JU Kulturni centar “Nikola Đurković” organizuje koncert Gradskog hora sa gostima. U koncertnoj dvorani kotorske Muzičke škole “Vida Matjan” – Crkvi Svetog Duha, koncert je na programu u petak 20. decembra 2019.g. od 20 sati.
Ulaz je slobodan.
Obnovljeni Gradski hor djeluje u okviru Kulturnog centra „Nikola Đurković“. Na njihovom repertoaru nalaze se obrade pop pjesama. Članove hora povezuje ljubav prema muzici i druženju. Hor vode profesorice Dušica Ćetković i Ljiljana Dončić.
Prema podacima Reportera bez granica (RSF) gotovo pola od 400-ak novinara zatvorenih širom svijeta nalazi se u samo tri zemlje: Kini, Egiptu i Saudijskoj Arabiji, javlja dpa.
Vlade u tim zemljama povećale su pritisak na ljude koji rade u medijima, rekao je Michael Rediske, glasnogovornik odbora RSF-a, uoči objavljivanja njihovog godišnjeg izvještaja o medijskim slobodama u Berlinu, prenosi Hina.
Prema RSF-u, 120 novinara nalazi se u zatvorima samo u Kini. Više od 40 posto njih su novinari amateri koji, uprkos pojačanoj cenzuri, nastoje širiti nezavisne informacije putem društvenih mreža.
Većina novinara zatvorenih 2019. pripadaju muslimanskoj ujgurskoj manjini.
Najmanje 49 novinara i drugih medijskih profesionalaca ubijeno je širom svijeta zbog svog rada od početka godine, a više od polovine u Siriji, Meksiku, Afganistanu, Pakistanu i Somaliji.
Smrtonosne zemlje
Znatno manje medijskih uposlenika ubijeno je u oružanim sukobima nego u prijašnjim godinama, objavio je RSF.
Zemlja u kojoj nema rata poput Meksika jednako je opasna za novinare danas kao i ratom pogođena Sirija, rekao je Rediske.
U istom periodu 2018. godine bilo je 86 žrtava. RSF je uspoređivao periode od početka godine do 1. decembra.
Zemlja u kojoj je najviše ubijenih novinara je Sirija, gdje je ubijeno 10 medijskih profesionalaca, Meksiko (također 10), Afganistan (pet), Pakistan (četiri) i Somalija (tri).
RSF je potvrdio da je u zatvoru trenutno 389 medijskih profesionalaca, što je 12 posto više nego prijašnjih godina.
Građani Tivta su se juče uvjerili da državna vlast predvođena premijerom Duškom Markovićem svesrdno podržava devastaciju Tivta, uz čestitke Siniši Kusovcu, najgorem predśedniku opštine ikada, koji je u godini dana mandata oštetio budžet opštine Tivat za preko deset miliona eura, saopštavaju iz Crnogorske.
„Uvaženi građani Tivta, da li Vam je sada jasno da je Demokratska partija socijalista sa svojim satelitima pošast koja ne samo da razara institucije sistema na državnom nivou, nego je i najveći neprijatelj održivog razvoja našeg grada? Premijer čestita na bahatom i rasipničkom upravljanju, odobrava konstantno nezakonito partijsko zapošljavanje kojim je broj zaposlenih u organima lokalne uprave udvostručen za vrijeme moratorijuma na zapošljavanje u javnom sektoru koji je upravo on uveo, i iščuđava se „malom” broju zaposlenih u JU Muzej i galerija, iako je i tu pola zaposlenih realno višak, ustanovi koja je bez ikakve racionalne potrebe izdvojena iz Centra za kulturu. Došao je da Vas lično uvjeri kako će davanje u zakup aerodroma donijeti prosperitet neslućenih razmjera, dok istovremeno više od iznosa koji će prihodovati koncesijom za aerodrome „usipa u rupu bez dna” zvanu Montenegro Airlines, omču oko vrata budžeta Crne Gore godinama unazad”, saopštava Goran Božović, predśednik OO Crnogorske Tivat i član Predśedništva Crnogorske.
Iz Crnogorske poručuju da je vrhunac groteske, kako karakterišu pośetu premijera Tivtu, predstavljao događaj zvani „lopatanje” na mjestu đe je predviđena izgradnja jednog od tri kružna toka, isključivo novcem građana Tivta iako se isti nalaze na glavnoj Jadranskoj magistrali.
