Na bližim tržištima ima želja za putovanjima u Hrvatsku, ali realizacija neizvjesna

0
Dubrovnik – Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

Na bližim tržištima postoji želja za ljetnim putovanjima u Hrvatsku, ali je neizvjesna realizacija i ovisit će o odlukama stožera i vlada hoće li se moći putovati preko granica, rekli su za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice u šest europskih zemalja.

Direktori HTZ-ovih predstavništava u Austriji, Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj kažu da se preporučuje provođenje odmora u vlastitim zemljama, a neke od zemalja će to pokušati i poduprijeti posebnim mjerama, smatrajući da je za njihove građane sigurniji ostanak u svojoj zemlji i želeći izbjeći ponavljanje scenarija iz veljače i ožujka kada su se turisti zbog širenja pandemije teško vraćali doma, pogotovo nakon zastavljanja zračnog prometa.

S obzirom da je Hrvatska tim tržištima relativno blizu i brzo dostupna i cestovnim pravcima, vjeruje se da bi otvaranje granica i određena normalizacija situacije sa zaustavljanjem ili znatnim ublažavanjem pandemije, pokrenula barem dio turističkih kretanja s tih tržišta prema Hrvatskoj još ovog ljeta.

Njemačka

Direktor HTZ-a za Njemačku (u Frankfurtu) Romeo Draghicchio i voditeljica ispostave HTZ-a u Muenchenu Nera Miličević poručuju da su se zbog pandemije prioriteti potencijalnih putnika radikalno promijenili i da su putovanja u drugom planu.

“Uglavom se čeka razvoj situacije, ali Nijemci nisu izgubili želju za putovanjem na ljetne odmore te se predviđa kako će dio njih koji su ranije bukirali i realizirati svoja putovanja ako se za to steknu uvjeti, ili će prihvatiti vaučere touroperatora i putovati u drugim, kasnijim terminima”, kaže Dragicchio.

Dodaje da novih bukinga za sada nema i da ih neće ni biti dok se situacija ne razjasni, što se može povezati i s odlukom njemačke Vlade o daljnjoj zabrani putovanja i produženju mjera socijalnog distanciranja.

“Ako turistička putovanja i budu omogućena, u prednosti će biti domaće, njemačke destinacije ili eventualno bliže do kojih se može doći vlastitim prijevozom, jer je neizvjesno ponovno pokretanje avioprometa na razine prije izbijanja krize. Prednost će imati i manji i/ili individualni smještajni objekti”, smatra Dragicchio.

Naglašava da je njemačka turistička branša trenutno pod velikim pritiskom – putovanja po zemlji i van nje su zabranjena, touroperatori i aviokompanije su zbog velikih gubitaka oslonjeni na državne mjere za očuvanje zaposlenosti te se svi pokušavaju preustrojiti, minimizirati štete i održati likvidnost.

Njemačka je najvažnije tržište za hrvatski turizam, a iz njezine južne savezne države Bavarske, u Hrvatsku dolazi oko 30 posto od ukupnog broja njemačkih turista.

Austrija

Teška situacija je i u turizmu Austrije, no direktor HTZ-a u Beču (odakle pokriva i Švicarsku) Branimir Tončinic kaže da ipak ima interesa i želje za inozemnim putovanjima.

“Situaciju su zakomplicirali javni istupi i vladine najave ograničenja inozemnih putovanja u ljetnom razdoblju te apel da se godišnji odmori provedu u zemlji. Te najave dodatno su otežale situaciju ‘outgoing’ agencijama i organizatorima putovanja, koji su se nadali s ponudama za ljeto bar djelomično pokriti gubitke, a i građanima Austrije je sada nesigurnije planirati ljetna putovanja izvan zemlje”, iznosi Tončinić.

Napominje da turistički sektor traži konkretan i jasan vremenski tijek ublažavanja i obustavljanja vladinih mjera te mjera ograničenja putovanja kako bi mogli konkretno planirati, što je sada vrlo teško, tim više što su zatvoreni i svi domaći smještajni objekti do sredine svibnja i tek će se tada razmatrati njihovo postupno otvaranje uz posebne mjere.

Do kraja lipnja pak zabranjene su sve manifestacije i događanja, dok je do kraja travnja na snazi i ograničenje kretanja čime se onemogućuje okupljanje više ljudi koji nisu članovi istog kućanstva.

“U ovakvoj situaciji u Austriji trenutno, do najranije sredine svibnja, neće biti moguća realizacija bilo kakvog turističkog kretanja, ni inozemnog ni domaćeg, i to pod uvjetom da se do tada borba protiv širenja covida19 pozitivno nastavi. Budu li i za ljeto na snazi  ograničenja putovanja u inozemstvo, domaći turizam će profitirati, međutim bez stranih turista ni Austrija neće moći sanirati gubitke, jer su ostvarenja stranih turista veća od domaćih”, procjenjuje Tončinić.

