Klica: I Biogradska gora će biti na listi UNESCO-a

0
Biogradska gora

Interesovanje za vrijednosti zaštićenih područja i aktivan odmor u prirodi raste u kontinuitetu. To doprinosi i povećanju broja posjetilaca Nacionalnih parkova Crne Gore, kao i porastu prihoda, koji su u posljednje dvije godine uvećani za više od 40 odsto.

Svaki nacionalni park je specifičan i karakteriše ga posebna prirodna i kulturna baština. Potvrda njihove očuvanosti je i međunarodna zaštita koju pojedini parkovi uživaju: NP Durmitor pripada Uneskovoj Svjetskoj baštini, NP Skadarsko jezero je međunarodno Ramsar stanište, a kako je kazao Pobjedi direktor JPNPCG Elvir Klica, u toku je proces serijske Unesko nominacije bukovih šuma NP Biogradska gora sa drugim evropskim bukovim prašumama.

Očuvanost

– Veoma važan pokazatelj očuvanosti nacionalnih parkova ogleda se i u činjenici da se naši NP prepoznaju kao buduća Natura 2000 staništa – kazao je Klica.

Što se tiče posjete, navodi da je tokom 2018. godine, pet parkova posjetilo 450.000 turista, dok je 2019. godine, zaštićena područja na ukupnom nivou posjetilo više od 590.000 posjetilaca. To je za 140.000 posjetilaca više, a u procentima, preko 32 odsto više u odnosu na 2018. godinu.

– Iz godine u godinu raste interes stranih i domaćih posjetilaca za zaštićena prirodna područja, kao što su nacionalni parkovi. Zato veliki potencijal leži upravo u prirodnim resursima i lokacijama u Crnoj Gori. Za veći broj posjetilaca u Nacionalnim parkovima zaslužne su politike i aktivnosti Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, lokalne turističke organizacije, agencije, preduzetnici, civilni sektor i lokalne zajednice koje gravitiraju parkovima – ističe Klica.

Trude se, kako dodaje, da budu faktor razvoja i podrška kako lokalnoj zajednici, tako i lokalnim turističkim organizacijama koje gravitiraju području nacionalnih parkova, organizaciono i stručno, kroz pomoć pri izradi sajtova, reklamnih kampanja i prezentacija, kao i organizovanju raznih manifestacija i događaja. Nakon praznika će, ističe Klica, konkretno prezentovati javnosti korake i rezultate tih aktivnosti.

– Očuvanje kulturnih dobara u okviru zaštićenih područja veoma je važno. Mislim da njihovom valorizacijom možemo pomoći održavanje i zaštitu objekata, a ponudu u okviru nacionalnih parkova podići na još viši nivo. Svakodnevno radimo na unapređivanju postojeće infrastrukture, ali i kreiranju nove. Trudimo se da školskoj i studentskoj omladini približimo značaj zaštićenih područja i njihovog očuvanja – poručuje Klica.

Pored prihoda, koji su značajno veći, naglašava da su dali mnogo pogodnosti za posjetioce.

– Omogućili smo da ulazak u nacionalni park ne plaćaju djeca do 12 godina, organizovane grupe studenata biologije (PMF Crne Gore) i geografije (Filozofski fakultet Crne Gore), istraživači, eksperti, predstavnici diplomatskog kora, NTO, lica sa invaliditetom i novinari. Novina je i uvođenje godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova, koja podrazumijeva neograničen broj posjeta – kazao je Klica.

On podsjeća da se naknada za ulazak u nacionalne parkove, posjetu centrima za posjetioce i edukativnim stazama umanjuje za 50 odsto za organizovane i unaprijed najvljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija, planinarskih udruženja.

Upravljanje nacionalnim parkovima, njihovim najznačajnijim vrijednostima, uz upravljanje biodiverzitetom ulcinjske solane i botaničkom baštom Dulovine je, kako kaže naš sagovornik, izazov ne samo na nivou javnog preduzeća, već i na nacionalnom.

