Cadmis Cineplex prikazuje od 13. do 19. februara

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

OSTRVO FANTAZIJA

U Blumhausovom novom osvrtu na Ostrvo fantazija, zagonetni Gospodin Roark čini da se tajni snovi njegovih srećnih gostiju ostvare u luksuznom, ali zabačenom tropskom odmaralištu. Međutim, kada se fantazije pretvore u noćne more, gosti su primorani da razriješe misterije ostrva kako bi ga napustili živi.

LED 2

Šta se tačno dešava u onom dijelu bajki nakon vjenčanja princa i princeze kada kažu „živjeli su srećno do kraja života“? Nekoliko godina kasnije, glavni likovi ove ledene bajke – Nađa, prvakinja u umjetnčkom klizanju, i vrhunski hokejaš Saša – žive kao srećna porodica odgajajući svoju ćerkicu. Sve djeluje savršeno do nemilog događaja koji će zauvijek promijeniti njihove živote…

EMA

“EMA”, omiljena komedija Džejn Ostin o potrazi za svojim savršenim parom i srećom do kraja života, stiže nam u novoj, predivnoj filmskoj adaptaciji. Lijepa, pametna i bogata, Ema Vudhaus, je kao nemirna matica za mali uspavani grad u kome živi. Ovo je blistava satira društva i odrastanja, u kojoj Ema mora proći kroz donošenje pogrešnih odluka u izboru udvarača, kako bi pronašla ljubav koja je oduvijek bila tu.

SONIKOV FILM

SONIKOV FILM je igrana, akciona avantura, komedija, inspirisana svjetski poznatom i popularnom SEGA igricom, u kojoj je glavni junak svijetloplavi jež. Radnja filma prati Sonika koji pokušava da upravlja svojim životom na Zemlji i odnosom sa novim, najboljim prijateljem, čovjekom Tomom (Džejms Marsden). Sonik i Tom će udružiti snage u pokušaju da spriječe ozloglašenog doktora Robotnika (Džim Keri), koji želi da uhvati Sonika i iskoristi njegove nemjerljive moći kako bi uspostavio dominaciju nad čitavim svijetom. U filmu takođe glumi i Tika Sampter i Ben Švarc koji je Soniku pozajmio glas.

TOMAZO

Abel Ferara postavlja pitanje da li ostareli i namučeni reditelj može da nađe sreću u ulozi supruga i oca. Pitanje muči i glavnoj junaka Tomaza koga Ferara predstavlja sa nežnošću i razumevanjem, a Vilijam Defo ga igra brilijantno i otvoreno. Kako se autor i junak pitaju, tako i publika treba da postavi pitanje da li joj je potreban još jedan film o požudnom, grešnom, a genijalnom reditelju u poznijim godinama – Tomazova posvećenost sopstenom duhu i Ferarina opširna studija karaktera daju pozitivan odgovor.

ZVIŽDAČI

Kristi, policijski inspektor u Bukureštu igra za obije strane. Kada ga lijepa Gilda uvuče u rizičnu pljačku, oboje će morati da krenu putevima prevare i izdaje. Da bi preživjeli, moraju da nauče tajni jezik zviždača na španskom ostrvu Gomera.

Štilet počasni član Dermatološke akademije Bugarske

0
dr Štilet

Ugledni ljekar iz Tivta dr Predrag Štilet dobio je ovih dana još jedno međunarodno priznanje jer je imenovan za počasnog člana Dermatološke akademije Bugarske.

Ovo je već treća država koja dr Štiletu – predsjedniku Udruženja dermatologa i venerologa Crne Gore, ukazuje ovakvu počest jer je ovaj naš ljekar-specijalista već prethodno proglašen za počasnog člana nacionalnih Dermatoloških akademija Francuske i Češke Republike.

„Veoma sam zahvalan kolegana iz Bugarske koji su mi dodijelili ovo zvanje jer je ono potvrda napora koje mi svi zajedno u Udrušenju dermatologa i venerologa Crne Gore, ulažemo da pratimo najnovija dostignuća medicinske nauke u liječnju te vrste oboljenja, ali i na planu pozicioniranja Crne Gore na evropskoj mapi destinacija zdravstvenog turizma“-kazao nam je Štilet.

Doktor Štilet koji važi za jednog od najiksusnijih i najboljih stručnjaka za kožne i polno prenosive bolesti u regionu, je i član Borda direktora Evropske Akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV), kao i Borda direktora Euromelanoma – međunarodne organizacije koja se bavi izučavanjem i liječenjem kancera kože – melanoma.