„Organizacija ceremonije obilježavanja početka radova na izgradnji najobičnijeg kružnog toka, uz publiku koju čine partijski vojnici i poltroni vladajuće koalicije, liči na tragikomične scene pośeta partijskih funkcionera seoskim područijima u filmovima Živka Nikolića. I to se dešava u ultra-elitnom crnogorskom Monte Karlu. Otkud dozvola zaposlenima Opštine Tivat da u toku radnog vremena za koje ih plaćaju građani Tivta, šetaju gradom i kliču Vama kako lopatate? Jeste li pitali premijera hoće li izdvojiti bar dio novca za izgradnju kružnih tokova? Jeste li ga pitali kad će postaviti kamen temeljac za izgradnju novog objekta osnovne škole koji je odavno potreban našoj đeci da ne bi išli u školu u tri smjene? Jeste li ga pitali hoće li išta uložiti u Tivat ili smatra da Tivat ima i previše u odnosu na ostale gradove, pa da nam samo treba uzimati i naređivati vam da opraštate dugove „strateškim investitorima” na njihov zahtjev i za njihov račun? Jeste li se „pohvalili” premijeru kako ste stručnim radom na izgradnji kružnog toka prekinuli 35-kilovoltni kabel i da je zbog toga cijeli grad bio bez struje preko 3 sata, a čujem da ste i vodovodnu cijev neđe cuknuli? Jeste li se „pohvalili” kako ste u centru grada dva dana napravili opsadno stanje i prouzrokovali saobraćajni haos bespotrebnim blokiranjem ulica, bez ikakvog obavještenja javnosti, kako bi „našminkali scenu”, parkirali građevinske mašine i zaboli lopate kao da otvarate gradilište stoljeća?” Božović pita Kusovca koji je, sve su prilike, obmanuo i premijera klasičnim manipulacijama i lažnim hvalospjevima o navodnoj usješnosti svoga rada.
U Crnogorskoj se pitaju da li je za premijera Crne Gore jedini kriterijum uspješnosti rada neke opštine sama činjenica da ne traže sredstva od države.
„Gospodine Markoviću, to što ste Vi zadovoljni Opštinom Tivat jer Vam ne traži novac, te je zato predstavljate kao primjer drugim opštinama, možete servirati u sredinama koje su samostalno neodržive i koje držite u zavisnički položaj ucjenjujući ih milostinjom, koja isključivo zavisi od Vaše dobre volje. I to što se ođe ponešto radi, za razliku od većine gradova Crne Gore koje ste doveli na rub propasti, sigurno nije zasluga ovih kojima Vi čestitate, jer oni pod izgovorom „rada u najboljem interesu grada” nanose štetu na tako kreativne načine kojih se ni neprijatelj ne bi dośetio. Jeste li pitali Kusovca kako je kao doktor ekonomskih nauka izgubio dva miliona eura iz budžeta Opštine Tivat stečajem Atlas banke? Jeste li ga pitali zašto je uzeo kredit od 1,5 miliona eura za izgradnju kružnih tokova kad nema finansijskih dubioza? Jeste li ga pitali kad će isplatiti milionske iznose sudskih odšteta za bespravno uzurpiranu zemlju na kojoj je izgrađeno Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, i kakva je sudbina tog višemilionskog projekta koji ni nakon tri godine od puštanja u rad ne funkcioniše kako treba, a koji se nalazi tik pored mjesta đe održaste press? Kada će asfaltirati mjesecima raskopanu magistralu i ulice na Seljanovu, kuda ste danas imali priliku proći, zbog kojih je otežano normalno funkcionisanje građana? Pitaste li ga zašto opština Tivat kao teritorijalno najmanja opština u Crnoj Gori ima organa uprave koliko i Glavni grad i zašto konstantno nezakonito vrši zapošljavanja po partijskoj liniji? Zašto ga ne pitate kad će izgraditi servisnu zonu odavno obećanu? Svašta ste ga još mogli priupitati prije nego mu čestitaste, čime ste dali legitimitet svim nepočinstvima. Mada, on vodi računa o razvoju i javnoj potrošnji ovog grada taman koliko i Vi na nivou Crne Gore, a to ćemo brzo promijeniti, prvo u Tivtu, a onda i u cijeloj našoj domovini!” zaključuje Božović.
