Još 41 putnik na japanskom kruzeru zaražen je koronavirusom, čime je u petak ukupna brojka zaraženih porasla na 61, a testiranje hiljade putnika se nastavlja.
Kruzer Diamond Princess s 3.700 putnika u karanteni je od pristanka u luku Yokohama u ponedjeljak nakon što je koronavirus otkriven muškarcu koji se u siječnju u Hong Kongu iskrcao s tog broda.
Testirano je 273 ljudi, od kojih je 61 osoba pozitivna na koronavirus. Testirani putnici su pokazivali simptome ili su bili u bliskom kontaktu s osobama koje su razvile simptome, navodi ministarstvo zdravstva.
Ministar zdravstva Katsunobu Kato rekao je na konferenciji za medije da je među 41 novim slučajem 21 putnik iz Japana.
Dodatna testiranja provest će se ako ostali putnici počnu pokazivati simptome bolesti.
Pacijente će prevesti u bolnice u Tokiju i susjedne gradove.
“Malo sam tjeskobniji zbog potvrde novih slučajeva”, rekao je 43-godišnji putnik iz Hong Konga koji se na brodu nalazi sa svojom obitelji.
Amerikanka Ashley Rhodes-Courter, čiji su roditelji zarobljeni na kruzeru, nada se da će američke vlasti pomoći u evakuaciji njezinih roditelja.
“Svi udišu kontaminirani zrak pa bi se svi mogli zaraziti”, rekla je Rhodes-Courter.
Stručnjaci navode da se virus može prenijeti kašljanjem i kihanjem zaražene osobe, ali i širiti preko kontaminiranih površina.
Na kruzeru se nalazi i šestero hrvatskih državljana, a zasad nije poznato nalaze li se među zaraženima.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić prisustvovao je 68. molitvenom doručku u Vašingtonu, čiji je domaćin i govornik bio američki predsjednik Donald Tramp.
-Bila je ovo prilika da brojne sagovornike na jednom od najznačajnijih skupova upoznam sa državom i gradom iz koga dolazim i svim potencijalima sa kojima raspolaže Herceg Novi. Sa druge strane, svi sagovornici iz reda političara, diplomata, biznismena, ne samo iz SAD, nego i čitavog svijeta izrazili su veliko interesovanje da posjete Herceg Novi, što će većina i učiniti već tokom ove godine, poručio je Katić.
Ovogodišnjem Nacionalnom molitvenom doručku, na koji je Katić pozvan drugi put zaredom, prisustvovalo je više od 3000 međunarodnih gostiju iz više od 140 zemalja svijeta.
Tokom posjete Vašingtonu na poziv ambasadora Crne Gore, predsjednik Opštine boravio je i na prijemu u Ambasadi Crne Gore, koji je organizovan za delegaciju iz Crne Gore koja je prisustvovala molitvenom doručku.
Katić na molitvenom doručku
Takođe, tokom boravka u Vašingtonu predsjednik Opštine se susreo i sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko primorske, na čelu sa Vladikom Metodijem, koji su takođe imali intezivne aktivnosti u Senatu i Kongresu, kako bi upoznali svoje sagovornike o aktuelnom položaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tom prilikom poslali zajedničku poruku sa Kapitol Hila za odbranu svetinja u Crnoj Gori.
Tokom sjutrašnjeg dana predsjednik Opštine prisustvovaće i molebanu koji će predvoditi episkopi istočnoamerički Irinej i dioklijski Metodije i tom prilikom imati sastanke i razgovore sa našim brojnim iseljenicima u SAD-u.
Hrvatska pošta prestala je da dostavlja male pakete iz Kine, u kojoj se pojavio koronavirus, tako da je trenutno više od 250.000 naručenih paketa na čekanju, prenosi Poslovni dnevnik.
– Iako su avio-prevoznici prvenstveno zbog putnika obustavili letove, ni pošiljke ne mogu do Hrvatske – pojašnjavaju u Hrvatskoj pošti i navode da poštanske pošiljke iz Kine u Hrvatsku dolaze isključivo avio-prevozom.
Hrvatska pošta prvo je objavila da je od KLM-a, Lufthanse LH i Turkish Airlinesa dobila obavještenje da su zbog prevencije širenja koronavirusa obustavili letove za Kinu do daljeg i da će se to odraziti na dostavu paketa.
To znači da mali paketi naručeni preko AliExpresa iz Kine u ovom trenutku neće moći da budu isporučeni. Od subote do utorka više od 100.000 paketa koji bi trebalo da budu isporučeni kupcima u Hrvatskoj ostalo je u skladištima u Kini.
