Potraga i spasilačke operacije za preživjelima u zemljotresu koji je pogodio Albaniju zvanično je završena, jer se vjeruje da nema više tijela u ruševinama.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da je stradalo 50 osoba u zemljotresu jačine 6,4 stepni po Rihteru koji je pogodio tu zemlju.
Kako je naveo, oko dvije hiljade ljudi je povrijeđeno.
Rama je rekao da preliminarne procjene pokazuju da je oko 900 zgrada u Draču i više od 1.465 u Tirani ozbiljno oštećeno.
U sklopu Novembarskih dana, večeras od 18 sati u Velikoj sali centra za kulturu Tivat, biće izvedena pozorišna predstava “Tre sorelle”, po tekstu Stevana Koprivice, u režiji Zorana Rakočevića i u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Centra za kulturu Tivat.
Ova predstava je premijerno izvedena 2016. kao diplomska predstava tadašnjih studenata treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to : Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović.
Predstava se do danas uspješno izvodi kako u Crnoj Gori, tako i u regionu a u junu mjesecu glumica Marija Đurić je na Festivalu mladog glumca u Konjicu, BiH, osvojila nagradu za najbolju glumicu.
Dramaturg StevanKoprivica je istakao : „ Tre sorelle“ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone u ljubavi sagledavaju najnovije generacije crnogorskih dramskih umjetnika. Ima li ljepšeg dogadjaja za pisca i profesora škole iz koje dolazi reditelj i glumci?“
“Pamtimo Logor Morinj” naziv je tribine koja je održana u petak u Kotoru, u sklopu projekta “U naše ime-Logor Morinj” u organizaciji Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.
Podsjetimo, u Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.
Na tribini su govorili Tea Gorjanc Prelević-Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović iz Anime, Tamara Milaš iz Centra za gradjansko obrazovanje (CGO) i Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).
“Logor Morinj je objektivno uspostavljen od strane crnogorskih vlasti, iako danas možemo čuti brojna negiranja kada je ova tema u pitanju, uz skrivanje iza određenih hijerarhija Savezne Vlade. Ustanovljavanje logora Morinj, nije moglo proći bez saznanja i odobrenja upravo zvaničnih vlasti u Crnoj Gori”- kazala je Tamara Milaš iz CGO.
Ona je istakla da je CGO kompletne sudske spise na ovu temu 2014. godine prikazali u publikaciji “Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori-slučaj Morinj”. U njoj se nalazi veoma kompleksna građa i može biti dragocjen materijal za dalje proučavanje ovog nemilog događaja. Radi se o integralnoj, autentičnoj građi koja može predstavljati doprinos izgradnji kako društvenih, tako i pravosudnih kapaciteta u Crnoj Gori.
“Od dana od kad smo izdali ovu publikaciju, niko se nije na pravi način pozabavio sudskim spisima koji se u njoj nalaze. Svjedočimo upravo tome, da se u Crnoj Gori pokušava sistemski ignorisati pitanje sauočavanja sa prošlošću, a izbjegava se i dijalog različitih strana o ovim temama. Ono što je zabrinjavajuće je nepostojanje volje da se na minimalni način ispoštuje dignitet žrtava”, poručila je Milaš.
Sudski postupak za Logor Morinj počeo je 2008. godine, podizanjem optužnice od strane Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, ali taj postupak nije iniciran od naše države, već je to bila incijativa Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koja je izuzetno obiman materijal dostavila Crnogorskom tužilaštvu 2007. godine. Obimna dokumentacija bila je zapravo dokazni materijal protiv desetorice osumnjičenih državljana Crne Gore, koji su počinili ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u Morinju od 3. oktobra 1991. godine do 2. jula 1992. godine. Proces je trajao do 2014. godine, kada je Apelacioni sud u Crnoj Gori donio presudu kojom je potvrđena presuda Višeg suda, osudivši četvoricu rezervista-pripadnika JNA na najnižem nivou komandnog lanca, na ukupno 12 godina zatvora. U konkretnom slučaju, nije bilo utvrđivanja bilo kakve komandne odgovornosti”, kazala je Milaš.
