URA: Odgovoriti na pitanja u vezi tivatskog bulevara “nemogućih želja”

6
Tivat – kružni tok – foto Boka News

Tivatska vlast nam na kašičicu servira samo površne i nedovoljne informacije oko gradnje bulevara, poručio je danas Momčilo Radnjić član Glavnog odbora URA iz tog grada, istakavši i da je predsjednik opštine Tivat trebao do sada da podnese ostavku zbog kršenja mjera NKT-a i krivične prijave protiv njega.

On se pita da li se izgradnja bulevara zloupotrebljava u predizbornoj kampanji DPS-a, a da na kraju od gradnje možda neće biti ništa.

“Građani se sa razlogom pitaju ko se usudio diktirati projektni zadatak za izgradnju infrastrukture ovolikog gabarita širine čak 18 metara. Zar je ova širina čija će izgradnja biti značajno skuplja od širine recimo polubulevara sa tri trake neophodna ako će se graditi zaobilaznica oko Tivta. Puno je pitanja, a veoma malo odgovora”, ustvrdio je Radnjić.

On je ukazao da su Tivćani inače kivni na postojeće projekcije i dinamiku izgradnje tri nova kružna toka, a da tek slijedi šok sa bulevarom na kojeg će biti prikačeno oko 40 sporednih postojećih skretanja za prigradska naselja.

“Kako je moguće da u dužini od 4.2 km nema niti jedno skretanje lijevo. Kako će stanovnici gornjeg Kalimanja morati u povratku kući iz pravca grada ka aerodromu da se voze do kružnog toka kod pumpe” Mivis” i skretanja za Gradiošnicu, a zatim opet nazad u pravcu Tivta da bi skrenuli ka svojim kućama to jest u Kalimanj. Koliko će ovaj nepromišljeni sistem izbiti novca iz džepova tivatskih vozača tako što će plaćati više za potrošeno gorivo. Koliko će se samo povećati gužve na kružnim tokovima i još važnija stvar a to je zagađenje vazduha prelaskom veće kilometraže nego što je to potrebno sada”, pita Radnjić.

On pita i šta će biti sa postojećom pasarelom kod stare opštine koju trenutno vrlo malo pješaka koristi.

“Da li će se umetnuti u putnu infrastrukturu bulevara postojeći visokonaponski kabal glavnog napajanja grada Tivta sa električnom strujom koji je bio presječen izgradnjom kružnog toka za Gradiosnicu. Inače taj kabal je ukopan veoma blizu kuća u postojeća imanja i placeve uz jadransku magistralu bez saglasnosti vlasnika istih i čini svakodnevnu prijetnju po zdravlje i život ljudi”, tvrdi Radnjić.

On smatra da će sva ova pitanja na koja tivatska vlast nema odgovora doći na tapetu već ove jeseni tik poslije izbora.

Ističe i da već sada postoji gomila nepoznatih činjenica i sumnjivih radnji u vezi gradnje budućeg bulevara u Tivtu.

1.Ko je idejni tvorac projektnog zadatka tivatskog bulevara?

  1. Ko će sve finansirati izgradnju budućeg bulevara, zašto ne i Porto Montenegro?

3.Što se dešava sa eksproprijacijom imovine vlasnika dvorišta i objekata koji moraju da se sruše zbog nerazumnog gabarita  bulevara i da li će se vlasti silom i zloupotrebom policije suprostaviti nezadovoljnim vlasnicima eksproprisanih površina?

4.Zašto nema plana idejnog riješenja, dostupnog javnosti na kojem će se vidjeti kako će taj bulevar izgledati?

5.Zašto se stalo sa planom izgradnje zaobilaznice oko Tivta?

Herceg Novi: Nadzor nad poštovanjem mjera zaštite građana od virusa

0
kontrola poštovanja mjera

Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi sprovodi svakodnevne kontrole poštovanja odredbi i mjera koje imaju za cilj zaštitu zdravlja građana i sprječavanje širenja virusa covid-19, u skladu sa Zakonom.

Ovoj gradskoj službi je najnovijim izmjenama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti povjereno ovlašćenje da obavlja određene poslove kojima se obezbjeđuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti.

