Uspjeh jedriličara Delfina na Europa Cupu

1
Ilija – Hvar

Jedriličari iz Crne Gore, iz kluba Delfin iz Tivta izborili su se za mjesto na pobjedničkom postolju u klasi Laser 4.7 i Laser Standard  na Europa Cupu  odžanom na Hvaru u organiziaciji JK Zvir, gdje se po jakoj buri i hladnom vremenu takmičilo više od 100 jedriličara iz 12 država.

Ilija Marković je u olimpijskoj klasi Laser Standard osvojio prvo mjesto u konkurenciji jedriličara do 19 godina, drugo u konkurenciji do 21 godine, a četvrto u generalnom plasmanu.

NIkola – Hvar jedrenje

Nikola Golubović je u klasi Laser 4.7. dominirao na Hvaru. Osvojio je tri zlatne medalje. Bio je najbolji u generalnom plasmanu, bio je najbolji u konkurenciji jedriličara do 16 i do 18 godina.

Stefan Anđelić i Danilo Jončić su u klasi Laser Radial koja je uvodna klasa za olimpijsku, Laser Stanard bili veoma dobri. Anđelić je posle četiri dana jedrenje i pet regata zauzeo 21,  a Danilo Jončić 24. mesto.

europa cup hvar nagrade

Sjajan kraj sezone za jedriličare iz Crne Gore, koji su iza sebe ostavili uspješnu godinu ispunjenu uspjesima i punim jedrima idu napred  u osvajanje novih. Istovremeno, sjajna je i najava za 2020. godinu u kojoj će Crna Gora i Tivat biti domaćini Evropskog prvenstva u olimpijskim klasama Laser Standard i Laser Radial za jedriličare do 21 godine. Smotra najboljih jedriličara Evrope održaće se od 6. do 13. juna.

Tivat – uz nastup Lexington benda i Miligrama dočekali 2020. godinu

0

Stanovnici Tivta, kao i brojni turisti,  novogodišnju noć su dočekali uz Lexington bend i Miligram.

Aleksandar Milić frontmen grupe Miligram je istakao da često dolazi  na Crnogorsko primorje, i da ime veoma dobru konekciju sa publikom iz ovih krajeva. On je naveo da mu je ova 2020 godina jako bitna, jer je u planu novi album sa potpuno drugačijim muzičkim pravcem nego što je publika to navikla od njih.

“Mnogo mi je drago što se upravo premijera svega toga desila u Tivtu. Jer Tivat je poznat po tome da iz godine u godinu postaje sve bolji i bolji, a isti slučaj je i sa Miligramom “, rekao je Milić.

“Zaista smo ponosni u Turističkoj organizaciji Tivat, ovo je nešto što definitivno prerasta u jedan prepoznatljivi brend našega grada  i sigurna sam , ne samo kada je u pitanju region odakle generešemo i najveći broj posjetilaca, nego i šire da su čuli za Zimsku Bajku “, kazala je Gabrijela Glavočić Direktorica TO Tivat.

I ove godine organizatori su se potrudili da program bude što orginalniji. Na Rivi Pine novogodišnje praznike upotpunile su praznične kućice, i klizalište kome su se najviše obradovali najmlađi.

Iz Turističke organizacije navode da su se ove godine najviše fokusirali na različitost muzičkog repertoara. Tom prilikom je i organizovan koncert Vlatka Stefanovskog  sa Bitoljskim kamernim orkestrom, koji je privukao najviše inostrane publike.

Čelnici Opštine Tivat jako zadovoljni  i organizacijom ovogodišnjeg Novogodišnjeg programa “Zimska Bajka , ali i odazivom gostiju.

“Imajući u vidu da je prošla godina prošla izuzetno dobro što se tiče sezone posebno u broju gostiju i broju noćenja, ove godine je podignuta ljestvica i sljedeće godine će biti još bolje ” , kazao je Siniša Kusovac Predjsednik Opštine Tivat.

