Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
JU Muzej i galerija Tivat raspisuje konkurs za izlagačku 2021. godinu i poziva sve zainteresovane likovne, primjenjene i multimedijalne akademske umjetnike i umjetnice kao i udruženja umjetnika/ca da daju svoje prijedloge za organizaciju samostalnih i grupnih izložbi za izlaganje u slobodnim terminima u 2021. godini.
Konkurs se odnosi na mlade umjetnike, kao i umjetnike koji su se potvrdili svojom profesionalnom biografijom i stekli umjetničke reference.
Potrebna dokumentacija za učešće na konkursu:
Portfolio (u štampanom ili elektronskom obliku)
Kratak opis koncepta izložbe
Posebni zahtjevi (ukoliko postoje) za postavljanje izložbe
Konkuriše se isključivo sa radovima koji će u dodjeljenom terminu biti izloženi.
JU Muzej i galerija Tivat obezbjeđuje: galerijski prostor,, stručnu pomoć pri postavci izložbe, katalog, pozivnicu, plakat, medijsku prezentaciju i svečano otvaranje izložbe.
Izlagač je dužan da obezbjedi: transport radova, svu dodatnu opremu i tehničku podršku koja mu je potrebna a Muzej i galerija je ne posjeduje, putni trošak i smještaj, dostavljanje press materijala.
Odluku o zboru donosi komisija. O rezultatima konkursa svi kandidati će biti blagovremeno obavješteni.
Konkurs je otvoren od 06. 11. 2020. godine do 06. 12. 2020. godine. Potrebnu dokumentaciju dostaviti na adresu ili elektronskom poštom na: e-mail: konkursi19.migtivat@gmail.com ili
Vaterpolisti Jadrana iz Herceg Novog boravili su na petodnevnim priprema u Kragujevcu, gdje su sa ekipom Radnički Kragujevac odigrati niz trening utakmica. Ove pripreme organizovane su u cilju priprema za predstojeće Prvenstvo Crne Gore, koje upravo vaterpolisti Jadrana otvaraju gostovanjem u Budvi sutra 07.11.2020. godine sa početkom u 18 sati.
Ovo je drugi put da novljani sparinguju sa ekipom iz Kragujevca s obzirom da je ekipa Radničkog bila na pripremama u Herceg Novom sredinom septembra. Jadranaši su u Kragujevac boravili u širem sastavu prve ekipe sa 23 vaterpolista i stručnim štabom.
„Odradili smo odlične pripreme u Kragujevcu. Drago mi je što smo bili u prilici da povedemo veliki broj igrača koji su odigrali zaistva veliki broj trening utakmica koje će im sigurno značini. Mladi igrači su se jako dobro pokazali na treninzima što je jako važno. Pripreme su došle u pravi čas i nama i ekipi Radničkog, s obzirmo da nam počinje Prvenstvo države, a kroz mjesec dana nas očekuje i prvi turnir Lige Šampiona, a Kragujevčane već narednog vikenda turnir kvalifikacija za Ligu Šampiona“ – kazao je Petar Radanović – prvi trener.
U nastupajućem prvenstvu Crne Gore, Jadran će se boriti za 16-ti naslov prvaka države, desetu u Crnoj Gori sedmu za redom. Pored titula državanog prvaka Crne Gore, Jadran je bio i četri puta šampion državne zajednice Srbije i Crne Gore kao i dva puta šampiona u SFRJ.
Razlika među kandidatima na američkim predsjedničkim izborima u presudnim državama u petak ujutro dodatno se smanjila i Donald Trump i Joe Biden približili su se jedan drugome na manje od jedan posto u Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.
U Pennsylvaniji, gdje vodi Trump s oko 18 tisuća glasova, 95 posto je prebrojanih glasova i razlika među kandidatima je 0,3 posto.
U Georgiji je razlika u korist Trumpa tek nešto više od 1700 glasova uz 99 posto prebrojanih glasova i kandidati su izjednačeni u postotku te obojica imaju 49,4 posto glasova.
U Sjevernoj Karolini Trump vodi sa 76.700 glasova uz 94 posto prebrojanih glsova i ima 0,4 posto prednosti.
U Nevadi Biden vodi sa 11,5 tisuća glasova uz 84 posto prebrojanih glasova (0,9 posto razilke u odnosu na Trumpa) te u Arizoni s nešto više od 46000 glasova odnosno 0,6 posto ispred Trumpa uz 90 posto prebrojanih glasova.
Tijekom noći Američka poštanska služba, u skladu s nalozima lokalnih sudova, pretraživala je svoja skladišta u tim saveznim državama kako bi izdvojila sve dopisne glasove poslane zaključno s danom izbora i proslijedila ih izbornim komisijama.
