Prosječna temperatura u ruskoj prijestolnici u januaru ove godine najviša je ikad zabilježena u 141 godinu od kada se prate ti podaci, objavila je u petak ruska meteorološka agencija.
Prosječna temperatura u januaru u Moskvi bila je oko nule, što je 9,3 stupnjeva više od uobičajenih temperatura. Temperature se u Rusiji, zemlji poznatoj po dugim i hladnim zimama, prate od 1891. godine, a u Moskvi od 1879.
U januaru je u Moskvi sloj snijega iznosio samo 7 centimetara, više nego četiri puta manje od uobičajene visine.
Cijela 2019. je najtoplija zabilježena u Rusiji od kada se prate temperature.
Avion s Evropljanima evakuisanima iz Kine, središta epidemije koronavirusom, na putu je za Francusku, potvrdili su za francusku novinsku agenciju Afp izvori u departmanu Bouches-du-Rhône na jugu zemlje koji nisu željeli otkriti gdje će zrakoplov sletjeti.
Radi se o drugom avionu s evakuisanim Evropljanima nakon prvog koji je u petak dovezao francuske državljane.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i evropskih poslova u subotu je saopštilo da je s Francuskom dogovorilo evakuaciju četvero hrvatskih državljana iz Wuhana, grada u kojemu je započela epidemija, i koji trebaju u Evropu stići tokom prijepodneva. U priopćenju je pisalo da će putnici prije povratka u Hrvatsku biti prvo u karanteni u Francuskoj dva tjedna.
Francuska agencija u vijesti ne navodi jesu li među putnicima aviona i hrvatski državljani.
Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab u nedjelju ujutro kazao je za Sky News da se francuskim zrakoplovom iz Kine, koji bi trebao kasnije tijekom dana sletjeti, vraća i 11 britanskih državljana, prenijela je britanska novinska agencija Reuters.
Prema diplomatskim izvorima u Bruxellesu avion s francuskim i drugim europskim državljanima nakon slijetanja u Francusku u vojnu bazu Istres u Bouches-du-Rhôneu, gdje će iskrcati dio putnika, nastavlja za Belgiju.
Prema novinskoj agenciji Belgi avion, koji je poletio u noći na nedjelju, slijeće potom na vojni aerodrom Melsbroek pokraj Bruxellesa gdje će se iskrcati devet Belgijaca, 11 Danaca, 23 Nizozemca, pet Čeha i dva Slovaka. Te će putnike potom preuzeti njihove države.
Putnici koji su dovezeni prvim avionom u petak, a uglavnom se radilo o Francuzima, smješteni su u odmaralište u blizini Marseillea. Dvoje putnika sa simptomima zaraze hospitalizirano je, no testovi nisu potvrdili da se radi o koronavirusu, prenio je Afp.
Epidemija koronavirusa odnijela je više od 300 života, a gotovo sve žrtve su preminule u Kini.
U nedjelju je preminula prva osoba izvan Kine – na Filipinima.
Od oko 11 hiljada stabala agruma u hercegnovskoj opštini više od 90 odsto napala je vrsta štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus), a još nije pronađen pouzdan lijek protiv te pošasti. Štitasti moljac pored citrusa napada preko 70 biljnih vrsta; između ostalih , kruške, japanske jabuke , vinovu lozu, lovor. Nije opasan po ljude, jer se mogu koristiti plodovi voćke čije je listove napala ova štetočina. U Crnoj Gori nema organizovane akcije borbe protiv štitastog moljca.