Do kraja ove sedmice ta brojka će se popeti na oko 250.000 paketa i neće se smanjivati sve dok se ne uspostave avio-linije ili dok kineski trgovci ne preusmjere dostavu na brodski kontejnerski promet.
– Iz Kine na mjesečnom nivou pristiže oko milion pošiljki, a ukupan broj paketa posljednjih godina kontinuirano raste, čak do 20 odsto godišnje – kažu u Hrvatskoj pošti.
Navode da je to direktna posljedica rasta e-trgovine.
Opštinska izborna komisija Tivta održala je juče prvu sjendicu nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović redovne lokalne izbore u tom gradu raspisao za 5.april.
OIK kojoj predsjedava Marija Sijerković (DPS) utvrdila je izborni kalendar, odnosno rokove za sprovođenje izbornih radnji. Prema tom dokumnetu, rok za podnošenje izbornih listi za odbornike koji će se birati u novom sazovu Skupštine Optine Tivat počinje 23.februara i traje do 11.marta.
Birački odbori po izbornim mjestima biće imenovani najkasnije 10 dana prije datuma održavanja izbora, odnosno najkasnije do 26.marta.
OIK će zbirnu izbornu listu utvrditi i proglasiti najkasnije do 21.marta.
U aktuelnom sazivu SO Tivat koji broji 32 odbornička mjesta, DPS sama raspolaže sa natpolovičnom većinom jer ima 17 odbornika. Sa DPS u vladajućoj koaliciji koja od aprila 2016.upravlja Tivtom su i SD sa 4 i HGI sa 2 odbornika. Opoziciju čine SDP, SNP i Tivatska Akcija kjoe imaju po dva, odnosno DSS, Bokeški Forum i Arsenal za Tivat sa po jednim odbornikom.
Projekt Kupari I. hotel Zagorje u Kumrovcu te pulske lokacije Hidrobaza, Muzil i Saccorgiana neki su od zadnjih turističkih projekata još u nadležnosti Ministarstva državne imovine, čija realizacija dosta ovisi i o odlukama na lokalnoj razini te njezinoj saradnji sa državom, ocjena je ministra Marija Banožića.
Početak realizacije tih projekata očekuje se već više godina, a iako su za neke već provedeni javni pozivi, pa za neke i nađeni investitori, s već definiranim rokovima završetka i stavljanja u funkciju, ipak se nijedan od njih nije riješio, a neki su i ostali na ‘mrtvoj tački’.
Napominjući da su te lokacije i objekti na njima neiskorištena državna imovina, a ujedno i veliki investicijski potencijal, ministar Banožić za Hinu ističe da pripremom tih projekata, posebice u Istri, Ministarstvo državne imovine potiče lokalne i regionalne projekte, sudjeluje u revitalizaciji lokalnih zajednica, potičući bolju iskorištenost EU fondova, kao i ukupno investicije i nova radna mjesta.
“Ništa se ne događa samo po sebi niti po inerciji, pa tako neće ni ovi projekti, jer iza svakog uspjeha stoji puno truda i suradnje, pogotovo u turizmu. Stoga je tu vrlo važna komunikacija i suradnja državnih i lokalnih vlasti, koja u nekim slučajevima izostaje, što često dovodi i do zastoja u realizaciji pojedinih projekata”, smatra Banožić.
Kupari – početak radova moguć u 2021.?
Već par godina početak realizacije čeka projekt Kupari I. u Župi Dubrovačkoj, za kojeg se investitor, tvrtka Avenue ulaganja (iza koje stoji ruski kapital), našao još 2015., što je prihvatila i tadašnja Vlada, te je taj projekt, prema tadašnjim prvim najavama, trebao biti dovršen i prve goste primiti u
2020. No, to se nije dogodilo, niti su tamo počeli neki veći radovi, a za koje ministar Banožić vjeruje da bi mogli početi iduće godine.
“Kupari su vrijedan hotelski kompleks koji je potreban hrvatskom i dubrovačkom turizmu, a još se čeka osnovni dokument za njegovu realizaciju Urbanistički plan uređenja-UPU, koji donosi lokalna samouprava odnosno Općina Župa Dubrovačka. Općina, koliko znamo, upravo provodi završnu fazu postupka za donošenje UPU Kupari I. koji će, kako najavljuju, završiti do kraja siječnja”, ističe ministar.