Kusovac je ovom prilikom svim sugrađanima poželio mnogo sreće, zdravlja i ljubavi, i istakao je da je mnogo bitno da se u narednom periodu družimo sa ljudima koji će nam donijeti mnogo sreće i radosti.

Novogodišnji program u Tivtu se nastavlja u istom duhu kao i predhodne večeri. Za reprizu Nove godine na Rivi Pine nastupiće Marija Šerifović sa početkom u 22,30, a nakon nje goste će zabavljati Saša Kovačević.

Budva – desetine hiljada ljudi dočekalo Novu godinu uz Čolića

0

I grmjelo je i sjevalo sinoć u Budvi kada je glavni gradski trg i njegova okolina jednoglasno pjevao “Čija je ono zvijezda”, “Glavo luda”, “Produži dalje”, “Podlugove”….. I nikada se nije tokom proteklih dvadeset godina, kao ove, činilo da je prostor ispred Starog grada, jedan od najvećih u Crnoj Gori, namjenjen održavanju koncerata, mali da primi sve koji su željeli da budu što bliže bini, što bliže Zdravku Čoliću, što bliže nevjerovatnoj energiji koja je izbijala iz svake pjesme, pokreta, konekcije…

A onda je nakon spektakularnog vatrometa, koji je nezaobilazni dio nezaboravnih budvanskih novogodišnjih dešavanja uslijedilo: “Čini mi se grmi, čini mi se sjeva…..” i desetine hiljada ljudi je u novu, 2020. godinu ušlo igrajući, pjevajući, smješeći se, uz najbolje prijatelje, porodicu, partnere!

Zdravko Čolić je čak dva i po sata pjevao sa Budvanima i njihovim gostima, dokazujući tako da velikim zvijezdama vrijeme ne može ništa. Naprotiv! Istom energijom, na istom trgu, prije tačno 20 godina, kada je lokalna samouprava prvi put odlučila da organizuje doček Nove godine na otvorenom, Zdravko je “kupio” srca publike. Sinoć je ta ljubav samo postala još jača!

Već od dnevnih sati poslednjeg dana decembra sve je naslućivalo da će to biti “noć za pamćenje”. Dječji solisti Sanje Perić “Sanjine smijalice” divnim vokalima su oduševili mališane i njihove roditelje, da bi potom uslijedio koncert gudačkog kvarteta “Lords of the strings”. Tri djevojke i jedan mladić, svi članovi crnogorskog smfonijskog orkestra, izvodili su poznate domaće i strane pop i rock numere, donoseći ih na potpuno nov način.

Večernji program je otvorio odličan nastup primorskog benda “The Grupa”, već poznatog budvanskoj i crnogorskoj publici. Nakon njih je nastupila jedna od najboljih pop pjevačica u regionu, Nevena Božović, u potpuno drugačijem aranžmanu, u pratnji plesačica koje su, zajedno sa njom, do samog početka Čolinog koncerta držali publiku “zagrijanom”.

“I na privatnom i na poslovnom planu sve se ove godine izdešavalo odjednom. To obično bude tako u životu i bude zato i najljepše. Koliko je bilo lijepo, toliko je bilo i naporno i u tom stilu i završavamo ovu godinu. Koristim i ovoga puta priliku da zahvalim gradu i Turističkoj organizaciji, što su me odabrali, da kao jedna od najmlađih učesnika novogodišnjeg programa, nastupim baš prije najveće regionalne zvijezde – Zdravka Čolića” – istakla je neposredno pred nastup Nevena Božović.

Zaista, Nevena je tokom svog devedesetominutnog nastupa opravdala sva očekivanja i domaćim i stranim hitovima oduševila brojnu publiku.

A onda su se čuli poznati akordi, na scenu je izašla najveća zvijezda regiona i zapjevala “Produži dalje……”, ali niko nije htio da ode, jer u Budvi je najbolje!

“Budva pokazuje i ove godine, kao i proteklih da je centar zbivanja i dobrih vibracija kada je Nova godina u pitanju – istakla je Maja Liješević, direktorka TO Budva i dodala da je bitno napomenuti da  u Budvi koncerti nisu samo na Trgu, već i da su hotelijeri pripremili bogat program tokom svih praznika, te da je upravo u Budvi džet set regionalne muzičke scene.