Kako navode iz Službe, komunalna inspekcija je počela da obavlja nadzor u ovoj oblasti.  Ističu da će uložiti maksimalne napore da preventivno djeluju i upozore građane na značaj poštovanja mjera i sankcije za njihovo kršenje, a sve sa ciljem zaštite zdravlja svih nas.

Inspektori novske Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora će u narednom periodu sprovoditi kontrole po sledećim pitanjima:

  • Obezbjeđenje poštovanja obaveznog pridržavanja propisane mjere fizičke udaljenosti između lica, tokom:

 – boravka na otvorenom javnom mjestu, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja pružaju pomoć licima sa invaliditetom, starim i nemoćnim licima;

– pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga.

  • Obavezno pridržavanje propisane mjere fizičke udaljenosti između lica tokom:

– boravka na otvorenom javnom mjestu, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva i lica koja pružaju pomoć licima sa invaliditetom, starim i nemoćnim licima;

– pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga.

  • Obezbjeđenje propisane lične zaštitne opreme – maski, a po potrebi i drugih elemenata opreme, za zaposlene tokom rada:

– u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske i turističke usluge;

– u javnom prevozu putnika ili prevozu zaposlenih vozilima za sopstvene potrebe.

  • Obavezno korišćenje propisane lične zaštitne opreme zaposlenih (maske, rukavice, vizir i sl.) u objektima: pod sanitarnim nadzorom, u kojima se obavlja trgovina, pružaju ugostiteljske, turističke, zanatske i druge usluge građanima u skladu sa zakonom, priređuju igre na sreću, obavlja djelatnost poslovanja hranom, na poljoprivrednom zemljištu i zasadima, kao i u proizvodnim objektima i prostorijama u kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost, tokom rada na gradilištu, u vozilima javnog prevoza putnika ili vozilima kojima se obavlja prevoz zaposlenih za sopstvene potrebe, u organima državne uprave, organima lokalne samouprave i lokalne uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja u kojima se neposredno pružaju usluge građanima.
  • Obavezno korišćenje propisane lične zaštitne opreme – maski ili marama od strane kupaca/korisnika usluga u gore navedenim objekatima kao i tokom boravka u vozilima javnog prevoza putnika ili prevoza vozilima kojima se obavlja prevoz zaposlenih za sopstvene potrebe.
  • Obavezna propisana dezinfekcija objekata u kojima se obavlja djelatnost ili vrše usluge i obezbjeđivanje uslova u tim objektima za dezinfekciju ruku kupaca/ korisnika usluga.
  • Obavezno propisano obezbjeđenje i vršenje dezinfekcije vozila javnog prevoza i vozila kojima se obavlja prevoz zaposlenih za sopstvene potrebe.
  • Obavezno propisano korišćenje lične zaštitne opreme (maski, rukavica i dr.) zaposlenih tokom rada u vozilima javnog prevoza i vozilima kojima se obavlja prevoz zaposlenih za sopstvene potrebe.

Kako informišu iz Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, tokom kontrole koja je tokom jučerašnjeg dana izvršena na području Herceg Novog konstatovane su tri nepravilnosti, dvije na rivijeri i jedna u Igalu, koje su se odnosile na nekorišćenje propisane lične zaštitne opreme od strane zaposlenih. Licima su za počinjeni prekršaj izdati prekršajni nalozi.

Rezervata Solila dobija nove uređene staze i solarnu rasvijetu

0
Solila

Uprani odbor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz Budve donio je juče odluku o izmjeni plana koriščenja sredstava tog JP za 2020.kojom je ukinuo nekoliko ranije planiranih investiocija, odnosno povećao nivo drugih, ili uveo sasvim nove projekte koje će finansirati Morsko Dobro.

Kada je Tivat u pitanju, sa 1.000 na 1.500 eura povećan je planirani trošak za stručni nadzor zad radovima na uređenju pješačke staze u dužini od 170 metara i prostora oko vidikovca u rezervatu prirode Solila.