“Stanje se pogoršalo u odnosu na prošlu godinu”, kaže ing. Mileva Marić, stručna savjetnica u oblasti zaštite bilja za Bokokotorski zaliv.
ing. Mileva Marić
“Štete na biljkama čine larve i odrasle jedinke , sisanjem biljnih sokova na naličju listova te izlučivanjem obilne medne rose, čime smanjuju asimilacijsku površinu lista, onemogućuju normalan razvoj , a zbog naseljavanja gljiva čađavica onemogućava se fotosinteza zbog čega biljka počinje da se guši“ objašnjava Marić. Vrlo često lisne uši sisanjem uzrokuju deformacije listova u obliku kovrčanja, a unutar skovrčanih listova nalaze se kolonije ovih štetnika. Na taj način ne samo da su skrivene nego i zaštićene od djelovanja zaštitnih sredstava. Štitasti moljac agruma je s druge strane zaštićen voštanom prevlakom zbog čega je smanjena djelotvornost velikog broja insekticida.
Štitasti moljac u njegovom razvoju prolazi tri stadijuma. Odrasla ženka izleže 35 do 40 jaja, a ciklus jedne generacije traje dva do četiri mjeseca. Tokom godine razvije se od tri do šest generacija ove biljne štetočine. Prva se najčešće javlja krajem aprila i u maju, druga polovinom avgusta i u septembru , a u toplim jesenjim mjesecima ( kao u godini koja je za nama) javlja se i treća generacija. Zato je njeno suzbijanje teško i zahtjeva stalnu zaštitu i tretman.
Agrumi
Branko Zorić koji u Zelenici ima četrdesetak sadnica limuna, narandže i mandarina kaže da su prošle godine njegovi nasadi bili pošteđene štitastog moljca i da je imao bogat i zdrav plod. Ove godine I njegovu malu plantažu “poharao” je biljni napasnik. Do imanja njegovog komšije, koji je udaljen od mora, štitasti moljac još nije stigao. Ostaje pitanje do kada, jer je evidentno njegovo širenje. Za sada su pošteđeni samo nasadi u pojedinim područjima koja su udaljena od mora.
Marić ističe da je bitna preventiva , da treba prorijediti unutrašnjost krošnje kako bi se dobilo strujanje vazduha , a zaštitu obaviti biljnim uljima i sistemičnim insekticidima. Važno je i spaliti grane dobijene rezidbom. Tretman je potrebno sprovesti najmanje tri puta godišnje. Praćenje pojave odraslih jedinki , a i djelomično smanjenje njihove brojnosti vrši se postavljanjem žutih ljepljivih ploča, koje privlače moljca.
Preporučuje upotrebu plavog ulja ( 2 do 2,5 odsto) i ponavljanje tretmana za 20 dana.
Kao posebno važno, Marić ističe istovremeno tretiranje zaraženih biljaka. „Ako vaš komšija, ili nasadi na susjednim parcelama nisu tretiranim, vaš trud će biti uzaludan“, navodi Marić I objašnjava da sigurne zaštite nema I da je zato potrebno kombinovati više zaštitnih sredstava.
Od Azije do Boke
Štitasti moljac koji je porijeklom iz Male Azije, pojavio se 2013 godine u Crnoj Gori, prvo u Boki Kotorskoj. U Evropi je prvi put nađen 2008. godine u nasadima agruma na jugu Italije, u provinciji Lecce. U Hrvatskoj je zabilježen 2012. u jednom vrtnom centru u Splitu na ukrasnim sadnicama naranče, a pretpostavlja se da je unesen biljnim materijalom iz Italije. Tada je zaraza uspješno iskorijenjena, ali moljac se ponovo pojavio u Dubrovačkoj županiji krajem 2018. Godine.
Akcija oslikavanja trobojke po zidovima i na javnim površinama nastavlja se i ovih dana širom Crne Gore.
Nezadovoljni donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti ostrašćeni pojedinci ili grupe to najčešće rade pod okriljem noći kad ne mogu biti primijećeni, te na taj način pokušavaju da izbjegnu eventualno sankcionisanje i odgovornost.
Tako je danas trobojka osvanula u Kamenarima – Đurićima, na ponti u blizini katoličke crkve Svete Ane.
