Teatar 303 ide “U susret mjesnim zajednicama”

0
Teatar 303

Poznata kotorska humoristička pozoripna grupa Teatar 303 po treći put kreće sa projektom “U susret mjesnim zajednicama”.

“Na naše veliko zadovoljstvo ovog puta je projekat prošao na konkursu za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Opštine Kotor.  Sekretarijat za kulturu Opštine Kotor nam je odobrio sredstva u iznosu od 4.345 eura. Sredstva će biti utrošena na realizaciju izvođenja velike i scenski  zahtjevne predstave-komedije “Hotel Promaja” sa 12 glumaca i  muzičkom pratnjom.”- kazao je juče osnivač i vođa Teatra 303 Dragan Buzdovan – Buki.

Prema njegovim rijelima, projekat Teatra 303 koga je podržala lokalna uprava usmjeren je ka afirmaciji potencijala, tradicije, kulturne posebnosti Kotora, te aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i valorizacije kulturnog potencijala te opštine sa uključenom željom za podršku zaštiti ljudskih prava  dolaskom umjetnika “na vrata” licima sa posebnim potrebama.

“Ideja je da Teatar 303 dolaskom u  mjesne zajednice, omogući starijoj  populaciji da  bez većeg fizičkog napora i  bez posebnih finansijskih izdataka, uživa u zabavnoj humorističkoj predstavi. Ovakvim projektom želimo da što širi krug naših sugrađana mimo cengtra grada,  osjete duh pozorišta u svojim mjestima i  da na taj način oživimo Domove kulture i  dokažemo da ti objekti mogu služiti  svrsi za koju su i bili građeni, te da oni počnu okupljati mještane pružajući im slične vidove zabave -pozorište, književne večeri,  film, folklor i drugo.”-pojasnio je Buzdovan.

U ovom trećem po redu serijalu, Tatar 303 će sa svojom najnovijom hit-predstavom posjetititi Risan, Škaljare, Dobrotu, Radanoviće, Prčanj i Nalježiće.

Teatar 303 – foto Boka News

“Odabrali smo mjesne zajednice koje imaju domove kulture ili slične   prikladne prostore u kojima se može igrati ovakva predstava. Za sve  posjetioce nastupi su besplatni. Nakon završene pozorišne predstave planiramo

njihove utiske. Želimo  da čujemo primjedbe i pohvale i eventualno neke ideje za naš dalji rad  sa istim ili modifikovanim programima, a opet u skladu sa potrebama ove  populacije.”- istakao je Buzdovan.

Realizacija projekta počinje  3. februara u Nalježićima, 4.februara humoristi su na Prčanju, a 5. februara smo u Škaljarima. Sve  predstave počinju u 19 sati.

U predstavi “Hotel Promaja” igraju Nađa Pjetrović, Neđeljko Kustudić, Andrea  Marić,Vuk Jovanović, Jelena Šćepanović, Dragan Buzdovan, Damir  Pjetrović, Ivona Vukašinović, Zoran Dragović, Milica Kašćelan, Ilko Marović i Ranko Ristovski. Muzičku obradu predstave je uradio Stefan Čelanović, scenografija je djelo NVO”Meštar i furešta” za kostimografiju je zadužena Katarina Igić, tehničko vođstvo Jevto Žmukić, a scenario i režiju predstave  potpisuje Dragan Buzdovan.

Do Beograda za 4 sata: CRBC će pregovarati i za drugu dionicu auto-puta Bar – Boljare

0
Autoput – Srbija – Crna Gora

Kang Šifei, iz kompanije CRBC koja gradi u Crnoj Gori, kaže da će učiniti sve da prva dionica od Podgorice do Kolašina bude završena u roku, do kraja septembra.

“Građevinski radovi su završeni preko 80 odsto… Ne možemo dati čvrste garancije ali uložićemo svoje maksimume da ona bude završena u roku, do kraja septembra”, izjavio je Šifei za televiziju Nova M.

Prema njegovim riječima, na crnogorskom terenu su se suočili sa brojnim izazovima.

“Ovo je prvi put da smo došli u Evropu i suočili se sa evropskim načinom rada. Drugi izazov je birokratija i papirologija na koju nijesmo navikli, a treći je sam teren – veliki broj mostova i tunela, duboki klanci, visoke planine, nezgodna konfiguracija i nezgodna stenska masa”, objašanjava Šifei, prenosi Tanjug.

