Od postavljanja sistema javnih bicikala u Splitu sredinomjula pa do kraja novembra, Splićani su bicikle unajmljivali čak 7943 puta, a uglavnom je riječ o domaćim korisnicima, njih oko 75 posto, što pokazuje da je taj novi način prijevoza u Splitu naišao na odličan odaziv.
“Split jedan od najuspješnijih gradova u regiji kad su rezultati sustava javnih bicikala u pitanju”, rekao je direktor Sustava javnih bicikala d.o.o. Ante Gustin te dodao da na poneke izazove vezane uz taj sustav Split parking odgovara u suradnji s operaterom sistema Nextbike.
“Vjerujem kako će Grad Split nastaviti s razvijanjem biciklističkih staza i cijele infrastrukture kako bi ovu uslugu učinili još sigurnijom i kvalitetnijom. Split parking također već radi na tome da se nove postaje čim prije postave. Električni bicikli učinili su vožnju po Splitu lakšom i bržom nego ikad prije i građani su to jako dobro prepoznali”, dodao je Gustin.
Od ovog tjedna Splitu je dobio još četiri nove postaje u sklopu sustava javnih bicikala te za nova 32 bicikla – 12 električnih i 20 klasičnih, a riječ je o postajama na Zvončacu (Šetalište Ivana Meštrovića), kod knjižnice Marka Marulića (Ulica Slobode), na Vukovarskoj ulici (Higijenski zavod) te na Pazaru (Poljana kneza Trpimira uz Biskupovu palaču).
Ukupna vrijednost te investicije je 700 hiljada kuna bez PDV-a, a financira je Split parking. Nastavak je to ulaganja u sustav javnih bicikala nakon što je ovog ljeta postavljeno osam postaja s 50 bicikala.
“Želimo osigurati da svaki kotar ima barem jednu postaju te već u idućoj godini planiramo preko 40 postaja te preko 200 novih bicikala”, najavio je direktor Split Parkinga Marko Bartulić,.
Registracija u sustav je besplatna, a za aktivaciju računa treba izdvojiti 10 kuna što vrijedi za cijeli Nextbike sustav bilo gdje u svijetu. Cijena korištenja bicikla je pet kuna svakih dodatnih pola sata za klasični, odnosno 10 kuna za električni bicikl. Cijena sezonske pretplate iznosi 200 kuna, vrijedi godinu dana i uključuje neograničeni broj besplatnih vožnji u trajanju od 30 minuta po biciklu, dok za dodatne vožnje vrijedi isti način kao i kod ‘pay as you go’ opcije u prvom slučaju.
Izgradnjom novog stadiona FK Igalo na području Servisne zone, Herceg Novi će dobiti novi, moderan sportski objekat, koji će obogatiti turističku ponudu u zimskom periodu, a hotelijerima i privrednicima vezanim za sportski turizam omogućiti bolje poslovanje. Fudbalski centar će pored glavnog stadiona imati i tri pomoćna fudbalska terena, jedan manji za mlađe kategorije, kao i dva pomoćna terena za tenis sa pratećim objektima.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića, novi fudbalski centar će se prostirati na oko 75 hiljada kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost projekta, čija bi realizacije mogla početi već iduće godine, iznosi oko pet miliona eura. Stadion će biti kapaciteta 2200 sjedećih mjesta, odnosno maksimalnih 2500 sa uračunatima mjestima za stajanje.
Konjević je naglasio da je i prilikom nedavnog obilježavanja jubileja 90 godina postojanja FK Igalo, i predsjednik Fudbalskog Saveza Crne Gore Dejan Savićević pružio podršku inicijativi Opštine Herceg Novi i kluba sa Solila, a veliki oslonac u realizaciji biće dugogodišnji predsjednik kluba i sadašnji pokrovitelj Stefan Vukićević.
Kompijuterska animacija
Kako je naglasio, Igalo zaslužuje da ima prvoligaša i sve uslove koje su sportskim klubovima u Crnoj Gori i regionu neophodni za unaprijeđenje rada i ostvarivanje što boljih rezulata. Za nekih sedam do osam godina bi se mogle igrati i utakmice u okviru evropkih takmičenja, uzimajući u obzir da je idejno rješenje rađeno prema svim propisima UEFA 2 kategorije standarda, što podrazumijeva utakmice pretkvalifikacija Lige šampiona, prvog i drugog kola kvalifikacija Lige Evrope, kao i zvanične utakmice reprezentacije mlađih kategorija.