Italija

Unatoč razmjerima pandemije u Italiji, očekuje se da će po smirivanju situacije u toj zemlji prvo krenuti domaća putovanja, i to, kako kaže direktorica HTZ-a u Milanu Viviana Vukelić, zahvaljujući bonusu za godišnje odmore koje je Talijanima najavio ministar kulturnih dobara i turizma Dario Franceschini.

“Posljednjih dana raspravlja se i o mjerama sigurnosti koje će se usvajati kako bi se turistički tijekovi mogli, koliko je to moguće, nesmetano odvijati. Kod putovanja izvan Italije sve ovisi o otvaranju granica, mjerama sigurnosti koje će poduzimati druge zemlje, ali i financijskim mogućnostima Talijana da putuju izvan vlastite zemlje obzirom na gospodarsku situaciju”, kaže Vukelić, ističući da će Talijani, kada budu mogli u inozemstvo, svakako u početku putovati automobilom u bliže destinacije.

Iznosi i da pandemija na talijanski turizam ima ogroman negativni utjecaj, jer je potrošnja stranih turista, koji imaju udjel nešto iznad 50 posto, iznimno važna stavka u njihovoj platnoj bilanci.

“Udruga talijanskih trgovaca Confcommercio u razdoblju ‘lockdowna-a’, od 1. ožujka do 31. svibnja, procijenila je već gubitak od 11 milijardi eura, a ssituacija je posebno teška za turizam gradova poput Rima, Firence i Venecije, kojima 70 posto turizma čine strani turisti i koje domaći ne mogu u potpunosti zamijeniti”, iznosi Vukelić.

Slovenija

I u toj je zemlji svako putovanje strogo zabranjeno, a iako postoje određene iznimke, nisu u turističke svrhe, jer kroz Sloveniju turisti mogu proći samo pod uvjetom da se ne zaustavljaju, odnosno u jednom danu, kaže direktorica HTZ-a u Ljubljani Metka Bradetić.

“Ako netko želi sada doći u Sloveniju obavezan je testirati se na koronavirus i biti u samoizolaciji sedam dana. Kada će te mjere ukinuti još nitko ne zna i svako predviđanje bi bila špekulacija. Ipak, određene najave idu u smjeru da će Slovenci prve godišnje odmore najvjerojatnije koristiti već početkom lipnja, s time da im je upućen apel da ne putuju u daleke destinacije”, otkriva Bradetić.

Kaže i da sektor turizma čeka Vladine smjernice, prvenstveno o uvođenju turističkih vaučera koji bi se koristili na području Slovenije za turističke usluge, pri čemu iznosi i da se udjel domaćih turista u toj zemlji kreće od 20 do 50 posto, ovisno o kraju.

“Sada se dodatno naglašava važnost Slovenije za odmor, a brojne su i aktivnosti poticanja kupovine domaćih proizvoda, pa će u tom smjeru ići i turistička kampanja. Hotelijeri su najviše pogođeni krizom i teško mogu prognozirati kakav će biti promet, jer sve ovisi o otvaranju granica u Sloveniji i susjednim državama”, kaže Bradetić.

Poljska

Zadnjih par godina Poljska je ‘izbila’ među prvih pet do sedam tržišta u hrvatskom turizmu, no njezine su granice zatvorene do 3. svibnja, kaže direktorica HTZ-a u Varšavi Agnieszka Anna Puszczewicz.

“Volja za putovanjima kod Poljaka postoji i smatra se da će Hrvatska biti među traženijim destinacijama ovog ljeta, no otvoreno pitanje je hoće li moći doći do Hrvatske zbog država kroz koje trebaju proći, kakve će imati uvjete za tranzit i slično”, kaže Puszczewicz, koja dodaje da je za sada i u toj zemlji i dalje na snazi mjera po kojoj građani nakon povratka iz inozemstva moraju u samoizolaciju 14 dana.

Naglašava da je i u poljskom turizmu situacija teška, najveći touroperatori su za sada otkazali sva putovanja do kraja travnja, a neki od njih i do kraja svibnja. I dalje su zabranjena putovanja unutar Poljske te međunarodni promet aviona i vlakova, za sada do 26. travnja, a zatvoreni su i svi hoteli.

Češka

Iako je za sada jedino iz Češke stigao prijedlog i želja za dolascima čeških turista u Hrvatsku uz pomoć dogovora vlada, oko čega su se čuli i premijeri obje zemlje te se ovaj tjedan od ministara turizma očekuju i konkretniji prijedlozi, još nije izvjesno da će se to i moći realizirati, pogotovo što se i tamo preporučuje odmore provesti u zemlji.

“O eventualnom ublažavanju pravila za putovanja preko granice odlučivat će se u idućih nekoliko tjedana, a kada se spominje inozemstvo diskutira se najviše o putovanjima u Hrvatsku i Slovačku. Sve će ovisiti o pojedinačnim zemljama i dogovorima, pri čemu je odlučujuće epidemiološko stajalište te se pretpostavlja da će sve biti jasnije polovinom lipnja”, kaže direktor HTZ-a u Pragu Dubravko Miholić.

