Visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi pozvao je danas Grčku da uz podršku Evrope reaguje zbog “neodržive situacije” u kojoj je nalaze izbeglice na grčkim ostrvima naspram Turske.
“Životni uslovi na ostrvima su šokantni i nedostojni”, rekao je Grandi i ocenio da su se uslovi dodatno pogoršali od njegove poslednje posete u novembru.
Visoki komesar je pozvao na evropsku solidarnost i podelu odgovornosti tako što bi maloletnici bez pratnje i druge osetljive grupe migranata i izbeglica bili prebačeni u druge zemlje Evropske unije (EU). Grandi je takođe zatražio ubrzaniju proceduru za spajanje porodica.
Oko 36.000 ljudi trenutno se nalazi u prepunim kampovima na pet grčkih ostrva. Ti kampovi su predviđeni za prijem 6.200 ljudi.
“Mnogi ljudi žive bez struje, tekuće vode i usred prljavštine i smeća”, rekao je Grandi i dodao da bi odmah trebalo prebaciti dio migranata u druge djelove Grčke.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je gostujući na Face TV iz Sarajeva kako bi pokušaj odcjepljenja Republike Srpske od BiH vodio ratu, te je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira i spriječi inicijative srpskih čelnika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.
U intervjuu u središnjem dnevniku Đukanović je, komentirajući razvoj stanja nakon protivljenja odluci Ustavnog suda BiH, rekao kako srpska strana u BiH nastoji krizama pokazati da je BiH nefunkcionalna država.
“Pokušavaju držati tu nefunkcionalnost u državi kako bi onda mogli reći: evo, vidite, ovo ovako ne ide, doveli smo državu u nefunkcionalnost, sada je došlo vrijeme za referendum! RS je entitet u državi BiH. Svako pristajanje na cijepanje BiH vraća nas u rat“, rekao je Đukanović. On je pri tome dodao kako je međunarodna zajednica odgovorna za BiH te da mora spriječiti dalju eskalaciju za što je optužio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika.
„Ovo je pitanje u koje su uključeni Europa i Amerika, nisu samo Dodik i Vučić. Međunarodna zajednica ima elemente u svojim rukama i odgovorna je za BiH. Ako ne reagira, situacija će eskalirati. Ne smiju zakasniti. Dodik radi ono što on misli da treba biti. Mislim da on sam ovo ‘gura’ više nego Vučić”, ustvrdio je Đukanović.
Zamjerio je Dodiku da je ‘protiv Crne Gore’ očito aludirajući na izjave kojim je podržavao prosvjede srpske nacionalne zajednice i Srpske pravoslavne Crkve koji se protive tamošnjem Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Đukanović je potvrdio i kako će doći na obilježavanje 25 godišnjice genocida u Srebrenici ovoga ljeta, te je pozvao srpske lidere da priznaju činjenicu da se u ovoj enklavi na istoku Bosne dogodio genocid nad Bošnjacima u ljeto 1995. godine.
“Mi smo to napravili. Nemaju hrabrost i nisu spremni reći da je bio genocid. Trebaju reći da je to bila greška koja se nikada više neće ponoviti i da zaustave velikosrpski projekt”, rekao je Milo Đukanović.
Predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac (DPS), donio je odluku o privremenom davanju naziva ulica na teritoriji opštine Tivat.
“Ovom odlukom utvrđeni su privremeni nazivi za 54 ulice koji su određeni po numeričkim i geografskim pojmovima u skladu sa Zakonom, dok su sastavni djelovi ove Odluke i grafički prikazi ulica. Odluka će važiti do stupanja na snagu skupštinske odluke o nazivima ulica”- saopšteno je juče tim povodom iz lokalne uprave.
Iz Opštine su istakli da se za navedene 54 ulice shodno odluci, kao i za ulice u naseljima koje već imaju naziv, a kojima do sada nijesu dodijeljeni brojevi, na terenu svrši popis objekata (poslovnih i stambenih zgrada) kojima će biti dodijeljeni brojevi.
“Sa ovom odlukom sve postojeće ulice na teritoriji opštine Tivat imaju naziv” – kaže se u saopštenju.