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević čestitao je novu 2020. godinu i svima poželio puno sreće, zdravlja, osmjeha i da bude bolja nego prethodna.

“Budva je uvijek bila u centru svih dešavanja, tako je i večeras, oborila je sve rekorde. Jako smo zadovoljni, sada možemo da se opustimo i slavimo sa zadovoljstvom”, rekao je Carević.

Program u Budvi nastavlja danas u 14 sati tradicionalnim koncertom klasične muzike u izvođenju Mediteranskog revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Radovana Papovića. Solisti će biti: Marijana Šovran, Emilija Minić, Lana Asija Dabović, Marko Kalajanović i Stevan Karanac. Na violini Vili Ferdinandi, na flauti Ksenija Franeta.

U večernjim satima će od 21 sat nastupiti klapa “Assa Voce” iz Podgorice, potom Hari Mata Hari i Svetlana Ceca Ražnatović.

Hrvatska preuzela predsjedavanje EU

0
EU

Hrvatska je danas preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetu Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članica EU.

Početak predsjedavanja službeno će biti obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u na čelu s predsjednicom Ursulom von der Lajen.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagaće se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost evropskog kontinenta”, kaže se u programu hrvatske vlade.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je predstavio četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, koje je definisao kao “Evropa koja raste i koja se razvija, Evropa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna na globalnom planu”.

Zagreb će u maju biti domaćin samita EU i država zapadnog Balkana.

“Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU.

Kotor – dočekana Nova godina u rock’n’roll stilu

0

Sada već tradicionalno, u Kotoru je organizovan još jedan rock’n’roll stilu doček Nove godine. Ljubitelji dobrog zvuka su uživali u nastupima eminentnih imena sa regionalne scene – Partibrejkersi, Lačni Franz i VIS Tetra uveli su okupljene građane i turiste u Novu 2020. godinu. Posrijedi je događaj u okviru festivala “Rock New Year” u organizaciji TO Kotor.

Frontmen slovenačkog sastava Lačni Franc, Zoran Predin, je još ranije izrazio zadovoljstvo zbog nastupa na ovom, za region žanrovski neobičnom dočeku.

“Najprije moram pohvaliti ovaj grad, da istraje i radi rok na dočeku Nove godine, što je stvarno rijetko. Ove godine u Sloveniji je vladalo veliko interesovanje, možda su ljudi malo prekasno saznali. Preporučio bih da se najave rade već u septembru, da ljudi mogu planirati”, kazao je Predin.

Rok je, kako smatra, izgubio onu snagu koju je imao nekad, kada je u svojim porukama mijenjao svijet.

“Muzika je postala biznis i zabava, no sada, sa povratkom vinila ponovo se budi rokendrol, koji je postao interesantan za najmlađe generacije tako da – ima nade”

A za mlađe kolege ima jednu poruku – Da vjeruju u sebe i da rade ono za šta misle da su se rodili. Na taj način, kako im je poručio, biće srećni i zadovoljni.

Kotor NG

Upravo je predstavnik mlađih naraštaja Ivan Tomas, basista i vokal benda VIS TETRA, sa svojom grupom u ranim jutarnjim satima “zatvorio” prvi dan festivala “Rock New Year”.
“Postojimo godinu i po dana i za taj period smo napravili dosta uspjeha. Od starta smo krenuli ozbiljno da radimo, inače svi smo profesionalni muzičari te stoga moramo biti dobri, i moramo stajati iza tog imena. Večeras je zaista fenomenalno bilo nastupati nakon Partibrejkersa i Lačni Franca, o tome smo mogli samo da sanjamo, ovo nam je jedan veliki poklon za Novu godinu”, poručio je Tomas.

Publika će, danas, u okviru druge festivalske večeri imati priliku da čuje lokalni bend Light under the Black Mountain, koji njeguje izvorni blues rock, beogradski kultni bend Bajaga i Instruktori, kao i hrvatski pank-rok bend Hladno pivo.