Ruski ‘morževi’, ronioci u ledenim vodama Bajkalskog jezera, postavili su božićno drvce na njegovo dno – iako ne na najdublje mjesto – pa potom oko njega zaplesali.
“Htjeli smo na taj način zaželjeti sretnu Novu godinu svima”, rekao je Egor Lesnoj, 27-ogodišnji ronilac.
“Želimo stanovnicima Irkutska i svim Rusima dobro zdravlje. Bavite se sportom, budite pametni i čitajte knjige”, rekao je njegov kolega Evgenij Lohov.
Njih su dvojica s još jednim roniocem ušli u Bajkalsko jezero, najdublje na Zemlji, u kupaćim gaćicama i s kapom Djeda Mraza, dok je vanjska temperatura bila oko 15 stupnjeva Celzija ispod ništice, a temperatura vode oko nule.
Iako je jezero najdublje na Zemlji, s oko 1630 metara, ronioci ipak nisu išli postavljati drvce na tu dubinu. Postavili su ga na oko tri metra dubine, blizu obale.
Oni su usput s dna pokupili automobilske gume, a kako nisu željeli rezati pravo drvce za svoj performans, umjesto njega poslužili su se umjetnim.
Njega su naravno nakon izranjanja uzeli sa sobom, kako plastikom ne bi zagadili vodu.
Proširenje Europske unije na jugoistok Europe, suradnja u sklopu NATO-a i regionalna suradnja bile su glavne teme 4. sastanka Jadranske trilaterale, koja okuplja Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru, održanom u petak u Zadru na razini šefova diplomatije, kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Na sastanku je kao zemlja gost sudjelovala i Republika Sjeverna Makedonija, kako je prošle godine bilo dogovoreno na sastanku u Budvi.
Jadranska trilaterala službeno je inaugurirana u veljači 2017. u Splitu u cilju poticanja sigurnosne i gospodarske suradnje između Hrvatske, Albanije i Crne Gore.
„Ovogodišnji sastanak Jadranske trilaterale bio je posvećen najprije proširenju Europske unije na europski jugoistok, suradnji u okviru NATO-a i učinkovitoj regionalnoj suradnji”, kazao je Grlić Radman.
Sastanak je održan deset dana prije početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pa je i to bila jedna od glavnih tema razgovora.
Ministar Grlić Radman izvijestio je kolege o prioritetima hrvatskog predsjedanja, posebice četvrtom – Europa koja je utjecajna.
Ministar je istaknuo da će središnji događaj hrvatskog predsjedanja biti Zagrebački samit 7. maja 2020. na kojem će se okupiti čelnici svih država Europske unije i država zapadnog Balkana.
„Želja nam je da taj sastanak na vrhu, koji se održava 20 godina nakon samita u Zagrebu 2000. godine, koji je otvorio europsku perspektivu Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Europi, bude jednako značajna referentna točka i za Uniju i za države kandidate i potencijalne kandidate kroz sljedećih deset godina”, kazao je.
Grlić Radman je istaknuo da će Hrvatska uložiti maksimalne napore kako bi se pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvorili tokom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, a očekuje i da će tijekom hrvatskog predsjedanja doći do daljnjih pomaka u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom.
Hrvatska će se, istaknuo je, zauzimati i za napredak svih drugih država jugoistočne Europe na njihovu europskom putu, polazeći od načela ispunjavanja kriterija i vlastitih zasluga.
„Hrvatska će kao i do sada nastaviti davati bezrezervnu podršku europskim težnjama naših prijateljskih država, naših susjeda, i kroz pružanje tehničke, stručne svake druge pomoći”, kazao je.
Na sastanku je ponovljena i zajednička potpora Albanije, Crne Gore i Hrvatske, članica NATO-a, završetku integracije Sjeverne Makedonije u NATO savez.
„Također, snažno podržavamo nastavak politike otvorenih vrata NATO saveza prema državama jugoistočne Europe. Ta politika mora svakako uključiti i Kosovo”, kazao je Grlić Radman.
Predstavnici triju država potvrdili su važnost daljnjeg jačanja međusobne suradnje jer ona daje snažan doprinos stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi.
Grlić Radman je kazao da postoje brojna područja od zajedničkog interesa u kojima je moguće bolje surađivati, kao što su prometna povezanost, zaštita okoliša, posebice Jadranskog mora i priobalja, te pitanje ilegalnih migracija.
„Sve zemlje koje predstavljamo danas su na migrantskim rutama i svima je ovo pitanje iznimno važno. Zaključili smo da je potrebno još usklađenije surađivati na ovom području”, kazao je.