Dionica od Podgorice do Kolašina ima 16 tunela i preko 20 mostova, a kada cijeli projekat bude završen benefite će, kako navodi Nova M, osjetiti svi, budući da je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu koja nema auto-put.

Izgradnja ovog auto-puta skratiće, kako se procjenjuje, putovanje do Beograda na četiri sata, umjesto sadašnjih devet sati.

Šifei ističe da se kao najzahtjevniji dio ovog projekta pokazao most Moračica, dug 960 metara, ukupne širine 23,40 metara, sa četiri trake, koji je ujedno i najskuplji objekat na toj prioritetnoj dionici sa iznosom od oko 74,5 miliona eura.

CRBC je u špicu izgradnje, prema njegovim riječima, imala angažovanih oko 3.000 radnika, od čega 2.000 kineskih.

“Što se tiče iduće dionice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice, planiramo da ove godine počnemo pregovore sa Vladom Crne Gore”, rekao je Šifei.

TO Tivat će donirati instrumente Muzičkoj školi

0
muzička škola

Turistička organizacija Tivat je na sopstvenu inicijativu kontaktirala JU „Muzička škola“ Tivat za dostavljanje zahtjeva u dijelu najneophodnijih instrumenata za dalji rad, te isti dostavila NVO „PAM“ u dijelu njihovog najbržeg obezbjeđivanja i realizacije.

Na osnovu navedenog, javnoj ustanovi „Muzička škola“ Tivat će se u narednom periodu obezbijediti tri tražena instrumenta iz zahtjeva: truba, flauta i klarinet, saopšteno je iz TO Tivat.

Ovakav, koristan gest je rezultat produktivne i intenzivne saradnje TO Tivat sa NVO PAM CG, sa ciljem da se kroz sredstva koja se obezbjeđuju za autorska prava izvođača koja su u prethodnom periodu nastupala na teritoriji opštine Tivat, ista vrate kroz realizaciju opštih javnih i humanih akcija, te opredijeli značajan i direktni doprinos obrazovanju i razvoju umjetnosti u Tivtu, generalno.

Organizacija PAM CG je navela da je ovo samo početak istih i sličnih aktivnosti koje proizilaze iz saradnje sa TO Tivat.

Zbogom Evropo, Britanija u petak odlazi

0
Brexit

Velika Britanija će u petak postati prva država koja napušta Evropsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog procesa, javlja AFP.

Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca, prenosi agencija Hina.

Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u toj državi, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.

Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa.

Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih.

Bez zvonjave Big Bena

Njegovom zvonjavom se Brexit slaviti neće, ali će u Downing Streetu biti osvijetljen sat koji će odbrojavati vrijeme do razlaza.

Vatreni zagovornik Brexita, premijer Boris Johnson, navečer će se obratiti naciji.

On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za Brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti.

Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o Brexitu.

Johnson je na čelo Vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije.

Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o Brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma.

Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala samo još jedna formalnost – sporazum moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.

Simboličan datum 

Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti.

Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske.

Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa.

“Moramo imati na umu da Brexit nije gotov. Zapravo, Britanija ulazi u mnogo dulju fazu Brexita”, kaže Simon Usherwood, politički analitičar sa sveučilišta u Surreyu.

Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeidu, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Američkim Državama. On preuzima posao 1. veljače.

Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja.

Brisel ne gaji Johnsonov optimizam

Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom.

Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga.

“U 11 mjeseci je to jednostavno nemoguće. Najbolje što se može učiniti je vrlo bazični sporazum”, tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centra.

Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”.

Mogućnost teških pregovora

London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio “sjajan” sporazum s Britanijom.

Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio “posebne odnose” i razgovarao o tome kako ih “produbiti nakon Brexita”.

Ponude za žičaru Kotor – Lovćen do 28. februara, koncesija na 30 godina

0
Žičara

Ministarstvo održivog razvoja i turizma pozvalo je zainteresovane da do 28. februara dostave ponude za dodjelu koncesije za projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje, održavanje i prenos sistema žičare od Kotora do Lovćena.

Iz Ministarstva su objasnili da se koncesija izdaje na 30 godina i uključuje period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni od 29 godina.

„Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim se u prvoj godini predviđa izgradnja i puštanje u rad žičare, a u periodu od tri godine gradnja i stavljanje u funkciju svih pratećih objekata“, saopštili su iz Ministarstva.