– JPNPCG intenzivno učestvuje i u promociji i prezentaciji turističke ponude NPCG širom svijeta, što smatram veoma bitnim jer imamo šta da pokažemo. Pored ostalih vrijednosti i zaštićena područja su blago Crne Gore. Očuvanje prirode i zaštita životne sredine je danas u fokusu ključnih izazova savremenog svijeta, ali i obaveza naše države u kontekstu otvaranja Poglavlja 27 – ističe Klica.

On podsjeća da je JPNPCG sa pet organizacionih jedinica, postojećim ljudskim, materijalnim i tehničkim kapacitetima, realizovalo najveći broj planskih i programskih aktivnosti tokom 2019. godine, što je rezultiralo da preduzeće obara sve rekorde u mnogim segmentima poslovanja od svog, na što su posebno ponosni.

– Ciljevi su da i u narednom periodu budemo što bliži evropskim standardima. Zašto ne reći i da ti standardi budu pravilo od koga se više neće, ali i ne može odstupati. Poslovanje JPNPCG je izuzetno kompleksno i obimno, ali glavni prioritet u okviru preduzeća je zaštita prirode – kazao je Klica.

NP Biogradska gora Arhiva JPNPCG

On napominje da svakodnevno rade analizu zaposlenih na najosjetljivijim dužnostima i zadacima.

– Zaposlene koji odgovorno i savjesno vrše svoja zaduženja nagrađujemo, dok oni, manje savjesni, ustupaju mjesto onima koji zaista žele doprinijeti očuvanju prirodnih vrijednosti koje su nam povjerene. Vrlo nam je bitan i rad timova koji se bave naučnim i stručnim radom u cilju stvaranja povoljnih uslova za održavanje i razvoj biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica – kaže Klica.

Što se tiče problema preduzeća, naš sagovornik ističe da su to bili evidencija i naplata ulaznica, ali da je to već prošlost, jer sada u realnom vremenu imaju tačan broj posjetilaca u svakom NP.

– Softver koji smo izradili takođe omogućava analizu podataka o turistima i destinacijama sa kojih dolaze, a to nam pomaže da znamo kojim tržištima treba da se posvetimo i u kojoj mjeri. Unaprijedili smo saradnju i sa agencijama koje dovode turiste, a korišćenjem softvera i njima olakšali da imaju precizne podake onlajn – kazao je Klica.

Radi unapređivanja rada Službi zaštite obezbijedili su bolje uslove za rad nadzornika, kako bi efikasno suzbili nelegalne aktivnosti na prostorima parkova. Uspostavili smo dvadesetčetvoročasovni monitoring i otvorili kol centar.

– Tako smo unaprijedili kontrolu svih nelegalnih aktivnosti u nacionalnim parkovima i omogućili građanima da na jednostavan i brz način dobiju informacije o turističkoj ponudi ili podnesu prijave o eventualnim nezakonitim aktivnostima, što mogu učiniti i preko android alikacije nacionalih parkova koja je jedinstvena i dizajnirana tako da osim prijave problema, sadrži puno interesantnih informacija za posjetioce – objašnjava Klica.

Stepen tolerancije u odnosu na nedozvoljene radnje u parkovima biće, kaže, nulti.

– Bolja organizacija prilikom kontrole prodaje ulaznica je rezultirala da za posljednje dvije godine imamo rast od 130 odsto, ali problem prije svega krivolova na Skadarskom jezeru, evidentiran je kao najveći i svakodnevno sužavamo krug za sve one koji se bave tom nedozvoljenom aktivnošću. Bilo koja radnja koja nije po zakonima, kako krivolovaca, tako i zaposlenih u NP, biće sankcionisana – kazao je Klica.

Kada je u pitanju nelegalna sječa i nedozvoljeno korišćenje šumskog bogatstva, veliku zahvalnost u sankcionisanju nesavjesnih pojedinaca duguju civilnom sektoru.

– Ukazali su nam na problem u NP Prokletije prije dvije godine, nakon čega smo sve aktivnosti obustavili, a ono što je na fonu političkih konotacija ili netačnih informacija, ne prihvatamo kao problem u radu naših službi. To kažem jer svaki podatak vezan za rad nacionalnih parkova u svakom momentu možete provjeriti kod mene. Otvoreni smo za saradnju, što dokazuju brojni potpisani sporazumi o saradnji, kako sa NVO, tako i institucijama, sve u cilju očuvanja prirodnog bogatstva i napredovanja JPNPCG – kazao je Klica.