Iznosi i da češki turizam bilježi pad i gubitke, a otkazuju se i putovanja prema svim destinacijama, u čemu touroperatori i agencije nastoje goste nagovoriti da još ne storniraju, da pričekaju još mjesec dana kako bi svi vidjeli razvoj situacije ili im nude druge termine u rujnu, umjesto u lipnju.

“Neizvjesnost sve muči, ali se očekuje i podrška domaćem turizmu te se spominje i mogućnost vaučera ili kartica koje bi se davale zaposlenima za korištenje godišnjeg odmora u Češkoj i što se ne oporezivalo”, dodaje Miholić.

Tatjana Miščančuk

Bračni par sedmicama plovio morem i nisu imali pojma o koronavirusu

0
Bracni par’ foto Facebook/Elena Manighetti

Elena Manighetti i Ryan Osborne 2017. godine dali su otkaz, kupili brod i odlučili su putovati oko svijeta, piše BBC, a prenosi Jutarnji list.

Zamolili su svoje obitelji da ostanu u kontaktu, ali s jednim pravilom: nema loših vijesti.

Par, koji je živio u Manchesteru, prošlog je mjeseca putovao preko Atlantskog oceana od Kanarskih otoka do Kariba kada se novi i smrtonosni koronavirus širio svijetom.

Nakon 25 dana na moru i s malo komunikacije s vanjskim svijetom, par se planirao usidriti na jednom malom otoku sredinom marta.

No, kada su uspjeli uhvatiti telefonski signal dok su bili na obali, otkrili su da je otok u potpunosti zatvoren i da svijetom vlada globalna pandemija o kojoj nisu imali pojma.
– U veljači smo čuli da postoji virus u Kini, ali s ograničenim podacima koje smo imali kada bismo već stigli na Karibe za 25 dana, sve bi bilo gotovo – kazala je Elena.

Shvatili razmjer situacije s koronavirusom

Kada se pročulo za koronavirus par je bio na moru, a s obzirom na to da su imali ograničen pristup internetu i nisu mogli toliko komunicirati s obitelji i prijateljima, nisu imali pojma koliko je situacija postala ozbiljna.
– Rekli smo našim kontaktima da ne želimo čuti loše vijesti, što je bilo teško jer se radilo o prilično lošim vijestima – kazala je Elena čija je obitelj iz Lombardije, najgore pogođene regije u Italiji.

– Prvo smo pokušali usidriti na francuskom teritoriju na Karibima, ali kada smo stigli, otkrili smo da su sve granice zatvorene i da se otoci zatvaraju – kazao je Ryan.

Ispričao je da su tada pretpostavili da se radi o preventivnoj mjeri te da na otocima nisu htjeli riskirati da nekoliko turista zarazi lokalno stanovništvo.
Nakon povratka na brod, plan je bio da putuju do Grenade, a kada su došli na područje na kojem je 4G signal bio dovoljno dobar otkrili su što se događa i u tom trenutku su počeli shvaćati razmjere situacije s koronavirusom.

– Naša prijateljica je bila u Saint Vincentu gdje smo namjeravali krenuti. Uspjeli smo stupiti u kontakt s njom 10 sati prije nego što smo trebali pristati.

Rekla nam je da će nam biti odbijen ulazak jer sam državljanka Italije, iako nisam mjesecima bila u Italiji – kazala je Elena.

Otac joj je rekao da ne paničari

Srećom, par je pratio svoj brod putem GPS signala pa si dokazati svoju povijest putovanja, koja je pokazala, osim što nisu mjesecima bili u Italiji, da su već 25 dana bili u izolaciji na moru.

Bilo im je teško čuti kako pandemija utječe na njihove obitelji. Elena je kazala da je njen rodni grad u Lombardiji bio jedan od najteže pogođenih gradova koronavirusom na svijetu.
– Kada smo se usidrili nazvala sam svog oca. Bio je to težak razgovor. Rekao mi je da ne paničarim iako je naš grad gadno pogođen pandemijom.

Poslao mi je tekst New York Timesa o našem gradu i bila sam šokirana. Radilo se o jezivoj slici.

Nije bilo lijesova, grobnih mjesta na grobljima ili u krematorijima. Moja obitelj je, srećom, sigurna, ali ljudi koje poznajemo godinama su umrli – kazala je Elena.

Trenutno su ona i Ryan na sigurnom u Bequiji u Saint Vincentu, ali ih brine koliko će dugo moći tamo ostati. Kažu kako to mjesto ne žele napustiti, ali cilj im je da se otisnu na more prije sezone uragana koja kreće početkom lipnja.