Zahvaljujući svojim dobrim međunarodnim kontaktima i intenzivnom lobiranju, Štilet je bez ikakve praktične podrške naših državnih organa i institucija, uspio da 2018. da u konkurenciji sa Portugalom i Islandom, izdejstvuje da ipak Crna Gora dobije organizaciju i domaćinstvo redovnog proljećnog samita Evropske Akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV). Tada se tokom četiri dana njegovog trajanja, preko 1.700 učesnika ovog stručnog samita iz cijele Evrope okupilo u našoj državi na budvanskoj rivijeri, a što je do danas ostao najveći međunarodni naučni skup ikada održan u Crnoj Gori.

Francuska Agencija za upravljanje obalnim područjima Evrope i Mediterana i JPMD CG potpisali Memorandum o razumjevanju

0
Memorandum o razumjevanju

Francuska Agencija za upravljanje obalom (Conservatoire du Littoral) i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sklopili su danas Memorandum o razumjevanju, koji će ojačati saradnju ovih institucija u razmjeni najbolje prakse i znanja, učešću u zajedničkim projektima i zajedničkim radom na podizanju svijesti javnosti o važnosti zaštite obale i priobalnih morskih područja radi višestruke koristi prirodne i kulturne baštine za društvo, privredu i životnu sredinu.

Memorandum je potpisan za vrijeme Drugog sastanka evropskih i mediteranskih obalnih agencija (EMCA), koji zajednički organizuju Conservatoire du littoral i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, a koji se danas i sjutra održava u Budvi.

Značaj međunarodne saradnje, koji je formalizovan između dvije države na nivou Conservatoire du littoral i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Javnog preduzeća za upravljnje morskim dobrom Crne Gore, prepoznala je i podržala ambasadorka Francuske u Crnoj Gori NJ. E. g-đa Kristin Tudik, koja se obratila prisutnima u uvodnom izlaganju. Uvodni okvir u temu dali su i Predrag Jelušić Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Patrick Bazin zamjenik direktora Conservatoire du littoral i Ešef Husić, Generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

U okviru teme dvodnevnog sastanka o prilagođavanju obala klimatskim promjenama, predstavnici institucija za upravljanje obalama iz Albanije, Alžira, Francuske, Italije, Crne Gore, Maroka, Senegala, Španije, Tunisa i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno sa ekspertima iz međunarodnih organizacija, podijeliće iskustva o strategijama, inovativnim pristupima i metodama za suočavanje sa rizicima na obalama poput erozije, potapanja, poplava, oskudnih vodnih resursa i ekstremnih klimatskih promjena.. Okupljanjem predstavnika obalnih agencija i stručnjaka koji rade na ovim pitanjima ovaj će događaj biti i dobra prilika i za pokretanje inicijativa za saradnju među učesnicima.

Okvir sastanka postaviće dva ključna govora: predstavljanje Posebnog izvještaja IPCC-a o okeanu i zaleđenom omotaču u klimi koja se mijenja i uloga obalnih agencija za prilagođavanje klimatskim promjenama koje će održati g. Theophile BONGARTS iz IPPC-ove platforme za klimatska i pitanja okeana, i predavanje Pitanja i uticaji klimatskih promjena u mediteranskom basenu, koje će održati gđa Željka SKARIČIĆ iz UNEP-MAP/Regionalnog centra aktivnosti – Program prioritetnih akcija.

Tokom dvodnevnog sastanka, učesnici će predstaviti primjere nacionalnih strategija za prilagođavanje obale klimatskim promjenama, kao i razmjeniti iskustva i znanja prezentirajući konkretne projekte ili pristupe i primjere prakse, tehnike i rješenja za sprovođenje rješenja temeljenih na prirodi za prilagodbu obalnih aktivnosti i zaštitu i obnovu obalnih ekosustava protiv očekivanih rizika od klimatskih promjena.

Na inicijativu Conservatoire du Littoral, Mreža evropskih i mediteranskih agencija za upravljanje obalama uspostavljena je tokom proslave Dana mediteranske obale 2015. godine u Antibima, kao neformalna platforma za razmjenu znanja i iskustava po pitanjima upravljanja obalnim područjima. Tokom Drugog sastanka u Budvi, učesnici će imati priliku da razmijene i predstave novosti i teme od interesa za njihovu organizaciju, identifikuju zajednička pitanja i izazove, kao i razviju partnerstva za zajedničke aktivnosti u narednom periodu.