Prema njenim riječima, pravosnažna presuda u slučaju logora Morinj u suštini nije doprinijela adekvatnom procesu suočavanja sa prošlošću.
“Bez obzira na to, mi u gotovo u svakom izvještaju Evropske komisije govorimo o tome da suočavanje sa prošlošću ne podrazumijeva samo krivičnu odgovornost, već i materijalne odštete, ustanovljavanje Dana sjećanja, podizanje spomen obilježja. Svjedoci smo koliko je takvih, nažalost, bezuspješnih inicijativa do sada pokrenuto u Crnoj Gori”, kazala je Milaš.
Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije) kazao je da mu nije namjera širiti mržnju, niti da želi koga prozivati, već je tu zbog istine, kako djeca i buduće generacije nebi naparvili iste grške. On je podsjetio je na to da su zarobljenici tokom boravka u morinjskom logoru bili izloženi svakodnevnoj fizičkoj i psihičkoj torturi. Kako je kazao, među onima koji su ih mučili i nečovječno postupali prema njima, bilo je i onih koji su se korektno ponašali.
Na kraju su, tvrdi Bagoje, branitelji isplaćeni, kroz naknadu štete, novačanom sumom od 50 do 100 eura po danu provedenom u morinjskom logoru.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA) kazala je da postupka ne bi bilo da iza njega nije stala Republika Hrvatska koja je internacionalizovala problem. Nije bilo nikakvih naznaka da se crnogorsko tužilaštvo interesuje za ovaj slučaj koji je, kao što najbolje znaju građani u Kotoru, svojevremeno bio javna tajna.
“Odvjetništvo je prikupilo dokaze i to protiv deset, a ne protiv četiri osobe, koje su na kraju osuđene. Ono u što nema nikakve sumnje, kaže, jeste da je logor Morinj bio je mjesto organizovanog, sistematskog zlostavljanja zatvorenika. Oni su držani u nečovječnim uslovima, a nad njima je sprovođena tortura. Vladala je atmosfera terora i straha za goli život kojem su zatvorenici bili neprestano izloženi. Činjenica je da po međunarodnim konvencijama humanitarnog prava možete imati mjesto u kojem ćete zatočiti pripadnike vojske sa kojom ste u sukobu. Međutim, to ratno pravo podrazumijeva zaštitu ljudi onog trenutka kada oni više nisu ratnici, kada polože oružje. Postoje standardi kako to mjesto treba da izgleda. To svakako ne smije biti prostor u kojem se ne daje hrana i piće. Dakle, u pitanju je bilo kršenje pravila ratovanja u odnosu na sve ljude”, rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je onda moguće da samo šestorica njih odgovaraju, a krivica je utvrđena samo kod samo njih četvorice, zapitala je Gorjanc Prelević.
Akcije za ljudska prava (HRA) je protestvovala, jer cnogorsko tužilaštvo nije tretiralo ovaj slučaj kao udruženi, organizovani, zločinački poduhvat.
“Naš zakon je podrazumijevao institut organizovanja zločinačkog udruženja i on je u ovom slučaju mogao biti korišćen, ali nije. Mi smo imali i druge institute krivične odgovornosti koji su mogli biti primijenjeni. Recimo, institut saizvršilaštva, pomaganja. Međutim, Mlađen Govedarica (načelnik Službe bezbjednosti Komande pozadinske mornaričke baze i isljednik) i Zlatko Tarle (isljednik) su isključivo optuženi i osuđeni za neposredno izvršavanje zločinjenja. A morali su znati što se zatvorenicima dešavalo. Ne smijete stajati i gledati kako se dešava zločin pred vašim očima. Vi ste dužni da pokušate da to spriječite, posebno kada imate autoritet u hijerarhiji. Ako ne spriječite, postajete saizvršilac ili pomagač. Mi smo ogorčeni na tužioca, jer je on zapravo taj, koji zastupa optužnicu, odnosno žrtve.