Grlić Radman je također podsjetio da je u Zadru prošli tjedan pokrenut višenacionalni program obuke helikopterskih posada za posebne operacije te izrazio nadu da će se i druge države uključiti u taj oblik stručnog usavršavanja.
Sporazum o uspostavi Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Program – MSAP) potpisali su u junu 2018. u sjedištu NATO-a u Bruxellesu ministri obrane Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Slovenije.
Željeznički vagon koji već skoro dvije decenije stoji i propada ispred Instituta Simo Milošević u Igalu, pored spomenične dobiće još jednu novu namjenu. Projekat rehabilitacije vagona, dug skoro pet godina, konačno doživljava svoju potpunu realizaciju. NVO Sinergija, kao i vlasnik vagona i član udruženja ljubitelja željeznice iz Pančeva, Josip Veber, posljednja dva mjeseca intenzivno rade na renoviranju vagona u Igalu i infrastrukturnoj pripremi njegove nove lokacije i finalne destinacije u Zelenici.
Da bi vagon oživjeli, članovi NVO Sinergija morali su osmisliti novu namjenu za njega koja nije samo spomeničnog tipa već je i ekonomski održiva, namjenu koja će nakon same sanacije vagona moći da isplati uložena sredstva i pomogne da vagon ne bude ponovo izložen destruktivnosti vandala.
Pošto se vlasnici zemlje u Igalu, na kojoj će se vagon još kratko zadržati, nisu slagali da se on revitalizuje na ovaj način, kroz saradnju sa upravništvom Opštine Herceg Novog izabrana je nova lokacija u Zelenici koja je mogla da zadovolji sve potrebe ovakvog projekta. Zelenika je bila početna stanica pruge koja je spajala Herceg Novi sa Gabelom, naseljem na Neretvi nedaleko od Mostara, pa stoga ima i istorijsku dimenziju. Nova lokacija nalazi se uz nekadašnju prugu – katastarska parcela 33 KO Sasovići na ostrvu između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića. Projekat NVO Sinergija se time nadovezuje na već realizovani projekat sanacije nekadašnjeg željezničkog tunela između Meljina i Zelenike i asfaltiranja pješačko biciklističke staze na trasi nekadašnje pruge kroz tunel i u njegovoj neposrednoj blizini koji je realizovala Opština Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada Herceg Novog.
I druge lokacije poput trijema ispred objekta stare željezničke stanice Zelenika ili željezničkog mosta u Zelenici ili pak željezničke stanice na Škveru u Herceg Novom bile su razmatrane pri odabiru lokaliteta u toku realizacije ovog projekta. Međutim, zbog pravno imovinskih odnosa i privatnog karaktera ovih lokacija kao i neispunjavanja urbanističko tehničkih uslova nisu mogle biti izabrane za konačnu destinaciju vagona.
Lokacija za postavljanje vagona u Zelenici takođe je prepoznata i Programom za postavljanje privremenih objekata Herceg Novog koji je Opština donijela ove godine i na osnovu kojih su izdati UT uslovi za izradu projekta za postavljanje privremenog objekta i potpisan Ugovor o zakupu zemljišta „Vagon“ doo sa Opštinom Herceg Novi. U toku je finalizacija idejnog rješenja i cjelokupne projektne dokumentacije koju će izraditi Arhitektonski studio “Modularh” iz Herceg Novog.
Unutrasnjost Vagona
“Vagon” će u Zelenici biti, ne samo spomenik kulture i dokaz željezničke istorije Boke Kotorske već i ugostiteljsko izložbeni prostor – novo mjesto za okupljanje Bokelja i turista. Najbolja kafa, lokalni proizvodi hrane i pića, izložbe, koncerti i drugi kulturno umjetnički događaji za djecu, mlade, odrasle i starije osobe biće ponuda koja će biti dostupna tokom čitave godine, a sve u cilju da se gosti prisjete istorije i svojim mislima malo otputuju u ambijentu koji će podsjećati na lijepa putovanja i minula vremena. “Vagon” će prije svega imati glavnu ulogu u valorizovanju uspomene na veoma značajnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Trenutno su u toku radovi na sanaciji spoljašnjeg omotača vagona od lima i njegove čelične konstrukcije. Izrezan je i zamjenjen lim koji je propao tokom godina te je novi lim prefarban temeljnom bojom. Postojeća konstrukcija i zadržana obloga od lima na krovu i gornjem dijelu fasade su obrušene i ofarbane kvalitetnom temeljnom farbom, a uskoro će biti ofarbane i završnim bojama. Radove izvode preduzetnici iz Bijele sa velikim iskustvom u radu sa ovakvim konstrukcijama koje nose iz bivšeg brodogradilišta Bijela.