Određivanje imena ulica i dodjela brojeva objektima, pored ostaloga značajni su i za sprovođenje izbora kako bi se u biračkom spisku izbjegle neodređene i BB adrese za veliki broj građana sapravom glasa, i time olakšala kontrola sprovođenaj izbora.
Stambeno pitanje Roma i Egipćana u Herceg Novom i Kotoru mora se prioritetno rješavati, smatraju u nevladinoj organizaciji Mladi Romi.
Izvršni direktor te organizacije Samir Jaha, rekao je da su pripadnici Roma i Egipćana u Kotoru i Herceg Novom korisni članovi društva, najčešće zaposleni u komunalnim preduzećima.
„Pozivamo Opštine Herceg Novi i Kotor da iznađu odgovarajuće rješenje uz obavezno konsultovanje romske zajednice“, rekao je Jaha agenciji MINA.
Jaha je kazao da su u NVO Mladi Romi uvjereni da lokalne samouprave mogu da rješe ovo pitanje uz podršku međunarodne zajednice.
On je ocijenio da inicijativa za rješavanje tog pitanja mora biti u kontinuitetu upućena međunarodnoj zajednici uz jasan doprinos lokalnih samouprava.
„Mi smo spremni da damo svoj doprinos, međutim u krajnjem lokalna samouprava je ta koja će svojim djelima pokazati volju za rješavanje i time iskazati poštovanje prema svojim građanima manjinske zajednice“, poručio je Jaha.
U Radničkoj ulici u naselju Meljine u Herceg Novom živi 11 romskih porodica sa 55 članova. Kako je rekao Ferat Rama oni žive u teškim uslovima.
„Kad su bile kiše sve nam je poplavilo. Prokišnjavaju nam barake, na sve strane duva“, rekao je Rama.
Lovanja
Ilija Vukelić, izvršni direktor AD Novi Prvoborac, na čijem zemljištu se nalazi to naselje, kazao je da oni trpe štetu jer ne mogu da valorizuju taj prostor.
Ta firma je 2010. godine sa Opštinom Herceg Novi potpisala Generalni ugovor kojim je, kako je objasnio Vukelić, bilo predviđeno da Novi Prvoborac napravi određene ustupke a Opština se obavezala da preseli i nađe kvalitetan smještaj za romske porodice.
“Mi smo se obraćali Opštini u više navrata podsjećajući na taj problem, međutim nijesmo dobili nikakav odgovor”, kazao je Vukelić.
Iz Opštine Herceg Novi rekli su da su učestvovali na međunarodnom projektu Romakted gdje je naglašeno da je potrebno pomoći u stambenom zbrinjavanju romske populacije na teritoriji Herceg Novog.
“Konkretno za to naselje jer to je jedina tačka koja nije riješeno tih 11 porodica koji nemaju adekvatne uslove stanovanja”, rekla je Vesna Samrdžić načelnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu.
Vukelić je naveo da sličan problem imaju i na zemljištu te firme u Opštini Kotor.
“Bilo je rečeno da je to na kratak rok dok se ne nađe odgovarajući smještaj. Međutim i tamo je to ostalo kao što je započeto već 20 godina”, kazao je Vukelić.
U kotorskom naselju živi 20 porodica Roma i Egipćana sa 100 članova.
“Uslovi su kao kad živiš u montažnoj baraci uvijek vlaga”, rekao je stanovnik tog naselja Muhamed Šalja.
On je dodao oni svi rade i da im toliko nije potreban novac koliko im je potreban krov nad glavom.
Gotovo sve strane uključene u kontroverzni projekat produbljivanja i čišćenja akvatorjuma gradske marine Kalimnaj u Tivtu pokazale su neozbiljnost i nepripremljenost za njegovu realizaciju koja će najvjerovatnije biti odložena do daljneg, a izvjesno je i da će biti finansijskih posljedica po Opštinu. Pokazala je to juče centralna javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja tog projekta, koju su u Tivtu piredili Agencija za zaštitu prirode (EPA) i Opština koja je investitor.