Festival Rock New Year utemeljen je prilikom priprema za doček 2018. godine u Kotoru koji je time podsjetio da je 20 godina ranije prvi grad u Crnoj Gori koji je organizovao doček na otvorenom. Koncept festivala obuhvata širokg spektra podvrsta rock muzike, uz uključivanje regionalnih izvođača, kao i zastupljenost lokalnih bendova, a pod sloganom „Kotor – grad dobre muzike“.

Nova godina za istraživače na Arktiku: Kada slaviti na Sjevernom polu

0
istraživački brod “Polarstern” (Foto: mosaic-expedition.org)

Posada njemačkog istraživačkog broda “Polarstern” proizvoljno će odabrati vrijeme za proslavu Nove godine, s obzirom da tradicionalni koncept vremena gubi donekle značenje u polarnoj noći i blizu Sjevernog pola, izjavio je vođa ekspedicije Markus Reks.

“Ovdje možete poprilično slobodno, po svojoj volji, odabrati vremensku zonu. Geografske dužine koje uobičajeno definišu vremenske zone mogu se u polarnom području preći relativno brzo, jer se sve spajaju na Sjevernom polu”, objasnio je Reks.

Kako prenosi agencija Hina, trenutno posada “Polarsterna” (“Sjevernjače”) živi po moskovskom vremenu, te će Novoj godini nazdraviti u ponoć u toj vremenskoj zoni, u 22 sata po srednjeevropskom vremenu.

Njemački istraživački brod pluta arktičkim ledom i trenutno je obavijen stalnom tamom polarne noći.

U misiji proučavanja klimatskog sistema u središnjem dijelu Arktika, koja će trajati godinu dana, učestvuju istraživači iz 20 zemalja, navodi Hina.

Sydney ušao u 2020. spektakularnim vatrometom usprkos požarima

0
foto EPA

Sydney je, gušeći se u otrovnom dimu nastalom u velikim požarima, ušao u Novu godinu spektakularnim vatrometom u luci.

Prvi svjetski megapolis koji je ušao u novo desetljeće i najveći australski grad bio je mjesto polemike o tome treba li se dopustiti ta pirotehnička predstava u prilikama prirodne katastrofe koja je prisilila tisuće ljudi da potraže utočište na plažama i prisilila mnoge australske gradove da otkažu svoje proslave.

Stanovnici Sydneyja već tjednima žive u atmosferi onečišćenoj otrovnim dimom povezanim s razornim požarima koji haraju u okolici grada. Potpisnici peticije koja je prikupila 280.000 potpisa tražili su otkazivanje tog događaja iz poštovanja prema žrtvama.

Gradske vlasti su odbile zahtjev. Vatrogasci su odobrili vatromet ocijenivši da nije opasan jer se održava iznad vode. Stotinjak tisuća raketa 12 minuta je obasjavalo nebo ponad Sydneyja pred očima milijuna promatrača.

Svi su bili pozvani na velik oprez zbog jakog vjetra koji je puhao u smjeru luke.

Prije nego što je spektakularni vatromet obasjao nebo, zastave na Sydneyskom lučkom mostu spuštene su na pola koplja zbog 14 žrtava požara koji su pogodili istok zemlje.

Vatromet planiran u prijestolnici Canberri i u zapadnom dijelu Sydneyja otkazan je zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Tisuće ljudi spremale su se provesti novogodišnju noć na plažama na jugoistoku Australije, kamo su se sklonile bježeći pred smrtonosnim požarima.

Na obali dugoj dvjestotinjak kilometara preplašeni turisti i stanovnici zaogrnuti dekama i s improviziranim maskama na licu gurali su se na plaži bježeći pred vatrenom stihijom. Utorak je bio jedan od najtežih dana otkako su početkom rujna počeli katastrofalni požari.

Mali pacifički otoci Samoa i Kiribati bili su u utorak prvi koji su ušli u novu godinu i novo desetljeće, a za njima u 2020. već su ušli i stanovnici Novog Zelanda.