U Đurićima je većinsko stanovništvo hrvatske nacionalnosti, pa ovakve postupke mještani ocjenjuju kao provociranje srpskih nacionalista.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma prihvatilo je inicijativu Zajednice opština Crne Gore i dozvolilo novi rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.
To je za Dan potvrdio generalni sekretar Zajednice opštine Crne Gore, Refik Bojadžić, navodeći da će novi rok za legalizaciju bespravnih objekata biti utvrđen izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Prema njegovim riječima, izmijenjeni zakon sa ovom novinom je pripremljen i poslat opštinama na izjašnjenje.
“Odbor za planiranje prostora Zajednice opština procijenio je da Zakon treba izmijeniti u djelovima procedure legalizacije bespravno sagrađenih objekata, roka za dostavljanje zahtjeva za legalizaciju, uređenja uslova gdje opštine mogu investitorima, koji hoće da ulože sredstva u neki projekat koji zapošljava ljude i stimuliše razvoj, da odobre određena umanjenja komunalnih naknada za uređenje zemljišta”, kazao je Bojadžić.
Zajednica opština je Ministarstvu održivog razvoja dostavila 17 predloga, i prema njihovim informacijama svi su prihvaćeni.
“Zakon je pripremljen i dostavljen opštinama da se izjasne. Mislim da ćemo u martu na sjednici Skupštine Crne Gore imati predlog zakona koji će biti značajno povoljniji i primjenljiviji u praksi u ovom dijelu kako bi se olakšao i ubrzao proces legalizacije”, naveo je Bojadžić.
On je kazao da će u novom roku priliku da legalizuju bespravne objekte imati samo oni vlasnici čiji se objekti nalaze na orto-foto snimku.
Godina Europske prijestolnice kulture (EPK) u Rijeci otvorena je u subotu spektakularnom izvedbom “Opere industriale” u riječkoj luci, središnjim dijelom cjelodnevnog programa otvorenja, pred gledateljstvom na gatovima i rivama koje je i sudjelovalo u izvedbi.
Autori glazbenog predloška “Opere industriale” su riječki glazbenici Josip Maršić i Zoran Medved, koji djeluju kao dvojac JMZM, a djelo je orkestrirao i dirigirao izvedbom Frano Đurović. Središnja pozornica bila je na De Franceschijevom gatu, uz uključenje izvođača s još nekoliko lokacija u luci i njenoj blizini. Luka je odabrana kao snažna identitetska točka grada, u povijesti i sadašnjosti simbol moderne i otvorene Rijeke.
Samo na središnjoj pozornici nastupilo je 130 izvođača. Među njima bili su suvremeni hrvatski likovni i izvedbeni umjetnik Damir Bartol Indoš s Kućom ekstremnoga glazbenog kazališta i rumoristima kao izvođačima na specifičnim instrumentima šahtofonima i glazbenicima na prepariranim klavirima, gitari, basu, bubnjevima i saksofonu te posebno atraktivni finski zbor muškaraca koji vrište zveckaju i viču – Mieskuoro Huutajat.
Uz njih, na velikoj pozornici nastupili su i mješoviti Pjevački zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture, predvođen riječkim zborom Jeka Primorja pod vodstvom Igora Vlajnića te orkestar gudača i puhača na violončelima, kontrabasima, klarinetima, trubama i trombonima. U izvedbu se uključio i radnički orkestar brusilica, varioca i iskri, čineći vizualno atraktivnu sliku na dizalici uz pozornicu te 10 riječkih bubnjara s krova robne kuće uz luku,
Voditelj i narator bio je Zoran Prodanović Prlja. Tijekom izvedbe poticao je publiku na sudjelovanje te navodio kronološki niz značajnih događaja iz povijesti Rijeke.