Tužilac u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu saslušao je osumnjičene za ubistvo policijskog službenika Milutina Lekovića i odredio im zadržavanje do 72 sata.
Iz Uprave policije je ranije saopšteno da je kao direktni izvršilac krivičnog djela identifikovan L.H. (43) iz Albanije, dok su sa njim bili L.H. (49) i N.H. (67), takođe albanski državljani.
Oni se terete za krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i podmukao način na štetu službenog lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i ekplozivnih materija a u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Iz policije su kazali da Albanija potražuje L.H. (43) zbog krivičnih djela ubistvo sa umišljajem i pokušaj ubistva u vezi sa krivičnm djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije.
Albanija potražuje L.H.(49) na nacionalnom novou od prošle godine zbog krivičnog djela ubistvo s umišljajem, zavjera u pokušaju u vezi sa krivičnm djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije.
“N.H. se potražuje na nacionalnoj osnovi od prošle godine zbog krivičnih djela prijetnja”, kaže se u saopštenju.
“Okosnica rada Biblioteke, i u narednom periodu, biće promocija čitanja i dobre knjige, koja može biti orjentir čitaocu”, poručila je sinić, Nevenka Mitrović v.d.direktorica Gradske biblioteke I Čitaonice na svečanoj akademiji kojom je obilježeno 70 godina rada te ustanove.
Hercegnovska biblioteka baštini tradiciju Srpske čitaonice osnovane prije 169 godina.
“Po uzoru na zapadnoevropske zemlje, u kojima građanska klasa i inteligencija u 18. vijeku osniva čitaonice, već sredinom 19. vijeka, prve čitaonice, na teritoriji današnje Crne Gore, osnivaju se u oblastima koje su bile pod okupacijom austrougarske monarhije, u Boki Kotorskoj. Srpsku čitaonicu u Herceg Novom 1850. godine osnovali su narodni prvaci, kako bi knjiga, koja je bila privilegija materijalno dobrostojećih porodica, bila dostupna što većem broju ljudi, a čitaonica mjesto susretanja, razgovora, i razmjene ideja”, navela je Mitrović.
Ona je istakla da je tuđinska vlast prepoznala Srpsku čitaonicu kao središte narodnog preporoda, zato je pratila njenu kulturnu i nacionalnu misiju i kažnjavala je zabranom rada. U Prvom svjetskom ratu uništen je bibliotečki fond. Ne može se sa sigurnošću odrediti ni zgrada u kojoj je bila smještena, osim da se nalazila na trgu Belavista.
“Osnivanju Gradske knjižnice prethodilo je djelovanje čitaonica gotovo u svim naseljima hercegnovske opštine. Pominju se čak 52 takve čitaonice u periodu od 1945. do 1949. godine, kada je najvjerovatnije došlo do njihovog objedinjavanja. List Pobjeda je početkom 1949. godine objavio da je u Herceg Novom osnovana Gradska knjižnica i čitaonica”, podsjtila je Mitrović.
Danas osnovni fond sadrži oko 54000 monografskih publikacija, oko 69000 jedinica serijskih publikacija, Zavičajna zbirka više od 6200 monografskih publikacija, oko 5000 jedinica serijskih publikacija, više od 116000 jedinica press kliping-a, oko 15000 jedinica neknjižne građe, i 6 legata, više od 10000 monografskih publikacija i oko 30000 jedinica serijskih publikacija.
Kao značajan segment Bibliotke, Mitrović je istkla formiranje Zavičajne zbirke. “Sredinom 80-ih godina započet je rad na prikupljanju građe za Zavičajnu zbirku, koji je inicirao poznati istraživač kulturne prošlosti Boke Kotorske i prijatelj Biblioteke, prof. Maksim Zloković”.
Biblioteka je dobitnik prestižne strukovne nagrade „Dr Niko Simov Martinović“, a po mišljenju Matične službe NBCG „Đurđe Crnojević“ „postavlja standarde u bibliotečkoj struci“ u Crnoj Gori.
Djelatnost i fondovi Biblioteke, već gotovo dvije decenije, prevazišli su prostorne kapacitete i predstavljaju gorući problem, koji je neophodno što prije riješiti, kako primjeran rad ove ustanove ne bi prešao u stagnaciju.