Green Home: Crna Gora daleko je od ispunjenja obaveza proisteklih iz Konvencije o biološkoj raznovrsnosti u pogledu zaštite mora

0
Benefiti ZPM

Potreba za uspostavljanjem zaštićenih područja u moru javila se zbog neodrživog korišćenja prirodnih resursa. Naime, prema izvještaju WWF – a u poslednjih 50.godina  populacija morskih sisara u Mediteranu pala je za 41%, oko 80% ribljeg fonda je prelovljeno a pokrivenost livada morske trave (Posidonia oceanica) u značajnom je opadanju. Uspostavljanje zaštićenih područja u moru predstavlja mehanizam koji omogućava obnovu ribljeg fonda, očuvanje važnih staništa i utočište vrstama čija je brojnost smanjena.

Potpisivanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti 2009.godine, Crna Gora obavezala se da do 2020. godine zaštiti  10% obalnih i morskih područja. Iako Konvencija predstavlja međunarodnu ugovornu obavezu, u poslednjih 11. godina država Crna Gora nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru.

Kao međunarodna ugovorna obaveza, proglašenje zaštićenih područja u moru prepoznato je u brojnim strateškim dokumentima države poput: Nacionalne strategije biodiverziteta 2010 – 2015, zatim za period 2016 – 2020, Nacionalne strategije održivog razvoja 2030, Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem. Područja predviđena za zaštitu su: Katič, Platamuni i Ostrvo Stari Ulcinj.

Pored međunarodnih ugovora koje obavezuju Crnu Goru na uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima u moru, Crna Gora kao članica kandidat za EU mora da uspostavi Natura 2000 ekološku mrežu kako na kopnu tako i u moru. Uspostavljanje Natura 2000 mreže jedan je od uslova pristupanja  EU.

Prema poslednjem izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF o sprovođenju obaveza preuzetih potpisivanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, nešto više od 9% Mediterana je proglašeno kao zaštićena područja u moru (ZPM) a svega 2,48% ima planove upravljanja. Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03 % je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajuće.

Najveći napredak u uspostavljanju u proglašenju zaštićenih područja u moru ostvarile su Francuska i Španija, dok se Crna Gora svrstava u listu zemalja koje nemaju progresa u ovoj oblasti.

Nedopustivo je da posle 11. godina ekološka država Crna Gora nema uspostavljeno zaštićeno područje u moru. Apelujemo na Vladu Crne Gore, a koja shodno Zakonu o zaštiti prirode proglašava zaštićena područja u moru, da pokaže volju i spremnost za očuvanje morskih ekosistema i konačno proglasi prvo zaštićeno područje u moru, poručuju iz NGO Green Home.

Kotor – sanacija gradskog sata

0
Gradski sat sanacija

Iz Direkcije za uređenje i izgradnju kotora sopšteno je da  je utoku sanacija gradske kule – sata na Trgu od oružja. U toku je zamjena krova na kuli.

Sat kula Kotora je izgrađena 1602. godine po nalogu guvernera Venecije – Antonio Grimaldi.

Sat kula je izgrađena od masivnih kamenih blokova, sa dvije strane Sat kule ugravirani su satovi, a dve druge strane su zatvoreni ugrađenim zgradama.

Nizozemska: Eksplozije u kancelarijama pošte

0
Policija foto Reuters

U kancelarijama pošte u Amsterdamu i gradu Kerkrade na jugu Nizozemske odjeknule su eksplozije od kojih niko nije povrijeđen, saopštila je policija.

Policija sumnja da su aktivirane bombe skrivene u pismima.

Krajem decembra i početkom januara niz pisama-bombi poslato je na adrese sedam firmi u Amsterdamu, Roterdamu, Utrehtu i Mastrihtu. Sve ih je pratilo prijeteće pismo.

Bombe su napravljene kako bi izgledalo da su poslate iz centralne agencije za prikupljanje pošte “CIB”.

Radna mjesta za više od 350 kandidata

Portonovi Resort

U susret sezoni 2020, Hotel One&Only Portonovi i Portonovi rizort traže preko 350 radnika, koji će biti zaposleni tokom cijele godine, kao i sezonski.