Nadaju se da će otputovati na sjever i nastaviti istraživati ​​Karibe. Ali za sada stvari izgledaju neizvjesno, kazala je Elena za BBC, a prenosi Jutarnji list.

Ribolov kroz rupe u ledu i bogate nagrade privukli na hiljade učesnika

1
Ribici USA ‘ foto AFP

Više hiljada ribolovaca sudjelovalo na ovogodišnjoj, jubilarnoj 30. manifestaciji u Brainerdu u Minnesoti nazvanoj Jaycees Ice Fishing Extravaganza. Uprkos niskim temperaturama na jezeru Gull, svi su platili ulaznicu od 50 dolara i dva dana s puno entuzijazma pokušavali uloviti ribe kroz već pripremljene rupe u ledu.

Brojne nagrade najboljima dosegnule su vrijednost od čak 200.000 dolara, pa je uobičajeno da mnogi na jezero u hladnoj Minnesoti svake godine ne dolaze samo radi ribičije…

Spomenimo kako su prve dvije nagrade bile Fordov kamionet i ATV Polaris Sportsman 570, dok su vrijedna oprema i poklon kartice od 400 do 3000 dolara također ušle u nagradni fond.

(Ž. S.)

TO Tivat – Dan planete Zemlje

1

Međunarodni Dan planete Zemlje se obilježava 22. aprila svake godine, počev od 1970. godine u više od 190 zemalja svijeta. Ovaj datum su Ujedinjene nacije odredile kao dan borbe protiv ugrožavanja životne sredine, sa ciljem da se podigne svijest o ulozi čovječanstva u zaštiti prirodnog svijeta. U to vrijeme mnogi ljudi nisu bili svjesni pojave mnogih ozbiljnih ekoloških problema.

A da li smo ih svjesni danas?

Ove godine se obilježava 50. godišnjica ovog praznika. Svake godine se obilježavanju ovog dana dodjeljuje drugačija tema. Tema Dana planete Zemlje 2020. godine je klimatska akcija. Puno mogućnosti djelovanja protiv klimatskih promjena i kao najveći izazov u budućnosti za održavanje živog svijeta  opredijelilo je kao najaktuelniju temu za obilježavanje jubilarne godišnjice. Međutim, ove godine se cijeli svijet suočio sa pandemijom izazvanom virusom COVID – 19, koju nažalost možemo usko povezati sa obilježavanjem Dana planete Zemlje. Dok se cijeli svijet bori sa korona virusom, priroda je počela da se regeneriše. Na to nam ukazuju i neki od primjera: Venecija – gdje su ribe u kanalima ponovo vidljive zbog smanjenja saobraćaja, takođe i smanjen nivo zagađenja vazduha u mnogim velikim industrijskim gradovima u Evropi i Aziji… Dolazimo do zaključka da je bilo potrebno da se ljudi izoluju kako bi priroda ponovo počela da se obnavlja. Ipak je ljudski faktor taj koji je u neposrednoj vezi sa prirodom. Koliko prirodi dajemo, toliko nam ona vraća. Današnja situacija ukazuje na to, da smo ipak od prirodnih resursa više crpili nego što smo nadoknađivali.

Trenutno je svakako najbitnije zdravlje svih ljudi na planeti, da se izborimo sa novonastalom situacijom i izađemo iz nje kao pobjednici. Nakon ovoga pred nama je period oporavka po svim segmentima i kada se vratimo svakodnevnom životu, kao pojedinci shvatimo što je to što možemo najbolje ponuditi prirodi s očekivanjem da nam ona u budućnosti na najbolji naćin uzvrati.

I kao što poručuju iz Earth Day Network (Mreže Dana planete Zemlje): „Bez obzira gdje se nalazite, možete napraviti razliku. I niste sami, jer zajedno možemo spasiti Zemlju.” Danas, na portalu earthday.org, digitalno će biti obilježen Dan planete Zemlje kroz diskusije, digitalne akcije i performanse.

Turistička organizacija opštine Tivat je svake godine organizovanjem raznih akcija, kako u svojoj organizaciji, tako i podržavanjem od strane drugih organizatora obilježavala ovaj dan. Ove godine, zbog trenutne situacije pozivamo vas da virtuelno pratite sva dešavanja koja vam nudimo, a nakon smirivanja situacije zajedno pristupimo što bržem održivom obnavljanju turističke djelatnosti, kao najugroženije u ovom periodu. Naš glavni cilj je da sve aktivnosti koje realizujemo budu dugoročno dobre za ekonomiju grada, lokalnu zajednicu i životnu sredinu. I ovim priloženim videom dajemo naš mali digitalni doprinos obilježavanju Dana planete Zemlje.

Wizz Air produžio obustavu letova u zemljama regiona

0
wizz plane

Niskobudžetni prevoznik Wizz Air produžio je obustavu za svoje letove na većini tržišta u bivšoj Jugoslaviji zbog pandemije coronavirusa Covid-19. Prevoznik, koji je prvobitno planirao ponovno pokrenuti usluge iz regiona 1. maja, sada je odgodio većinu letova do sredine maja ili početka juna.