Paralelno s radovima u Igalu, u Zelenici je u organizaciji Arhitektonoskog studia “Modularh” i angažmanom više podizvođača (“RR-Ivović Company” doo, “Novitović” doo, “Bondini” doo, “Perić gradnja” doo) urađen iskop 30-90 centimetara u kojem su izvedene potrebne instalacije vodovoda i kanalizacije, struje i drenaže kišnice. Iskop je potom tamponiran, dobro nabijen vibro mašinama i nasut kamenom i iznivelisan “šakavcem” koji se koristi za postavljanje pruga.
Uskoro će biti prebačene i šine, a u narednim danima će posebnim konvojem iz Igala u Zeleniku, ispred starog hotela “Plaža” sagrađenog u istom periodu kada je dovedena i pruga, biti dovezen i postavljen i sam vagon.
Riječ osnivača “Vagona”
“Vagon” će pored osvježenja pićem i ukusnim zalogajčićima posjetiocima pružati mogućnost da se informišu o rutama koje žele da obiđu, da kupe knjige i suvenire o željeznici i Boki i dožive kroz enterijer nekadašnji izgled željeznice u Boki. A i da Novljani imaju mjesto koje je lako dostupno, omogućuje predah u šetnji pored mora, zgodnu pauzu tokom radnog dana ili prijatan večernji izlazak jer posjeduje prostran parking. Planiramo da organizujemo izložbe mladih umjetnika, organske hrane, lokalnih proizvoda, prezentacije projekata u domenu očuvanja kulturne baštine.” – rekao je Vuk Čvoro, inicijator ovog projekta.
““Vagon” će otvoriti svoja vrata do proljeća kada će biti i zvanično otvaranje ovog prostora. “Drago nam je da je opština Herceg Novi prepoznala u ovom projektu mogućnost da razvija svoju kulturnu politiku ali i ekonomiju. Biće tu dešavanja koja će privlačiti domaće i strane turiste i koji su takođe i potrošači i koji će doprineti ekonomskom razvoju opštine. Dopada mi se kako je u Herceg Novom napravljen spoj turizma i kulture i s obzirom da se prepoznajemo u tome, zato tu i razvijamo ovaj projekat,“ kaze Miloš Krivokapić, suosnivač “Vagona”.
Projekat je prvenstveno inicirala NVO Sinergija, uduženje za očuvanje baštine, a pod čijim je budnim okom vagon čuvan posljednjih godina i saniran nakon brojnih aktova vandalizma u Igalu.
O željeznici u Boki Kotorskoj
Zelenika
Krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari željeznički most i tunel kroz Lalovinu.
Herceg – Novi
O tunelu
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva koristi pa čak i uređuje ovu pješacku stazu i nada se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a kasnije se povezati, putem stare zeljezničke pruge sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
O vagonu
Spoljno i unutrašnje uredjenje kafea “Vagon” i njegove terase uspješno će podsjećati na stare željezničke stanice i u posmatraču buditi duh tih vremena, a odlično odmjerena doza savremenog dizajnerskog izraza daće mu poseban šarm.
“Vagon” će posjedovati terasu koja će biti u njegovom produžetku na istom nivou sa vagonom i predstavljaće simbolično “još jedan vagončić”. U enterijeru samog vagona zadržaće se djelimično rješenje sa kupeima na jednoj strani, dok će na drugoj biti izvedeni stolovi kojima se može podešavati visina za dnevnu ili noćnu varijantu. Enterijer će biti spoj savremenog izraza i istorijskog salonskog izgleda vagon bara, a sadržaće i manji šank gdje će se izdavati piće i hrana za koju nije potrebna kuhinjska priprema, kao i muški i ženski toalet u samoj pozadini vagona.
O osnivačima
Vuk Čvoro, arhitekta, osnivač udruzenja NVO Sinergija za očuvanje baštine, organizator akcija zaštite i uređenja spomenika u Herceg Novom i zaleđu. Vagon za Vuka ima i emotivnu vrijednost – đed Vukov bio je mašinovođa koji je vozio “Ćira”, pa je za željeznicu vezan porodičnim nasljeđem, što ga je i povezalo sa Josipom Veberom, vlasnikom vagona.