Uvedena je i nova incesticija – „Druga faza uređenja pješačke staze u dužini od 80 metara uz granicu rezervata Solila sa nabavkom i ostavjanjem solarne rasvjete“. Za to će Morsko Dobro izdvojiti 20.000 eura, a kako je navedeno, ovim radovima će se kompletirati uređenje pješačke staze koja uz trasu lokalnog puta Tivat-Radovići,  vodi od Info-centra do vidikovca na Solilima, te postaviti solarna rasvjeta oko samog vidikovca.

Za vršenje stručnog nadzora nad radovima druge faze uređenja pješačke staze u Solilima, Morsko Dobro je odlukom Upravnog odbora, opredijelilo još i dodatnih 1.500 eura.

Carevići ostaju bez plaže Ploče?

4
Plaža Ploče

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je juče tender za zakup jedne od najprofitabilnijih plaža na crnogorskoj obali – plažu Ploče na rtu Platamuni, kojom su prethodnih 17 godina upravljala braća Marka Bata Carevića.

Ploče su se prvi put nakon više od decenije i po našle na tenderu nakon što je Osnovni sud u Kotoru presudio u korist JP “Morsko dobro“ i odbacio tužbu kotorske firme “Piastra“ Nebojše Carevića.

Raspisivanje tendera događa se u vrijeme velike političke krize u Budvi, jer je nova odbornička većina, predvođena DPS, Socijaldemokratama, Crnogorskom i nezavisnim odbornikom Stevanom Džakovićem, smijenila Carevića sa mjesta gradonačelnika Budve. S druge strane, javnim preduzećem “Morsko dobro“ rukovodi Predrag Jelušić, inače lider budvanskog DPS-a, koga je Carević optužio za nasilno otimanje vlasti uz političku korupciju, a lokalni DF podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu.

“Predmet javnog poziva je zakup javnog kupališta u opštini Kotor, u Donjem Grblju, u naselju Krimovice, lokalitet Platamuni, plaža Ploče, u dužini od 400 metara, površine 3904 kvadrata. Uz kupalište mogu se odobriti pivremeni objekti – dva plažna bara od po 40 kvadrata sa po dvije terase od po stotinu kvadrata. Minimalna cijena godišnjeg zakupa je 18.969 eura“, navodi se u tenderu u koji su “Vijesti“ imale uvid.

Kako se pojašnjava, ugovor se zaključuje za tekuću godinu računajući od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2020. uz mogućnost godišnjeg produženja za period od tri godine, odnosno do 31. decembra 2023.

Nebojša Carević je sudskim putem tražio da mu se na osnovu investicionog ulaganja koje premašuje dva miliona eura, jer je od nepristupačne obale napravio kupalište, zakup produži do 2033.

Prethodne tri godine, plaža je izdavana “Piastri“ u zakup na osnovu odluke Upravnog odbora, jer je Osnovni sud u Kotoru donio privremenu mjeru na osnovu tužbe Carevića.

Carević je zakupio još 2003. oko 400 metara nepristupačne kamenite obale, koju je pretvorio u mondensko kupalište. Sa “Morskim dobrom“ firma mlađeg Carevića 2006. zaključuje aneks ugovora kojim mu se na osnovu investicionog ulaganja omogućava produženje ugovora za 12 godina.

„Zakupac sam strme, kamenite, nepristupačne obale bez infrastrukture, da sam na tenderu pobijedio kao najpovoljniji ponuđač i sklopio investicioni ugovor 2003. sa Javnim preduzećem, odnosno državom Crnom Gorom, koji je i dalje na snazi. U projekat infrastrukture, izgradnje i ukupnog uređanja uložio sam svoj novac u visini od dva miliona eura i veliki dugogodišnji rad, te sam na taj način današnju plažu Ploče doveo do prepoznatljivog brenda koji je danas ponos moje porodice, Javnog preduzeća, kao i crnogorskog turizma u cjelini, a sve u skladu sa ugovornim obavezama“, kazao je prošle godine Nebojša Carević za “Vijesti“ u jeku sudskog postupka koji je vodio protiv „Morskog dobra“.

/V.L./

Grčka ukida zabranu ronjenja na olupinama

0
Amfore

Jedna od najvećih frustracija ronjenja u Grčkoj brojna su ograničenja za ronioce, posebno ona koja se nalaze na ronilačkim arheološkim nalazištima i drevnim brodolomima.