I tu podsjeća na ugovor koji su sklopili RH i tvrtka Avenue ulaganja za realizaciju tog projekta, te da je investitor ispunio sve dospjele obaveze iz tog ugovora, a ono što nije sklopljeno su ugovori o raspolaganju nekretninama u vlasništvu RH i pomorskim dobrom u obuhvatu projekta, jer se za to još nisu ispunili uvjeti, budući da je pretpostavka za njihovo sklapanje ishođena lokacijska dozvola i koja se može izdati samo temeljem UPU Kupari I.
“Nakon donošenja UPU Kupari I. počinju teći rokovi u kojima investitor treba ishoditi lokacijsku pa građevinsku dozvolu za gradnju, a stupanjem na snagu UPU-a investitor ima obvezu u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu ugovor s hotelskim operaterom koji će upravljati ovim kompleksom”, kaže ministar Banožić.
Hotel u Kumrovcu ponovo na Vladu
Kako do kraja prošle godine tvrtke Zhongya nekretnine d.o.o., iza koje stoje kineski investitori, za kupnju hotela Zagorje u Kumrovcu (bivša politička škola) nije uplatila novac ni nakon dva produljenja roka, ministar najavljuje da će hrvatska Vlada odlučiti o daljnjem raspolaganju tom nekretninom na
jednoj od idućih sjednica s obzirom da je procijenjena vrijednost te nekretnine viša od 7,5 milijuna kuna.
Slijedom Vladine odluke, Ministarstvo državne imovine natječaj za tu prodaju provelo je tijekom 2019., tražeći za tu nekretninu 11,96 milijuna kuna, a jedina ponuda, koja je i prihvaćena, bila je sa iznosom od 14,09 milijuna kuna od kineskih investitora koje je predstavljala Jiang Yu. Produljenje roka
za plaćanje ugovorenih obveza su tražili, zbog, kako su naveli, trenutno nepovoljne političke situacije između Posebne upravne regije Hong Kong i Republike Kine, i zbog toga otežanog prijenosa novca.
“Ministarstvo državne imovine je uvažilo te razloge, no kako nisu platili ni do prvog roka, do 11. studenog 2019., a potom ni do drugog, do 31. prosinca 2019., Ministarstvo je zadržalo jamčevinu od 598 tisuća kuna, te će se na Vladi vidjeti što će biti dalje s time”, objašnjava ministar.
Pulske lokacije Hidrobaza, Muzil i Saccorgiana najviše ovise o lokalnoj razini
Za realizaciju turističkih i drugih projekata na te tri pulske lokacije, za što već postoje prihvaćeni planovi, također je iznimno važna suradnja državnih i lokalnih vlasti te njihova komunikacija, koja u ovim slučajevima, kako ocjenjuje ministar, izostaje.
“Iako s ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave imamo dobru komunikaciju, ona najviše izostaje upravo u ovom slučaju, zato što pulski gradonačelnik Boris Miletić, u medijima plasira dezinformacije i iznosi neutemeljene činjenice, dovodeći tako u pitanje točno informiranje javnosti, ali i
realizaciju projekata vrijednih gotovo 3 milijarde kuna”, kaže ministar Banožić.
Navodi i da su za projekt Hidrobaza utvrđene sve činjenice i donesene odluke i Vlade i Gradskog vijeća Grada Pule o utvrđivanju uvjeta i objavi međunarodnog javnog poziva za dostavu ponuda za realizaciju projekta, koji je i objavljen u lipnju 2019., no do roka, 1. listopada 2019., nije stigla nijedna
ponuda.
“U pripremi tog javnog poziva u nekoliko se navrata sugeriralo Gradu Puli da će isključivanje mogućnosti koncesije na pomorskom dobru kao sastavnog dijela turističko-ugostiteljske ponude na kopnenom dijelu projekta, umanjiti atraktivnost projekta, kao i da se u projekt uključi dio pomorskog dobra i da se za taj dio propišu razni sadržaji i aktivnosti na plaži i u akvatoriju, no Grad Pula na to nije pristao”, otkriva Banožić, dodajući da, iako nije bilo ponuda na javnom pozivu, bilo je iskaza interesa tvrtki Valamar Rivijere i francuskog Bouyguesa.
S predstavnicima Bouyguesa se i razgovaralo, kada su rekli da je jedan od razloga ne javljanja na javni poziv neuključivanje pomorskog dobra u obuhvat projekta, zbog čega su iz Ministarstva državne imovine oko tog tražili i mišljenje resornih ministarstava, odnosno treba li za ponovljeni javni poziv mijenjati uvijete. Na to su se, kako kaže ministar Banožić, očitovali da nema smisla objavljivati novi javni poziv ako se neće mijenjati uvjeti, a to je prvenstveno pitanje uključivanja pomorskog dobra u obuhvat projekta i produljenje roka osnivanja prava građenja sa 50 na 99 godina.