Demokratski predsjednički kandidat Biden, prema procjenama američkih medija, vodi u broju elektorskih glasova pred sadašnjim predsjednikom Trumpom i ima između 253 i 264 elektora ovisno o procjeni pojedinog medija je li ‘osvojio’ Arizonu ili ne.
Trump ima 214 elektorska glasa i u toj procjeni američki su mediji jedinstveni.
Za pobjedu na američkim izobrima potrebno je osvojiti 270 elektora.
Biden je kandidat koji je u povijesti američkih predsjedničkih izbora osvojio najviše glasova premašivši sa 72 miljuna glasova rekord prethodnog predsjednika Baraka Obame od 69 milijuna.
Na izborima je glasalo oko 160 milijuna Amerikanaca.
Američki predsjednik Donald Trump, suočen sve više s izbornim porazom kako odmiče brojanje glasova, u četvrtak je u Bijeloj kući pokrenuo nezabilježen napad na američki demokratski proces i bez ikakvih dokaza optužio demokrate, medije i financijaše da mu kradu “glatko i uvjerljivo” osvojeni drugi mandat.
“Ako brojite samo legalne glasove, ja sam glatko pobijedio”, rekao je Trump okupljenim novinarima koji nisu imali priliku postavljati pitanja.
A zatim optužio svoje političke protivnike, demokrate, članove biračkih odbora, medije, financijaše i tehnologiju za krađu njegove pobjede.
“Naš je cilj zaštiti integritet izbora i nećemo dopustiti da ih ukradu. Nećemo dopustiti da se ušutkaju naši birači”, rekao je Donald Trump uporan u ocjeni da je brojanje dopisnih glasova, od trenutka kad je počeo gubiti vodstvo, premreženo korupcijom i prijevarama.
“Naši brojevi su čudesno i u tajnosti nestali”, rekao je.
Nižući optužbu za optužbom, ustvrdio je da su neki gradovi beznadno korumpirani i da su birački odbori dobili upute da kradu glasove i “broje one ilegalne”.
Okrivio je “velike medije, velik novac i veliku tehnologiju” da su se urotili s demokratima protiv njega.
Neke američke televizije, među kojima NBC i ABC, prestale su prenositi predsjednikovu izjavu kad je krenuo s lažnim optužbama.
CNN je obraćanje emitirao u cijelosti, ali uz novinarski komentar na kraju: “Kakav tužan dan za Sjedinjene Države, da predsjednik lažno optužuje narod da krade izbore”.
Trumpovo nezadovoljstvo izazvano je time što mu u nizu ključnih država, u kojima je uvjerljivo vodio, prednost počela znatno padati s prebrojavanjem dopisnih glasova.
Demokratski kandidat za predsjednika poslao je prije Trumpova obraćanja potpuno suprotnu poruku. Sve je pozvao na mir i strpljivost.
“Demokracija je ponekad neuredna i ponekad zahtijeva malo strpljenja. Ali nemamo sumnje da ćemo nakon prebrojavanja svih glasova senatorica Harris i ja biti proglašeni pobjednicima”.
U Crnoj Gori se, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO), od danas do 15. novembra snima jedan od globalno najpopularnijih serijala, The Nomad, u produkciji poznatog kanadskog fotografa i autora Ryana Pylea.
Iz NTO su kazali da je akcenat serijala na gradovima, gastronomiji, lokalnim običajima i ljudima.
„Nakon Hajdelberga u Njemačkoj, Valete na Malti i Dubrovnika u Hrvatskoj, autor je izabrao Crnu Goru za sljedeću destinaciju koja će biti prikazana u serijalu. Epizoda The Nomad-Boka Bay se, prema odabiru autora, snima na području Boke Kotorske s fokusom na grad Kotor”, navodi se u saopštenju NTO.
Oni su dodali da će, u skladu sa specifičnim konceptom emisije, destinacija biti predstavljena milionskom auditorijumu, kroz intervjue sa lokalnim stanovništvom, a na teme istorije, kulture, gastronomije, ličnog životnog iskustva i profesija kojima se bave.
“Crna Gora je, svojim raznolikim prirodnim ljepotama, sve popularnija među putnicima širom svijeta, ali se manje zna o njenoj bogatoj istoriji i autentičnim pričama koje će mještani podijeliti. U Rayan Pyle produkciji smo uzbuđeni što ćemo te priče oživjeti i istražiti sve što Crna Gora i Bokokotorski zaliv nude”, rekao je Pyle.