U jednom dijelu “Opere industriale” podsjetilo se na riječkog pisca Janka Polića Kamova citirajući njegove riječi. Na kraju “Opere industriale” uključio se ansambl od 25 riječkih gitarista, zborovi su pjevali antifašističku pjesmu “O bella ciao”, nakon čega se izvedba uz zvonjavu oko 500 zvončara i publike s 3000 zvona podijeljenih prije izvedbe zaključila u frenetičnom bučnom finalu
Sudjelovalo je i dvadesetak brodica u luci. Po završetku, priređen je dugotrajan vatromet.
U prvom dijelu programa padala je kiša, što nije u većoj mjeri ometalo gledatelje. Tijekom izvedbe bilo je tehničkih problema, tako da zvučnici na rivama i gatovima na nekoliko minuta nisu funkcionirali.
Zvukovi industrije, citati Polića Kamova, povijesna antifašistička pozicija Rijeke…
Kako je u programskoj knjižici istaknuto, zvukovima industrije i iskrama varioca, Rijeka simbolički i s ponosom izražava poštovanje prema snazi radnika koji su je gradili i učinili modernim gradom. Citatima koji predstavljaju hommage Janku Poliću Kamovu, najvećem riječkom pjesniku, beskompromisnom umjetniku koji je najavio dolazak europske avangarde, Rijeka pečati njegovu europski relevantnu poziciju, navedeno je.
Prema ideji autora, u programu otvorenja ističe se i povijesna europska antifašistička pozicija Rijeke koja Europu podsjeća na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena u moderno doba, snaga zvuka električnih gitara donosi propulzivnu energiju riječkog punka i rocka koji su u svoje vrijeme predstavljali buntovnu i hrabru Rijeku a program zaokružuje najsnažniji zvuk koji još od pradavnih vremena tjera zimu – zvončari velikom bukom najavljuju novo doba u koje Rijeka kao EPK.
Redatelj “Opere industriale” je Dalibor Matanić a redatelj televizijskog prijenosa, s obzirom na to da se prenosila uživo na programu HTV-a, bio je Ivan Miladinov.
Godišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj 1. februara 1918. godine obilježena je danas u Đenovićima, polaganjem vijenaca i smotrom Bokeljske mornarice.
U ime Opštine Herceg Novi, vijenac je u more i na spomen ploču na zgradi Mjesne zajednice položio menadžer Dragan Šimrak, dok je hercegnovska podružnica Bokeljske mornarice vijenac položila na mjesto pobune, kuću Vrankovića.
Godišnjica pobuna mornara u Boki
U ceremoniji je učestvovala Mjesna muzika Đenović, predvodivši povorku koja se nakon smotre Bokeljske mornarice tradicionalno kretala od Mjesne zajednice do kuće Vrankovića i nazad, a pridružili su joj se prisutni mještani.
Obilježavanje ovog datuma je važno da bismo pamtili pobunu mornara na brodovima flote Austrougarske mornarice, koja je bila ohrabrena Oktobarskom revolucijom, a može se smatrati pretečom važnih istorijskih događaja, kazao je nakon ceremonije menadžer Opštine Dragan Šimrak. On se zahvalio Mjesnoj zajednici Đenović, Podružnici Bokeljske mornarice Herceg Novi i Mjesnoj muzici Đenović na učešću u obilježavanju ovog važnog istorijskog momenta koji se odigrao u našem zalivu.
Godišnjica pobuna mornara u Boki
Na početku 1918. godine, Boka Kotorska bila je dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu. Pobuna mornara počela je 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. Tada je oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu Boke, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Do sada su na gradnji auto-puta od Smokovca do Mateševa završeni radovi vrijedni 90 odsto ukupnog projekta, a preostali su većinom završni radovi – asfaltiranje, provlačenje elektro i vodovodnih kablova, nekoliko manjih podzida, postavljanje ograda…
Ova dionica auto-puta Bar – Boljare, prema ugovoru sa kineskim izvođačem CRBC, trebalo je da bude završena 11. maja prošle godine, ali je naknadnim aneksom rok pomjeren za 17 mjeseci za kraj septembra ove godine.