Oni su dodali da minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona EUR, a minimalni iznos koncesione naknade 15 odsto ostvarenog profita na godišnjem nivou.

Svi objekti i oprema nakon isteka koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta, odnosno Vlade.

Pravo učešća na tenderu imaju svi zainteresovani, uključujući i konzorcijume, koji potpišu izjavu o povjerljivosti i podnesu zahtjev i plate naknadu za dobijanje tenderske dokumentacije.

Učesnici na tenderu mogu biti konzorcijumi ili preduzeća u drugom obliku poslovnog povezivanja, uz obavezu da prilože ugovor o konzorcijumu.

Preduzeća ili građani mogu dostaviti samo jednu ponudu, samostalno, u konzorcijumu ili drugom obliku poslovnog povezivanja.

„Pravo učešća na tenderu za realizaciju projekta žičare Kotor-Lovćen imaju domaća i strana preduzeća i preduzetnici, građani, konzorcijumi ili drugi oblici poslovnog povezivanja koji posjeduju kvalifikacije kojima se dokazuje njihova podobnost za učešće“, kazali su iz Ministarstva.

Na tenderu ne mogu učestvovati preduzeća i pojedinci nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, koji su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u obavljanju profesionalne djelatnosti, koji imaju neizmirene poreske i obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva.

„Učesnici na tenderu će se kvalifikovati kao ponuđači ukoliko im je prosječna dobit za posljednje tri fiskalne godine pozitivna, prosječna vrijednost kapitala najmanje pet miliona EUR, a prosječni promet u trogodišnjem periodu najmanje 50 miliona EUR“, objašnjeno je u pozivu.

Ponuđač ili član konzorcijuma treba da ima zaključen predugovor o učešću u realizaciji projekta sa onim ko ima iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet godina.

Ponuđač ili član konzorcijuma treba da ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije ili javno-privatnog partnerstva u posljednjih pet godina, u svojstvu upravljača ili koncesionara, gdje su minimalni troškovi izgradnje infrastrukturnih objekata najmanje 20 miliona EUR.

Učesnici tendera su obavezni da uplate depozit ili dostave i bankarsku garanciju u korist Ministarstva u iznosu od 50 hiljada EUR, izdatu od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB prema Standard and Poor’s agenciji.

Rok za dostavljanje zahtjeva za otkup tenderske dokumentacije je 10. februar, nakon čega zainteresovani treba da dostave potpisanu izjavu o povjerljivosti i dokaz o uplati naknade od pet hiljada EUR.

Rok za dostavljanje ponuda na tender je 28. februar, kada će one biti i otvorene. Tenderska komisija ima obavezu da u roku od 30 dana ocijeni dostavljene ponude.

NVO Naša akcija – ,,Pričaonica“ na engleskom jeziku

0
pričaonica

Od 31. januara do 27. marta ove godine, svakog petka od 17 sati biće organizovana ,,Pričaonica“ na engleskom jeziku za mlade uzrasta od 13 do 30 godina, obavještavaju iz NVO “Naša akcija”.

Radionice će se održavati u Centru za NVO u Rakitama, a polaznici će biti u prilici da slušaju izvorni engleski jezik.

“Pričaonica se preporučuje onima koji žele da aktivno koriste engleski, a nemaju prilike za to, svima koji bi da obnove engleski bez klasičnog učenja, bez udžbenika i domaćih zadataka, onima koji bi da održavaju i prošire svoje znanje na spontan i zabavan način. Takođe, preporučuje se svima koji imaju problema sa razumijevanjem engleskog ili sa izgovorom, kao i onima koji bi da se oslobode straha od vođenja razgovora na engelskom jeziku.

Radionice se ne naplaćuju i dio su neformalne vrste obrazovanja koje će NVO “Naša akcija” ove godine nuditi mladima u kotorskoj opštini kao dio realizacije Lokalnog akcionog plana za mlade 2020-2021” – saopšteno je iz NVO “Naša akcija”.

Više hiljada građana na Svetosavskoj akademiji u Herceg Novom

0
HN 27. januar 2020.

Više hiljada građana sinoć je u Herceg Novom prisustvovalo Svetosavskoj akademiji na glavnom gradskom trgu, kojoj je prethodila protestna šetnja od Tople do Belaviste. Još jednom je poručeno da grad Svetog Save ne prihvata usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti i upućen je poziv vjernicima da nastave mirno i dostojanstveno zalaganje za odbranu svetinja.