“S time je upoznat i pulski gradonačelnik, koji i dalje ne pristaje da se u natječaj za koncesiju uvrsti i plaža Hidrobaza. No, ako investitor želi graditi hotel naravno da želi imati i dio plaže zbog atraktivnosti objekta te investitorima treba nešto ponuditi da bi investirali, a ne oduzimati”, smatra Banožić.
Za projekt Saccorgiana također se, kako dodaje, čeka očitovanje Grada Pule na tzv. Procjembeni elaborat koji je Ministarstvo poslalo Gradu Puli u srpnju 2019., za kojeg je gradonačelnik jednom izjavio da za to prvi puta čuje.
Projekt Muzil je također na čekanju, jer je više od trećine tog područja pod zaštitom kao kulturno dobro te prije bilo kakvog daljnjeg postupanja i donošenja odluke, treba izraditi konzervatorsku podlogu sa rješenjem o načinu upotrebe zaštićenih objekata, a potom i realizacije tog projekta.
“Izrada te konzervatorske podloge je u tijeku, a kako je prostor Muzila izuzetno zahtjevan u prostorno planskom aspektu i podrazumijeva temeljitu multidisciplinarnu analizu prije donošenja odluke o načinu realizacije projekta, proći će još neko vrijeme dok se ne bude moglo krenuti u realizaciju”, zaključuje Banožić.
Slijedom naših neslužbenih, ali vjerodostojnih izvora, na kruzeru „“ za sada nema novih slučajeva putnika i/ili članova posade broda pozitivnih na testiranju za koronavirus, javlja pomorac.net
Putnički brod je u karanteni na jednom od lučkih terminala u Hong Kongu, nakon što su tri osobe prevezene u bolnicu sa sumnjom na zarazu koronavirusom. Lučki je terminal, prema istom izvoru, potpuno odsječen od ostatka luke. Isto tako, nikome nije dozvoljen izlazak s broda kao niti ikakav istovar.
Karantena bi trebala trajati do 11. februara, pod uvjetom da na brodu ne bude novih slučajeva osoba zaraženih koronavirusom.
Svi članovi posade i putnici pod stalnom su kontrolom, a ako se, eventualno, u narednim danima uspostavi da je netko ipak pozitivan na koronavirus, karantena će se produžiti na idućih 14 dana.
U dvije lavine koje su se jedna za drugom sručile u istočnoj Turskoj poginla je 41 osoba, uglavnom među spasiocima, objavili su zvaničnici novi bilans, javlja AFP.
Prva lavina dogodila se u utorak uveče u mestu Bahdžesaraj u provinciji Van, na granici s Iranom, zatrpala je kombi sa oko petnaest ljudi, pet je poginulo, osam je povređeno a dve osobe su se vodile kao nestale.
Na mjesto nesreće upućeno je oko 300 spasilaca i meštana da pokušaju da pronađu nestale. Juče oko podne udarila je druga lavina na istom mestu dok su operacije potrage bile u toku.
Vladina agencija za katastrofe (AFAD) saopštila je juče da su 33 osobe, među kojima brojni spasioci poginuli u drugoj lavini, što je na 38 podiglo broj mrtvih u dva snežna obrušavanja.
Agencija je danas objavila novi bilans 41 poginuli pošto su pronađena još tri tela na mestu nesreće.
Potraga se nastavlja za dvema osobama koje se vode kao nestale, javila je privatna agencija DHA.
Oblast gde su se dogodile dve lavine je planinska zona koja se nalazi u istočnom kraju Turske, teško dostupnom i gde su zimi teški klimatski uslovi.
Izvršni odbor Turističke organizacije Tivat (TOT) u četvrtak je razmatrao i prihvatio ostavku direktorice TO Tivat Gabrijele Glavočić koju je podnijela iz razloga privatne prirode.
Izjašnjenje o izboru vršioca dužnosti direktora TOT odloženo je za sjednicu u petak, 7. februara u 10 časova. Članovi IO predložili su da se kandidat za vd direktora TOT predstavi Odboru na sjutrašnjoj sjednici.
Glavočić se na sjednici zahvalila članovima Izvršng odbora na kvalitetnoj saradnji i profesionalizmu.
“Svi zajedno smo uticali na izvanredne rezultate u turizmu i Tivta i Crne Gore, i vjerujem da će taj rast biti nastavljen i u budućnosti“, kazala je Glavočić.