Ministar saobraćaja Osman Nurković prije deset dana nije bio siguran da li će auto-put na kraju septembra biti otvoren za saobraćaj, kao što se očekivalo. On je naveo da će do kraja septembra biti završeni fizički radovi na auto-putu, a nije siguran da li će se do tada završiti tehnički pregled i dobiti upotrebna dozvola.
“Najveći dio fizičkih radova je završen i oni će sigurno do 30. septembra biti završeni. Jedino što je zebnja da se tehnički pregled i upotrebna dozvola u tom trenutku ne mogu obezbijediti. Mora se voditi računa o kvalitetu radova”, rekao je Nurković.
Najzahtjevni dio posla koji je preostao je, kako pišu Vijesti, izgradnja petlje Smokovac – sa mostom preko Morače, ali je za ovaj dio posla angažovan podizvođač Bemaks, pa odsustvo kineskih radnika koji su na odmoru u Kini, zbog proslave kineske Nove godine, ne utiče na njegov završetak.
Izgradnja te petlje nije bila predviđena ugovorom o izgradnji cijele dionice, već je nakon spora da li je ima ili nema u ugovoru, Vlada potpisala aneks ugovora sa kompanijom CRBC. Time se predviđa i njena izgradnja za 30,5 miliona eura, a završetak je takođe predviđen za kraj septembra ove godine.
Prema osnovnom ugovoru, gradnja ove dionice auto-puta trebalo je da košta 809 miliona eura bez kamata, ali je cijena naknadnih i nepredviđenih radova već prešla dodatnih 90 miliona eura.
Otplata kredita za auto-put počinje u julu naredne godine. Godišnja rata bez kamata će iznositi 67 miliona dolara. Vlada je najavila da će u martu ove godine zaključiti ugovor o osiguranju od valutnog rizika, što će takođe povećati cijenu ovog projekta. Kredit će se otplaćivati u narednih 14 godine. Ranije je bio predviđeno da od završetka radova do početka otplate kredite postoji period od 26 mjeseci, ali je zbog dosadašnjih kašnjenja radova taj period biti svega deset mjeseci.
Epidemija za sada ne utiče na dinamiku radovaEpidemija koronavirusa u Kini gdje se na odsustvu nalazi oko 800 radnika koji grade dionicu auto-puta od Podgorice do Mateševa, za sada ne utiče na intenzitet radova, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva saobraćaja, odgovarajući na pitanje da li zadržavanje tih radnika u Kini može izazvati novo pomjeranje rokova za završetak ovog projekta.
“Aktuelna situacija za sada nema značajnijeg uticaja na intenzitet radova, jer je izvođač, kompanija CRBC, pravio planove u skladu sa redovnim godišnjim odmorom radnika koji putuju u svoju domovinu za proslavu kineske nove godine i ostaju tamo do početka marta. Pojava epidemije virusa je nepredvidiva okolnost, i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, u komunikaciji sa nadzornim organom na projektu, izvođačem radova i drugim nadležnim institucijama za javno zdravlje prati stanje. Uvjeravamo javnost da ćemo blagovremeno i sinhronizovano djelovati, kako ni javno zdravlje, na prvom mjestu, ali ni realizacija projekta izgradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare ne bi bila ugroženi”, zvanično je odgovoreno iz Ministarstva.
Iz Instituta za javno zdravlje su u ponedjeljak saopštili da među osam radnika koji su u međuvremenu doputovali iz Kine nema oboljelih od koronavirusa, kao i da je skoro 800 radnika, koji grade auto-put, trenutno u Kini i da se do daljeg neće vraćati u Crnu Goru. Većina kineskih državljana angažovanih na izgradnji auto-puta porijeklom je iz oblasti u kojoj se nalazi grad Vuhan, koji je označen centrom epidemije. Na izgradnji ove dionice auto-puta je angažovano oko 1.200 radnika iz Kine, od čega su dvije trećine dobile slobodne dane da novogodišnje praznike po kineskom kalendaru provedu sa porodicama u domovini. Na gradilištima se sada nalazi oko 400 radnika iz Kine i oko 400 do 500 domaćih radnika.
