U Budvi je sve spremno za doček 2020. Večeras od 21 sat nastupiti će primorski bend “The Grupa”, a potom pop pjevačica Nevena Božović u nesvakidašnjoj scenografiji i aranžmanu.
U novu 2020. godinu brojne posjetioce koji svakog trenutka u sve većem broju pristižu u Budvu, kao i brojne građanke i građane Crne Gore svojim prepoznatljivim hitovima, koje pjevaju sve generacije, uvešće najpopularniji pop pjevač regiona – Zdravko Čolić, zvijezda koja je nastupala u Budvi i prve godine kada se na gradskom trgu dočekivala 2000. godina i kada se nije moglo sa sigurnošću očekivati da će Budva postati i najprestižnija novogodišnja destinacija regiona!
Ako želite nešto drugačiji doček Nove godine, recimo u Rock’n’roll stilu onda je Kotor pravi izbor. Podsjetimo, Kotor je bio prvi grad u Crnoj Gori koji je organizovao doček Nove na otvorenom 1997.
Kotor je prepoznat u regionu kao grad gdje se susreću mlada i stara imena ex-Yu prostora.
Rock’n’roll novogodišnja proslava će se održati 31. decembra 2019. i 1. i 2. januara 2020. na Trgu od oružja.
Raspored nastupa:
31.12.
Lačni Franz 21:30
Partibrejkers 23:15
VIS Tetra 01:00
1.1.
Light Under the Black Mountain 21:00
Hladno pivo 22:30
Bajaga i Instruktori 00:15
02. januara od 21 sat koncert Sergeja Ćetkovića i benda The Grupa.
Rock’n’roll doček Nove 2016. godine u Kotoru
Za ljubitelje dobrog zvuka pripremljen je program koji će početi u ranim večernjim, a završiti u ranim jutarnjim satima.
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se večerašnji program dočeka nove godine u Tivtu emitovati direktno na prvom programu RTCG.
Takođe, svi koji nisu u mogućnosti da budu prisutni večeras moći će pratiti sva dešavanja direktno preko live streaming-a na YouTube kanalu Turističke organizacije Tivat. www.youtube.com/c/TuristickaOrganizacijaTivat
Budite dio Zimske bajke u Tivtu i dočekajte Novu 2020. godinu uz najluđi provod na rivi Pine od 22:30 sati gdje Vas očekuju Lexington band i Miligram.
Širom svijeta pripremaju se u utorak proslave ulaska u novu godinu i u novo desetljeće, a prvi koji će reći zbogom 2019. su stanovnici Samoe nakon što je tamo prije osam godina promijenjena vremenska zona.
Samoa će prva proslaviti dolazak 2020. nakon što je 2011. pomaknula računanje vremena i preskočila međunarodnu granicu datuma kako bi ojačala turizam. Tamošnji stanovnici i turisti bit će prvi na planetu koji će ući u novu godinu.
Američka Samoa koja se nalazi samo 220 kilometara istočno od Samoe na drugoj stranici datumske granice, posljednja će ući u 2020.
Nakon Samoe u novu godinu ulaze veliki gradovi Auckland na Novom Zelandu i Sydney u Australiji u kojemu se ponovno očekuje spektakularni vatromet, jedna od glavnih atrakcija općenito dočeka Nove godine u svijetu.
Unatoč pozivima da se vatromet otkaže zbog požara u Australiji i peticiji koju je potpisalo više od 280.000 ljudi, vatrogasci su u ponedjeljak dali zeleno svjetlo.
Stotine ljudi stigle su u utorak prije zore u luku kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.
Nad proslavama u Australiji visi katastrofa požara koji su pogodili istok zemlje, ali sidnejski je gradonačelnik rekao da je proslava s vatrometom u tom gradu simbol nade i sreće za Australce i goste.
Njemačka najveća novogodišnja proslava održat će se u Berlinu kod Brandenburških vrata, a u Parizu se strahuje da bi štrajk mogao otežati proslavu koja obično privuče nekoliko miljuna ljudi.
New York će ponovno privući masu ljudi koje žele na Times Squareu svjedočiti odbrojavanju i tradicionalnom spuštanju kristalne lopte.
Za velike dočeke se pripremaju i Los Angeles i Honolulu a u Latinskoj Americi Buenos Aires i Rio de Janeiro bit će mjesta najluđih zabava.
Turistička organizacija opštine Budva, tradicionalno, prvog dana u godini organizuje svečani koncert klasične muzike na trgu ispred Starog grada u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra, sa početkom u 14 sati.
Lijepa tradicija se njeguje, iz tog razloga već više od 10 godina, po uzoru na svjetske metropole, Budva poklanja građanima i turistima koncert koji ih na najljepši način uvodi u novu godinu.