Elaborat moga je naparvila firma Liming Projekt iz Podgorice je urađen u međuvremenu, nakon što su ekološki inspektori u maju prošle godine zaustavili mašinu – plovni bager tivatske firme „Iva put“ koju je Opština angažovala da za 200.000 eura iz Kalimanja iskopa i izbaci u more dalje od obale, najmanje 40.000 kubika mulja iz Kalimanja. Pokazalo se da je taj mulj pun fekalija i drugh štetnih materija, ali to nije spriječilo da se na stotine kubika tog materijala, uprkos formalnoj zabrani radova koju je izrekla Ekološka inspekcija, skoro mjesec ipo dana ne rasipa u more pred Kalimanjem na zgražavanje ovdašnje javnosti i proteste brojnih turista i ugostitelja jer je gradska plaža zbog toga u prvoj polovini juna prošle godihne bila gotovo neupotrebljiva za kupanje. Ekološka inspekcija iako je imala takvu zakonsku obavezu,ipak nije novčano kaznila Opšptinu kao investitora radova koji su počeli bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, a cio posao stao je tek nakon što su mediji pisali o ovom skandalu.
„Ovu raspravu je trebalo organizovati prije nego što je neko lani, naprečac odlučio da tek tako krene u dubljenje Kalimanja i to na način koji je izazvao veliku štetu građanima Tivta i turistima. Pitanje je sad kako će se eliminisati šteta koja je napravljena“- kazao je na javnoj raspravi Matko Petković iz URA. Sa time se složio i Ivo Marić (SDP) koji je pitao i da li Opština kao ugovarač i investitor radova koji nisu realizovani zbog njenih propusta, sada može da očekuje odšteni zahtjev nesuđenog izvođača, kompanije „Iva put“.
Kalimanj
“Sješćemo sa izvođačem i vidjeti što ćemo i kako ćemo to riješiti. Nije do sada plaćeno ništa po tom ugovoru jer u njemu stoji da izvođala u posao uvodi nadzor, a to nije u ovom slučaju nikada urađeno. Rađena su samo probna testiranja rada plovnog bagera-refulera.“- objasnio je Slobodan Gredo iz Direkcije za investicije Opštine Tivat. On je kazao da ne zna koliko je ukupno materijala zagađenog fekalijama i drugim štetnim materijama „Iva put“ lani u oko mjesec dana izvođenja „testiranja“ izvukla iz Kalimanja i prosula u more pred Tivtom, niti je eksplicitno odgovorio da li ovakvav njegov stav znači da Opština kao investitor svu odgovornost za ovaj skalndal pokušava da prebaci na „Iva put“.
„Ne mogu to da vam objasnim. Zaista ne znam.“- bio je Gredov odgovor na pitanje učensika u javnoj raspravi kako su nadležni u Opštini koja je pokrenula ovaj posao, uopšte mogli i pomisliti da vađenje 40.000 kubika materijala iz podmorja gradske marine i njegovo rasipanje u more pred Tivtom, ne nameće potrebe prethodne procjene uticaja tog posla na životnu sredinu.
Emir Redžepagić i EPA kazao je da formalni upitnik predviđen Zakonom o zaštiti sredine koji bi investotor trebao popuniti i na osnovu njega dobiti odgovor treba li ili ne raditi Elaborat o procjeni uticaja, od marta prošle godine nije dio obavezne dokumentacije za dobijanje saglasnosti EPA na sprovođenje raznih projekata u prostoru. Nije odgovorio zašto EPA koja godinama u svojim izvještajima podvlači da Crna Gora nema sopstveni standard o određivanju maksimalne koncentracije teških metala i drugih štetnih sastojaka u sedimentima morskog dna, do sada nije inicirala donošenje takvog dokumenta, ističući da to „nije pitanje za mene, već rukovodioce EPA“.
„Lokalni plan zaštite životne sredine Opštine Tivat vam jasno kaže da postoji koncentracija štetnih materija u mulju na dnu Kalimanja i vi ste to potpuno ignorisali. Morali ste popuniti ovaj upitnik po Zakonu o zaštiti prirode, a i to ste izignorisali iako nosilac projekta ima odgovornost da tu zakonsku obavezu ispoštuje. Zaobišli ste sosptevni opštinski organ nadležan za poslove životne sredine i odmah ste ovaj projekat dali na sprovođenje Direkciji za investicije. Niste napravili ni fizićko-hemijsku analizu tog materijala prije nego što ste ga počeli ispumpavati u more, iako je ovdje riječ o opasnom otpadu što se kasnije i potvrdilo kada se digla bura u javnosti oko ovoga što ste radili. Zašto gradonačelnik Siniša Kusovac kao odgovorno lice u Opštini ne podnosi odgovornost, već ste sad ovdje doveli neke službenike – nevine ljude da snose blamažu i krivicu za ovo.“- kazala je Maja Beriša (URA) dodajuli da smo „mi u staroj Jugoslaviji bolje poštovali životnu sredinu nego što se to danas čini“. Kusovac koji je takođe prisustvovao javnoj raspravi, nije odgovorio na njenu prozivku.