“One&Only Portonovi biće najluksuzniji hotel u regionu, čije će srce predstavljati naše kolege. Brend One&Only posluje kroz filozofiju “We Create Joy”, što znači da nam je zadovoljstvo kolega veoma važno, jer zadovoljan i srećan zaposleni uticaće i na zadovoljstvo gosta. Prilikom okupljanja hotelskog tima, želimo da pružimo priliku kandidatima iz Crne Gore da svoja znanja i vještine kroz internacionalnu platformu prikažu i svakodnevno usavršavaju. Brend One&Only slavi individualnost. Specifičnost i različitost naših kolega predstavljaće bogatstvo hotela One&Only Portonovi”, istakao je Michele Giraudo, generalni menadžer hotela One&Only Portonovi.

Hotel One&Only Portonovi zaposliće kolege u sektoru ljudskih resursa, recepcije, relacije sa gostima, domaćinstva, velnesa i rekreacije, kuhinje, hrane i pića, održavanja.“Prilikom selekcije kandidata obratićemo posebnu pažnju na karakterne osobine, prethodno radno iskustvo, poznavanje engleskog jezika od početnog do naprednog nivoa u zavisnosti od toga za koju poziciju kandidat aplicira, posvećenost i strast prema ugostiteljstvu, ambicioznost, harizmatičnost i prijatnost u komunikaciji, te na lijepe manire. Kroz konstantne obuke i rad u internacionalnom okruženju, svi budući zaposleni imaće priliku da svoje vještine svakodnevno usavršavaju, sa zajedničkim ciljem – pružiti gostu najbolju uslugu i doprinijeti podizanju standarda kvaliteta u turizmu u Crnoj Gori“, dodao je Giraudo.

Portonovi Resort Management Company, koja je zadužena za menadžment rizorta, od 2019. godine zapošljava lokalne operativne i menadžerske kadrove od kojih većina dolazi upravo iz Crne Gore.

Portonovi

“Kao jedan od najvećih investitora u Crnoj Gori, cilj nam je da doprinesemo stvaranju kvalitetnog kadra koji može da odgovori na potrebe najzahtjevnije turističke klijentele. Naša posvećenost ulaganju je evidentna i raduje nas veliko interesovanje za rad u našim kompanijama’’, istakao je Michael Posch, generalni menadžer Portonovi rizorta.

Portonovi rizort, kao rizort mješovite namjene, ima potrebu za različitim profilima kandidata. Zainteresovni kandidati imaju priliku da svoju karijeru razvijaju u jednom od najprestižnijih rizorta u regionui to na brojnim pozicijama i nivoima, u različitim ugostiteljskim sektorima. ‘’Mogućnost da radimo sa lokalnim kadrom za nas predstavlja posebno zadovoljstvo. Vjerujemo da je upravo ovaj spoj internacionalnog iskustva i dobre prakse koji mi donosimo, te lokalne autentične ponude upravo ono što privlači i što će privlačiti naše kupce i goste. Cilj nam je da Crnu Goru što bolje pozicioniramo, a najbojli način da to uradimo jeste kvalifikovanim lokalnim kadrom”, dodao je Posch.

Zainteresovani za rad u hotelu One&Only Portonovi radnu biografiju mogu poslati na e-mail careers@oneandonlyportonovi.com; za više informacija mogu se informisati putem broja +382 31 355 395.

Kandidati zainteresovani za rad u Portonovi rizortu, radnu biografiju mogu poslati na e-mail career@portonovi.com; a detaljnije informacije o slobodnim radnim mjestima mogu se naći na www.azmont.com.

Konkurs je otvoren do subote 15. februara 2020. godine.

Pravosnažno obustavljen stečajni postupak u bolnici Meljine

0
Foto – Bolnica Meljine

U firmi Meljine kompleks, koja upravlja bolnicom Meljine, pravosnažno je obustavljen stečajni postupak, potvrdio je za Dan punomoćnik te firme, Milovan Milošević.

Milošević je kazao da je dug prema Poreskoj upravi (PU) i bivšoj direktorici Meljine kompleksa Oliveri Mihailović Elez izmiren u cjelosti.

“Bila su dva postupka spojena, jedan po predlogu PU, a drugi po predlogu Elez. Nakon rješenja o spajanju vođen je jedan postupak”, objasnio je Milošević.

Prema njegovim riječima, sa obzirom na to da su dugovi izmireni, sud nije drugačije mogao da odluči, osim da obustavi stečajni postupak jer nije postojao razlog za stečaj.

“To je u pitanju rješenje o obustavi prethodnog stečajnog postupka, da bi bili precizni do kraja”, rekao je Milošević.

On je kazao da su prestale posljedice stečaja, tako da je „društvo sad u fazi konsolidacije iz razloga što je praktično dvije godine neosnovano vođen stečajni postupak”.