Planovi

Programima upravljanja za NPCG za ovu godinu, koja je ujedno završna godina petogodišnjih Planova upravljanja, predložene su brojne aktivnosti radi zaštite biodiverziteta.

– Izdvojio bih iniciranje izrade glavnog projekta zaštite Biogradskog jezera u saradnji sa nadležnim institucijama i već spomenutu završnu fazu pripreme za nominaciju NP Biogradska gora za listu Svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska u okviru serijske nominacije evropskih bukovih šuma. Na taj način bi, završetkom procesa nominacije kojim koordiniraju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Nacionalni parkovi Crne Gore, naša zemlja dobila još jedno Uneskom zaštićeno područje – kaže Klica.

Pored zaštite i očuvanja, monitoringa rijetkih, konzervacije zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i staništa, NPCG će, najavljuje, realizovati i niz aktivnosti u cilju unapređivanja infrastrukture, kao što su poslovi adaptacije i rekonstrukcije postojećih objekata poput planinarskog doma Škrka u NP Durmitor, izradu parkinga, kako bi projekat turističkih vozova bio kompletan u NP Biogradska gora ili vojnih karaula radi uspostavljanja centra za posjetioce u NP Prokletije.

– U planu za ovu godinu je i unapređivanje postojećih turističkih sadržaja, uređenje i opremanje polazišta za raftere, kontrolnih punktova, vidikovaca, edukativnih i pješačkih staza, uspostavljanje nedostajućih parking prostora, renoviranje upravnih zgrada NP Durmitor i NP Lovćen, izrada projektne dokumentacije i izgradnja pontona na Vranjini, uklanjanje postojećeg i nabavka i ugradnja novog kolektora u NP Skadarsko jezero u cilju prerade otpadnih voda upravne zgrade Parka i drugih objekata, postavljanje mobilijara, info-tabli, smjerokaza, te organizovanje niza planinarskih pohoda u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i planinarskim klubovima, formiranje tematskih staza, organizovanje, kao i podrška svim manifestacijama – kazao je Klica.

U toku je, kako je kazao na kraju naš sagovornik, priprema promocije NPCG na sajmovima turizma u Štutgartu, Beču i Ljubljani, te učešća na EXPO DUBAI, kao i intenziviranje aktivnosti sa NP Švarcvald i potpisivanje povelja o bratimljenju sa više nacionalnih parkova u regionu. Nada KOVAČEVIĆ

Ispunili sve preporuke DRI

Kako je istakao Klica, posluju domaćinski i JPNPCG je sada zdravo i finansijski stabilno preduzeće. Ispunili su sve preporuke DRI iz 2015. godine i drugih eksternih revizija.

– Instrukcije su nam pomogle da uspostavimo kriterijume poslovanja koji su rezultirali pozitivnim revizorskim izvještajima u posljednje dvije godine. Plaćeno je više od 400.000 eura poreza i doprinosa, na osnovu reprograma i drugih obaveza iz ranijeg perioda. Više od 600.000 eura, protekle dvije godine uloženo je u osnovna sredstva i razvoj turističke infrastrukture, konitinuirano nabavljamo materijalno-tehnička sredstava i unapređujemo uslove za rad Službi fizičke zaštite – kazao je Klica.

Za sanaciju nasipa na Solani milion eura

Odlukom Vlade Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore povjereno je upravljanje prostorom ulcinjske Solane u cilju zaštite biodiverziteta od 2015. godine.

– Najveći izazov predstavlja upravljanje vodenim režimom na solanskim bazenima koji zavisi od rada pumpnih postrojenja. Ne manji izazov je stalna kontrola nivoa vode koji obezbjeđuju ekološke uslove za boravak vodenih ptica u svakom godišnjem aspektu. Velika pažnja je bila poklonjena sanaciji oštećenih i izgradnji novih nasipa koji su u prethodnom periodu potpuno uništeni, zbog čega smo za narednu godinu kao savjestan upravljač inicirali da se u okviru kapitalnog budžeta predvidi milion eura za sanaciju nasipa, shodno Studiji zaštite Solane. Takođe se sprovodi i zaštita prostora Solane od fizičkog zagađenja i organizuje zaštita imovine AD „Bajo Sekulić“ – kazao je Klica.