Miloš Krivokapić, novinar s višedecenijskim iskustvom rada u internacionalnim medijma; radio na realizaciji turističkih projekata u raznim dijelovima svijeta. Porodično vezan za Herceg Novi, a i otac mu je kao dete dolazio vozom u Herceg Novi odakle je brodom išao za Risan kako bi onda pješke odlazio kod rodbine u Cucama.
Marija Čvoro, turizmolog, član NVO Sinergija sa iskustvom u turističko-ugostiteljskom sektoru. U okviru NVO Sinergija, Marija je sarađivala na nekoliko projekata značajnih za očuvanje kulturne baštine Herceg Novog.
Tiana Krivokapić, prevodilac, završila je teatrologiju i studije kulturne politike i učestvovala u značajnim internacionalnim izdavačkim i pozorišnim projektima.
Istorijski kontekst
Stari željeznički vagon, vlasništvo Josipa Vebera, člana Udruženja ljubitelja željeznice Pančevo, je konačno dobio novi život.
Nakon skoro dvije decenije boravka pored Instituta u Igalu i vandalskih napada tokom posljednjih nekoliko godina samovanja, a zahvaljujući ogromnoj upornosti i entuzijazmu članova NVO Sinergija, pod vodjstvom mladog novskog arhitekte Vuka Čvora, stara željeznička karoca dobija novi život. Vagon – a kako bi se drugačije zvao ovaj ugostiteljsko izložbeni projekat – će imati misiju mnogo širu od pružanja ugostiteljskih usluga, nakon što je obnova i puštanje u upotrebu tunela pokrenulo svojevrstan proces očuvanja uspomene na ogromnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Naime, krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva, konkretno iz Norveške i Njemačke, veliki plus daje uređenju ove pješačke staze i nadaju se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a IPA fondovima starom željezničkom prugom se povezati sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari most i tunel na Lalovini.
Uprkos petočasovnim naporima nekolicine opozicionih odbora da žestoko iskritikuju budžet za 2020, izvještaj o stanju uređenja prostora za ovu i plan uređenja prostora za narednu godinu koje je predložila lokalna DPS-SD-HGI vlast, odbornička većina te tri partije u SO Tivat nije danas progovorila ni riječ pohvale ni pokude tih dokumenata, već su odbornici vladajućih partija promptno digli ruke za njihovo usvajanje.
To je urađeno uprkos tome što su mnoge stvari kada su u pitanju investicije i novčani primici Opštine Tivat u narednoj godini ostali nedorečeni ili nepoznati, pa tako odbornici Tivatske Akcije ni nakon višečasovnog „natezanja“ sa gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem (DPS) i njegovim saradnicima, nisu dobili odgovor kolika površina privatnog zemljišta Tivćana treba da bude eskpropiisana dogodine radi gradnje bulevara kroz grad, niti je Andrija Petković (BF) dobio suvisli odgovor zašto u budžetu za 2020. nema ni centa planiranog prihoda opštine od davanja aerodroma u koncesiju, iako Vlada po tom osnovu u državnom budžetu planira prihod od najmanje 70 miliona eura, a po zakonu polovina te sume treba da pripadne opštinama Tivat i Podgorica.
Jedini iz vladajuće većine koji je uzeo riječ bio je Igor Petković (SD) koji je pitao predsjednika parlamenta Ivana Novosela (DPS) zašto nije na dnevni red sjednice stavio inicijativu opozicione SDP da se raspravlja o raspisivanju lokalnog referenduma o namjeri Vlade da aerodrom Tivat izda u 30-godipnji zakup. Tivatski SD takođe prikuplja potpise za referendum, ali ta partija do sada nije realizovala svoju ranije izrečenu prijetnju da će napustiti Vladu ukoliko se krene sa koncesijom za aerodrome.
„Ja sam procijenio da se nisu stekli uslovi da se to uvrsti u dnevni red jer pitanje aerodroma nije u nadležnosti lokalne samouprave“- odgovorio je Novosel njemu i Berndardi Moškov (SDP), dok je Kusovac kazao da je su „izvjesni veliki benefiti koje će Tivat imati od koncesije aerodroma“ i da će se raditi rebalans budžeta za narednu godinu „kada prihodi po tom osnovu budu izvjesni“.
„Ja vjerujem premijeru Dušku Markoviću jer je čovjek ono što kaže!“- odgovorio je Kusovac na prozivke opozicije da osim obećanja premijera, nema nikakve opipljive potvrde da će država kojoj hronično nedostaju pare, biti spremna da ustupi Opštini dio koji joj po zakonu pripada od koncesije.