Engleska studentica Lucy Hughes (24) osvojila je krajem 2019. u Brightonu prvo mjesto na tradicionalnom natjecanju (održava se od 2007.) mladih inovatora za svoju MarinaTex, biorazgradivu plastiku najvećim dijelom sastavljenu od ribljih ostataka i crvenih algi.
Ona je u konkurenciji 1078 natjecatelja iz 27 država dobila prestižnu međunarodnu nagradu James Dyson i premiju od 30.000 funti.
Pokusi na štednjaku
Njezin revolucionarni materijal je proziran i nalikuje tankim plastičnim vrećicama u koje se stavljaju kruh, sendviči ili voće (LDPE – low-density polyethylene). Međutim, velika je razlika u kemijskom sastavu pa se MarinaTex vrećice same razgrade u roku od 4 do 6 tjedana na normalnim temperaturama. To kažemo zato jer sada za razgradnju plastičnih biovrećica treba visoka temperatura.
Lucy je oduvijek bila marljiva učenica i sada je diplomirani proizvodni dizajner (product design) na sveučilištu Sussex, ali je za BBC kazala kako je oduvijek htjela napraviti nešto posebno, što će ujedno pridonijeti očuvanju našeg planeta. Prema vlastitim riječima, godinu dana je eksperimentirala i to – pazite sada – na štednjaku u studentskom domu. Više od 100 pokusa trebalo joj je dok napokon nije pronašla pravu mješavinu, nazvala je MarinaTex, te s njom ušla u konkurenciju za nagradu Dyson.
– Ona je pobijedila zbog toga što je novi materijal naprosto genijalan i rješava nekoliko problema istovremeno, što i jest cilj natjecanja – kazao je osnivač inovatorske studentske fondacije Sir James Dyson. Naime, u doba kada mnogo ljudi govori o plastici kao materijalu vrlo štetnom za okoliš (jedna obična PVC vrećica u prirodi se razgradi za 99 godina), Britanka je ponudila alternativu koja ni po čemu ne zagađuje planet. Osim toga, ona je pronašla formulu stvaranja MarinaTexa od ribljih ljuski, kože i crijeva, dakle specifičnih ostataka prerađivačke industrije, čija težina godišnje u Velikoj Britaniji doseže otprilike 500.000 tona. Taj se otpad više neće zbrinjavati spaljivanjem ili zakopavanjem u polja kao što se radilo do sada. Uz sve to, nužno je napomenuti da se iskorištava otpad jer UN studije pokazuju kako se 27 posto ulovljene ribe iz raznih razloga baca.
Jedan bakalar – 1400 vrećica
Biorazgradive vrećice
Glavni sastojci nove zelene plastike su dakle riblja koža, crijeva i ljuske, crvene morske alge, te neki dodaci koji ostaju tajna za javnost. No, još jedna velika prednost MarinaTexa jest u tome što proizvodnja ne zahtijeva veliku potrošnju energije ni drugih prirodnih izvora, pa sve ukazuje i na ekonomsku isplativost u bliskoj budućnosti. Biorazgradiva plastika je relativno čvrsta, prozirna i fleksibilna, ali se stručnjaci slažu kako će se vjerojatno trebati doraditi neke komponente da bi se mogla koristiti za serijsku proizvodnju.
K tome valja napomenuti da će biti dovoljno repromaterijala s obzirom na to da se od jednog bakalara, prenosi BBC, može izraditi 1400 manjih MarinaTex vrećica. Englezi također tvrde da bi genijalni izum Lucy Hughes mogao dati globalni odgovor na neprijeporno zagađenje svijeta plastikom.