LIMING PROJEKAT BOLJE ZNA OD IMPERIJALNOG KOLEDŽA IZ LONDONA
Na pitanje zašto su Elaboratom predvidjeli mehaničko iskopavanje mulja iz Kalimanja bagerom sa obale što podrazumijeva i neminovno rasipanje velikog dijela zagađenog sedmimenta u more, a ne njegovu hidrauličnu sukciju i vađenje u bazene na obali gdje bi se taj materijal slegnuo, čista voda vratila u more, a osušena čvrsta materija potom poslala na dalju obradu u specijalizovane ustanove, Žarko Asanović iz „Liming projekta“ je kazao da je „ova naša varijanta bolja i boje štiti more“. Metoda sukcije i odležavanja u bazenima na obali inače, bila je predviđena za ukljanjanje gritom i teškim metalima zagađenog sedimenta na dnu mora u marini Porto Montenegro, po dokumentu nazvanom „Studija izvodljivosti za upravljanje gritom za peskiranje u MTRZ „Sava Kovačević“ (Arsenal) Tivat i o interakcijama novih naselja i upravljanja čvrstim otpadom u regionu Tivta“ a koju su pripremili Center for Urban Water (CUW -UK) i Imperijalni koledž iz Londona u decembru 2005. i prihvatila crnogorska Vlada.
Žarko Asanović koji rukovodi timom za izradom Elaborata o procjeni uticaja produbljivanja marine Kalimnaj, je inače, kako se navodi u tom dokumentu, po struci diplomirani inženjer elektrotehnike i “strukovni inženjer zaštite od požara i zaštite životne sredine –specijalista.”
Između Crne Gore i BiH, na putu Nikšić – Bileća, biće izgrađen zajednički granični prelaz Vraćenovići – Deleuša.
Zbog radova GP biće zatvoren 90 dana, kazao je nakon sjednice Vlade Milan Paunović direktor Komisije za granice u MUP-u. Odluka o zatvaranju graničnog prelaza, trebalo bi da stupi na snagu narednih dana.
Ugovorom o izgradnji zajedničkog graničnog prelaza je predviđeno da objekat bude izgrađen za godinu.
“Imamo saglasnost Vlade, da prelaz bude zatvoren najviše do 90 dana, odnosno najkasnije do 1. juna, a obaveza izvođača je da do tad završi radove”, kazao je Paunović.
Između Crne Gore i BiH ima osam graničnih prelaza, pa zatvaranje toj jednog, kako navodi Paunović, neće predstavljati problem.
Vlada je na sjednici usvojila tri dokumenta iz oblasti granica.
„Crna Gora je onim što je prethodnih godina preduzela, dala doprinos unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa sa svima, ali i stabilizaciji i pridruživanju regiona u cjelini“, rekao je Paunović.
Kako je naveo, usvojen je Izvještaj o vođenju pregovora na zaključivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj.
„Cilj je da se državljanima Crne Gore i BiH, koji žive u pograničnim područjima olakša izvršavanje svakodnevnih potreba“, kazao je Paunović.
Kako je rekao, riječ je o pograničnom području u dubini od deset kilometara, prema jednoj od graničnih linija, jedne ili druge države.
„Predviđena je mogućnost da i ostali državljani mogu izuzetno prelaziti granicu van zvanično otvorenih prelaza na 18 lokacija ako imaju opravdane razloge“, dodao je Paunović.
On je kazao da su na granici sa BiH zatvorena 44 sporedna puta, pogodna za nezakonite prelaske državne granice.
„To smo uradili i sa susjedskim državama jer smo se obavezali da ćemo zatvoriti sve lokacije koji nisu granični prelaz“, kazao je Paunović.