Nacionalni parkovi Crne Gore od samog početka na godišnjem nivou izrađuju programe upravljanja koji sadrže strateške ciljeve koji omogućavaju očuvanje svih komponenti biodiverziteta i čine prostor i ekosistem Solane jedinstvenim.

– To podrazumijeva praćenja stanja ornitofaune na Ulcinjskoj solani, zaštitu halofitne flore i vegetacije, monitoring sisara i niz drugih aktivnosti, tako da ponosno možemo reći da smo našim aktivnostima doprinijeli da se ovaj prostor proglasi parkom prirode i uvrsti na Ramsar listu močvarnih staništa – kazao je Klica.

Bolja posjeta Tivtu i Herceg Novom

0
Herceg Novi – foto TO HN

U Herceg Novom trenutno boravi 22 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je posjeta Tivtu bolja 29 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 1,3 hiljade turista, od čega je 1,28 hiljada stranaca.

U domaćinstvima boravi skoro 1,07 hiljada gostiju, a u hotelima njih 230.

Tivat – foto mikophotography montenegro

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smještaja odmara 657 gostiju, od čega je 652 stranih.

U privatnom smještaju boravi 575 turista, a u hotelima njih 82.

U okviru projekta “CattaroSail” uče mlade Kotorane izradi maketa brodova

“Izrada maketa drvenih tradicionalnih arsenalki dio su projekta CattaroSail, koji se sprovodi u opštini Kotor, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).

Aktivnosti u okviru projekta “CattaroSail” počele su u julu mjesecu, a trenutno je u toku obuka mladih Kotorana u izradi maketa. Damir Montić je predavač koji sprovodi obuku i izrađuje makete ,,arsenalke na jedrima”.

CattaroSail

Časovi su poučni i interesantni za djecu iz Kotora, koji su i ciljna grupa ovog projekta. Cilj projekta “CattaroSail” je razvijanje tradicije koja je jako značajna za Boku i koja potiče iz tivatskog Arsenala.

Vremenom kako se razvijala industrija, potisnuti su drveni brodovi, koje su zamijenili trenutno popularni plastični brodovi. Jedrilicarski Klub,, Lahor” i NVO “Kamelija” iz Stoliva su partneri na projektu, koji su doprinijeli mnogo u organizaciji ali i realizaciji aktivnosti.

CattaroSail
Trener jedriličarskog kluba “Lahor” Filip Petricevic je uključio djecu iz kluba i na profesionalan način obučavao mlade Kotorane u jedrenju na tradicionalnim drvenim barkama, i dočarao kako se to nekada jedrilo.

U Egejskom moru utopilo se 11 migranata, među njima 8 djece

0
foto EPA

Najmanje se jedanaest ljudi, među kojima osmero djece, utopilo kada je kod turske obale potonuo čamac s migrantima, javila je državna novinska agencija Anadolija.

Čamac je potonuo u Egejskome moru blizu Cesmea, ljetovališta na zapadu Turske, nasuprot grčkog otoka Hiosa, dodaje agencija navodeći da je osmero ljudi spašeno iz mora. Zasad se ne zna nacionalnost žrtava.

Nesreća se dogodila nekoliko sati nakon potonuća drugog plovila s migrantima u Jonskom moru, blizu grčkog otoka Paksija u kojemu je život izgubilo najmanje 12 ljudi.

Turska koja je primila oko 4 milijuna migranata i izbjeglica, uglavnom Sirijaca, važna je tranzitna zemlja za one koji bježe pred sukobima i žele se domoći Europe, uglavnom preko Grčke.

Migracijski ugovor koji su u ožujku 2016. potpisale Ankara i Europska unija ne bi li zaustavile prijelaz migranta Egejskim morem, znatno je smanjio broj dolazaka na pet otoka najbližih Turskoj.

Dvije osobe uhapšene nakon trostrukog ubistva u Splitu

0
Policija – Split foto Hina

Splitska policija uhapsila je dvije osobe koje je privela u policijsku upravu, te su počeli kriminalističko istraživanje vezano uz popodnevno trostruko ubistvo u centru grada, službeno je potvrdio večeras na terenu Marko Srdarević, zamjenik načelnika splitsko-dalmatinske Policijske uprave.