Tokom snimanja epizode TV ekipa će, između ostalog, imati priliku da se oproba u spremanju tradicionalnih crnogorskih jela, obiđe Kotorsku pijacu, maslinjake i nekoliko seoskih domaćinstava, kao i da se upozna sa načinom proizvodnje zanatskog piva i tradicijom pravljenja drvenih barki, te mogućnostima za rekreaciju i aktivni odmor u prirodi,
Iz NTO su podsjetili da se televizijski serijal The Nomad emituje putem jednog od dva najveća globalnog streaming kanala Amazon Prime, sa preko 150 miliona korisnika. Epizoda The Nomad- Boka Bay emitovaće se putem Amazon Prime-a na tržištima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Njemačke.
Epizoda će, kako su objasnili, biti dostupna i putem YouTube kanala Ryana Pylea i njegovih profila na društvenim mrežama sa impozantnim brojem pratilaca, kao i na kineskoj najuticajnijoj društvenoj mreži Weibo.
“Epizoda The Nomad-Boka Bay, u trajanju od 46 minuta, premijerno će biti prikazana naredne godine, a imajući u vidu očekivani domet serijala, putem TV emitovanja i digitalnih kanala, procjenjuje se da će ta turistička reportaža biti od svojevrsnog značaja za jačanje imidža Crne Gore kao kvalitetne turističke destinaciji na globalnom nivou“, navodi se u saopštenju.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje tribinu na temu politizacije identiteta u okviru diskusionih kružoka ”Razgovara(j)mo o slobodi – učimo jedni od drugih” koje, uz prekide uzrokovane mjerama protiv pandemije, održavamo od februara 2020.
Cilj ovih kružoka je učenje i diskusija o značaju naših identiteta za politički život zajednice, kao i osvješćivanje metoda manipulacije identitetima radi obezbjeđivanja društvene moći i kontrole.
Šesti diskusioni kružok biće održan u Multimedijalnoj Sali Kulturnog centra Nikola Đurković, u srijedu 11. novembra 2020. u 18 sati. Tema tribine je politički identitet.
Cilj nam je da propitujemo da li uopšte postoji politički identitet kao zaseban fenomen, koji je i kakav njegov značaj, te u kakvoj je vezi sa ideologijom ili sa politikama identiteta? Obzirom na temu pozivamo vas da delegirate svog člana/cu da nam se pridruži i uključi u diskusioni kružok kako bi svojim učešćem dali doprinos razvoju politika i kulture mira u Kotoru i Crnoj Gori.
Više je osoba ozlijeđeno u četvrtak navečer u središtu Ljubljane tijekom sukoba između policije i prosvjednika protiv vlade i epidemioloških restrikcija zbog koronavirusa.
Neprijavljene prosvjede najavila je preko društvenih mreža skupina koja se nazvala “Anonymous Slovenija”, od čijeg djelovanja su se već distancirale grupe koje već mjesecima petkom popodne u Ljubljani zahtijevaju ostavku vlade na tzv. “biciklističkim prosvjedima”.
U središtu slovenske prijestolnice najprije se popodne okupilo nekoliko stotina ljudi, pa i pojedinci koji su policiji koja je štitila prostor oko parlamenta zviždali i uzvikivali pogrdne izraze, a bilo je i bacanja pirotehničkih sredstava.
Policija je na to na demonstrante djelovala vodenim topom, a iznad se pojavio i policijski helikopter, javljali su tijekom popodneva mediji.
Na poprište nemira kasnije je došao i ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs. Novinarima je tom prilikom rekao da su za nemire i policajce koji su prilikom intervencije bili ozlijeđeni krivi i neki mediji koji vode kampanju protiv vlade i njenih odluka, te da je “skupina huligana” napala i pripadnike specijalne policijske postrojbe i policiju na konjima.
Na nemire u Ljubljani reagirao je na Twitteru premijer Janez Janša, te naveo da fizičko nasilje i napadi na policijske djelatnike uvijek znače kriminalni čin i da će biti kažnjeni.
Mediji i društvene mreže bliske premijeru Janši tvrde kako su huliganske napade na policiju organizirale “antifa” udruge, odnosno ekstremna ljevica.
Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija, policija je kasno popodne potisnula sudionike prosvjeda, te sistematski ispraznila ulice u centru grada. Na mjestima napada došlo je i do oštećivanja na gradskoj infrastrukturi, ali opseg štete nije poznat, a nekoliko je osoba završilo u bolnici.
Grčki parlament danas je jednoglasno potvrdio stroži zakon za zlostavljanje životinja koje se sada smatra teškim kaznenim djelom, a počinitelji će se kažnjavati do 10 godina zatvora.
Ljudi koji budu zlostavljali životinje morat će platiti kaznu od 5000 do 15.000 eura
Dosad se okrutnost nad životinjama smatrala manjim kaznenim djelom u očima zakona i kažnjavala novčanom kaznom. Prema zakonu koji je danas izglasan, ljudi koji budu zlostavljali životinje morat će platiti kaznu od 5000 do 15.000 eura, a minimalna zatvorska kazna bit će godinu dana. Zakon u zlostavljanje ubraja “trovanje, vješanje, spaljivanje i sakaćenje životinja”.