Dalje promjene ostaju moguće.

– Wizz Air se iskreno izvinjava zbog poremećaja koje bi zabrana putovanja mogla donijeti kupcima i uvjerava da su sigurnost i dobrobit putnika i posade glavni prioritet avionske kompanije, navodi se u izjavi kompanije.

Aviokompanija ostaje uvjerena u perspektive rasta nakon korone i rekla je da “u potpunosti očekuje održavanje svojih planova za rast kapaciteta u prosjeku 15% godišnje”, prenosi Ex-Yu Aviation.

Traže liberalizaciju saobraćaja i za teritoriju Boke Kotorske

11
Boka Kotorska panorama

Nacionalni koordinacioni tim – u sklopu odluke o popuštanju određenog broja restriktivnih mjera – juče je dozvolio i slobodno saobraćanje na liniji Tuzi-Podgorica-Danilovgrad, sa obrazloženjem da ove tri opštine predstavljaju jednu cjelinu.  Mi iz izborne liste “NAROD POBJEĐUJE” nemamo, naravno, ništa protiv toga; u situaciji kad je epidemija COVID-19 u Crnoj Gori pod kontrolom, vrijeme je da se mjere postepeno ukidaju.

Ono što je nama nejasno i neshvatljivo – to je da ista takva odluka o liberalizaciji saobraćaja nije donesena i za , tj. za saobraćanje na relaciji Budva-Kotor-Tivat-Herceg-Novi. Postojala su barem dva razloga da se odluka o slobodnom saobraćanju između bokeljskih opština donese u isto vrijeme (ako ne i prije) kad i odluka o liberalizaciji saobraćaja na liniji Tuzi-Podgorica-Danilovgrad:

  • neuporedivo manji broj inficiranih COVID-om 19  u Boki Kotorskoj nego u Podgorici, Tuzima i Danilovgradu  (i u apsolutnom broju, i u odnosu na broj stanovnika);
  • ništa manja geografska i poslovna povezanost  bokeljskih opština u odnosu na Podgoricu, Tuzi, i Danilovgrad.

“NAROD POBJEĐUJE” ocjenjuje da je ovo još jedan u nizu primjera  diskriminacije stanovnika Boke Kotorske od strane režima u Podgorici, i traži od NKT-a da odmah donese mjeru liberalizacije saobraćaja i između četiri bokeljske opštine.

Takođe, mislimo da je krajnje vrijeme da se dozvoli i rad knjižarama, buticima, i drugim manjim prodavnicama. Jedna mušterija u ovakvim radnjama sigurno manje utiče na mogućnost širenja zaraze nego redovi ljudi ispred supermarketa.

Dan planete Zemlje JP Morsko dobro ove godine obilježava “Web akcijom”

0
dan planete

Dan planete Zemlje, 22. april, obilježava se u svijetu ekološkim akcijama sa ciljem da se posveti pažnja očuvanju prirodnih resursa i životne sredine.  Već 20 godina Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ovaj datum obilježava akcijama čišćenja i uređenja morskog dobra u svim primorskim gradovima, a u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama.

Zbog nemogućnosti da to uradimo i ove godine, pozvali smo partnerske nevladine i obrazovne organizacije da Dan planete Zemlje obilježimo „web akcijom“ u okviru koje je pripremljeno 14  ekoloških video poruka. Pored Službe za održivi razvoj Javno preduzeća za upravljanje morskim dobrom (https://youtu.be/JH5_D_JibHU), ekološke video poruke povodom Dana planete Zemlje pripremili su: štićenici Dječjeg doma „Mladost“ iz Bijele (https://youtu.be/I82_d4_WQD4), Izviđački odred “24. Novembar” u saradnji sa PPU “Svetionik” i PPU “Bajka” iz Bar (https://youtu.be/CrisBGgWlsI) Mija Pavlovic, učenica OŠ “Orjenski Bataljon” iz Bijele (https://youtu.be/0nX0GRP7qBc), NVO Dramski studio BUDVA (https://youtu.be/UzOSluEQnZE), NVO ECOM iz Kotora  (https://youtu.be/FDBQ0bROROs) NVO “Green Net – Zelena Mreža” iz Budve  (https://youtu.be/nqg8wc3oZ_8), NVO Književna omladina Tivta (https://youtu.be/luCNSSwXmqc),  Izviđački klub “EHO” (https://youtu.be/CKrZR7FlEUU) Teodora Raičević iz JPU „Ljubica Jovanović Maše“ i Dragan Raičević učenik I razreda OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve (https://youtu.be/8iOKYH6LKPc),  Ljiljana Krstić i NVO Zrak sunca iz Herceg Novog (https://youtu.be/dY-rcjxrHl0), Samostalna Izviđačka četa “Tibor” (https://youtu.be/mlefPP5uisY), NVO Simply Eco Clean (https://youtu.be/m4E7VjFUVDY) i NVO “Green Home” (https://youtu.be/s72E0Cci3yo).