Prema njegovim riječima, drugi dokument, koji je danas usvojen, osnov je za vođenje pregovora na zaključivanje Sporazuma o vršenju zajedničke granične kontrole na zajedničkim graničnim prelazima.
On je kazao da očekuje da će u martu taj Sporazum biti “ispregovaran”.
Najveće prosječne plate i penzije u Crnoj Gori imaju građani Tivta, a ta primanja najmanja su u Petnjici, pokazuju posljednji podaci Monstata i Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) za decembar prošle godine.
Prosječna decembarska plata u Tivtu bila je 693 eura i za 33 odsto ili 173 eura je veća od državnog prosjeka.
Za četiri godine, prosječna plata u Tivtu povećana je za cijelih 100 eura. Tivat je i jedina opština u kojoj je prosječna plata veća od minimalne potrošačke korpe od 647 eura, pišu Vijesti i dodaju da je uzrok za rast prosječnih zarada u Tivtu investicioni projekti, gdje su dijelu zaposlenih u građevinarstvu i nautici, a naročito u menadžmentu, plate značajno veće od državnog proseka od 520 eura.
I tivatski penzioneri primaju značajno više novca nego što je to državni prosjek. Prosječna penzija u Tivu iznosi 354 eura i za 23 odsto ili 65 eura je veća od prosječne na nivou države. Razlog za veće penzije u Tivtu su brojni vojni penzioneri, penzionisani radnici bivšeg Arsenala koji su nekada imali visoke zarade kao i penzionisani pomorci, zaključuju Vijesti.
Najniža prosječna zarada po opštinama je u Petnjici, novoj opštini koje se odvojila od Berana prije šest godina. Ona je u decembru iznosila 420 eura i bila je za 100 eura manja od državnog prosjeka, a za 273 eura manja nego u Tivtu. Penzioneri Petnjice imaju i najnižu prosječnu penziju u Crnoj Gori od svega 165 eura. Ona je za 124 eura manja od državnog prosjeka i čini četvrtinu minimalne potrošačke korpe.
Sljedeći grad na niskim penzijama je Gusinje, gde 369 penzionera prima prosječnu od 188 eura.
Nisu se dobro “proveli” Talijani koji su ribarili, a zatim pobjegli hrvatskoj policiji u našim teritorijalnim vodama. Prema odluci splitskog Prekršajnog suda, talijanski ribari ukupno će morati platiti kaznu od 69.370 kuna. Dva su dana odležali u zatvoru.
Najveću je kaznu dobio prvookrivljeni kapetan broda Morfeo Domenico Facchini. Talijanska ga je javnost upoznala zbog inovacija vezanih uz dostavu ribe kupcima i to putem društvenih mreža. No odobrenje za posezanje u teritorijalno more susjedne države nije dobio.
Talijanskii su ribarili brodom Morfeo koji je u talijanskoj luci Molfetta, u blizini Barija. Upravo se ribari tog dijela Italije često odlučuju na ilegalni lov u hrvatskim teritorijalnim vodama.
Žalio se talijanskoj vladi
Čini se da našim susjedima nije najbolje “sjela” vijest o kažnjavanju njihovih sugrađana. Prema pisanju talijanskog portala Varesepress, predsjednik stranke “Sportello dei Diritti” Giovanni D’Agata, upitao je talijansku vladu što nadležna tijela namjeravaju poduzeti kada bi, kako on kaže, “Hrvatska poštivala međunarodne sporazume”. Tvrdi da država mora štititi njene ribare i njihovu sigurnost na moru.
Ako se pitate kako bi uopšte Italija mogla štititi ribare u hrvatskim teritorijalnim vodama, talijanski portal podsjeća na situaciju koja se dogodila po dovršetku Drugog svjetskog rata.
Portal navodi da je Italija otok Palagružu prepustila Jugoslaviji, no tada potpisana konvencija omogućila je talijanskim ribarima da i dalje mogu loviti ribu u okolici bogatih voda Palagruže. Medij navodi da je spomenutu Konvenciju Hrvatska preuzela, ali da se uhićuju Talijanski ribari koji ribare tamo, te im oduzimaju brodovi. Zbog toga tvrde da Hrvatska ne poštuje Konvenciju, usprkos institucionalnih odnosa koje ove dvije države imaju.