Koncert klasične muzike podrazumijeva nastupe istaknutih solista koji uz pratnju orkestra, a pod dirigentskom palicom gospodina Radovana Papovića, izvode najpoznatija klasična djela svih vremena.
Ove godine će uz Mediteranski revijski orkestar nastupiti renomirana operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asija Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac, a na flauti će svirati i Budvanka Ksenija Franeta.
U Risnu je juče zasađeno novih 17 palmi Washingtonia robusta, koje su otporne na surlaša. Visina palmi je sedam metara-pet metara stablo i dva metra krošnja, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Podsjetimo, polovinom septembra sa šetališta u Risnu uklonjene su oboljele palme.
„Uklanjanje oboljelih palmi na šetalištu i užem urbanom jezgru u Risnu je bio izuzetno kompleksan posao”, kazao je tada prvi čovjek grada Željko Aprcović i obećao nove sadnice u najkraćem mogućem roku.
Ovo je definitivno, ali samo na kratko, promijenilo izgled risanskog šetališta, zbog čega su, naročito oni stariji sugrađani, bili posebno razočarani.
Turistička organizacija Tivat obogatila je svoj web sajt sa jednom novom kategorijom što upotpunjuje ovaj vid medijske promocije grada.
Riječ je o virtuelnom prikazu opštine Tivat, kojem se može pristupiti na web adresi www.tivat.travel. Kroz virtuelnu šetnju, posjetioci sajta imaju mogućnost da na detaljan način upoznaju sve obilježene lokalitete i atrakcije u opštini Tivat, na potezu od Lepetana do Luštice.
Pomenuta virtuelna tura će se u narednom periodu udopunjavati sa novim detaljnijim tačkama I njihovim detaljnijim opisom. Virtuelna tura urađena je u saradnji sa kompanijama “Info biro Montenegro” i “Falco Nero”.
Godina 2019. bila je najtoplija zabilježena u Rusiji otkad su počela meteorološka mjerenja, a vlasti u Moskvi odlučile su u centar grada dopremiti snijeg za novogodišnju proslavu jer i prijestonica bilježi rekordne temperature, prenosi Hina.
“Ova godina u Rusiji općenito je bila najtoplija otkad postoji praćenje instrumentima”, rekao je direktor hidrometeorološkog centra Roman Vilfand.
Prema njegovim riječima, godišnja prosječna temperatura u Moskvi 2019. srušila je raniji rekord za dodatna 0,3 Celzijeva stepena.
Meteorološka praćenja u Rusiji postoje od 1891, a u Moskvi od 1879.
Blaga zima
Ruska prijestonica trenutno prolazi kroz izuzetno blagu zimu, što zabrinjava zemlju koja je prilično izložena klimatskim promjenama.
Gradske vlasti odredile su da se snijeg iz područja gdje ga ima dopremi prema centru Moskve kako bi bila napravljena pista za snoubord.
Snijeg je napravljen lomljenjem leda s nekih od moskovskih klizališta, te je dopremljen na jednu od glavnih avenija, kao i na Crveni trg.
Aktualna zima, piše BBC, daleko je od onih koje su pomogle pobjedama nad Napoleonom i Hitlerom.
Tri orke, poznatije kao kitovi ubojice, viđene su u Mesinskom tjesnacu na krajnjem jugu Italije, a migrirale su s Islanda, javlja u ponedjeljak Reuters i ističe da je ovo prvi puta ikada da su orke viđene u tom morskom prolazu.
Mesinski tjesnac odvaja Siciliju od ‘talijanske čizme’ te povezuje Tirensko i Jonsko more.
Morski biolozi vjeruju da se radi o istoj skupini koja je migrirala s Islanda i početkom mjeseca stigla do sjeverozapadne obale Italije.
Ribari koji su ih uočili bili su oduševljeni prizorom, ali su se i malo uplašili jer su bili dvostruko veći od njihovih čamaca.
Početkom prosinca skupina od pet orki stigla je s Islanda do Genove, prevalivši put dug 5200 kilometara.
“Ovo je prvi ikada zabilježeni slučaj da su orke migrirale s Islanda u Italiju, prevalivši jednu od najduljih migracijskih ruta”, objavilo je islandsko udruženje za zaštitu kitova Orca Guardians.
Genova se nalazi na 800 kilometara od Mesinskog tjesnaca i kitovi su tu udaljenost, kako se procjenjuje, prevalili u tjedan dana.
Biolozi za sada nemaju odgovor na pitanje zašto su se kitovi ubojice uputili na tako dugo putovanje te će se tek vidjeti da li će se zadržati u Sredozemlju ili će se ponovo vratiti na sjever.