Ove kreativne i zanimljive ekološke video poruke mogu pogledati na YouTube kanalu (https://www.youtube.com/playlist?list=PLh7jmXQup-yW) i na Internet stranici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore www.morskodobro.com.

Italija: Kad utihne pjesma na balkonima…

0
Itlija – foto EPA

Nakon više od 22.000 smrtnih slučajeva povezanih s novim koronavirusom i više od mjesec dana karantene, kriza u Italiji uzima danak i u društvenom smislu jer ljudi sve više pate od stresa.

Oni koji se odvaže otići u supermarket bez maske riskiraju verbalni linč, a agresivni građani znaju s balkona zasipati uvredama i trkače, pak čak i roditelje koji šeću s djecom s invaliditetom, piše EUobserver.

Karantena neizbježno pogoršava i neriješene probleme, kao što su obiteljsko nasilje i prenapučenost zatvora.

Nervozni i preplašeni

Ulice su jezivo tihe. Tišina vlada u urednim i čistim četvrtima Vicenze i Padove, gradovima koji spadaju među najbogatije na sjeveru Italije.

Jednako je i u mnogim drugim talijanskim pokrajinama, kazali su stanovnici Lombardije, Pijemonta i Emilije Romagne u telefonskim razgovorima za EUobserver.

Paolo je umirovljenik iz Padove.

Gotovo svaki dan izlazi iz kuće kupiti novine svojoj supruzi. “Sjećam se poslijeratne Italije. Bila je razorena, bili smo siromašni i gladni. Znao sam skupljati puževe i loviti žabe u prirodi kako bih donio kući nešto za jelo. Ali ljudi nisu bili toliko nervozni i preplašeni”, rekao je.

Po ispitivanju koje su proveli Institut Piepoli i Talijansko udruženje psihologa, 80 posto Talijana pod stresom je zbog karantene.

Ova će godina biti ‘annus horribilis’ za talijansko gospodarstvo.

Milijuni Talijana već imaju financijskih poteškoća, a lokalni tisak piše da se ispred zalagaonica stvaraju dugi redovi ljudi u nevolji. Ostavljaju satove, narukvice i nakit kako bi posudili novac za kupnju namirnica.

Ranjive skupine

Skupina Afrikanaca beskućnika danima je boravila u parku kod kolodvora u Vicenzi. Amadou je jedini ostao; ostali su “otišli u Veronu ili Milano jer je ondje lakše pronaći nešto za jelo na ulici”.

Hashtag #IoRestoaCasa (#Ostajem doma) sada je jedan od najpopularnijih u zemlji. Ali što s onima koji nemaju dom, kao što je Amadou?

Beskućnici su posebno ranjivi, upozorava Riccardo Noury, glasnogovornik organizacije Amnesty International Italia.

“Izloženi su visokom riziku od infekcije, a ako se razbole mogu imati problema žele li zdravstvenu skrb”.

Migranti i Romi koji žive u lošim higijenskim i stambenim uvjetima također su izloženi riziku, rekao je, kao i prekarni radnici.

“Oni su disproporcionalno pogođeni mjerama izolacije, ali nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu: ostaju bez plaća i nemaju pravo na plaćeno bolovanje”, kaže Noury.

Pogođena i srednja klasa

Srednja klasa također je prestrašena. Francesco (nije njegovo pravo ime) mladi je poslovni odvjetnik.

“Moj odvjetnički ured ima sve manje posla”, rekao je EUobserveru. “Partneri su zabrinuti, i ako budu morali ‘rezati glave’, prvi koji će otpasti bit ćemo mi mladi”.

Francesco se ne boji gladi (živi s roditeljima koji su pripadnici srednje klase), ali već je morao smanjiti troškove.

“Trebao sam ove godine kupiti nov automobil, ali morao sam od toga odustati”.

Njegovi roditelji, dodaje, planirali su praznike u Nici, ali vjerojatno će ostati kod kuće.

Strah za egzistenciju

Luca Pezzullo psiholog je iz Padove specijaliziran za psihološke posljedice kriznih stanja. Po njegovu mišljenju, Talijani su se prilično dobro prilagodili karanteni.

Sada su “bijes i anksioznost uglavnom fokusirani na to hoće li imati dovoljno sredstava za život, neizvjesnost u vezi radnog mjesta, školovanja djece”, rekao je.

Zabrinutost izaziva anksioznost, a anksioznost donosi nesanicu, razdražljivost i agresiju: sve to može dovesti do svađa i sukoba.

Obiteljsko nasilje 

Za žene koje žive s nasilnim suprugom ili partnerom, situacija je dramatična.