Miomir Abovič i Mirko Kovačević iz TA i Petković su budžet Opštine za 2020. planiran na iznos od 23,55 miliona eura ocijenili kao „izborni“ ukazujući da se predviđa značajan porast socijalnih davanja i troškova koji se mogu dovesti u vezu sa predstoječim lokalnim izborima u martu 2020 i „svega onoga što lošoj vlasti valja da kupuje birače“.
„Naprasno ste se sjetili da ulažete ogromne pare u riješavanje stambenih pitanja Roma i Egipćana iz neformalnog naselja „7.jul“ za koje se pouzdano ne zna ni koliko ih ima, ni imaju li uopšte crnogorske papire i tivatske lične karte, ali su rezervoar glasova za vas.“- kazao je Petković dok je Kovačević naglasio da se iz predloga budžeta, ali i juče izrečenih stavova Kusovca, ništa precizno ne zna u vezi tog projekta koji će Tivćane dogodine koštati najmanje pola miliona eura i zašto se „baš sada pred uzbore na račun građana Tivta, ide u to privatno—javno, odnosno DPS-DPS partnerstvo“ sa Hilmijom Francom koji je član GO DPS i investitor hotela i poslovnih objekata na lokaciji do aktuelnih neuglednih romskih baraka u „7.julu“.
„Ništa ne radite da pokupate spriječiti milionske štete za budžet Tivta od nabujale divlje gradnje i neplaćanja komunalija od strane privilegovanih investitora, te spriječavanja urbanističkog haosa kojim trošimo posljednje ostatke našeg prostora. To radite jer su takvi investitori glavni finansijeri vaše izborne kampanje jer će dio toga što su uštedjeli ne plaćajući dadžbine opštini, sada vama „vratiti“ da ih upotreljavate za izborne mahinacije i kupovanje glasova“- ističe Kovačević.
„Kakav je, Franca je tamo dosta uradio i on je za nas strateški investitor sa kojim u privatno-javnom partnerstvu treba da se izgrade određeni objekti i da se kvalitetno situiraju ti ljudi. Tamo ima između 32 i 34 porodice koji već godinama traže da se na pravi način stambeno zbrinu i to nema veze sa izborima.“- odgovorio je Kusovac kazavši da Franca već radi idejni projekat novih zgrada, ali nije znao da saopšti detalje cijelog posla, koliko će on koštati Opštinu Tivat kroz novčana i ulaganja u smislu zemljišta i oslobađanja od komunalija.
Kusovac je odbacio optužbe opozicije da je lokalna vlast malo ili ništa uradila u smislu kapitalnih ulaganja u protekle tri ipo godine i da tek pred same izbore, pokušava da otvaranjem gradilišta po Tivtu, stvori utisak da se nešto radi „mimo enormnog i nepotrebnog gomilanja novozaposlenih kadrova u Opštini“. On je kazao da će realiacija kapitalnog budžeta ove godine biti najmanje 60% što je najviše do sada, ali ni nakon upornih prozivanja Kovačevića nije rekao koliko treba izuzeti zemlje Tivćana i koliko će to koštati Opštinu za realizaciju najvećeg projekta njegove administracije – gradnje bulevara kroz grad za koju je najavio da „sigurno počinje u septembru 2020.“
Petković i Abović
ABOVIĆ: POSTALI SMMO OBESPRAVLJENI STRANCI U SOPSTVENOM GRADU
Abović je kazao da se kroz primjer devastacije zaštićenog zelenila na lokaciji bivšeg hotela „Mimoza“ i apsolutnog nereagovanja države da to spriječi iako je Opština to tražila, vidi da „smo postali nezaštićeni stranci u spostvenom gradu i zemlji i da je bogatim investitorima sve dozvoljeno jer je namjerno stvoren ambijent da oni mogu raditi što god im se hoće“.
Kovačevič je istakao da se na primjeru urbanistilkog haosa i divljanja koje se događa u Tivtu od usvajanja aktuelnog kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je ukinuo sve nadležnosti opština u planiranju i kontroli svog prostora, „jasno vidi da je to u stvari bio Zakon o centralizaciji korupcije“.
Krašići – foto Boka News novembar 2019.