„Mi nikada kao građani nismo dobili informaciju od crnogorskog tužilaštva zašto ljudi po komandnoj odgovornosti nisu obuhvaćeni optužnicom, komandant ratne mornarice JNA, mornarički pukovnik, viceadmirali, generali, oficir vojne bezbjednosti, na kraju, komandant logora Ljubomir Knežević.”, istakla je Gorjanc
„Crna Gora se može pohvaliti presudama u kojima je dosuđena naknada štete. Međutim, konstatovano je da i tu postoje velike razlike u iznosu naknade. Ona se kreće od 66 eura po danu, do 140 eura. U presudama ne postoji obrazloženje za to. U svakom slučaju, Crnogorsko pravosuđe nije pokazalo iskren, profesionalan i nepristrasan pristup kakav je mogao pokazati u ovom slučaju”, zaključila je Gorjanc Prelević.
Ervina Dabižinović kazala je da je “Anima” podnijeta inicijativu za podizanje spomen obilježja zatvorenicima logora Morinj, s ciljem odavanja počasti svima koji su u ovom logoru u Crnoj Gori bili zlostavljani, ali i sa težnjom da se i na taj način spriječi ponavljanje takvih zločina.
„Podizanjem spomen-obilježja, odala bi se počast svim licima koja su bila lišena slobode u „logoru Morinj“, napravio bi se značajan iskorak ka poboljšanju odnosa između Crne Gore i Hrvatske, a Crna Gora bi, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija, obezbijedila kontinuirano upečatljivo obrazovanje svog cjelokupnog društva i postala primjer državama u regionu“ kazala je Dabižinović.
Inicijativa je dostavljena Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Predsjedniku Skupštine Opštine Kotor, Predsjedniku Opštine Kotor, Predsjedniku Crne Gore, Predsjedniku Vlade Crne Gore, Predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ministru pravde Crne Gore, Ministru odbrane Crne Gore, Generalniom konzulatu Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Kotor.
Jedini odgovor je stigao iz Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, u kome se navodi da se o inicijativi, podizanja spomen-obilježja, može razgovarati u sklopu plana 2020. godine.
Istra je na popisu 12 najboljih destinacija u svijetu koje Yahoo preporučuje za putovanja u 2020. godini.
Istra se tako našla u odabranom društvu, među rijetkim odredištima u svijetu u kojima se nudi veća vrijednost za novac i pruža prilika za širenje vidika te ih Yahoo preporuča kao izvrsne alternative Mallorci i Marbelli u Španjolskoj, kamo Britanci rado putuju.
U članku pod naslovom “Vrhunske destinacije za odmor 2020: 12 najboljih mjesta za putovanja iduće godine” urednica Francesca Specter predstavlja Istru kao srcolik poluotok na sjeverozapadu Hrvatske. Opisuje ju kao mjesto lišeno gužvi, s dugom obalom i šljunčanim plažama, a za ilustraciju je odabrala atraktivnu fotografiju Rovinja, snimljenu iz zraka.
Na popisu su i engleska pokrajina Kent, portugalska pokrajina Algarve te Asturija na sjeveru Španjolske, a iza Istre slijede Kanarski otoci, južna Goa, čileanski Lake District, šrilanski Kalkudah Beach, Fort Cochin u Indiji i Nicoya u Kostariki te francuski Arles i grčki Peloponez.
– Odlične vijesti s inozemnih tržišta pristižu gotovo svakodnevno na adresu Turističke zajednice Istre, a ovo je posljednji u nizu iznimnih uspjeha koji svjedoče o jačanju reputacije i prepoznatljivosti naše destinacije na svjetskim tržištima, poručuju iz TZ-a Istarske županije.