Odlukom SO Kotor na juče održanoj sjednici lokalitetom Rimski mozaici u Risnu upravljati će OJU “Muzeji Kotor”, umjesto Turističke organizacije Kotor.
Kako je kazala V.D. direktorica Opštinske javne ustanove “Muzeji Kotor” Slađana Mijanović, Rimski mozaici ili lokalitet “Ostatak rimske vile sa mozaicima u Risnu” iz II vijeka nove ere predstavlja izuzetno značajno kulturno dobro i svakako jedan od najuočljivijih mozaičkih kompleksa iz perioda Starog Rima u Crnoj Gori i šire.
“Imajući u vidu značaj ovog kulturnog dobra i nesumnjivu potrebu njegove konstantne zaštite i unaprjeđenja uslova za njihovu valorizaciju u svakom pogledu, predlažemo i iz razloga cijelishodnosti da se pravo upravljanja nad Rimskim mozaicima sa Opštine Kotor prenese na OJU ,,Muzeji“ – javnu ustanovu registrovanu za obavljanje ovakve vrste djelatnost“ – obrazložila je Mijanović.
Progresivni gradonačelnici Budimpešte, Varšave, Praga i Bratislave potpisali su u ponedjeljak “ugovor slobodnih gradova” ne bi li uspješnije djelovali protiv populista na vlasti u tim zemljama i učvrstili veze s Evropskom unijom.
Svečanost na kojoj su sudjelovali čelnici tih četiriju gradova održala se u Budimpešti, gdje je novi gradonačelnik lijevog centra Gergely Karacsony u oktobru neočekivano pobijedio kandidata vlasti koji je vodio grad u zadnjih devet godina.
Karacsony nakon izborne pobjede nastupa kao glavni politički protivnik premijera Viktora Orbana. I u Varšavi je gradonačelnik centra Rafal Trzaskowski, pobjednik nad konzervativnim kandidatom 2018., istaknuti predstavnik opozicije.
“Populizam je pogrješan i pojednostavljen odgovor na probleme”, rekao je na konferenciji za novinare praški gradonačelnik Zdenek Hrib, kritičar vlasti premijera i poduzetnika Andreja Babiša.
Četvrti potpisnik ugovora je Matus Vallo, gradonačelnik Bratislave, urbani aktivist bez stranačke iskaznice u zemlji u kojoj je na vlasti populistička ljevica.
U svojoj izjavi se obvezuju da će promicati “slobodu, dostojanstvo ljudske osobe, demokraciju, jednakost, vladavinu prava, društvenu pravednost, snošljivost i kulturnu raznolikost”.
Gradonačelnik Budimpešte (44) vidi taj savez kao “novo poglavlje” koje će “zaštititi ono što je dobro u pripadnosti Europi” u vrijeme kada vlade četiriju istočnoeuropskih zemalja imaju burne odnose s europskim ustanovama u Bruxellesu o pitanjima kao što su imigracija, pravosuđe i korupcija.
Savez četvorice zastupnika nada se da će moći izravno komunicirati s tijelima EU-a kako bi osigurao europski novac za velike gradove zaobilazeći središnje uprave.
“Ovih zadnjih deset godina, taj je novac nerijetko bio povezan s oligarsima, vladinim prijateljima i sramotno je da se europskim novcem financiraju autokracija i oligarsi”, požalio se gradonačelnik Budimpešte.
Među prioritetima tih prijestolnica su i klimatske politike premda su poljska, madžarska i češka vlada pružile najveći otpor prihvaćanju europskog cilja ugljične neutralnosti do 2050.
Tanker pod zastavom Maršalovih otoka “Duke”, kompanije V.Ships, napadnut je u nedjelju ujutro dok je plovio iz Luande, Angol, prema Loméu, Togo. Šest pirata ukrcalo se na plovilo oko 115 nautičkih milja jugoistočno od Loméa i oteli su sve članove posade osim jednog – za kojeg se vjeruje da je nigerijski državljanin. Oteto je 20 pomoraca koji su državljani Indije.
Prema analitičarima iz kompanije Dryad Maritime, nejasni su detalji otmice, ali s obzirom na to da se incident dogodio na značajnoj udaljenosti od obale, pirati su vjerojatno koristili matični brod kao bazu za operaciju napada.