Čekajući prve crnogorske kilometre: Ko ima koliko auto-puta u regionu

0
autoputevi-grafika

Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Al Jazeera Balkans je napravila pregled regiona zapadnog Balkana, iz kojeg se vidi da su razlike među državama značajne.

Crna Gora je i dalje jedina država u regionu bez ijednog kilomentra auto-puta. Prema trenutnim podacima, prvih 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, kao prioritetne i za gradnju najteže dionice auto-puta Bar – Boljare, trebalo bi da bude završeno do kraja septembra 2020.

Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometer, piše Al Jazeera Balkans.

Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva – koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru. Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije.

Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.

Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) – 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.

Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.

Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.

Cadmus Cineplex prikazuje od 2. do 8. januara

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

ZABORAVLJENI BOŽIĆ

Čudan osjećaj probudiće osmogodišnju Elisu jedno jutro. Nešto je neobično u novom danu, ali ona ne zna tačno o čemu je riječ. Bezuspješni su pokušaji da objasni svojoj porodici i prijateljima da se ovaj dan razlikuje od ostalih i Elisa odlučuje da sama krene na nevjerovatno putovanje na kojem će, kroz nova i neočekivana prijateljstva, otkriti svu radost Božića. Sada je na njoj da se pobrine da cijelo selo doživi Božić kao nezaboravno iskustvo. Ali sat otkucava – hoće li uspjeti prije nego što bude kasno?

KLETVA

Nakon što mlada majka ubije svoju porodicu u svojoj kući, samohrana majka i mladi detektiv pokušaju da istraže i riješe slučaj. Kasnije otkriva da je kuća prokleta osvetoljubivim duhom koji osuđuje nasilne smrti. Ona sada trči da spasi sebe i svog sina od demonskih duhova iz proklete kuće u svom kvartu.

CATS

Dobitnik Oskara, reditelj Tom Huper (Kraljev govor, Jadnici, Dankinja), pretvara čuveni mjuzikl u nezaboravni bioskopski doživljaj. U filmu uloge tumače Džejms Korden, Džudi Denč, Džejson Derulo, Idris Elba, Dženifer Hadson, Jan Makelen, Tejlor Svift, Rebel Vilson, kao i Frančeska Hejvard, glavna igračica Kraljevskog baleta, kojoj je ovo prvi put da se pojavljuje na filmu.

U filmu ćemo imati priliku da uživamo u nezaboravnoj muzici Lojda Vebera i izvedbi plesača svjetskog renomea vođenih od strane koreografa nagrađenog Toni nagradom, Endija Blenkenbjulera. Ovo ostvarenje približiće mjuzikl novim generacijama posebnom scenografijom, tehnologijom i plesnim stilovima koji idu od klasičnog i savremenog baleta, hip hopa i džeza, uličnih plesova do trepa.

Film je baziran na djelu Knjiga starog mačka o mačkama svakodnevnim T.S. Eliota i pozorišnom mjuziklu Endrua Lojda Vebera.

Jedan od najdugovječnijih mjuzikala u istoriji pozorišta na Vest Endu i Brodveju CATS, imao je premijeru 1981. godine u New London Theatre, gdje se izvodio 21 godinu i osvojio neke od najprestižnijih nagrada.

Balkanu od EU milijarde za “zelene projekte”

0
solarna- foto HRT

Evropska unija priprema paket ekoloških projekata “Zelena agenda” za zemlje zapadnog Balkana na kojoj će zajedno raditi Evropska komisija i visoki predstavnik za spoljnu politiku, naglašeno je u usvojenom dokumentu “Evropska zelena politika”.

Dokument, koji je iz Komisije proslijeđen Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu, predviđa ekološka i energetska partnerstva s ovim zemljama s ciljem smanjenja ovisnosti o prljavim tehnologijama poput uglja, nafte i mazuta. Iako još nisu definisani konkretni projekti, niti konačna suma koja će biti izdvojena u ove svrhe, u dokumentu je istaknuto da će najmanje 25 odsto svih sredstava za naš region biti usmjereno u ekološke projekte poput vjetroelektrana, solarnih panela, elektromobiliteta i drugih mjera.