Crnogorski premijer Duško Marković i direktor Uprave policije Veselin Veljović izjavili su da napadi na policijske službenike u toj državi neće ostati nekažnjeni.
“Pozivam sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se vrate u hramove i pozovu vjernike da borave u hramovima i da ih ne pozivaju da pružaju otpor vlastima. Jer se iz crkava i hramova i sa njihovih liturgija izlazi na ulice, projektuju se neredi i napadi na policijske službenike, na građane i imovinu”, kazao je premijer Marković novinarima nakon sastanka koji je u ponedeljak (30. decembar) imao u Privrednoj komori u Podgorici.
Markovićevo upozorenje usledilo je nakon višednevnih incidenata koji su započeli u 27. decembra, u noći usvajanja Zakona o slobodi vjerispovjesti u Skupštini Crne Gore. Nakon što je skupštinska većina izglasala Zakon, protiv koga su ustali Srpska pravoslavne crkva (SPC) i deo opozicije, i u samom Parlamentu je došlo do nasilja, te privođenja opozicionara.
“Zaista je poziv za dijalog otvoren”, podvukao je Marković.
Dalje se obratio mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, čelniku SPC u Crnoj Gori, navodeći da mu je ovo “posljednja opomena”:
“Mitropolitu Amfilohiju savjetujem da ne podstiče nezadovoljstvo i nerede i da je ovo posljednja opomena u tom smislu. Crna Gora i državne institucije neće dozvoliti izazivanje nereda, napade na državne službenike, policije i državnu imovinu, niti ograničavanje prava drugih građana“, rekao je premijer Marković.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su kasno popodne odgovorili na upozorenje premijera Duška Marković i konstatovali da je Marković “nepravedno prozvao mitropolita na odgovornost za nasilje i potpuno mu neprimjereno uputio upozorenje”.
“I sam mitropolit i Mitropolija su jasno i nedvosmisleno rekli, da su protiv nasilja. Ova Crkva nije protiv države niti, na bilo koji način, podriva njen pravni poredak. Svaki napad na policiju smatramo za podmetačinu Crkvi”, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
Takođe, direktor policije Veselin Veljović se javnosti obratio porukom u kojoj je naveo da će policija “energično odgovoriti na svaki oblik ugrožavanja njenih službenika”.
„Prolivena krv policijskih službenika neće ostati nekažnjena. Odgovornost moraju nositi i oni koji pozivaju na nasilje i vandalizam pod plaštom odbrane svetinja. Očigledni su pokušaji sa strane da se radikalizuju bezbjednosne prilike u Crnoj Gori. Svi koji zapaljivom retorikom uznemiruju građane i izazivaju nespokoj porodica, snosiće posljedice ako neko strada“, saopštio je Veljović.
Od mirnih protesta do nasilja
Mirni protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori protiv usvojenog Zakona o slobodni vjeroispovijesti prerasli su u Podgorici u nasilje, odnosno povređivanje policajaca, postavljanjem balvana na magistralu ali i odgovorom policije suzavcem na bačene kamenice u noći 29. decembra.
Mitropolija Srpske Pravoslavne crkve smatra da je zakon “diskriminantan i neustavan”, da ne omogućuje slobodu vjere, već “otimačinu” imovine Mitropolije.
Za Mitropoliju SPC-a sporna je odredba Vladinog zakona koja se odnosi na imovinu vjerskih zajednica po kojoj će vjerski objekti i zemljište, koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.
Vlada, koja je predlagač zakona, negira takvu interpretaciju zakona i navodi da je usvojen u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uključujući i Venecijansku komisiju.
Uslijedile su međusobne optužbe između Uprave policije i Mitropolije crnogorsko primorske koja nije formalni organizator protesta. Vandalski činovi su zabilježeni i ispred jednog broja diplomatskih predstavništava u zemljama regiona.
Ko ima političku korist?
Komentarišući nasilne akcije u Srbiji i Crnoj Gori, a povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, politički analitičar Boris Raonić ocjenjuje da da se tri decenije ponavlja isti scenario, po kojem jedan ekstremizam hrani drugi, a čiji je cilj hegemonizacija biračkog tijela na širenju straha od drugačijeg.
“Ovo nije ništa novo, jer isti krugovi koji su zauzeli ekstremne pozicije u Crnoj Gori pripadaju istim ekstremističkim krugovima u Srbiji. Iznenađuje pomalo suzdržan odnos zvanične Srbije prema pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali kada znamo da su dva predsjednika država Srbije i Crne Gore imali desetine privatnih susreta, ovakve situacije njima svakako koriste jer na taj način i oni hegemonizuju svoje biračko tijelo. I oni itekako imaju koristi od ovog scenarija, a ti nacionalistički krugovi na sreću već petnaestak godina, u jednoj i drugoj zemlji, mislim da su marginalizovani i bez nekog realnog uticaja”, kaže Boris Raonić.