Ovo je po broju otetih pomoraca najveći incident u zapadnoj Africi ove godine. Prije nekoliko dana oslobođeno je troje pomoraca s tankera „Elka Aristotle“, dok je četvrti pomorac preminuo u zatočeništvu, ali se njegova smrt smatra prirodnom.
Ovo je deseti po redu incident kojim je narušena pomorska sigurnosti i četvrta po redu otmica članova brodske posade u vodama oko Toga u ovoj godini.
Međutim, Dryad Maritime napominje da posljednji incident nije najveća otmica u regiji. U veljači 2018. godine 22 indijska pomoraca oteta su s broda „Marine Express“ offshore Benina.
Analitičari Dryad Maritimea navode da su „vode Toga i Benina do sada doživjele vrlo neznatno smanjenje broja incidenata u odnosu na one iz 2018. Međutim, s pet otmica unutar 2019. došlo je do značajnog porasta pomorskog kriminala i tu se izravno povećava rizik s kojim se suočavaju plovila i posade unutar ovog područja. “
Sve veći broj slučajeva otmice događa se izvan nigerijske vanjske ekonomske zone, a Dryad Maritime kaže da bi to moglo biti rezultat učinkovitijeg postupanja sigurnosnih snaga unutar zone. Pirati bi sada, međutim, mogli smatrati da, s obzirom kako su potisnuti toliko daleko od obale, nagrada može biti i veća – novac od otkupnine a ne pljačke. “To bi realno moglo objasniti nedavne napade i otmice u posljednjih 18 mjeseci u odnosu na širi trend koji pokazuje smanjenje incidenata.”
U Galeriji Josip Bepo Benković u utorak 17.decembra u 19 sati biće otvorena dvadeset prva po redu Hercegnovska likovna scena. I ove, kao i prethodnih godina, odaziv stvaraoca je bio velik. Svoje radove će novskoj publici prikazati 54. autora, slikara, vajara i grafičara.
Po već ustaljenoj praksi na izložbi će se naći radovi renomiranih novskih umjetnika kao i amatera, koje sve povezuje zajednička nit-ljubav prema likovnoj umjetnosti.
Izložbu će otvoriti kustoskinja galerije, istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, i biće otvorena do Hercegnovskog zimskog salona, početkom februara iduće godine.
Marković je kazao da je sa domaćinima razgovarao i o predstojećem davanju aerodroma u Tivtu i Podgorici u 30-togodišnju koncesiju, ističući da je riječ „o razvojnom projektu sa velikim potencijalom ne samo za crnogorski turizam već i cijelu ekonomiju“.
Vlada očekuje da joj zakupac aerodroma uplati minumum 100 miliona eura koncesionog avansa, da najmanje 10 odsto učešća u godišnjim prihodima vazdušnih luka kao varijabilni dio koncesione naknade, te realizuje investicije od najmanje 200 miliona eura u unapređenja kapaciteta aerodroma. Na pretkvalifikacioni tender koji je završen prije petnaestak dana, stiglo je sedam ponuda zainteresovanih kompnaija i konzorcijuma iz Irske, Turske, Indije, Južne Koreje i Luksemburga.
„Ovaj projekat (koncesije aerodroma) ako uspije, daće neviđene benefite za rast naše ekonomije, nova radna mjesta i nove prihode. Prirodno, od toga će Opština Tivat ovdje imati najviše benefita. Uvjeruio sam ih da ovdje nema rizika sa tom investicijom, ne samo sa aspekta razvoja i unapređenja infrastrukjture, nego i povećanja broja radnih mjesta na aerodromu“- istakao je premijer dodajući da će sve to donijeti i nove bužetske prihode Tivtu „koji će značajno osnažiti lokalne finasije i potpomoći daljoj realizaciji ovako zahtjevnih investicija u lokalnu infrastrukturu i društvenu nadgradnju“.
„Nema dileme da će Tivat i sa tom investicijom zadržati ovaj nivo prepoznatljivosti i da će imati ukupno jdnu od najboljih ekonomskih ponuda na prostoru Crne Gore“- poručio je Marković.
Po aktuelnim propisima, Vlada je dušna da polovinu svih prihoda dobijenih od davanja u zakup aerodroma u Tivtu i Podgorici ustupi opštinama na čijoj se teritoriji nalaze vazdušne luke, što znači da bi Tivat trebalo da dogodine dobije najmanje 25 miliona eura samo od uplate koncesionog avansa.
© BokaNews, 2021