“Sad se sagledava da li ima problema uzrokovanih od strane stečajne uprave. Pokrenut je postupak sazivanja Skupštine osnivača, kako bi se ponovo uspostavilo stabilno poslovanje društva”, rekao je Milošević.

Privredni sud ranije je donio tri presude o pokretanju stečaja u Meljine kompleksu, ali je Apelacioni sud po žalbi vlasnika poništio sve tri.

Nakon toga je Apelacioni sud oduzeo predmet predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću, koji je donosio presude o pokretanju stečaja.

Predmet je potom dodijeljen sudiji Milici Vlahović, koja je u oktobru prošle godine donijela presudu kojom je obustavila stečajni postupak u Meljine kompleksu.

Na tu odluku Elez Mihailović je uložila žalbu Apelacionom sudu, koja je, međutim, sada odbijena, nakon čega je presuda Vlahović postala pravosnažna.

Elez Mihailović je podnijela predlog za pokretanje stečaja krajem jula 2018. godine, zbog neisplaćenih zarada i poreza od nešto više od 19 hiljada EUR.

Tada je račun Meljine kompleksa bio u blokadi 845 dana na iznos od nešto više od 357 hiljada EUR.
Skoro godinu kasnije i PU je zbog poreskog duga od 44,68 hiljada EUR zatražila stečaj.

Baza nezadovoljna što im Kusovac i Nenezić dovode kadrove sa strane?

2
Tivat foto Boka News

Stranačka baza u tivatskom DPS-u koji se ovih dana intenzivno priprema za prestojeće lokalne izbore u tom gradu, pokazuje sve više nezadovoljstva i nervoze zbog poteza lokalnog rukovodstva te partije i posebno koordninatora koji ispred stranačke centrale, upravljaju radom tivatskom DPS-a.

Članove i simeptizere te stranke u Tivtu prvo je uznemirila otvorena prijetnja šefice OO DPS Tivta, poslanice u Skupštini Crne Gore Jovanke Laličič koja je u intervuju lokalnom radiju prošle nedjelje, saopštila da će DPS izbaciti iz svog članstva pripadnike te partije koji učestvuju na litijiama što ih u znak protesta zbog usvajanja Zkaona o slobodi vjerosipovjesti, organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska. Laličić je poslije bure kjoju je takva njena najava izazvala u javnosti „spustila loptu“, ne pominjući iše direktna isključenja članova DPS koji idu na litije, već koristeći sintagmu da su oni „zalutali u tu partiju“ jer učestvuju u manifestacijama za koje Laličič smatra da su „protiv države i našeg rukovdstva“.

Novi razlog za razmimoilaženje između tivatskih DPS-ovaca u međuvremenu je postala kadrovskka politika partije, odnosno potez koji su povukli gradonačelnik i donedavni šef tivatskog DPS dr Siniša Kusovac i koordinator za Tivat ispred Predsjedništva DPS Crne Gore, Predrag Nenezić, da na mjesto v.d. direktorice Turistićke organizacije Tivat iz Podgorice dovedu Danicu Ćeranić-Banjević. Ova rodom Beranka, već godinama u Podgorici živi i radi kao pomoćnica direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Na čelu TO Tivat Ćeranić-Banjević mijenja Tivćanku Gabrijelu Glavičić (DPS) koja je iznenada prošle sedmice podnijela ostavku na tu fukciju iz, kako je rekla, „ličnih razloga“. Dovođenje Ćeranić-Banjević iz Podgorice na čelo TO Tivat izazvalo je prvo nezadovoljstvo koalicionih partnera DPS u lokalnoj vlasti – SD i HGI čiji presstavnici u Izvršnom odboru TO Tivat nisu u petak željeli glasati, odnosno glasali su protiv njenog imenovanja za v.d. direktoricu, da bi se nezadovoljstvo najnovijim kadrovskim piotezima Nenezića koja u djelo sprovodi Kusovac, pokazalo i na sjednicama mjesnih odbora DPS po Tivtu koje su održane tokom vikenda.

„Na sjednici umjesnog odbora 17 u Kalimanju sinoć je bilo bilo riječi o imenovanju novog rukovodstva TO Tivat, pri čemu je nekoliko starih i iskusnih članova partije izrazilo veliko nezadovoljstvo činjenicom da je nova direktorica dovedena sa strane, i to u situaciji kada Tivat ima više nego dovoljno sposobnih i stručnih sopstvenih kadrova za tu poziciju. Ovo je dovelo do direktne rasprave sa Nenezićem koji je, uz gradonačenika Kusovca i predsjednika SO Tivat Ivana Niovosela, takođe prisustvovao sastanku. Rečeno im je da je nedopustivo da se na taj način ponžavaju lokalni kadrovi i članovi i simpatizeri DPS Tivta koji imaju sve stručne i radne preduslove da pokriju ovu, ali i neke druge funkcije u gradu“- kazao nam je učesnik ovog sastanka koji je insistirao na anonimnosti.