Neslužbeno se doznaje da je jedna osoba uhićena u Varošu, a druga u jednom kafiću na Skalicama. U gradu je i dalje puno policije koja najviše čuva Varoš, koji je i dalje zatvoren za prolaz.

Prema dosadašnjim informacijama, trostruko ubojstvo se dogodilo oko 15.30 na Šperunu, u samom centru grada, te u Radmilovićevoj ulici. Napadač je prvo ubio muškarca koji je bio na motoru, nekoliko minuta kasnije je zapucao i na drugog mladića u Radmilovićevoj, te zatim na trećeg. Prva dvojica umrla su na mjestu napada, a treći na operacijskom stolu u splitskoj bolnici.

Ubojica je bio odjeven u crno i nosio je kalašnjikov. Rafalno je pucao na svoje žrtve. U jednom trenutku je i snimljen kako hoda s oružjem po Varošu.

Zbog te je pucnjave policija cijelo popodne i večeras preko medija upozoravala građane da izbjegavaju taj dio grada.

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara objavio je večeras da je počinitelj uhićen i zahvalio policiji na brzom djelovanju i informiranju

“Ovo je desetljećima nezabilježen čin koji je potresao sve stanovnike našeg grada. Hvala policiji na brzom djelovanju i informiranju. Počinitelj je uhićen i to je u ovom trenutku najvažnije. Policija će uskoro izaći sa svim informacijama te će rasvijetliti cijeli slučaj”, napisao je splitski gradonačelnik na Facebooku

Putopisac, slikar i karikaturista Zulfikar Zuko Džumhur u Herceg Novom dobija spomen ploču

1

“Dosta se i dugo  čekalo da Zuko Džumhur dobije neki svoj kutak u Herceg novom”, ustvrdio  je književnik Miraš Martinović  reagujući na odluku, koju još treba da potvrdi lokalna Skupština opštine, da se poznatom piscu, slikaru I karikaturisti postavi spomen ploča u najvećem bokeljskom gradu.

Martinović je prije nekoliko godina sa još 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, slikara, novinara… među kojima su  i slikar Vojo Stanić, publicist Minja Bojanić, …  obnovio inicijativu da se čuvenom hodoljupcu postavi spomen ploča u gradu u kome je živio 20 godina.

“Zuko Džumhur je sa suprugom Vezirom u  Herceg Novi došao1969 godine na nekoliko dana, planirajući kraći boravak. Tada su padale kiše, gotovo četrdeset dana,a oni su  boravak redovno odlazeći o u hercegnovski arhiv . Bila je to  neka vrsta rituala, a kasnije su arhivu redovno poklanjali knjige. Poslije tih silnih kiša, bljesnulo je sunce nad Bokom, kako to samo zna u ovim predjelima,  i ono ih je zdržalao, čak dvadeset godina, do Zukove smrti 27. Novembra 1989. godine. Vezira je prije dvije godine umrla u Istambulu u dubokoj starosti “, priča Martinović koji se u Herceg Novom družio sa Džumhurom.

“I sada i tada, mnogi su mislili da on u Herceg Novom živi u nekoj luksuznoj vili ili stanu, a tadašnje opštinsko rukovodstvo mu je to i nudilo, a on je kao pdstanar sa suprugom stanovao na Savini, prvo u kući Stanišića, a potom u kući inženjera Alije Kurtagića, koji danas živi u Sarajevu. Mateirjalna dobra su mu bila suvišna, kod Alije mislim da nije ni plaćao stanarinu. Umro je u aprtmanu hotela Plaža, gdje je proveo poslednje dane života.

Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi i tamo moglo da se čita

Boraveći u Herceg Novom, Džumhur je intezivno radio, prije svega  čuvenu TV  emisiiju HODOLJUBLJE, pisao za list POLITKA, njegov matični list gdje je nekada bio zaposlen, pravio karikature, pisao knjige…Puno je  pisao i gvorio o Herceg Novom, pa je postao i zaštitni znak ovoga grada  (herceg medju gradovima). O Herceg Novom napisao je neke od  najljepših rečenica : „Postoje gradovi koji vam drže dušu, jer imaju prošlost, a  Herceg Novi ima i dušu i istoriju“.Ovaj  kosmopolita nemirnog duha svakodnevno je prolazio ulicama Herceg Novog,  sjedio u omiljenoj kafani „Hercegovina“, u kojoj su stari Novljani  znali koja je “Zukova stolica“, u restoranu nekadašnjeg hotela  „Boka“, družio se, šalio, bilježio, crtao..

Zuko Dzumhur

“Mnogi su dolazili iz drugih gradova iz cijele Jugoslavije da se vide sa njim i prodivane – kako bi on rekao… Prilikom jedne posjete koju smo mu učinili Dušan Kostić, Ilija Zekvić i ja, rekao je jednu rečenicu, karakterističnu, koju sam  upamtio, kasnije i zapisao, a ona glasi: Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi I tamo moglo da se  čita”, prisjeća se Martinović.

Novčanik nije nosio

“Dok je Crnogoraca, ne trebaju mi pare ni novčanik. Oni se prepiru i utrkuju ko će da plati. Time je isticao crnogorsko kavaljerstvo. Ali je supruga Vezira išla za njim i ona bi povremeno plaćala piće ljudima sa kojima je sjedio. Pio je lozovaču  sa sirom u večernjim satima u dvorištu Alijine kuće.

I kada je riječ o  plaćanje, jednom smo nekim poslom, ne sjećam se kojim, išli prvo na Grudu, pa u Dubrovnik, gdje su se zaista utrkivali – ko će mu platiti piće. Bio je veoma popularan i svuda rado viđan, a veoma jednostavan. Volio je svakom da pomogne. Meni je za jednu knjigu napravio seriju crteža, što je posebna dragocjenost”, ističe Martinović.

Spomen ploča Zuku Džumhuru , novinaru, putopiscu, karikaturisti, slikau, filmskom i televizijskom scenaristi, likovnom kritičaru i kostimografu , čovjeku  kome je čitav svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica, biće postavljena u blizini bivše kafane “Hercegovina”, kod hercegnovske pijace, gdje je Džumhur provodio sate u razgovoru sa prijateljima i poznanicima.

Životni krug počeo i završio u Konjicu

 Zulfikar Zuko DŽumhur, putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice.Osnovnu školu i nižu gimnaziju je završio u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu Gimnaziju u Sarajevu 1939. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na Likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Džumhurova svestrana darovitost i duhovitost sjajno se izražavala u mnogim medijima, ali najsublimnije u crtežu, karikaturi i u putopisu.

“Nisam ni nesavremen , ni nemoderan, pokušavam I uspijevam da volim vrijeme I adeted u kojima trajem i duram I koje je I jedino moje vrijeme , moji trenuci, moji dani, moje godine I moj dragi vakat”, rekao je jednom Zuko.

Krašići najdevastiraniji dio obale u Boki Kotorskoj (foto)

7

Opšte je poznata činjenica da je najdevastiraniji dio obale u Boki Kotorskoj onaj u Krašićima. Tome je svakako doprinio i novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, od 14. oktobra 2017. godine, koji između ostalog tretira i legalizaciju bespravnih objekata, a za njega su glasali i poslanici iz Boke Kotorske.

Sve što se gradilo nelegalno i trebalo se rušiti, postaje legalno. Novi zakon je dodatno podstakao pojedince da završe započeto ili da u međuvremenu počnu graditi.

Kako bismo čitaocima pokazali kako izgleda krajolik tog dijela zaliva i u kojoj mjeri je obala Krašića devastirana, po onoj „gdje vidiš komad zemlje pri moru, kupi i gradi“, pokušali smo napraviti snimke sa obale, ali nismo mogli fizički prići. Uglavnom je sve ograđeno visokim zidovima, pokriveno kamerama i natpisima „Private“.

Krašići geometar na terenu- foto Boka News

Nije nam preostalo ništa nego da priđemo morskim putem, a slike koje smo zatekli više govore od riječi. Aktivni su geometri, graditelji, ograđene su privatne plaže ispred kuća, grade se putevi…što bi naš narod kazao „kuća na kuću“, dokle više…

Podsjetimo, Opština Tivat i JP Morsko dobro pokušavaju realizovati investiciju šetališta „Lungo mare“  vrijednu 800.000 eura na drugom kraju Krašića.