„Poslanici iz Tivta Jovanka Lalilčič (DPS) i Adrijan Vuksanović (HGI) su izglasali tu sramotu od zakona kojim je trajno uništen prostor na primorju“ – istakao je on ilustrujući to podatkom iz izvještaja o stanju ureženja prostora u Tivtu za 2019. po kojem je MORT dao samo 13 odobrenja na prijavu gradnje, a na terenu se, na očigled sviju, nesmetano gradi na desetine novih gotovo isključivo stambenih objekata.
Na putnom pravcu Tivat – Radovići, na potezu od kotorskog kružnog toka prema Solilima koji je danas bio potpuno poplavljen, voda se povlači ali su tri lokacije i dalje pod znatnim količinama vode.
„Ukoliko ne bude novih značajnijih padavina putni pravac bi oko 17 časova trebalo da bude otvoren za saobraćaj. Na terenu su ekipe Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS), DOO Komunalno Tivat i Parking servis sa specijalnim vozilom „pauk“. Tri tima SZS izvukla su sedam automobila iz bujicom prekrivene saobraćajnice, a „pauk“ jedno zaglavljeno vozilo.“- saopšteno je iz Opštine Tivat.
Putni pravac kotorski kružni tok – Radovići zatvoren je do daljnjeg radi sanacije posljedica poplava koje su izazvane obilnim padavinama na teritoriji opštine Tivat.
Na licu mjesta su tri ekipe Službe za spašavanje i zaštitu Tivat, sa deset članova i tri vozila koja evakuišu vozila sa tog putnog pravca.
Uzrok poplava su bujične vode nastale usljed nekontrolisanog odlaganja građevinskog otpada na kotorskom dijelu poteza uz putni pravac.
Opštinski tim upućuje apel građanima da ne kreću prema ovom putnom pravcu i da koriste alternativni put preko Grabovca. O svim promjenama u režimu saobraćaja i sljedećim aktivnostima Tima, javnost će biti pravovremeno obaviještena.
Po uočavanju problema nasipanja lokacije u blizini kružnog toka, Opština Tivat je upućivala posljednih mjeseci više zahtjeva nadležnim inspekcijama da reaguju.
Spašena jedna osoba
Spašena osoba
Prema nezvaničnim sazananjima muškarca koji je upao u poplavljeni veliki odvodni kanal pored puta spasili su drugi učesnici u saobraćaju koji su odmah pritekli u pomoć.
Obilne padavine na crnogorskom primorju izazvale su poplave u Radanovićima, ali i probleme u saobraćaju na magistrali od Tivta ka Budvi.
Na putnom pravcu Budva-Tivat-Kotor u mjestu Radanovići zbog izlivanja vode došlo je do prekida u saobraćaju, saopšteno je iz AMSCG.
Zbog velike količine vode, saobraćajnica prema Radovićima je zatvorena za saobraćaj, saopštili su iz Komunalnog tivatskog preduzeća i naveli da je kompletno ljudstvo Službe sa maheanizacijom na terenu.
Školi stranih jezika u Radanovićima prijeti opasnost od prodora vode, pa je evakuisana.
U okviru studijske posjete crnogorskim ribarima, njihove kolege iz Italije boravili su u radnoj posjeti Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru. Cilj sastanka je bio upoznavanje sa naučno-istraživačkim djelatnostima Instituta u domenu ribarstva, kao i aktivnostima koje u okviru projekta ADRINET realizuje ova naučna ustanova.
Domaćin italijanskim ribarima, koji su u Crnoj Gori boravili od 16.-19.decembra, bila je Opština Herceg Novi, jedan od šest partnera na projektu čija je implementacija u okviru IPA InterReg programa saradnje Italije, Albanije i Crne Gore, započela u martu 2018.godine, a trajaće do marta 2020.
Ribare je u Institutu za biologiju mora dočekao naučni tim na čelu sa ihtiologom, dr Aleksandrom Joksimovićem, rukovodiocem Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo, koji im je predstavio djelatnosti Instituta i projekte koji se sprovode u cilju održivog upravljanja ribarstvom.