Za podršku grčkoj ekonomiji i poticanje turizma u doba poslije pandemije COVID-19 donesen je zakon kojim se ukidaju mnoga ograničenja. Novi propisi ukidaju ograničenja dubine i omogućavaju ronjenje bez nadzora na olupinama i arheološkim nalazištima.

Nacrt predviđa neograničeni pristup olupinama starijim od 50 godina, što otvara veliki niz ronilačkih lokacija zanimljivih wreck diverima jer se tu radi o mnoštvu olupina iz Drugog svjetskog rata, kao i mnogim drevnim olupinama u grčkim vodama.

Kao dio novih pravila ovog ljeta trebala bi se otvoriti i prva dva podvodna arheološka parka u Grčkoj, prvi u zaljevu Navarinao, a drugi nasuprot Methonije na otoku Sapientza na južnoj obali Peloponeza.

Beograd: Treći protest ispred Skupštine Srbije protekao uglavnom mirno

0
Beograd – protesti foto AA

Treći protest ispred Skupštine Srbije protekao je uglavnom mirno, za razliku od prethodne dve večeri u Beogradu, javlja Anadolu Agency (AA).

Veliki deo građana sedeo je na platou ispred ogradom zagrađene Skupštine, a kada bi delovi okupljenih ustajali oni bi uzvikivali “Sedi dole”.

Tokom protesta, došlo je do koškanja i manjeg fizičkog obračuna među demonstrantima, a upaljene su i baklje. Bilo je određenih incidenata. U jednom je napadnut jedan od mnogih kamermana, prisutnih na ulicama Beograda večeras.

Deo građana u jednom momentu zaigrao je i kolo, a među okupljenima su se mogli videti transparenti “Sedi dole, ne nasedaj”, ali i ikone.

Za razliku od prethodnih večeri, policija nije bila vidljiva.

Od avgusta Air France leti četiri puta sedmično na liniji Pariz – Dubrovnik

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Air France i KLM od početka jula ove godine ponovno saobraća prema Zagrebu, Dubrovniku i Splitu. Linija Pariz – Dubrovnik od 1. avgusta saobraćati će četiri puta sedmično (do tada svega dva leta nedeljno), ponedjeljkom, petkom, subotom i nedjeljom, javlja portal Croatian Aviation.

U posljednjem saopštenju obje su kompanije najavile povećanje broja tjednih letova prema Hrvatskoj. Donosimo vam novi raspored letenja.

Air France dodaje još sedmičnih letova

Air France je pokrenuo promet prema Hrvatskoj s početkom jula (izuzev Splita koji će krenuti od sredine mjeseca), a kompanija je već najavila povećanje u broju nedjeljnih letova:

Linija Pariz – Dubrovnik od 01.avgusta prometovati će četiri puta tjedno (do tada svega dva leta tjedno), ponedjeljkom, petkom, subotom i nedjeljom.

Linija Pariz – Split od 27. jula prometovati će čak 6 puta tjedno (do navedenog datuma 3 puta tjedno), svakog dana osim subotom.

Linija Pariz – Zagreb trenutno prometuje četiri puta tjedno, no od 27. jula na liniji će biti čak 11 letova tjedno! Naime, Air France će značajno povećati broj letova, uvodeći dva leta dnevno svakog ponedjeljka, srijede, petka i nedjelje, dok će utorkom, četvrtkom i subotom prometovati jednom dnevno.

Na svim linijama prema Hrvatskoj najavljeni su zrakoplovi tipa A319/320/321, dok će prema Splitu prometovati zrakoplovi manjeg kapaciteta, tipa E190.

Promjene i u KLM-u

Svega dan nakon što smo objavili povećanje letova na liniji Amsterdam – Zagreb od strane Croatia Airlines, KLM Royal Dutch Airlines objavio je operativne promjene na linijama prema Hrvatskoj.

Linija Amsterdam – Split krenula je s prometovanjem 04. jula i to svakodnevno, no od 03. avgusta na ovoj će liniji letjeti čak 13 puta sedmično. Kompanija će uvesti drugi dnevni let na ovoj liniji, svakim danom osim subotom. Na liniji su najavljeni avion tipa B737-700, kapaciteta 142 putnika.