Firma „Artek“ je uvedena u posao 5. novembra 2018, godine, a rok za izgradnju bio je 90 dana. Firma „Adria bay” uložila je pritužbe nakon što su radnici „Arteka“ mehanizacijom srušili nelegalni bazen i dio ponte ispred vile „Adria bay”. Pravni zastupnici firme su dali primjedbu da bi im izgradnja šetališta ugrozila statiku objekta. S obzirom na to da je Opština Tivat od „Adria bay” prije radova eksproprisala 120 metara kvadratnih za potrebe izgradnje trase šetališta, iz ove firme su predložili da zamijene parcele kako bi trasa išla dalje prema moru, što arhitekte biroa „Urbi pro” koje potpisuju projekat tada nijesu prihvatile.

Inače, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević, krajem godine je kazao medijima da je izgubljeno vrijeme zbog raznih okolnosti i istakao da moraju smisliti novi način kako da se spuste do mora.

Fotografije koje gledate, napravila je ekipa Boka News-a, u novembru 2019. godine.

51. Praznik mimoze od 14. februara do 14. marta

0
51. praznik mimoze

51. Praznik mimoze će početi 14. februara i trajati do 14. marta, a tokom četiri nedelje u Herceg Novom će nastupiti brojne regionalne muzičke zvijezde, biće organizovani maskenbali, fešte na otvorenom, kulturno-umjetnički i sportski programi.

Centralni događaji su u dane vikenda, kako bi se što veći broj turista odlučio da u Herceg Novom boravi više dana, što će ići na ruku hotelijerima.

Nakon dugog niza godina, Karavan Praznika mimoze će ove godine opet posjetiti i Mađarsku – glavni grad Budimpeštu i pobratimski Segedin, kao i Sjevernu Makedoniju  – glavni grad Skoplje i pobratimski Bitolj, najavljeno je na konferenciji.

Karavan Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i klovnova, koji uvijek izaziva veliko interesovanje, najaviće 51. Praznik mimoze u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju.

Otvara Lepa Brena, zatvara Željko Joksimović

Na spisku izvođača koji će tokom februara i marta nastupiti u Herceg Novom nalaze se zvučna imena regionalne muzičke scene. Na otvaranju Praznika mimoze 14. februara nastupiće Lepa Brena, dan kasnije na Berbi mimoze Kaliopi,  a festival će biti zatvoren koncertom Željka Joksimovića 14. marta. Tokom mjesec dana Novljane i goste će zabavljati i: Goran Karan, Ana Štajdohar, Dejan Vlado Georgiev, Matić, Aco Pejović, Magla bend, OK bend.

Slogan prve nedjelje 51. Praznika mimoze je „Mimoza za dobra stara vremena“, druge nedjelje „Punom forcom, jer mimoza je!“, treće „Ljubav u vijeme mimoze!“, a četvrte „Mimoza za sva vremena!“.

Praznik mimoze – foto Boka News

Novitet u odnosu na protekle godine je da će i na fešti od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri, pored Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović i mažoretki, nastupiti i muzička zvijezda – Kaliopi.

Na programu 51. Praznika mimoze su i neizostavni maskenbali za odrasle i djecu, Izložba cvijeća, Salon vina, Riblja večera, Dječija cvijetna povorka, Picigin, Veče mediteranske pjesme, Trka karića, Dani mađarske kulture, Sajam domaće trpeze, Međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala i sportski turniri.

Nastupiće i kozački ansambl Atamani iz Sankt Peterburga, a u parku Boke će biti organizovan koncert tribute bendova na kojem će publika uživati u hitovima legendi kao što su James Brown, Michael Jackson i Red Hot Chilli Papers.

Pored raznovrsnih zabavnih sadržaja, na programu su dvije pozorišne predstave –  „Lepa Brena project“ i „Ekvinocijo“, kao i likovne izložbe Zimski likovni salon i Mali salon hercegnovskih galerija. Takođe, u periodu od 24. do 28. februara biće realizovan omladinski projekat bleh orkestara u partnerstvu Opštine Herceg Novi, grada Lobeca iz Poljske i Babenhauzena iz Njemačke, a pod pokroviteljstvom Bavarske fondacije iz Babenhauzena.