„Predstavljeno je poslovanje kompanije koja osim ove luke gazduje sa jos 73 luke širom svijeta. Na sastanku je od menadžmenta luke pokazano interesovanje za uspostavljanje saradnje sa Lukom Bar i dogovoreno je da će se nastaviti razgovori na tu temu”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Konferencija COP25 od 2. do 13. decembra u Madridu trebala bi dati zamah za spas planeta uoči godine u kojoj države trebaju iznijeti ambicioznije klimatske ciljeve te u jeku prosvjeda mladih aktivista i znanstvenih upozorenja da je krajnji čas za akciju.
Pregovarači iz 200 zemalja okupit će se u ponedjeljak u Madridu na UN-ovom samitu o klimi kako bi usuglasili pravila kojima će postići dogovoreni cilj o smanjenju globalnog zatopljenja prema odredbama Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.
Dvosedmična konferencija COP25 događa se u vrijeme objave brojnih znanstvenih radova koji potvrđuju da je krajnji trenutak za akciju, a brojne meteorološke katastrofe svjedoče da klimatske promjene nisu fikcija već stvarnost.
Sve se to odigrava se dok mladi ljudim diljem svijeta prosvjedima opominju starije da oni nisu vlasnici Zemlje već su je posudili od budućih naraštaja.
Madrid je preuzeo organizaciju kao druga zamjena pošto je Čile, suočen s nasilnim prosvjedima, u studenom otkazao domaćinstvo.
Zapravo je COP25 trebao biti održan u Brazilu no ta je južnoamerička država otkazala domaćinstvo kada je na njezin vrh stupio novi predsjednik, klimatski skeptik Jair Bolsonaro, kojeg je međunarodna zajednica oštro kritizirala zbog neprimjerena odgovora na razorne požare u amazonskim prašumama.
Vatrena stihija u toj regiji koju nazivaju plućima Zemlje samo je jedna od ekstremnih klimatskih nepogoda koje potresaju planet kao što su i požari u Australiji i Kaliforniji, smrtonosni uragan na Bahamima i nedavni rekordni plimni val u Veneciji.
Brazil nije jedina država čija je vlada neprijateljski raspoložena prema klimatskoj agendi. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je počeo proces povlačenja Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma i taj američki potez “visi” nad skupom COP25, kazala je za agenciju dpa Sherri Goodman iz neprofitne organizacije Centar za klimu i sigurnost.
S obzirom na američku odluku i preseljenje samita o klimi u Madrid “prvi je i najvažniji cilj, neovisno o tehničkim pojedinostima, nastaviti pokazivati jedinstvo većine zemalja i predanost većine da bude dio procesa”, rekla je Goodman.
COP25 prilika je političarima da pokažu da su dobro čuli globalne pozive u akciju za spas planeta koje je povela švedska tinejdžerica Greta Thunberg. Ta 16-godišnja aktivistica nadahnula je milijune ljudi diljem svijeta da se pridruže štrajkovima za klimu u pokretu mladih nazvanom Petkom za budućnost.
U rujnu je Thunberg ukorila svjetske lidere zbog izdaje mladih ljudi i rekla im neka poslušaju riječ znanstvenika.
Brojna znanstvena upozorenja počela su kada je UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u 2018. godini objavio povijesno izvješće u kojem je upozorio na užasne posljedice za planet ako se atmosfera bude zagrijala više od 1,5 stupnjeva Celzijev.
Samit spremnih za 2020.
No ranije ovaj tjedan UN je objavio izvješće u kojem kaže da države moraju utrostručiti aktualne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili će promašiti zacrtani cilj iz Pariškog sporazuma da globalno zagrijavanje zadrže ispod 2 stupnja Celzijevih.
Kako sadašnja obećanja iz sporazuma 2015. lako premašuju granicu od 2 stupnja, države su obećale izraditi ambicioznije planove za zaštitu klime do kraja 2020., te donijeti strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050.
“Iduća godina stvarno je kritičan ispit da zemlje pokažu što su spremne učiniti da postignu ciljeve Pariškog sporazuma”, rekao je David Waskow, direktor Međunarodne inicijative za klimu za neprofitni institut World Resources Institute (WRI).