“Društvo više ne može prihvaćati takva djela”, dodao je Voridis i podsjetio na nedavne slučajeve koji su zgrozili Grčku i ubrzali izmjenu zakona.
Prošli mjesec je 55-godišnji muškarac iz Herakliona s otoka Krete objesio i kastrirao psa. Fotografije tog zločina pojavile su se online i u grčkim medijima. Muškarac je kažnjen s 30.000 eura.
Od januara do juna ove godine policija je zaprimila 2644 prijave o zlostavljanju životinja
Nekoliko dana kasnije 54-godišnji profesor iz Nikaie blizu Atene izbo je i pretukao psa metalnom šipkom. Prizor je snimio prolaznik, a počinitelju bi u petak trebalo početi suđenje.
Grčka policija je objavila da je od siječnja do lipnja ove godine zaprimila 2644 prijave o zlostavljanju životinja i da je podneseno 778 prigovora.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije u državi koje se bave PCR dijagnostikom novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 1634 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 682 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
248
Nikšić
67
Ulcinj
58
Bijelo Polje
45
Cetinje
41
Bar
37
Kotor
30
Budva
28
Berane
24
Mojkovac
23
Herceg Novi
21
Pljevlja
16
Rožaje
16
Andrijevica
13
Danilovgrad
7
Plav
3
Tivat
3
Kolašin
1
Šavnik
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića i Bijelog Polja, rođenih 1969 i 1938 godine a koje su prijavili OB Nikšić i OB Bijelo Polje.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 319 a od početka godine 328.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 228 pacijenta.
Boka Kotorska u vrijeme korona virusa mart 2020.- foto Miro Marušić
Udruženja ugostitelja iz Podgorice, Tivta, Budve i Kotora poručila su da neće poštovati mjeru Instituta za javno zdravlje o zatvaranju ugostiteljskih objekata i najvili su za sutra protest na Trgu nezavisnosti u Podgorici, na kome će osim ugostitelja iz glavnog grada, biti i njihove kolege iz cijele Crne Gore. Sa ovom odlukom ugostitelji su upoznali i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne boljesti.
Podsjećamo da je Institut za javno zdravlje najavio da će ugostiteljski objekti u Podgorici, Budvi, Ulcinju i na Cetinju od 6. novembra, u ponoć, biti zatvoreni, kao i da će ta mjera trajati najmanje 14 dana.
“Članovi udruženja iz čitave Crne Gore smatraju da nijesu krivci za novonastalu situaciju, već su poštovanjem mjera NKT-a u svojim objektima dali značajan doprinos suzbijanju epidemije virusa COVID 19. Naše argumente potvrđuje i zanemarljivo mali broj izrečenih prekršajnih naloga ugostiteljima zbog nepostupanja u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolest”, piše u zajedničkom saopštenju udruženja ugostitelja iz Podgorice, Tivta, Budve i Kotora.
Ugostitelji u dopisu naglašavaju da moraju imati isti tretman kao i ostale grane privrede.
“Ako ne i povoljniji zbog značaja turizma za državnu ekonomiju. Ipak, mjere NKT-a odnose se isključivo na ugostiteljstvo čime se ova grana privrede stavlja u diskriminatorski položaj u odnosu na sve druge, bez ikakvog osnova”, zaključuje se u dopisu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron danas je pozvao na stvaranje “pravih sigurnosnih policijskih snaga” na vanjskim granicama šengenskog područja EU-a.
Macron je tijekom posjeta španjolskoj granici također najavio da će se broj policajaca i vojnika na unutarnjim granicama Francuske s drugim članicama Schengena udvostručiti s 2400 na 4800. Najava je uslijedila nekoliko dana nakon što je troje ljudi ubijeno u napadu nožem u crkvi u Nici.
Francuske i talijanske vlasti navode da je glavni osumnjičenik Tunižanin koji je preko mora ušao u Italiju pa iz nje u Francusku. Iako kaže da je prerano govoriti o detaljima napadu u Nici, Macron je poručio da je jasno da “terorističke napade mogu izvesti ljudi koji koriste migrantske tokove kako bi zaprijetili (francuskom) nacionalnom teritoriju”. Macron je rekao da će iznijeti prijedloge o šengenskoj graničnoj policiji i mjerama za jačanje te zone prije europskog samita u prosincu.
– Ministri unutarnjih poslova članica Schengena trebaju se sastajati “redovitije i odlučivati o zajedničkim pravilima ovog prostora, rekao je francuski predsjednik.
-Terorističke mreže sve su globaliziranije i to znači da “Europa mora pojačati svoj odgovor, istaknuo je Macron.