„Uvijek nam je drago kada imamo u gostima naše drage prijatelje iz jadranskih zemalja.Ovoga puta smo smo ugostili kolege iz Italije, posebno mi je drago da su među njima ribari. Činimi se da upravo oni najbolje razumiju problematiku ribarstva i samog obavljanja te aktivnosti na Jadranskom moru. Mi smo s naše strane obrazložili kakva je situacija u Crnoj Gori, kakva je veza između naših ribara i administracije, kao i našeg Instituta. Čini mi se da smo mi u tom smislu dobar primjer, jer se veoma često sastajemo s ribarima, razmjenjujemo iskustva i činimo da naše ribarstvo i sektor ribarstva bude bolje organizovan u budućnosti. Naravno, tu su i obaveze koje imamo prema Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana i Evropskoj Uniji u procesu pregovora. Stoga su pred nama velike i odgovorne aktivnosti, a u cilju da i Crna Gora sutra, a već jeste, bude relevantan partner u toj priči. U svim tim aktivnostima, u fokusu su naši ribari- da njima obezbijedimo bolje uslove, kako bi se i budući mladi ribari uključivali u ovu priču sa porukom da je u Crnoj Gori, kao turističkoj zemlji, budućnost u uvezivanju turizma i ribarstva,“ istakao je Joksimović nakon sastanka sa italijanskom delegacijom.
Osim ribara iz Udruženja Bussola iz Leccea- Vincenza Bruna, Salvatorea Maggli Cristiana Rizzata i Grazio de Paolis iz Cooperazione Pescatori iz Castra, u posjeti Crnoj Gori boravili su i predstavnici opštine Castro, grada partnera na projektu ADRINET- Francesco Pacella i Claudio Longo.
Kočarica – Foto:Boka News
Italijane je zanimalo kako su organizovani crnogorski ribari, bili su veoma iznenađeni dačuju da u Crnoj Gori ima svega 200-tinjak profesionalnih ribara, te da djeluju kroz čak četiriudruženja. Dr Joksimović je pojasnio da je geografska pozicija Crne Gore veoma specifična, i zbog malog broja djelatnika u branši, i zbog činjenice da je naša obala duga svega 293 kilometra, a da se na maloj udaljenosti od obale crne Gore, nalaze velike dubine južnog Jadrana. Sve to pred ribare stavlja teške zahtjeve i kada je u pitanju ribolovna flota i kada su u pitanju ribolovni alati. Stoga se Direktorat za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zalaže da, osim povoljnih politika na nacionalnom nivou, što bolje zaštiti interese crnogorskih ribara u kontekstu Jadrana i Mediterana.
Vincenzo Bruno dolazi iz porodice koja se već tri generacije bavi ribarstvom kao osnovnom djelatnošću, a od 2000.godine se kao ribar bavi i turizmom- zainteresovane goste odvodi na ribanje, a nakon toga i obezbjeđuje da na samom brodu uživaju u ručku u čijem su lovu učestvovali. Veoma je zadovoljan plasmanom ove ponude kao i zaradom koju ona generiše. Sugeriše da bi uvezivanje ribara sa turističkom privredom moglo biti od obostrane koristi i u crnogorskim prilikama.
Ono što je goste iz Italije najviše začudilo je mala konzumacija morske ribe u Crnoj Gori. U tom smislu, sugerisali su promotivne i edukativne kampanje, kako bi se stanovništvo upoznalo sa značajem unosa ribe i morskih plodova, kao nutritivno mnogo bogatije hrane od mesa, koje i dalje preovladava u našoj prehrani. Crnogorski domaćini objasnili su im da je jedan od glavnih razloga niska platežna moć stanovništva i dosta visoke cijene ribe, što je opet posljedica nedovoljnog izlova i nelojalne konkurencije.
Ribari i eksperti ističu da je povezivanje i razmjena iskustava na nivou jadranskih zemalja od ključnog značaja kako za razvoj ribarstva kao privredne grane, tako i za zaštitu morskog biodiverziteta, posebno u smislu kontrole prelova. Jer, kako je istakao gost iz Italije- Vincenzo Bruno, moramo razmišljati i o tome što će loviti naši unuci.
Riba
Svrha projekta ADRINET- Jadranska mreža za marinski ekosistem, je da se problemu upravljanja priobalnim područjem pristupi na što obuhvatniji način, sa naglaskom na razmjenu iskustava dobre ribolovne prakse. Aktivnosti ADRINET projekta fokusirane su na lokalne zajednice i ribare u cilju njihovog uključivanja u zaštitu morskog biodiverziteta, te je stoga razmjena saznanja i iskustava među ribarima od ključnog značaja za definisanje zajedničkih metoda upravljanja priobalnim ribolovom u trima jadranskim zemljama.
Nakon posjete Crnoj Gori Italijani su otputovali za Albaniju, gdje će biti gosti projektnih partnera i ribara u gradu Vlora do subote, 21.decembra. Planirano je da crnogorska delegacija, predvođena ekspertima sa Instituta za biologiju mora, posjeti italijanski Castro u regiji Puglia u februaru naredne godine.