“Nasilje nad ženama je raširen, ozbiljan i jako izražen kulturni fenomen u Italiji, premda je u skladu sa svjetskim podacima”, objasnila je Elena Biaggioni, odvjetnica koja se bori protiv rodno uvjetovanog nasilja i koordinatorica je odvjetnika nacionalnog udruženja centara za borbu protiv obiteljskog nasilja D.i.Re.

“Nije stvar u tome da karantena potiče obiteljsko nasilje, zlostavljači zlostavljaju neovisno o tome. Ali u izvanrednoj situaciji zbog koje ljudi moraju ostati kod kuće takve se situacije pogoršavaju”

Osim fizičkog, postoji i problem psihičkog nasilja.

Recentni podaci koje su objavili talijanski centri za borbu protiv obiteljskog nasilja alarmantni su.

Nacionalna karantena proglašena je 9. ožujka, a od 2. ožujka do 5. travnja zahtjevi za pomoć povećali su se za 74 posto u odnosu na mjesečni prosjek iz 2018.

Balkonski šerifi

Balkoni više gotovo nisu pozornica za pjevanje, koncerte i čitanje pjesama.

Umjesto toga, postaju idealna pozicija za tzv. “šerife s balkona”. Neki Talijani provode slobodno vrijeme prijavljujući policiji ljude koji hodaju ulicom bez maske ili susjede koji prečesto šeću psa, pa čak i roditelje koji vode djecu s invaliditetom u park.

U nekim regijama, Lombardiji na primjer, komentatori tvrde da ljudi koji ne poštuju pravila o izolaciji postaju žrtveni jarci za propuste lokalnih političara u upravljanju koronakrizom.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Serena Valorzi kaže da se ljudi mogu zamisliti na tuđem mjestu kad im je dobro.

“Puno je teže biti bistre glave i empatičan kada prevladaju neugodne emocije kao što su bijes, tuga ili anksioznost i kada duboke emocionalne potrebe, kao što su sloboda i sigurnost, nisu ispunjene”, objasnila je.

“Karantena je najbolji primjer nepostojanja slobode i sigurnosti”.

Prenapučeni zatvori

I dok su ljudi sve manje tolerantni prema, kako mnogi govore, “kućnom pritvoru”, situacija je daleko gora za prave zatvorenike, njih gotovo 58.000. Prenapučenost je dugogodišnji problem talijanskog zatvorskog sustava.

“Prije izbijanja epidemije koronavirusa, zatvorenici su prigovarali da imaju premalo prilika za prekvalifikacije i izobrazbu”, rekao je Alessio Scandurra, koordinator opservatorija za praćenje uvjeta života u zatvorima, Udruženja Antigona iz Rima.

“Sada su zabrinuti zbog zaraze, boje se. Malo je važnih resursa protiv širenja zaraze, kao što su sapuni i maske, a zatvorenika je previše”.

14. Tivatska regata UNA Montenegro Cup seli se u virtelni svijet

0
Virtuelna regata

Tivatska regata UNA Montenegro Cup, navigacijska regata krstaša koja je prerasla u multikurtularni dogadjaj koji otvara turističu sezonu u Tivtu, bila je planirana za vikend pred nama.  Uslijed mjera Nacionalnog koordinacionog tijela  za borbu protiv pandemije corona virusa koje su na snazi, Tivatska regata UNA Montenegro Cup svoje 14. izdanje  seli u virtuelni svijet.

JK Delfin i UNA Montenegro organizuju Virtuelnu Tivatsku regatu UNA Montenegro Cup u saradnji sa kotorskim jedriličarem Filipom Franovićem koji je i host i organizator. Filip  je kreirao virtuelnu Boku Kotorsku i omogućio da se takmičenje održi na istom regatnom polju na kom se zapravo jedri Tivatska regata – Ponta Seljanovo – Gospa od zdravlja – Ralo – Peraška ostrva – Ponta Seljanovo.

U petak 24. i subotu 25. aprila jedre se kvalifikacione regate, dok će se glavna regata  održati u nedjelju 26. aprila. Prijave za regatu su otvorene putem e-maila delfin.jk@gmail.com ili ulaskom u Viber grupu klikom na link: Virtuelna tivatska regata do četvrtka, 23.aprila u 19h, kada će prijavljeni učesnici dobiti šifru za pristup.

Učesnici treba da preuzmu sa interneta besplatnu verziju igrice VirtualSkipper 5, kreiraju lični profil te odaberu opciju “Multiplayer” i potom server pod imenom “Virtuelna Tivatska Regata – Una Montenegro Cup”. Na ovom virtuelnom takmičenju primjenjuju se pravila WS NPC. Maksimalan broj jedrilica koje startuju regatu je 25. Ukoliko se prijavi više učesnika, jedriće se više regata, a za plasman u finale takmičenja biće bodovano jedreno vrijeme.