Svetosavskoj akademiji je prethodio moleban u crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg  na Toploj i molebna litija ka Crkvi Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti, u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nakon litije, na Trgu Nikole Đurkovića održana je Svetosavska akademija kojoj su prisustvovali umirovljeni episkop zahumsko – hercegovački Atanasije, čelnici lokalne uprave, sveštenstvo i vjernici.

Prisutne je pozdravio predsjednik Opštine Stevan Katić, koji je istakao da se Herceg Novi ponosi svojom svetosavskom tradicijom. On je kazao da je na području Boke osam hramova posvećenih ovom svecu, a mnogi toponimi, običaji i narodna predanja govore da je duhovnosti na ovim prostorima neodvojivo povezana sa Svetim Savom.

Stevan Katić

„Večeras smo opet zajedno – slavimo prosvetitelja i sveca koji je svojom čvrstom vjerom i ljubavlju povezivao ljude i osvjetljavao im  životne puteve. Ovo je praznik duhovnog jedinstva svih pravoslavnih vjernika, ma gdje se nalazili. U to jedinstvo posebno smo se uvjerili proteklih dana, tokom kojih su stizale nebrojene poruke iz cijelog svijeta – poruke podrške za sve vjernike  ujedinjene u želji da odbrane svoje svetinje“, rekao je Katić.

On je dodao da to što je Herceg Novi nosilac ordena Svetog Save prvog stepena dodatno obavezuje na poštovanje svih vrijednosti koje je Sveti Sava ugradio u moral i tradiciju naroda.

„Po ko zna koji put, Herceg Novi mirno i dostojanstveno poručuje da će nastaviti hod ka odbrani onoga što mu je sveto. Vođen učenjem Svetog Save, vjerni narod ostaje u podvigu ka dobrom. Zato smo i mi, kao čelnici grada u kojem je većinsko stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti, svih ovih dana uz svoje građane. I ostaćemo uz vas, uvjereni da donosioci sramnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne mogu ostati gluvi na otpor naroda iz svih dijelova Crne Gore i da će pravednost pobijediti“, poručio je Katić.

Herceg Novi 27. januar

Na Svetosavskoj akademiji je besjedio umirovljeni episkop zahumsko – hercegovački Atanasije. Govoreći o životu i značaju Svetog Save, vladika je kazao da je Novi „hercegstvo Svetoga Save“ i prenio okupljenima njegovu poruku o pravoj vjeri iz Žičke besjede.

U okviru programa nastupili su etno ansambl  RTS-a, sopran Zorica Belić i pojac Ljuba Manasijević, solista Dušan Tadić, Kulturno-umjetničko društvo „Ilija Kišić“, crkveni horovi Sveti Sava iz Herceg Novog, Sveti Vasilije Ostroški iz Kumbora i Roždestvo iz Bijele, kao i djeca koja pohađaju vjeronauku iz svih hercegnovskih crkvenih opština.

Pronađeno tijelo drugog stradalog pilota i olupina helikoptera

0
pomorac.net

Ronioci Hrvatske ratne mornarice i Zapovjedništva specijalnih snaga pronašli su olupinu helikoptera Kiowa OH-58 D koji se srušio jučer u tragičnoj nesreći i tijelo pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva natporučnika Tomislava Baturine, u šibenskom kanalu, ispred Zablaća, javlja MORH, piše Jutarnji list.

Olupina je pronađena zahvaljujući detekciji podvodnog vozila Remus HRM-a.

U tragičnoj nesreći pada helikoptera Kiowa Warrior u ponedjeljak u more Zlarinskog kanala kod Zablaća, smrtno je stradao pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) bojnik Marin Klarin, čije su tijelo ubrzo nakon nesreće pronašli ribari.

Kako doznaje Morski.hr, iz vojne luke Lora na putu je i zapovjedni brod Hrvatske ratne mornarice pod brojem 73, “Faust Vrančić”. Pretpostavlja se da će “Faust Vrančić” sudjelovati u izvlačenju helikoptera s 30 m dubine.