Mimoza 1
Mimoza 1

Planirani budžet ovogodišnjeg Praznika mimoze je oko 200.000 eura.

Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.

Britanija u šoku: Umjesto brexita stigao ‘megxit’

0
foto EPA

Nisu ništa rekli čak ni kraljici. Odluka princa Harryja i njegove supruge Meghan da se distanciraju od monarhije u četvrtak je u Britaniji izazvala buru. Štampa ih žestoko optužuje za licemjerje.

Britanska kraljevska obitelj povrijeđena je i razočarana šokantnom najavom princa Harryja i njegove supruge Meghan o njihovu povlačenju s važnih kraljevskih dužnosti te najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, rekao je Reutersu kraljevski izvor.

Najava koja je objavljena u srijedu navečer na društvenim mrežama, iznenadila je, čini se kraljicu Elizabetu, Harryjevu baku i njegova oca, princa Charlesa.

Nakon burne godine, obilježene prijeporima s medijima i nesuglasicama sa starijim bratom princom Williamom, Harry je izvijestio da se par nada kako će postati financijski neovisan i osnovati novu dobrotvornu organizaciju te da će i dalje nastaviti obavljati dio kraljevskih dužnosti.

Prihodovaće skoro 3,3 miliona, zadržaće iste cijene usluga ukoliko država ne odluči drugačije

0
Tivat – Seljanovo panorama

Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat (ViK) ove će godine prihodovati ukupno 3.278.000 eura, što je oko 36 hiljada eura više nego u 2019.

Kako stoji u Planu i programu rada ViK-a za 2020., najviše novca ta firma će prihodovati od isporuke i naplate vode potrošačima kojih je ukupno 9.275 u kategoriji fizičkih, odnosno 630 u kategoriji pravnih lica, pa se po tom osnovu očekuje ukupno 2.146.000 eura, što je za oko 42 hiljae eura više nego lani. Od naplate usluga odvoženja otpadnih voda od 3.666 građana spojenih na kanalizacionu mrežu i 359 korisnika usluge kanalizacije iz kategorije pravnih lica, očekuje se prihod od 279 hiljada eura.

Od mjesečne naknade za usluge – tzv.pogonske spremnosti, ViK očekuje da od potrošača naplati ukuopno 297 hiljada eura, dok će tzv. ostali prihodi te opštinske fime iznositi  505 hijada eura, od čega se najviše novca – 445 hiljada eura, očekuje od dotacija i donacija.

Ukupni rashodi ViK-a Tivat u 2020. iznosiće 3,27 miliona eura, od čega će najviše novca biti potrošeno za plate i naknade na zarade zaposlenih što će koštati ukupno 892 hiljade eura. Za kupovinu vode iz regionalnog vodovodnog sistema, tivatski Vodovod će državnom preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve ove godine platoti ukupno 733 hiljade ura, oko 15 hiljada više nego lani.

U Planu i programu rada piše i da ViK ove godine ne planira da poveća cijene svojih usluga, ali bi se to mimo njihovih očekivanja, „moglo dogoditi zbog novih zakonskih propisa“. Naime, po novom Zakonu o komunalnim djelatnostima, cijene vode za sve potrošače u Crnoj Gori koje su sada različite od opštine do opštine, ubudučće bi utvrđivala Regulatorna agencija za energetiku i one bi izvjesno, zbog namjere Vlade da se izjednače cijene vode za sve kategorije potrošača, za građane bile znatno veće od aktuelnih. Tivćani trenutno vodu plaćaju po cijeni od 0,97 eura za kubuk za potrošače iz kategorije domaćinstava, odnosno 1,94 eura za kubik za potrošače iz kategorije privrede. Kanalizacija u Tivtu košta 0,29 eura za građane, odnosno 0,58 eura po kubiku za privredu, dok mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti iznosi 2,40 eura za fizička, odnosno 5,40 eura za pravna lica. Cijene usluga tivatskog ViK—a inače, nijesu mijenjanje od februara 2015.