TOT Press – Gabrijela Glavočić
Odbor je konstatovao da su rezultati ljetnje turističke sezone i efekti novogodišnje manifestacije „Zimska bajka 2020“ bili veoma pozitivini i očekivanja da će rast biti nastavljen i u budućem periodu.
Izvršni odbor TOT je obavezan da raspiše konkurs za izbor direktora Turističke organizacije. Javni oglas će trajati 30 dana nakon čega slijedi izjašnjenje o prijavama pristiglim na konkurs.
Opština Tivat će za javne nabavke ove godine utrošiti ukupno 6.155.900 eura – navodi se u Planu javnih nabavki lokalne uprave Tivta za 2020.
Od toga će najviše novca i to 5.855.000 eura biti potrošeno za radove, za usluge će iz gradskog budžeta niti isplaćeno 1,72 miliona, a za nabavku roba 128.900 eura.
Što se nabavke roba tiče, administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) namjerava da potroši 45 hiljada eura za kupovinu i isporuku „zaštitnih saobraćajnih ograda“, 32.200 eura za kupivinu goriva, a nabavka kancelarijskog materijala za rad opštinskih činovnika koštaće 23.700 eura, tek neznatno manje od 28 hiljada eura koliko će Opština izdvojiti da kupi školske udžbenike za svu tivatsku djecu koja će ove godine pohađati prva tri razreda osnovne škole.
Najskuplji na popisu radova koje će lokalna uprava Tivta preduzeti ove godine je prva faza jedne od dvije dionice budućeg glavnog gradskog bulevara u ukupnoj dužini 4,3 kilometra od ulaza u Tivat kod aerodroma do Bokeljske ulice na Seljanovu.
Za tu prvu fazu predviđeno je 3 miliona eura a tender za izvođača će se, kako je planirano, rapisati u maju. Za izgradnju prve faze MR 2 nove pristupne saobraćajnice kompleksu Luštica Bay u Krtolima planirano je 1,3 miliona eura, dok je za drugu fazu izgradnje obalnog šetališta Belani opredijeljeno 600 hiljada eura. Prva faza nove saobraćajnice na Donjem Sekjanovu koštaće 230 hiljada eura, dok će za rušenje sporstke dvorane na Župi i pripremu terena za gradnju modernog novog sportskog kompleksa biti izdvojeno 300 hiljada eura. Istu toliku sumu lokalna uprava će iz gradskog budžeta izdvojiti za građevinske radove na objektima OŠ „Drago Milović“ i Srednje škole „Mladost“ aako to nije njena, već zakonska obaveza Ministarstva prosvjere koje uporno već godinama izbjegava da ulaže u tivatske prosvjetne ustanove.
U Planu javnih nabavki za ovu godinu sa iznosom od 90.000 eura je i već legendarni projekat izmještanja dva stuba dalekovoda u Gradiošnici kako bi se oslobodio opštinski plac za izgradnju Vatrogasbog doma. Tivatska Opština to izmještanje dalekovoda najavljuje već šest godina za redom, ali nikako ne uspijeva da od CEDIS-a izdejstvuje dozvolu da to učini, pa se u ovdašnjoj javnosti ovako simbolični i smiješno mali projekat, već po dinamici realizacije šaljivo dovodi u istu ravan sa prvim crnogorskim autoputem koji košta preko milijardu eura.
Što se usluga tiče, Opština Tivat će ove godine izdvojiti ukuono 60 hiljada eura za plaćanje zaštitarskih službi koje će obezbjeđivati novu i staru zgradu tivatske lokalne uprave, dok će upola manje koštati izrada softvera za realizaciju projekta tzv. elektronske pisarnice u Opštini. Usluga izrade tzv. seniorske kartice kakve će se dijeliti najstarijoj polupaciji Tivta koštaće 20 hiljada, dok će za izradu razne projektne dokumentacije Opština ove godine utrošiti ukupno 50 hiljada eura.
Milica Janković laureatkinja je ovogodišnjeg 53. Hercegnovskog zimskog salona. Žiri za dodjelu nagrada u kome su bili istoričari umjetnosti Ljiljana Zeković ( predsjednica) , Petar Ćuković i Bogdan Musović nsa 700 eura nagradili su njen rad “Kutija”
Druga nagrada u iznosu od 500eura pripala je umjetnici Andreji Kulundžić za rad “Bosanci van” , a treća u iznosu od 300 eura dobila je umjetnica Ivanka Vana Prelević za rad “Sjećanje”
Selektorka, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić odabrala je radove 23 umjetnika iz Slovenije i Crne Gore za izlaganju na ovogodšnjem Salonu. Otvaranje je predviđeno večeras u 19 sati u Galeriji Josip Bepo Benković.