To bi značilo da bi našem regionu u narednom petogodišnjem periodu na raspolaganju za zelene projekte mogle biti milijarde eura grantova i kredita s vrlo niskim kamatnim stopama koje bi se mogle “izbiti” iz ostvarene dobiti.

“Uzročnici klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta su globalni i nisu ograničeni nacionalnim granicama. EU može iskoristiti svoj uticaj, ekspertize i finansijske resurse da pokrene svoje susjede i partnere da se priključe održivim mjerama”, naglašeno je.

Krajnji cilj ovih mjera je, kako je istaknuto, da do 2050. godine Evropa bude karbon neutralna, odnosno da ne ispušta više ugljen-dioksida u atmosferu od one količine koju uspije apsorbovati. Postavljen je međucilj da do 2030. godine Evropa emituje 55 odsto ugljen-dioksida u odnosu na 1990. godinu, s težnjom da se taj broj spusti na 50 odsto.

“Kako bi se ostvarile ove mjere, Komisija će do juna 2021. pregledati, predložiti i promijeniti sve politike koje se odnose na klimu, uključujući i moguće proširenje sistema trgovine emisijama na nove sektore”, naglašeno je u dokumentu. Pojašnjenja radi, trgovina emisijama je mjera koju zemlje primjenjuju kako bi zagađivače natjerale da plaćaju za zagađenja koja ispuštaju u vazduh, ili otkupljuju kvote zagađenja od zemalja koje su svoja zagađenja već smanjila. Time se stimuliše smanjenje zagađenja i finansijske beneficije zemljama koje su to već učinile, što doprinosi smanjenju ukupnih emisija gasova koji doprinose klimatskim promjenama.

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU, kaže za “Nezavisne” da se obnovljivi izvori energije spominju i u analitičkom izvještaju EU te podsjeća da je i na samitu zapadnog Balkana u Poznanju postignuta zajednička izjava o prelazu na čistu energiju.

“EU pruža značajnu podršku sektorima zaštite okoline i klime kroz svoje mehanizme finansiranja. Prethodna pomoć u sektoru okoliša pružena u okviru IPA u periodu 2007-2016. prelazi iznos od 110 miliona eura. Međutim, u okviru IPA II, BiH dobija samo umanjeni iznos sredstava zbog nedostatka strategija na nivou cijele zemlje u određenim sektorima, uključujući energetiku i okolinu”, upozorila je ona.

Evropski savjet za spoljne poslove u svojoj analizi ističe da postoje najmanje četiri razloga zbog kojih bi EU morala uključiti i zapadni Balkan. Prvi razlog se, kako navode, odnosi na to da su energetski sistemi Balkana i EU već uvezani, a dalja integracija će ionako biti nastavljena.

Osim toga, kako naglašavaju, zapadni Balkan već ima razvijenu mrežu obnovljivih izvora energije poput hidroelektrana, čiji se kapaciteti mogu dalje širiti. To, kako ističu, može pomoći smanjenju ukupnih evropskih emisija. Četvrti razlog se, kako je naglašeno, odnosi na to da bi politika usklađivanja cijena energenata mogla izostaviti naš region, što je scenario koji savjetuju da treba izbjeći.

vjetroelektrane

Oni savjetuju da bi jedna od sistemskih mjera mogla biti subvencionisanje instaliranja solarnih elektrana na površinama površinskih ugljenskih kopova, a postoje i kadrovi koji bi se lako mogli reedukovati za zapošljavanje u ovom sektoru.

“Ključne međunarodne finansijske institucije, poput Evropske investicione banke ili EBRD-a i Svjetske banke, imaju jaku klimatsku politiku. Nedavno se EIB, najveća kreditna banka na svijetu, povukla iz finansiranja svih fosilnih projekata i najavila da će svoje finansije uskladiti s ciljevima Pariske konferencije do kraja 2020”, istakli su.