“Zato se ovaj COP u mnogim aspektima smatra ključnim na tom putu, on je odskočna daska za ono što se treba dogoditi u 2020”, kaže Waskow.
Do sada je 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, naznačile da su spremne povećati svoja obećanja iduće godine. Ali na njih otpada samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.
Ugljični otisak
Većina velikih onečišćivača tek treba objaviti nove ciljeve za spas planeta od klimatskih promjena.
“COP25 može ubrzati ta kretanja i pokazati da su države zapravo spremne provesti obećanja (…) može donijeti zaključke o rokovima za 2020. za obveze koja će provoditi države”, kaže Waskow.
Zajednički vremenski okvir za provedbu nacionalnih obveza vjerojatno će biti u središtu samita COP25. Upravo je vremenski okvir jedno od neriješenih pitanja zadnjeg samita održanog u poljskim Katowicama pod nazivom COP24 na kojem su donesena pravila za provedbu Pariškog sporazuma.
Drugo prijeporno pitanje o kojem će se raspravljati ove godine je kako se države mogu koristiti sredstvima tržišnog gospodarstva za ispunjenje svojih ciljeva.
Ugljični otisak može pomoći nekoj državi da postigne zacrtane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova tako što će ih financirati u drugoj državi.
Ali bez “valjanog nadzora i stege”, ti propisi mogli bi “teško oslabiti akciju za klimu” stvarajući ‘rupe u propisima’ koje će omogućiti državama da se izvuku”, smatra Yamide Dagnet iz WRI-ja.
Izaslanici na COP25 u Madridu trebaju se ozbiljno pozabaviti i financiranjem, a što je već izazvalo prijepor. Siromašne zemlje pogođene klimatskim promjenama traže da im se prizna pretrpljena šteta i zahtijevaju dugoročnu financijsku podršku.
Ključni samit Ujedinjenih naroda o klimi u 2020. trebao bi se održati u škotskome gradu Glasgowu.
Pompezan naslov saopštenja Ministarstva Saobraćaja i Pomorstva “CRNA GORA PREPOZNATA KAO OZBILJNA POMORSKA ZEMLJA” , na žalost ne korespondira sa tekstom saopštenja i poentom razgovora Ministra Nurkovića sa zvaničnicima Medjunarodne pomorske organizacije IMO u Londonu,kao i i onim što nam je poručeno iz ovih medjunarodnih pomorskih institucija.
GP URA-Kotor je u više navrata isticala problem našeg “ pomorstva” koji se tiču primjene medjunarodnih standarda, a koji je subjektivne prirode i nesposobnosti Ministarstva da unazad niza godina od ratifikacije sporazuma, prilagodi domaće zakonodavstvo medjunarodnim propisima.
Isticali smo,zajedno sa pojedinim nevladinim organizacijama i nezavisnim pojedincima da je resorno Ministarstvo nespremno,neorganizovano i bez dovoljnog broja stručnih ljudi u svojim redovima koji bi umjeli i znali riješavati navedene probleme našeg pomorstva,kao što su sigurnost pomorske plovidbe, pomorsku bezbjednost, luke, obrazovanje i obuku pomoraca, izdavanje sertifikata o osposobljenosti pomoraca, zagađenju sa brodova odnosno zaštiti morske okoline itd.
Poručivali su nam da je to što govorimo politikanstvo,pa se pitamo “a što je ovo” –kada i Ministarstvo i Ministar Nurković u svom saopštenju navode da je “IMSAS audit tim, koji je nedavno boravio u Crnoj Gori ukazao na nedostatke, koje je potrebno otklanjati, a sve u cilju dostizanja najvećih međunarodnih pomorskih standarda” ili kada navode da je “ministar Nurković od generalnog sekretara IMO-a g-dina Kitak Limoma, zatražio pomoć, posebno u dijelu omogućavanja obuke, donošenja regulativa, usvajanju protokola kao i prevazlaženju nedostataka i izazova koji su prepoznati od strane predstavnika IMO-a, koji su nedavno izvršili kontrolu-reviziju naše države, članice IMO-a” .