U povodu smrti bojnika Klarina od devet sati bit će otvorene knjige žalosti, u vojarni u Zemuniku te u Ministarstvu obrane u Zagrebu, piše HRT.

U akciju traganja za natporučnikom Baturinom bila su uključena dva broda i autonomno podvodno vozilo Remus Hrvatske ratne mornarice (HRM) te operativne službe Ministarstva unutarnjih poslova i spasilački brod iz sastava Lučke kapetanije Šibenik. Istražno povjerenstvo utvrdit će okolnosti nesreće, a do tada su prekinuti svi letovi helikoptera Kiowa.

Bojnik Marin Klarin, pilot helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva rođen je 1977. u Zadru. Bio je pripadnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva od 2000., a tijekom svoje karijere u Hrvatskoj vojsci obnašao je niz odgovornih dužnosti. Bio je nastavnik letenja u Eskadrili obuke helikoptera, zapovjednik letačkog voda u Eskadrili helikoptera 93. zrakoplovne baze te pilot helikoptera u 393. Eskadrili helikoptera 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Godine 2013. sudjelovao je u mirovnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu na dužnosti stožernog časnika za zračne operacije.

Za uspješno izvršavanje zadaća bojnik Klarin ocjenjivan je najboljim ocjenama, a za ostvarene rezultate nagrađivan je i pohvaljivan više puta od strane ministra obrane, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga  RH i zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Pilot helikoptera za kojim se tragalo, natporučnik Tomislav Baturina, također je bio pripadnik 393. Eskadrile helikoptera 93. krila HRZ-a, a za svoj rad ocjenjivan je najboljim ocjenama te je nekoliko puta nagrađivan i pohvaljen.

Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec rekao je da je helikopter iz neobjašnjivih razloga udario u more, dok je drugi helikopter, koji je bio u paru s njim, ostao na mjestu događaja dozivajući pomoć.

Letačka aktivnost u paru na prostoru Zablaća i otoka Zlarina započela je u 10,30 sati, a pad jednog helikoptera dogodio se oko 11 sati.

Turističke zemlje Mediterana prema ‘pametnom’ i održivom turizmu kroz SmartMed

0
Ministarstvo turizma predstavilo strateški projekt SMARTMED

Deset mediteranskih turističkih zemalja, kreću ka razvoju ‘smart’ odnosno pametnog i održivog turizma suradnjom kroz evropski projekt SmartMed, kojeg vodi hrvatsko Ministarstvo turizma i od kojeg se do sredine 2022. očekuju novi poslovni modeli i pilot inicijative.

Istaknuto je to na uvodnoj konferenciji projekta SmartMed, koja je u organizaciji Ministarstva turizma u ponedjeljak okupila predstavnike gotovo svih uključenih zemalja, među kojima i iz dvije izvan EU-a, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

“Projekt SmartMed počeo je u septembru 2019. i trajat će do juna 2022., do kada ćemo u prvoj fazi u suradnji s brojnim dionicima na terenu u destinacijama i s partnerskim zemljama razrađivati smart poslovne modele za turizam, a potom u drugoj fazi predstaviti pilot inicijative smart turizma”, istaknula je voditeljica projekta u Ministarstvu turizma Natalija Havidić.

Naglasila je i da se projekt financira s 3 miliona eura iz EU fonda te da je njegov krajnji cilj da se u svim mediteranskim zemljama turizam i njegovi dionici pozabave s istim izazovima, od prekomjernog turizma (overtourism), destinacijskog menadžmenta, sezonalnosti i ljudskih potencijala do zadovoljstva i stanovnika i turista te pronalaženja pametnih tehnoloških i digitalnih rješenja za te izazove.

“Ovo je projekt koji se za cijeli Mediteran može nazvati i strateškim, jer su u njega uz lokalne uključene i visoke državne razine odnosno ministarstva, nacionalni turistički uredi i zajednice, pa i gradovi poput Barcelone i Dubrovnika. Očekujemo i da će se kroz projekt ponuditi i brojna rješenja za pametni turizam koja će postati i dio turističkih politika i strategija”, kazala je Havidić, objasnivši da je smart ili pametni turizam poslovni model koji podrazumijeva inovacije, nove tehnologije i inkluzivnost tj. dostupnost turizma svim skupinama ljudi.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić poručio je kako Hrvatska već radi na održivosti turizma, ocijenivši da će projekt SmartMed biti važan za cijeli Mediteran zbog novog pristupa uz korištenje raznih novih digitalnih alata.