“Nevjerojatno” otkriće talijanskih arheologa za koje se smatra da bi moglo biti posljednje počivalište Romula, mitskog utemeljitelja Rima, predstavljeno je u petak javnosti u arheološkom parku Koloseja, javljaju agencije.
Romul je prema legendi utemeljio Rim sa svojim blizancem Remom 21. aprila 753. prije Krista. Kasnije je brata ubio i postao prvi rimski vladar.
Svetište čine kameni sarkofag dugačak 1,4 metra i kružna građevna struktura za koju se pretpostavlja da je bila oltar, stoji u saopštenju arheološkog parka rimskog Koloseja.
Brojni stručnjaci su zagovarali tezu da su Vječni grad prije 3000 godina utemeljila braća koje je odgojila vučica, a među njima je i Giacomo Boni, koji u 19. stoljeću iznio mišljenje da bi se na mjestu Rimskog foruma, oko Comitiuma – mjesta javnog okupljanja u antici – moglo nalaziti svetište, spomenik podignut u čast važne ili herojske ličnosti koja bi mogla biti utemeljitelj grada.
“U svojim radovima, Boni nije nudio interpretaciju tog mjesta. On samo navodi da je vidio škrinju ili kotao nalik sarkofagu te kameni cilindar”, kazala je direktorica parka Alfonsina Russo.
“No ta je informacija pala u zaborav jedno cijelo stoljeće, kao i precizna lokacija te je za nas bilo veliko iznenađenje ponovo otkriti ono o čemu je Boni pisao”, dodala je.
No, u sarkofagu nisu pronađeni nikakvi posmrtni ostaci te će biti vrlo teško, ako ne i nemoguće, znanstveno potvrditi pretpostavku da se radi o Romulovoj grobnici, kazali su stručnjaci arheološkog parka.
Radi se, dodali su, tek o pretpostavci utemeljenoj na drevnim izvorima koje govore o Romulovoj grobnici na mjestu Foruma.
Povjesničari su podijeljeni oko legende o blizancima Romulu i Remu koju su popularizirali antički pisci poput Tita Livija (59. pr. K. – 17.), Ovidija (46. pr. K. – 17) ili Plutarha (oko 46. – 127.). Figura blizanaca koje doji vučica postala je simbol Rima.
I Romulova smrt je predmet rasprava i kreće se između mita i realnosti. Najprihvaćenija verzija je da su ga ubili bijesni senatori koji su, nakon što su ga raskomadali, dijelove tijela pobacali na raznim mjestima u gradu – to je teorija koja objašnjava odsustvo trupla i grobnice.
No, antički pisac Varron, iz prvog stoljeća prije Krista, navodi da se Romulova grobnica nalazi na Comitiumu, gdje je ubijen prvi od sedam rimskih careva.
“Arheolozi parka u Koloseju predlažu da se sarkofag i kameni cilindar priznaju kao Romulova grobnica, no ja bih rekao da se sada treba provesti znanstvena rasprava”, kazao je stručnjak s rimske Sapienze.
U svetištu nisu pronađene nikakve kosti, ali arheolozi najavljuju da imaju druge znakove koji upućuju na to da bi se moglo raditi o grobu rimskog utemeljitelja.
Radovi na izgradnji pothodnika u Kotoru koji će spajati rivu i Stari grad, vrijedan 1,4 miliona eura, odijaju se planiranom dinamikom.
Direktor kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju Zoran Mrdak tvrdi da će posao biti završen u rokovima koji su u ugovorima precizirani. Zbog veće količine vode produženo je pobijanje čeličnih tabli koje bi treble da spriječe dotok vode i omoguće sigurno izvođenje radova.
Radovi pothodnik – foto Boka News
Inače, kako smo danas svjedočili jake pumpe izbacuju vodu iz temeljne jame.
Rok za izgradnju pothodnika je 130 dana od uvođenja izvođača u posao. Optimista sam i vjerujem da će pothodnik prije sezone biti izgrađen, poručio je Mrdak.
Radovi pothodnik – foto Boka News
Prolaz će bit dugačak nešto više od 50 metara, a širok 6,5 metara, sa dva para pokretnih stepenica, projektant je „Europrojekt“ iz Podgorice, a izvođač radova preduzeće „Briv Construction“ iz Kotora.