Ovakvo saopštenje nije ništa drugo do potvrda svih navoda iz naših pisanja i saopštenja na temu “stanja u crnogorskom pomorstvu”,jer evo je i sam Ministar Nurković na najznačajnijem i najeminentnijem mjestu u pomorskom svijetu ,kao što je zasijedanje redovne skupštine Međunarodne pomorske organizacije IMO, u Londonu, saopštio da Crna Gora ne ispunjava preuzete medjnarodne standarde iz oblasti pomorstva i da nije sposobna da to sama uradi.
Medjutim za razliku od nas koji smo pisanjem navodili činjenice i pozivali resorno Ministarstvo da uoči problem i da ga počne riješavati,Ministar Nurković je svojim nastupom i moljenjem za pomoć inostrane organizacije praktično ponizio i našu državu i sve naše stručne ljude ,koje Crna Gora ima kada je pomorstvo u pitanju,kao u nijednoj drugoj branši.Medjutim domaća pamet i stručni ljudi su za državu nevidljivi , vjerovatno od mnoštva nestručnih ljudi koji pokrivaju oblast pomorstva u resornom ministarstvu i zbog kojih je Ministar bio prinudjen da prizna nemoć .
Zbog takvih “kadrova” i “politike”u Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva u naše vode mogu, i pored IMO-vih propisa koji stupaju na snagu od 1.januara 2020.godine,a koje Crna Gora nije ugradila u zakonske propise , da uplovljavaju i oni brodovi koji upotrebljavaju gorivo sa visokim postotkom sumpora i koji imaju otvoren sistem prečišćavanja izduvnih gasova.Isto tako ti brodovi će moći slobodno ispuštati štetne materije direktno u more i naše luke.
Takodje zbog takvih “kadrova” i “politike” u Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva, Crna Gora ima sistem obrazovanja i obuke pomoraca koji je prepoznat kao “cash & carry”, a da i ne govorimo o nerješavanju problema narušavanja višedecenijskog ugleda ogromnog broja časnih i profesionalnih pomoraca zbog šačice tkz. pomoraca koji se bave kriminalnim radnjama i zbog kojih je značajno ugroženo zapošljavanje velikog broja naših pomoraca kod stranih poslodavaca.Zbog takvih “kadrova” i “politike”u Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva koja uopšte ne afirmiše i ne uvažava struku već prednost daje partijskim interesima i očuvanju vlasti,jer kako drugačije protumačiti zakonsku regulativu ovog ministarstva po kojoj osoba koja pokriva radno mjesto “ Lučki kapetan” ne mora da ima pomorske sertifikate o osposobljenosti i prethodno pomorsko iskustvo kao ni pomorski fakultet.
Zbog ovakvog činjeničnog stanja, kao i sopstvenog priznanja nemoći i nesposobnosti Ministarstva na čijem je čelu, da ispuni ono što Medjunarodna pomorska organizacija zahtjeva na osnovu preuzetih obaveza iz davno potpisanih Sporazuma, smatramo da bi Ministar Nurković trebao da da ostavku, ako ne iz drugih razloga,a ono iz razloga objektivne odgovornosti, sopšteno je i URE Kotor.
Obilne kiše i zemljotres koji je u utorak pogodio i Crnu Goru dodatno su urušili dio lokalnog put Igalo-Ratiševina-Mojdež u zaleđu Herceg Novog.
Mještanin Ratiševine Marko Vidić tvrdi da put propada već dvije godine, da su na njemu ogromne rupe pa je automobilom teško proći saobraćajnicom, a prilazni put zaseoku Bačanovići u tom selu je neupotrebljiv. On poziva institucije sistema da rade njihov posao i čudi se zašto niko do sada nije odgovarao za prethodno loše urađenu sanaciju tog puta.Upozorava da klizište osim puta, ugrožava kuće, pomoćne objekte i imanja stanovnika sela.