Podsjetimo, prethodno je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore osudilo pokušaj paljenja zastave, pokušaj skrnavljenja državnih simbola i vandalske istupe počinjene od 27. do 29. decembra ispred prostorija ambasada Crne Gore u Republici Srbiji i Republici Sloveniji i Generalnog konzulata u Sremskim Karlovcima.
A povodom napada na policijske službenike u Podgorici oglasio se ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić koji je saopštio da će država pružiti punu podršku svim pripadnicima policije, te pozvao nadležne organe da bez odlaganja procesuiraju i kazne one koji napadaju policajce. Nuhodžić je pozvao građane da na civilizovan način iskazuju svoje stavove, a ne nasiljem.
Amfilohije foto S. P – RFE
Balvan na putu
Saopštenje je uslijedilo nakon što je na putu prema aerodromu grupa vjernika Srpske pravoslavne crkve zasula kamenicama pripadnike policije, pri čemu su četvorica policajaca zadobili povrede, a jedan je pogođen kamenom u glavu.
Takođe, ispred hrama Hristovog vaskrsenja je došlo do zasipanja policije kamenicama, nakon čega je policija rastjerala grupu upotrebom suzavca. Takođe magistralni put Podgorica-Petrovac je u jednom trenutku bio blokiran jer je bio bačen balvan na put. Svi napadi na policiju su se dogodili nakon večernjih obreda, u hramovima mitropolije crnogorsko primorske SPC, nakon kojeg su vjernici kretali u protestnu šetnju.
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković:
“Registrujemo da se iz noći u noć pojačavaju i intenziviraju nasilnički elementi. Apsolutno više ne možemo govoriti o spontanim javnim okupljanjima koji se dovode u vezu sa izražavanjem protesta povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj Zakon usvojen prije nekoliko dana.”
Koga policija smatra odgovornim?
Uprava policije je saopštila da i pozivi vjerskih velikodostojnika dovode do narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja imovine i do povrjeđivanja policijskih službenika.
“Za ovakve buduće incidente smatraćemo da su odgovorni organizatori ovih aktivnosti uključujući i crkvene velikodostojnike”, saopštila je policija, u nedelju, 29. decembra.
Odgovor iz Mitropolije
Na ovo je reagovala i mitropolija SPC saopštenjem da ne prihvata nikakvu odgovornost za incidente i poručujući policiji da “treba da bude odgovornija”. Mitropolija je poručila, da sve što se dešava, je proizvod usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Sindikat Uprave policije je apelovao na Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da osudi napade na policiju i da pozove građane na mir i da se prestane sa izazivanjem nemira.
“Svim sredstvima ćemo štititi život svakog policijskog službenika i nećemo dozvoliti da oni budu predmet brutalnih napada koji dolaze od huligana ma kojoj vjeri i naciji pripadali”, poručuju iz policijskog sindikata.
Ko su organizatori?
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković naglašava da do incidenata ne bi došlo ukoliko bi se identifikovao organizator protesta:
“Ukoliko crkva ne stoji iza javnih okupljanja onda na bilo koji način ne treba da ih promoviše niti da ih podstiče. Mislim da je sa te strane veoma važno da se identifikuje ko je organizator i u tom pogledu u potpunosti podržavamo javni istup Uprave policije.”
Opozicioni Demokratski front, koji je pokušao incidentom u Skupštini Crne Gore da prekine i odloži glasanje o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pozvao pristalice i vjernike da blokiraju ulice, saopštio je da ohrabruje svoje pristalice da nastave da pružaju otpor.
“Mi možemo da utičemo na one koji pripadaju Demokratskom frontu i mi ih ohrabrujemo da pruže otpor na svakom mjestu. Mi nikoga od njih ne pozivamo da naprave nekakvo zlo, jer zlo je napravila vlast izglasavanjem Zakona”, rekao je jedan od lidera Andrija Mandić.
Vladajuća Demokratska partija socijalista je povodom najnovijih događaja, pozvala građane da ne dozvole da budu izmanipulisani od bilo koga i da se uzdrže od bilo kakvog oblika nasilja. DPS je naglasio da je najobičnija izmišljotina priča o ugroženosti svetinja u Crnoj Gori i poručio da nema potrebe za njihovom odbranom, jer ih niko i ne napada, niti ima namjeru da ih napada.
Zakon o slobodi vjeroispovjesti predsednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao je u subotu, 28. decembra. Da bi stupio na snagu potrebno je još da bude objavljen u Službenom glasniku.