Jubilej 170 godina rada Srednje pomorske škole Kotor (22. april 1850 – 22. april 2020)

7
Veljko Botica – foto Boka News

Rano je jutro, 22. april 1850, sunce se još skriva iza ponosnog Lovćena čije litice čuvaju grad Kotor, grad je još sanjiv i ušuškan unutar svojih kamenih zidina.

Usnuli grad, njegove uske ulice i popločane pjace, budi zvuk zvona… Odzvanja školsko zvono iz porte Franjevačkog manastira, pozivajući pet učenika Srednje pomorske škole na njihov prvi čas.

Svanuo je i taj dan kada će viševjekovna privatna školska praksa prerasti u državnu školu, a na osnovu potreba naroda bokeškog da se nauči navigavat kako bi brod sigurno vijađat mogao.

More, jedini put Bokelja u neizvjesnost i avanturu, puno je toga uzelo, ali je mnogo više dalo narodu Boke. Neraskidiva je veza mora i Bokelja, jutra i večeri počinjali bi uz more, budili bi se uz valove i miris mora, odlazili bi na počinak pogleda opčinjenog zalaskom sunca na horizontu.

Dugo su sreske vlasti drevnog Kotora trazile od austrijske vlasti da se otvori pučka škola, da bi 23. septembra 1849. godine car Franc Jozef napisao Ukaz o njenom osnivanju…

Pomorska škola i Gimnazija Kotor

Datum je 22. april 2020. opet je rano jutro, a prošlo je 170 godina. I dalje se sunce bori da preskoči Lovćen kako bi ugledalo skoro is ti onaj drevni Kotor…

Na prvi pogled, nije se previše toga promjenilo… ali ipak jeste. Mjenjale su se granice, države, jezik, ljudi i brodovi, mjenjale su se potrebe i mjenjala se na određeni način i ljubav prema moru.

Ono zvono i dalje stoji u porti, ali odavno ne zvoni…zvonila su druga zvona  pozivajući mnogobrojne generacije Pomorske škole u raznim zgradama, stavarajući slavne pomorce koji su nosili slavu bokeškog pomorstva širom svijeta.

Sto sedamdeset godina kontinuiteta je tradicija vrijedna velikog respekta u bilo kojoj oblasti čovjekovog stvaralaštva, a posebno u obrazovanju. Ujedno, godine kontinuiteta su izraz i potvrda temeljne čovjekove potrebe kroz vjekove, potrebe koja se praksom iskušavala i dokazivala, donoseći dobrobit za ukupno društvo.

Vođena prekaljenom stručnošću morskih vukova, Škola je uspješno odolijevala izazovima svih vremena, neumorno stvarajući sve više i više stručnih kadrova koji su željno očekivali da ih u praksi oblikuju more i brod. Na svakom moru svijeta,  stupajući na sva njegova kopna, naši pomorci su bili istinski ambasadori svoga kraja i države.

Njih preko 10 hiljada prošlo je kroz đačke klupe, razvijajući svoju želju da ovladaju vještinama i znanjima kojima će prkositi morskim čudima, ali ih i istovremeno poštovati i vraćati im se sa velikom ljubavlju.

170-godina Pomorske škole Kotor

Bogata sačuvana arhivska građa i školska monografija, svjedoče o vremenu, ljudima, moru i brodovima. Svi oni koji su prošli kroz školske klupe, katedre i zbornice, sa ponosom se odnose na činjenicu da su bili dio najstarije državne srednje škole na Balkanu čije  školsko zvono u kontinuitetu zvoni 170 godina.

Škola je nastavila da radi i danas, u uslovima koje diktira pandemija koronavirusa, u uslovima kada se nad čitavim svijetom nadvila sjena brige za očuvanje zdravlja. Učenici/ce i profesori/ce marljivo obavljaju svoje zadatke čvrsti u namjeri da pomognu jedni drugima i da nastave tradiciju čiji su dio, svjesni da su zdravlje i znanje temelji napretka čovječanstva, uvjereni da će uspješno prebroditi i ovaj izazov kao što su njihovi prethodnici uspješno umjeli prebroditi izazove svog vremena.

Sa ponosom podsjećamo na značaj  22. aprila 1850. godine za obrazovanje pomoraca, uz žaljenje  što ne možemo Jubilej rada Škole da proslavimo onako kako smo zamislili, zajedno, u školskoj zgradi i na relaciji Perast – Kotor, ali  isto tako i uz obećanje da ćemo proslavu Jubileja organizovati po planu i na opštu radost bivših i sadašnjih učenika/ca, zaposlenih/ca i brojnih uzvanika/ca čim se za to stvore uslovi, čim više ne bude opasnosti po opšte zdravlje građana.

Do tada, Srednja pomorska škola šalje pozdrave i podsjeća da je tu i da će još du go voditi računa o dobrobiti zajednice koja u moru i brodovima vidi svoju budućnost.

U Kotoru, 22. aprila 2020.

direktor Veljko Botica