Njegova komšinica Mirjana Stanković tvrdi da se promjene na potpornim zidovima i na putu mogu vidjeti svakodnevno .”Kako je krenule do Nove godine, ako se nešto ne preduzme, naše kuće stići će do mora”, kaže Stanković.
Podsjećamo da je sanacija puta u dužini od oko 400 metara, koju je radila firma Krušo završena u ljeto 2017 godine, a tri mjeseca kasnije – u decembru, su se pojavile prve pukotine u asfaltu. Sanacije puta je koštala 55o hiljada eura, a izvedeni radovi imali garanciju od dvije godine.
Nakon toga je privremeno sanirano oko 40 metara prethodno rekonstruisanog lokalnog puta. Tada je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić obećao da će preispitati odgovornost “ovlašćenih osoba koje su tada donijele odluku da se uđe u realizaciju projekta iako za to nisu bili ispunjeni zakonski uslovi, jer dokumentacija nije bila u skladu sa tada važećim propisima”.
Osnovni uzrok deformacija na dionici puta Ratiševina –Mojdež su površinske i podzemne vode, utvrđeno je u u reviziji Glavnog projekta rekonstrukcije lokalnog puta i tehničke kontrole izvedenih radova na klizištu, koju je obavio tim Instituta za građevinarstvo iz Podgorice, kojeg je angažovala Opština Herceg Novi. Konstatovano je da su propusti u pripremi projekta, konkretno u projektnoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na rješavanje pitanja odvođenja površinskih i podzemnih voda, bili glavni uzrok kasnijih deformacija, cijepanja i klizanja cjelokupne kolovozne konstrukcije dijela puta Ratiševina – Mojdež.
Katić je prije nekoliko dana kazao je novinarima da su nedavno dobili revidovani projekat Instituta za građevinarstvo kako bi mogli uraditi sanaciju klizišta. On je kazao da je raspisan tender za izvođača radova I da bi radovi na sanaciji klizišta mogli početi naredne sedmice .
Procijenjeno je da će sanacija klizišta koštati oko 28.000 eura, a nakon toga će se raditi revidovani glavni projekat, čija je prvobitno predviđena vrijednost radova sa 180.000 smanjena na 120.000 eura, naveo je Katić.
Mještani zamjeraju što nije iskorišćeno lijepo vrijeme prethodnih mjeseci za završetak radova na sanaciji klizišta I puta.
Sela Sušćepan, Ratiševina i Mojdež posljednjih godina atraktivna su i mnogima strancima, koji su u tim mjestima izgradili, uglavnom kuće za odmor i rentiranje.
/S.K./
Britanska policija objavila je da je došlo do incidenta na Londonu Bridgeu. Nekoliko ljudi je izbodeno nožem, a napadač je ubijen u terorističkom napadu, prenose svjetske agencije.
Policija je napad koji se oko 14 sati dogodio u središtu Londona proglasila terorističkim incidentom.
Vjeruje se da je napadač, koji je preminuo na mjestu događaja, imao lažnu eksplozivnu napravu, navela je policija.
Reporter BBC-a na mjestu događaja rekao je da je vidio komešanje na mostu i da je nekoliko ljudi svladalo jednog muškarca. Ubrzo su stigli policajci i u njega ispalili više hitaca, opisao je reporter.
Voditelj protuterorističkog odjela londonske policije Neil Basu rekao je da motiv napada nije poznat.
– Osumnjičenika je ustrijelio londonski policajac i mogu potvrditi da je osumnjičenik preminuo na mjestu događaja, rekao je Basu na konferenciji za novinare.
Britanska prometna policija objavila je da je stanica na London Bridgeu zatvorena i da se vlakovi ondje neće zaustavljati.
Osobama koje se nalaze u blizini mjesta događaja svjetuje da slušaju upute policajaca na terenu.
London Bridge već je bio poprištem napada 3. lipnja 2017. u kojem je ubijeno osmero ljudi, a više ih je ranjeno.