“Hrvatska već radi na velikom projekti digitalnog turizma, čiji je dio i već u svijetu priznat i prepoznat po inovativnosti i kvaliteti sustav eVisitor. Važno je što će se rješenja iz ovog smart projekta primjenjivati praktički na cijelom Mediteranu i s te strane dobro je i za Hrvatsku i njezin turizam da je na čelu tog projekta”, kazao je Matušić, koji ne sumnja u uspješnost projekta.

U svemu je važna i uključenost i umreženost destinacija, koje će, po njemu, imati najviše koristi od toga, pri čemu je cilj da se svi usmjeravaju ka održivosti, imajući u vidu veličine i kapacitete resursa u destinacijama, koji su, kako ocjenjuje, ipak ograničeni.

“Treba misliti i na prirodne ljepote, kulturnu i povijesnu baštinu te na sam prostor gdje se turizam razvija te na lokalno stanovništvo, koje također treba biti uključeno i zadovoljno s turističkim razvojem”, poručio je Matušić.

Dalmacija

Konkretne primjere već postojećih smart rješenja iz nekog mediteranskog grada i jake turističke destinacije na konferenciji je iznijela zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić, podsjetivši na projekt “Poštuj grad/Respect the City”, kojim su u dvije i pol godine djelovanja već postignuti određeni rezultati, poput manjih zagušenja stare gradske jezgre, puno manjeg istodobnog dolaska velikih kruzera u dubrovačku luku pa time i manjeg broja istodobnog iskrcavanja putnika s tih brodova.

“Veliko je postignuće što su Dubrovnik neki strani medijii, poput britanskog The Independeta, koji je prije par godina upozoravao da se taj grad zaobiđe zbog ‘overtourisma’, sada naš grad maknuli s tog popisa. Projekt uz to uključuje i razne manje projekte, poput postavljanja brojača turista na ulazima u staru jezgru i raznih info aplikacija za turiste, ali i dugoročne ciljeve grada Dubrovnika za razvoj turizma”, naglasila je Tepšić.

I brojači i ostalo se manje-više sve temelji na digitalnim ili tzv. smart rješenjima, uključujući i kamere u gradu za parking tako da se u aplikaciji vidi gdje je ima slobodnih mjesta, pa za regulaciju prometa i dr. Imamo i novi projekt za disperziju turista da se kreću i izvan granica stare jezgre, što je jedan od važnijih ciljeva “Poštuj grad”, ističe Tepšić.

“Taj novi projekt zove se Alter Eco, krenuo je već prošle godine, a također je financiran EU sredstvima. U sklopu njega, aplikacijom se gostima preporučuju obilasci po Dubrovniku na drugim atraktivnim lokacijama u trenutku kada brojač u staroj jezgri prijeđe četiri tisuće posjetitelja. To su najčešće lokacije u blizini stare jezgre ili u njoj samoj, ali manje znane”, otkrila je Tepšić.

Kotor – Glavna gradska vrata osvijetljena u crveno u čast bronzane medalje

2
Glavna vrata

Glavna gradska vrata u Kotoru večeras su osvijetljena crvenom bojom, u čast bronzane medalje koju su osvojili vaterpolisti Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

Crnogorski vaterpolisti izgarajući u svakoj utakmici pokazali su da srčanost ruši granice, kazao je ministar sporta i mladih Nikola Janović.

On je na dočeku vaterpolistima na podgoričkom aerodromu naglasio da je iskrenost u svakoj sekundi utakamice pokazala da crnogorske ajkule ne igraju da bi se dopale drugima, već iz najdublje težnje da izraze sebe i ono što Crna Gora jeste – neprestana borba i vjera da se može.

Glavna vrata Kotor

Opština Kotor je iznad glavnih gradskih vrata postavila transparent “Crnogorske ajkule ponos Kotora”.

“Neka pjeni, neka ključa crnogorska gori luča”. Luča koja je nezaustavljiva, opet probuđena, vašom zaslugom! Neka nam je vječan vaterpolo kao što je vječna Crna Gora! Izgarajući u svakoj utakmici pokazali ste nam da srčanost ruši granice, a vaša snaga i predanost ujedinila je i naša srca i učinila da svi želimo jedno, a to je vrijednost tima”, kazao je Janović.