Prema njegovim riječima, prisutne stare članove partije koji su mu kazali da je Ćeranić -Banjević vrlo stručna i da bi kao takva, ona trebala biti direktorica Nacionalne  a ne lokalne TO Tivta, navodno je  posebno iziritirao Nenezićev nastup. Koordinator za Tivat ispred Predsjedništva DPS i nekadašnji ministar turizma je navodno, javno kazao da niko u Tivtu „nije sposoban da bude novi direktor lokalne TO“, što je revoltiralo prisutne koji su iskritikovali Neneziča i takav njegov pristup.

Drugi sagovornik iz vrha tivatskog DPSa koji takođe nije želio da mu se ime pominje u medijima, potrdio nam je ovakav razvoj suituacije na preksinoćnoj sjednici mjesnog odbora u Kalimanju, dodajući da je sličnih reakcija bilo i prethodnih dana na drugim sjednicama mjesnih odbora širom Tivta.

„Tačno je da raste nezadovoljstvo zbog forsiranja kadrova sa strane, posebno u oblastima za koje Tivat ima sposobne i obrazovane ljude i višedecensijksu tradiciju. Smatramo da to u konačnom, nije dobro ni za rejting naše partije u gradu gdje su lokalni izbori na pragu.“- kazao je drugi sagovornik iz vrha tiivatskog DPS-a.

Redovni lokalni izbori u Ticvtu održaće se 5.aprila, a u političkim  kularima se špekuliše i o navodnim značajnim novinama u vrhu izborne liste DPS na čijem bi se čelu trebala pojaviti nova, mlada imena povezana sa nekim od najvećih ovdje prisutnih stranih investitora. I sam Nenezić je inače, reprezent takvih interesa jer je bivši ministar turizma nakon što je napustio Vladu, zasjeo u rukovodstvo kompanije Luštica Development sa kojom je prethodno kao ministar, ugovarao višedecensiijski zakup oko 7 miliona kvaddata državne zemlje na Luštici i realizaciju milijardu eura vrijednog projekta turističkog resorta Luštica Bay.

Sardina, jedna od rijetkih proizvoda iz Dalmacije koji se izvozi

1
sardina foto HRT

Od 14 i po hiljada kompanija u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih samo 7,7 posto izvozi proizvode. S obzirom na to da je s ulaskom u EU otvoreno golemo tržište, to je poražavajući podatak, posebice stoga što je postotku pridodan i turizam.

Stoga su u županijskoj komori organizovali radionice potpore u poslovanju za postojeće, ali i buduće izvoznike.

Postirska je Sardina, jedan od rijetkih dalmatinskih izvoznika. Osamdeset posto uzgojene i prerađene ribe plasira se na inostrana tržišta. Izvoze u 27 zemalja, od Amerike, Kanade, Australije, Kine , Rusije do Europe. Zahtjevna svjetska tržišta osvajaju visokom kvalitetom proizvoda.

– Mi smo lani u Ukrajinu izvezli milion konzervi i to je i nas iznenadilo, pozitivno. U mnogoljudnim zemljama uvijek ima mjesta za proizvode visoke kvalitete, naglašava Davor Gabela, direktor prodaje i marketinga Sardina d.o.o.

Malo je ovakvih primjera u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj  prerađivačka industrija nestaje, tvornice  su  zatvorene, IT sektor još nije dovoljno stasao, jedino turizam popravlja gospodarsku krvnu sliku. Evropsko tržište golemo, svjetsko još i veće, a samo 7, 7 posto dalmatinskih tvrtki izvozi svoje proizvode.

sardina foto HRT

– To su loše brojke i trebamo zajedno raditi da potaknemo internacionalizaciju, govori Joze Tomaš, predsjednik HGK ŽK Split.

– Treba im pomoći i informiranjem o modelima kreditiranja i osiguranja kod naplate inozemnih potraživanja, naglasila je dr.sc. Mira Krneta, voditeljica Područnog odjela HBOR-a za Dalmaciju.

Teme su to radionica “Podrška internacionalizaciji poslovanja”. Nakon Splita održat će se još u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru.