajednici kroz donaciju za nabavku sportske opreme kotorskom judo i ju-jitsu klubu „Champion“.
Pripadati Rotariju, znači biti član velike porodice svijeta, ostvariti bliskost sa svim ljudima koji osjećaju odgovornost i potrebu da učine nešto više, ne za sebe, već za drugoga. To je porodica, koja je zahvaljujući svojim pravilima ponašanja i djelima, tokom proteklog vijeka stekla sertifikat pozitivnog trajanja.
Na kraju, možda je najuvaženiji Rotarijanac sa prostora bivše Jugoslavije, nobelovac Ivo Andrić, u svom “Ex Pontu”, mislio na postulate pokreta kome je pripadao, kada je zapisao: “Život nam vraća samo ono sto mi drugima dajemo”.
U proteklih šest mjeseci, dosta toga je urađeno na poboljšanju uslova rada, ali i infrastrukture u JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru. Nova uprava je postepeno krenula i sa organizacijom plana programa i rada, saopšteno je iz ove ustanove.
Tokom januara 2020. godine, teku aktivne pripreme i redovne obaveze oko organizacije tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala. Planirano je da se ove godine ozbiljnije pristupi komunikaciji sa karnevalskim grupama i školama, kako bi se i mlađa populacija upoznala sa ovim dijelom naše tradicije i masovnije učestvovali u karnevalskoj povorci.
Kvalitetna saradnja sa ambasadom Njemačke, ove godine će bit dodatno poboljšana, jer je u planu održavanje nekoliko koncerata klasične muzike, a sve u čast 250 godina od rođenja velikog njemačkog kompozitora Beethoven-a.
Nastavlja se saradnja sa Centrom za kulturu Tivat, te se za 28. januar planira izvedba hit predstave u njihovoj produkciji „Bokeljski D-mol“. Takođe, u planu je i produkcija lutkarske predstave „Zidanje Skadra“ i već se planira izrada lutaka, snimanje trejlera, kao i rad sa djecom na izradi plakata potrebnih za najavu prredstave u medijima.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u prethodnom periodu je aktivno radila i na finaliziranju projekata sa kojima su konkurisali ka Ministarstvu kulture. Konkurs je završen juče, a u pitanju su sljedeći projekti: „Dramski alfabet“ – koncept mini teatarske forme, „Ređina Jelena – monodrama“, „Bokeanija- ekološko modni performans“, „Lagarije – čas o surogatu“, „Barokni vodič – Štampanje višejezičnog baroknog vodiča kroz Kotor, Dobrotu i Perast“ i „Fiorelli – misa br. 2“ projekat oživljavanja i predstavljanja široj javnosti jednog od najznačajnijih sačuvanih djela muzičke umjetnosti sa ovih prostora.
Neobično visoke temperature za ovo doba godine potrajaće do nedjelje kada se očekuje pad temperature i snijeg na sjeveru, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda.
U petak i subotu vrijeme će biti slično današnjem, dok će u nedjelju biti umjereno oblačno uz mogućnost kiše na jugu, a snijega na sjeveru.
-Sutra će biti pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom prijepodneva, po kotlinama magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku tokom prvog dijela dana povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha -8 do šest, najviša dnevna sedam do 17 stepeni, saopštili su iz Hidrometeorološkog zavoda.
Subota:
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana i tokom noći, prvenstveno u južnim i centralnim predjelima mjestimično kiša, a na jugu ponegdje moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina. Na sjeveru, tokom prijepodneva, po kotlinama magla i sumaglica.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 5, najviša dnevna 4 do 14 stepeni.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je večeras iz Tivta da država mora povući tek usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti koga je nazvao „minom postavjenom u temelje Crne Gore“.
„Ako je Vlada narodna kao što kaže da jeste, ona će poslušati glas svoga naroda da se ukloni taj bezbožni, bezakoni i anticrkveni zakon koji su oni nametnuli Crnoj Gori prvi put u njenoj istoriji. I nema drugoga – ako je to istinska narodna vlast nego da ona posluša glas naroda. Samo se to i traži od njih. Ukoliko ona hoće da potvrdi da je narodna vlast, ona će to i uraditi. Ako insistira na tom zakonu i nameće taj bezakoni zakon, onda ja kao mitropolit crnogorsko-primorski i nasljednik Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca, ja moram da kažem ovdje pred svima vama: Dolje bezakona Vlada!“- kazao je mitropolit Amfilohije obraćajući se hiljadama vjernika koji su se okupili u i oko crkve Svetog Save u Tivtu.
Podsjećajuči na dugu istoriju pravoslavne crkve u ovom kraju i utemeljenje od Svetog Save, prve Zetske episkopije 1219. na tivatskoj Prevlaci, mitropolit je kazao da nijedna svetovna vlast u tih preko 800 godina nije pokušavala da crkvi oduzima imovinu koju su joj prilagali vjernici ili je ona sama sticala.
„Bez obzira ko je ovdje vladao, čak i kada su bile okupacije Mletačke Republike i Austro-Ugarske, ni u tim vremenima kada su vršeni mnogi drugi zločini, ipak je vladao zakon Božiji i to pravilo Božije da se svetinje ne diraju, nije gaženo. Prihvatano je da je u imenu Božijem sud i pravda. Svi su oni poštovali Crkvu Božiju i poštovali zakon Bošiji. Sve je to, uključujući i vrijeme kada su okupatori gazili ovim prostorima, trajalo do napših vremena i niko nije pozivao da se gazi zakon Božiji, otimaju i skrnave svetinje Božije. Prvi put u istoriji Boke Kotorske i Crne Gore pojavljuje se Vkada i vlast koja uvodi bezakonje i pretvara ga u zakon, goneći Crkvu Božiju i prijeteći da otimaju sve te božije hramove koje niko nikada nije otinao od Crkve. Veliko je to zlo i mi smo tražili i molili Vladu Crne Gore da takve besudne zakone ne donose jer time postavljaju minu u temelje Crne Gore, zasnivaju njenu budućnost ne nazakonu i pravdi, već na duhu bogoubistva i bratoubistva“- poručio je Amfilohije dodajući da su to radili samo lenjinisti i staljinisti u Sovjetskom Savezu. On je istako da se čak ni komunističke vlasti u SFRJ, „nisu usudile da urade ono što je danas uradila bezbožna Vlada Crne Gore primoravši Skupštinu da ona potvrdi to bezakonje.“
„Nije to dobro jer se time ponižava ovaj narod, ponižava se Crkva Božija i svi oni koji vjeruju u živoga Boga. Ovo večerašnje naše i sabranje naroda svih ovih dana po Crnoj Gori, svjedoči da je ogromna većina naroda protiv toga bezakonja. Ono što se danas događa u Crnoj Gori, to se ne može dogoditi ni u jednoj državi evropskoj jer je narod duhovno vaskrsao“- kazao je Amfilohije dodajući da se „skinuo pepeo sa žara vjere u narodu i sada se taj oganj razbuktao u dušama naroda koji hodi duž cijele Crne Gore i poziva ovu vlast koja kaže da je narodna, da se ukloni taj bezbožni, bezakoni i anticrkveni zakon.“
Amfilohije u Tivtu 16. januar 2020.
„Ako je ovo narodna vlast ona čuti glas naroda, a ako nije, onda neka se ona skine sa grbače naroda da bi narod mogao da diše punim plućima i da poštuje sebe i svoje svetinje.“- kazao je Amfilohije dodajući da „glas naroda čuje i sva Evropa i Amerika jer ovo što se kod nas događa ima odjeka širom svijeta“. Istakao je da da su pozdrave za aktivnosti i borbu Mitropolije protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti iskazale ne samo pravoslavne države Evrope, već i crkveni velikodostojnici Jerusalima. Podsjetio je da je rezerve prem tom zakonu iskazao i poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo II.
„Sva Crkva Božija, i Istoka i Zapada, pa i Riumska crkva je protiv toga bezakonja.“- podvukao je Amfilohije, pozivajući Vladu da odustane od Zakona o slobodi vjeroipovjesti i da sa Srpskom pravoslavnom crkvomu Crnoj Gori sklopi temeljni ugovor kakve je već sklopila sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom.
„Tražimo od Vlade da nas oslobodi tog bezakonja da bi onda zaista progovorio Božiji zakon, ljubav i zajedništvo. Pozivamo ih da ne grade sudbinu Crne Gor na bratoubilaštvu i bogoubilaštvu, već da skinu to bezakonje sa vrata ovog naroda i države da bi onda narod ovaj i Crna Gora mogli jednim srcem i jednom dušom živjeti, da se svi zagrlimo u bratskoj ljubavi i složimo u zajendištvu – i mi pravoslavni i naša braća rimokatolici, muslimani, jevreji i onih drugih vjera koje su ovdje prisutne, čak i oni koji se i dana ispovjedaju kao ateisti na čelu sa predsjednikom Crne Gore (Milom Đukanovićem)“- zaključio je mitropolit Amfilohije.
U 18 sati u hramu Svetog Save u Tivtu počeo je moleban koga predvodi sveštenstvo Mitropolije crnogorski primorske, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Oko crkve se okupilo nekoliko hiljada gradjana.
Pristigla je i organizovana kolona od par hiljada ljudi koji su se do crkve Svetog Save uputili prije dva sata sa raskrsnice Tivat-Kotor-Budva.
Oni su, noseci zastave Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske, ikone svetitelja i poruke protiv usvojenog kontroverznog zakona, prošetali od kotorskog kružnog toka do Tivta.
Zbog njihove protestne šetnje, za saobraćaj je bila zatvorena traka Jadranske magistrale od kotorske raskrsnice u smjeru prema Tivtu, pa su vozila iz Budve koja su išla prema Tivtu i Herceg Novom zbog toga preusmjeravana na stari put preko Kavča.
Okupljeni pjevaju duhovne i srpske patriotske pjesme, kao i himnu Svetog Save, te uzvikuju “Ne damo svetinje”.
Nakon molebana u crkvi Svetog Save, uslijediće litija ulicama Tivta koju će, kako je ranije najavljeno, predvoditi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Amfilohije:Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada
Protestna šetnja 16. januar - foto S.L..
1 od 4
Amfilohije u Tivtu 16. januar 2020.
Protestna šetnja
Protestna šetnja
Protestna šetnja
U propovjedi nakon molebana, mitropolit Amfilohije je još jednom pozvao na povlačenje Zakona.
Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada koja ga je donijela- poručio je Amfilohije.
Nakon što su kod crkve Svetog Save uz zvonjavu zvona, sa mitropolitom zajedno otpjevali njegovu verziju stare narodne pjesme “Ječam žnjela” i ispratili ga aplauzom, okupljeni vjernici i građani su se mirno razišli.
Zbog suše, poplava i ekonomske krize u nekim zemljama glad prijeti 45 miliona ljudi, što je rekordan broj, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
“Kriza gladi poprima neviđene razmjere i naša zapažanja s terena pokazuju da će se pogoršati”, upozorava u priopćenju regionalna čelnica Svjetskog programa za hranu (WFP) Lola Castro.
Peta godina suše
Već petu godinu čitav južni vrh afričkog kontinenta trpi sušu koju pogoršava klimatska pojava poznata kao El Nino, što loše utječe na urod poljoprivrednih kultura u šesnaest zemalja u tom dijelu svijeta, koje su uglavnom veoma siromašne.
Porast temperatura u svijetu uzrokuje također na tom području sve razornije oluje i ciklone.
Mnoge obitelji diljem svijeta ostaju na životu samo zahvaljujući humanitarnoj pomoći.
Ove godine WFP planira dopremiti pomoć 8,3 milijuna ljudi koji žive u prilikama prehrambene nesigurnosti u Zimbabveu, Zambiji, Mozambiku, na Madagaskaru, u Namibiji, Lesotu, Esvatiniju i Malaviju.
Najgore je u Zimbabveu
Najviše zabrinjava stanje u Zimbabveu gdje po ocjeni WFP-a glad prijeti gotovo 8 miliona ljudi ili polovini stanovnika.
“Zimbabve je među četiri zemlje svijeta u kojima je prehrambena nesigurnost najveća”, rekla je krajem novembra posebna UN-ova izvjestiteljica za pravo na hranu Hilal Elver, u prigodi posjeta toj zemlji.
UN-ova agencija za hranu u četvrtak je ponovno uputila svesrdan poziv međunarodnoj zajednici i donatorima u kojemu upozorava da trenutačno ima tek 205 od 489 milijuna dolara potrebnih za financiranje projekata žurne dopreme humanitarne pomoći.
“Ne dobijemo li potrebna sredstva, nemamo druge mogućnosti nego manje pomagati ljudima kojima je pomoć potrebna, dajući im manje”, zaključila je Castro.
Protekla godina sa stanovišta broja intervencija i aktivnosti, bila je rekordna za Službu zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat koja je lani imala čak 462 intervencije.
To je za skoro upola više od 2018. kada su tivatski vatrogasci i spasioci imali ukupno 257 intevencija.
Da se Tivat ubrzano razvija a sa time raste i potreba za angažovanjem SZS, pokazuju i brojke u protekle četiri godine pa su tako u 2016. bile 92 intervecije, godinu kasnije 221, u 2018. ih je bilo 257, dok je ih lani bilo 462. Prosječna stopa uvećanja angažovanja SZS u proteklom četvorogodišnjem periodu iznosi oko 75% godišnje, pa su se kao potpuno opravdana pokazala sva ulaganja lokalne uprave u poboljšanje tehničke i kadrovske osposobljenosti ove Službe koja važi za jednu od najboljih te vrste u državi. Zbog odličnih rezultata koje postiže, SZS Tivat je lani dobila i najveće priznanje grada – Novembarsku nagradu Opštine Tivat.
„Služba zaštite i spašavanja je u prethodnom periodu pokazala svu snagu jedne ovakve službe, bili su odgovorni, humani, efikasni i nadasve svakoj intervenciji pristupili ljudski. Bili su na usluzi svim građanima i gostima Tivta kako u situacijama požara, poplave, traganja za nastradalim, nestalim, pomoć bolesnima, unesrećenima, dobrovoljni davaoci krvi, dostavljali vodu građanstvu, održali grad čistim i pružali svaku vrstu pomoći i podrške kad je god kome trebalo 24 časa dnevno svih 365 dana u godini. Uigrani tim koji sa puno empatije, čovječnosti, požrtvovanja, strasti, i velike hrapbrosti, pristupa svakoj akciji i intervenciji. Posebnu hrabrost požrtvovanje, odricanje su pokazali 2017.godine kada su na požaru proveli 1.400 sati.”- stoji pored ostaloga, u obrazlođenju odluke žirija da Novembarsku nagradu dodijeli tivatskim vatrogascima i spasiocima.
SZS na čijem je čelu spacijalista zaštite od požara Zoran Barbić lani je imala 25 slučajeva gašenja pođara na objektima, 16 puta gasili su požare na otvorenom, a u 5 navrata zapaljene dimnjake na objetima. Intervenisalo se 4 puta u slučajevima požara na vozilima, u dva navrata zbog požara na plovilima, kao i u 33 navrata kada su goreli kontejneri za smeće. Tivatski vatrogasci lani su imalii 8 intervencija u spašavanju povrijeđenih u saobraćajnim udesima, 15 intervencija prilikom poplava, dvije pretrage terena u potrazi za nestalim licima, 38 tehničkih intervencija i 9 slučajeva kada su građanima pomagali vadeći zmije iz njihovih vozila ili objekata. Uz brojne slučajev pružanja sistencija policiji, Hitnoj pomoći i obezbjeđivanjima raznih skupova, pripadnici SZS Tivat lani su u dva navrata izlazili na intervencije pružajući pomoć kolegama u gašenju požara u susjednim opštinama, a jednom su intervenisali i u inostranstvu jer je jedna njihova ekipa sa specijalnim tehničkim viozilom, bila dio crnogorsjkog kontigenta upućenog u Albaniju na ispomoć u saniranju poljedica tamošnjih katastrofalnih zemljotresa.
tivatski vatrogasci
U izvještaju o radu SZS za 2019. koji bi se trebao naći pred odbornicima na predstojećoj sjednici lokalnog parlementram, posebno se apostrofira sve veći broj komplikovanih intervencija i požara na objektima koji su lani na žalost, odnijeli i dvije ljudske žrtve u Krotlima i na Lovanji, kao i na veoma ozbiljan slučaj curenja tečnog naftnog gasa iz kotlarnice Srednje škole “Mladost” u Tivtu koji je srećom i zbog primjerene intervencije pripadnika SZS, prošao bez ozbiljnijih posljedica.
SZS je lani značajno unapredila Ii svoju internu organizaciju formirajući Dispečarsku službu, Logostičku službu i Dobrovoljni vatrogasni vod u Tivtu koji je upotpunio već odavno afirmisan rad i angažovanje volontersa iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” u Radovićima. Kompletan njen rad i ulaganja u opremanje SZS, Opštinu Tivat lani su koštali ukupno 643.144 eura, pri čemu je najznačajnije ulaganje bilo kupovina polovnog specijalnog vatrogasnog vozila – hidraulične korpe za spašavanje sa visina, vrijednog 100.000 eura.
Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.
Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.
Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.
Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.
Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.
Veliki dio ekoloških šteta nepovratan
Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.
Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.
Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.
Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.
Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).
Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.
I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.
“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.
Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.
Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.
Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.
Napuhača
“Slana brana” u Egiptu jedini spas
Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.
Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.
“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.
Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.
“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.
“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.
Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.
Egipat negira da je širenje kanala doprinijelo širenju novih vrsta, (Foto: Beta/AP)
Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta
Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.
“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.
Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.
Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.
Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.
Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.
“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori, i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović primio je preko društvene mreže Facebook prijeteće poruke, objavljeno je u četvrtak.
U porukama Vuksanoviću korisnik potpisan kao N. P. mu poručuje: “Pripazi se Adrijane”, uz fotografiju Novaka Đokovića i četničku pjesmu “Nasred gore Romanije”.
Vuksanović je kazao kako to nije prvi put da mu stižu prijetnje, ali da je sada riješio prijaviti ih i izvijestiti javnost o tome. “Prijavio sam nadležnim organima prijetnju koju sam dobio…Kako je od pojedinih društvenih subjekata stvoren pogodan ambijent za izražavanjem ovakve vrste ‘junaštva’, smatrao sam potrebnim, pored pružanja informacije nadležnim institucijama, obavijestiti i javnost”, kazao je Vuksanović.
Kako dodaje, Uprava policije je u svim prethodnim slučajevima pokazala efikasnost i uvjeren je da će tako biti i sada.
Na prijetnje hrvatskom zastupniku reagirala je i Bošnjačka stranka u Crnoj Gori. “Kada se prijeti političkom predstavniku koji dolazi iz skupine manjinskih naroda, onda se ugroženima osjećaju i pripadnici drugih manjinskih naroda”, navodi se u priopćenju Bošnjačke stranke.
Stranka je pozvala nadležna tijela da što hitnije reagiraju na prijetnje, pronađu počinitelja, privedu ga licu pravde i na taj način pokažu da u građanskoj Crnoj Gori nema mjesta govoru mržnje. “Vjerujemo da je vrijeme zastrašivanja manjina iza nas i da oni koji nas pokušavaju vratiti u to razdoblje neće uspjeti, jer njihov koncept ne prihvaća moderna i građanska Crna Gora”, zaključuju u Bošnjačkoj stranci.
U Crnoj Gori su posljednjih sedmica snažno porasle napetosti vezano uz donošenje Zakona o vjeroispovijesti kojim se reguliše i pitanje vlasništva nad imovinom, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen u posljednjim danima 2019., Srpska pravoslavna crkva vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.