Linija Amsterdam – Zagreb trenutno prometuje svega tri puta tjedno, no od 03. kolovoza uvesti će još četiri tjedna leta te će između Amsterdama i Zagreba prometovati svakodnevno. Dodajmo još tome da će na ovoj liniji Croatia Airlines uskoro prometovati 8 puta tjedno, što znači da će između Amsterdama i Zagreba tjedno na raspolaganju biti 15 tjednih letova.

Zanimljivo, KLM najavljuje B737-700 na liniji prema Zagrebu, što je svojevrsno povećanje kapaciteta s obzirom na to da su do sada uglavnom prometovali avioni tipa E175 te E190.

Na tivatski aerodrom danas slijeće avion sa prvim turistima iz Bjelorusije

3
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Na Aerodrom Tivat danas će oko 15,50 sati sletjeti avion sa turistima iz Bjelorusije – najavljeno je iz Aerodroma Crne Gore.

U ovom avionu biće i turistički agenti iz te zemlje, a svi će doputovati avioprevoznikom “Belavia”.

Kako je najavljeno planirano je da izjave za javnost, povodom dolaska bjeloruskih turista, daju direktor Aerodroma Tivat, Radovan Marić, direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Ministarstva održivog razvoja i turizma, Olivera Brajović i počasni konzul Bjelorusije u Crnoj Gori, Borislav Mijović.

Otkazana regata „Fašinada cup“

0
Fašinada cup 2018.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Kotoru i Tivtu i na području cijele Crne Gore uprava JK „Lahor“ je donijela odluku da se ovogodišnje izdanje regate „Fašinada cup“ ne održi.

„Ovu odluku donosimo nerado, ali mišljenja smo da u ovim kriznim vremenima treba da budemo primjer odgovornog ponašanja ali i da smanjimo mogućnost širenja virusa, saopštavaju iz JK „Lahor“.

Svim jedriličarima i ostalim građanima Crne Gore želimo dobro zdravlje. Vidimo se sljedeće godine , poručuju iz Lahora.

Tivat – umjesto rezervnog sjedišta, Centralna banka pravi konferencijski centar i mini hotel

0
Animacija izgleda novog objekta

Opština Tivat završila je postupak javne rasprave o potrebi eventualne izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje objekta Edukativno-konferencijskog centra Centralne banke Crne Gore u Tivtu.

Dokumentaciju na osnovu koje se odluluje o potrebi izrade Elaborata, izradilo je druptvo za prijketovaje, inđenjering i konsaltini „Liming Projekt“ iz Podgorice.

Kako stoji u tim papirima, Centralna banka Crne Gore (CBCG) namjerava da na parceli  koju centralna monetarna vlast posjeduje u centru Tivta, na atraktivnoj lokaciji između objekata Doma zdravlja, Dječijeg vrtića, Parohojskog doma i crkve Sv. Save, sagradi moderan edukativno- konferencijski centar. Na parceli provršine 2.958 kvadrata oivičenoj Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom, gradiće se objekat dimenzija u osnovu 42 x 18 metara i ukupne površine 4.281 metar kvadratni.

Prema Glavnom prijektu koji je CBCG uradila shodno urbanističko.-tehničkim uslovima dobijenim 2017. od Opštine Tivat, edukativno-konferencijski centar imaće podrum sa podzemnom garažom, prizemlje, sprat i tzv. povučeni sprat. Sadržaće konferencijsku dvoranu kapaciteta do 120 mjesta koja se može pokretnim pregradama, transformisati u dvije ili čak tri manje sale, kancelarijski blok, ulazni hol sa recepcijom; restoran, prostor za ručavanje, kuhinju sa magacinima, ekonomski lift, toalete, te smještajni dio, odnosno sobe za boravak učesnika skupova i predavača na skupovima. Ulazak u novi kompleks biće sa njegove sjeverne strane, iz Istarske ulice.

Plac CBCG u centru Tivta

Inače, na ovoj atraktivnoj lokaciji sada se nalazi dotrajala baraka u vlasništvu Opštine Tivat u kojoj su nekada bile prostorije tivatskih parlementarnih stranaka, odnosno nekih NVO. Baraka će biti srušena, a prestaće i da funkcioniše privremeni naplatni parking na ovoj parceli koga sada po aranžmanu se CBCG kao njenim vlasnikom, koristi tivatsko  opštinsko preduzeće Parking servis.

Sada neuređeni i prilično zapušteni plac u centru Tivta CBCG je još juna 2007. kada joj je tadašnji gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS), uz saglasnost odbornika u lokalnom parlamentu, prodao katastarsku parcelu broj 972/2 upisanu u list nepokretnosti 3105 KO Tivat, ukupne površine 2.958 kvadratnih metara.  Opštinsko zemljište na i tada i sada neuređenom i neizgrađenom platou oivičenom Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom u centru Tivta, centralnoj monetarnoj vlasti prodato je po cijeni od 600 eura za kvadrat, odnosno za ukupnu sumu od 1.774.800 eura. Kankaraš je tada obrazložio da je ova prodaja u interesu Tivta gdje je CBCG tada  prema zvaničnom objašnjenju, trebala da izgradi i otvori svoje rezervno sjedište koje centralna monetarna vlast mora da ima po zakonu. Po opštinskoj odluci iz juna 2007., trebalo da bude izgrađen poslovni objekat sa suterenom, prizemljem, spratom i potkrovljem „u funkciji administrativne djelatnosti“, ali CBCG nije nikada pristupila njegovoj gradnji. U međuvremenu, planovi CBCG za plac u Tivtu, nakon dolaska novog guvernera Radoja Žugića (DPS) na čelo te institucije, su se promijenili pa je odlučeno da umjesto svog sekundarnog sjedišta, CBCG ovdje gradi edukativno.konferencijski centar.

Glavni državni arhitekta dr Dušan Vuksanović u dva navrata je prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje novog poslovnog objekta CBCG, a koji vrhovna monetarna institucija namjerava graditi na svom placu u centru Tivta. Prvi put je to urašeno iz strogo formalnih razloga, dok je drugi put Vuksanović konstatovao da CBCG koja mu je podnijela idejno riješenje što ga napravila firma „MMK Control“ iz Bara, nije ispoštovala zakonsku proceduru koja traži da se za izradu idejnog riješenja na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dolumnetacija za objekte za potrebe državnih organa, lokalne uprave, zdravstvenih, porovjetnih, kulturnih, naulnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini, „obavezno raspisuje javni konkurs“.

Zanimljivo je da Vuksanović u obrazloženju navodi da mu je institucija na čijem je čelu Žugić, u svom naknadnom izjašnjenju, tvrdila da „nije dužna da sprovoditi javni konkurs budući da nije državni organ“.

„Da je sprovođenje javnog konkursa u suprotnosti sa Zakonom o CBCG u odnosu na koncept nezavisnosti koji uključuje institucionalnu, personalnu i finansijsku nezavisnost, te da Zakon o državnoj imovini CBCG prepoznaje kao državni organ samo iz razloga što raspolaže državnom imovinom“- citira Vuksanović u svom riješenju djelove izjašnjenja CBCG. Državni arhitekta je sve te primjedbe vrhovne monetarne vlasti odbacio, konstatujući da i CBCG mora ispoštovati proceduru predviđenju Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je od nje ne isključuje to „što se u konkretnom, radi o instutuciji koja ima samostalnost i finansijsku nezavisnost“.

Gradnja novog objekta CBCG u Tivtu bila je i jedna je od tačaka sporenja guvernera Radoja Žugića i smijenjene viceguvernerke Irene Radović na jop uvijek aktuelnom suđenju za mobing koje je u toku u Podgorici na osnovu privatne tužbe Radovićeve protiv Žugića i CBCG.

„Jedan od poslova na koje mi je guverner Žugić tražio da stavim potpis jeste izgradnja objekta od 5.700 kvadrata u Tivtu, vrijednog nekoliko miliona eura. Ja sam to kategorički odbila jer je on taj objekat kvalifikovao kao neprofitan kako se ne bi plaćao porez. Takođe je od mene tražio izmjenu zapisnika. Tražio je da ja budem potpisnik nelegalne gradnje objekta u Tivtu”-navela je pored ostaloga Radović, dajući iskaz pred sudom.