Do najnovijeg incidenta dolazi nakon što je teroristička prijetnja u Velikoj Britaniji snižena 4. studenoga iz “ozbiljne” u “značajnu”, što znači da su napadi “vjerojatni”, a ne “vrlo vjerojatni”.
Premijer Boris Johnson, koji se iz svoje izborne jedinice vratio u sjedište vlade, izjavio je dasu hitne službe i građani koji interveniraju “ono najbolje što imamo”.
Za petak navečer sazvao je sjednicu krizne vladine skupine Cobre.
I konzervativci i laburisti prekinuli su kampanju za parlamentarne izbore 12. prosinca.
Predstavnici NVO „Generalni konzulat SFRJ“ i brojni poštovaoci Titove Jugoslevije iz Tivta, obilježili su danas 29.novembar, praznik koji se u SFRJ proslavljao kao Dan Republike.
Nakon intoniranja himne „Hej, Sloveni“ i svečanog podizanja jugoslovenske trobojke sa petokrakom na prostorijama konzukata u Ulici palih boraca, generalni konzul SFRJ u Crnoj Gori Marko Perković, povodom 76. rođendana „najljepše zemlje na svijetu“, priredio je diplomatski koktel, a na gradsku rivu Pine i za ovu priliku vratio je statuu osnivača i doživotnog predsjednika druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita.
„Spomenik najvećeg sina naših naroda i narodnosti sada, za razliku od prošle godine kada je okrenuo leđa Porto Montenegru kao simbolu kapitalističkog razvrata i hegemonizma, ove godine posmatra razigranu tivatsku omladinu kako se kliza na vještačkom klizalištu na ledu, pitajuči se „šta je ovo, neki Sibir, majku mu Božju?“- kazao je okupljenima Perković dodajući da se nada da će ove godine oni koji su lani izvještaje u novinama o njegovom postavljanju Titovog spomenika na Pinima na sva zvona proglasili za fake news, „imati toliko inteligencije da konačno spoznaju konceptualnu umjetnost i kulturu uopšte“.
Statua maršala Tita koju je on i danas postavio na gradskoj rivi, predstavlja sertifikovani odlivak od bronze visine 23 centimetra i težine 4,290 kg koji se u posebnoj kutiji od mahagonija obloženoj plišom, kao poseban protokolarni dar, u SFRJ poklanjao stranim državnicima i drugim značajnim ličnostima toga vremena.
„Prostim poređenjem, srazmjerno broju stanovnika i veličini opštine Tivat, ovaj spomenik u svojim gabaritima u mnogome prevazilazi veličinu spomenika koji je poslije 30 godina sakrivanja i stida, lani Titu „otkriven“ u Titogradu. Onaj kojeg je u Titogradu otkrivao mladi pionir Ivan Vuković, morao je biti najmanje još duplo veći,“- kazao je Perković ističući da lanjsko otkrivanje Titovog spomenika u Tivtu „nije bilo fake news, dokazuje i to što je prošle godine za spomenikom čitav dan tragao ne samo brkati Balkanski špijun, nego i njegovi „ćosavi“ saradnici, a prvi koji su se upisali u zvaničnu knjigu posjetilaca, bili su komunalni policajci Opštine Tivat koji su po prijavi Morskog dobra, došli sa nalogom za uklanjanje spomenika i o tome sačinili zapisnik.“
„Da su makar toliko revnosni u Krašićima gdje cvjeta divlja gradnja i uzurpacija obale, druge bi nam ptice danas pjevale.“-poručio je Perković koji je Titovu statuu na gradskoj rivi juče postavio u pratnji članova rukovodstva tivatske Organiozacije boraca NOR-a, Mata Brguljana i Gojka Ivanovića.
Inače, ta statua se kasno poslijepodne sa gradske rive „preselila“ u Library Bar luksuznog hotela Regent Porto Montenegro koji je i ove godine, u povodu Dana Republike, priredio poseban party sa jugoslovenskom tematikom.
© BokaNews, 2021
