Medicinsko osoblje u Italiji je pod “nepodnošljivim i nepojmljivim” stresom dok risikiraju svoje živote u borbi protiv epidemije novog koronavirusa, kazao je u subotu predstavnik sindikata.
U Italiji je najviše smrti povezanih s koronavirusom – 14.681 do petka, a zaraženih je oko 120.000.
Među liječnicima, sestrama i drugih zdravstvenim djelatnicima umrlih je oko 120, a zaraženo je njih 11.252, kazao je Carlo Palermo, voditelj liječničkog sindikata Anaao Assomed.
“Broj zaraženih raste šokantnim tempom”, kaže on.
Među umrlima su dvije sestre koje su oduzele vlastiti život.
Komentirajući njihova samoubojstva Palermo ističe da je emocionalni pritisak na osoblje na odjelima s oboljelima od Covida-19 ogroman.
“Svaki su dan suočeni sa smrti, to nije lako. Čak su zamijenili svećenike jer daju posljednju pomast”, kaže on glasom koji se slama pod emocijama.
Oboljeli od Covida-19 umiru sami u bolnicama jer su posjeti zabranjeni zbog rizika zaraze.
Palermo kaže da je medicinsko osoblje, uključujući obiteljske liječnike, u početku bilo bez zaštitne opreme zbog podcjenjivanja prijetnje koju predstavlja virus.
“Bili smo nepripremljeni, ne treba to skrivati”, kaže on.
To što na početku nisu izolirani prvi slučajevi i osigurane kvalitetne maske liječnicima i sestrama potaknulo je epidemiju, kaže Palermo.
Na sjeveru zemlje se situacija sa zaštitnom opremom poboljšala no još ima nestašica u centralnom i južnom dijelu zemlje.
Međunarodni festival klapa Perast nastavlja objavljivati serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
Iz festivalskog almanaha Lirice br. 3 donosimo prilog koji je posvećen Draganu Rakiću, muzičaru iz Herceg Novoga koji je kao voditelj čuvene klape „Bokelji“ obradio i tri najpoznatije klapske pjesme o Herceg Novom.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE PRILOG O DRAGANU RAKIĆU
Crnogorska policija redovno procesuira osobe koje krši vladine mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa i njihovo hapšenje objavljuje u medijima.
Tako su u petak naveče uhapšene i poslane u pritvor dvije osobe koje su zatečene u „gostima“ kod prijatelja. Oni su, kako je pojasnila glasnogovornica tužilaštva u Podgorici Milica Mandić, prekršili privremenu mjeru zabrane okupljanja u stanu osoba koje nisu članovi zajedničkog domaćinstva.
“Državni tužilac je saslušao dvije osobe, rješenjem odredio zadržavanje u pritvoru najduže do 72 sata, a nakon toga u zakonskom roku podnio Osnovnom sudu u Podgorici i optužni prijedlog i prijedlog za pritvor”, saopštila je Mandić.
U pritvoru se našlo i šest osoba iz Budve, koje je policija zatekla u jednom hotelu u tom gradu kako igraju karte
Svi oni su, kako je saopšteno, zadržani u prostorijama budvanske policije, a u subotu su odvedeni kotorskom tužilaštvu zbog sumnje da su počinili krivično djelo nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Za to krivično djelo previđena je zatvorska kazna do jedne godine.
Kruzeri se vraćaju u matične luke iz Australije – foto EPA
Australske vlasti izvijestile su o padu broja novih infekcija koronavirusnom i o tomu da su u subotu provele najveću pomorsku mirovnu operaciju u luci Sydney, pri čemu je natočeno gorivo u sve inozemne kruzere prije njihova napuštanja australskih teritorijalnih voda.
Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u posljednja 24 sata porastao je za 198 i sada je u zemlji ukupno 5548 zaraženih, podaci su ministarstva zdravstva. Broj umrlih od Covida-19 porastao je na 30.
Podaci upućuju na to da se dnevna stopa zaraze u zemlji zadržala na oko 5 posto, što je znatno manje u odnosu na porast od 25 do 30 posto zabilježen prije otprilike dva tjedna.
Zdravstveni dužnosnici ističu da je ipak još uvijek “prerano govoriti o pobjedi”.
“Moram upozoriti na to da ne smijemo pomisliti kako je sve u potpunosti završilo, jer definitivno nije”, rekao je zamjenik glavnoga australskog zdravstvenog dužnosnika, epidemiolog Paul Kelly, dodavši da Australci “sada stvarno moraju biti osobito oprezni.”
Australija je uvela strogu mjeru socijalnog distanciranja, uključujući i ograničenje javnih okupljanja na samo dvije osobe. Državne granice, kafići, klubovi, parkovi i teretane zatvoreni su. Nekoliko država policiji je dopustilo provedbu golemih novčanih kazni na licu mjesta, kao i mogućih zatvorskih kazni.
U Sydneyu je policija države Novi Južni Wales (NSW) provela koordiniranu akciju premještanja pet kruzera koji plove pod stranim zastavama i na kojima se nalaze stotine članova posade. Brodovi su uplovili u luku zbog točenja goriva i preuzimanja prehrambenih namirnica, higijenskih i ostalih potrepština prije povratka u svoje matične luke.
Odluka Australije o zatvaranju svih svojih pomorskih luka rezultirala je napetim pregovorima s posadama nekoliko brodova koji se i dalje nalaze u australskim teritorijalnim vodama.
Pregrađivanje i betoniranje obale u Boki Kotorskoj se nastavlja i u uslovima opšte pandemije korona virusa, sa kojom se suočava cijeli svijet, u vrijeme kada je ograničeno kretanje i rad. Kako nam javljaja naša čitateljka iz Krašića neumorni neimari koriste aktuelnu situaciju i nastavljaju sa devastacijom obale.
Danas se intezivno radilo na ograđivanju okućnice i dijela obale ispred kuće na samoj obali gdje je planirano šetalište.
-Ovo je njihov doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa i borbe za ljudske zivote. Možda je investitor donirao neki iznos za uzvrat, ovo što se dešava je za svaku osudu, očekujemo reakciju inspekcije, poručuje naša čitateljka iz Krašića, koja nam je dostavila fotografije.
Virus korone pokazuje da ono što je dobro za dušu ne mora da bude dobro i za telo. Ljudski i božji zakoni nisu isto, ali u nekim trenucima dogmatsko pridržavanje religijskih kanona može da ugrozi kolektivno zdravlje. Ovo je takav trenutak.
Boško Jaksić
Piše: Boško Jakšić
Sve tri Avramove crkve sa strepnjom iščekuju svoje velike praznike ovog meseca – judaizam Pasah, hrišćanstvo Uskrs, islam Ramazan – a sveštenstvo je suočeno sa dilemom da li da barem privremeno odustane od nekih tradicija, zarad opšteg zdravlja, ili da se konzervativno drži doktrine, ugrožavajući zdravlje ne samo vernika već i društava u celini.
U Srbiji je vanredno stanje zbog pandemije uvedeno 16. marta. Bio je to krajnji signal da i Srpska pravoslavna crkva kaže šta će preduzeti da bi zaštitila svojih blizu šest miliona vernika.
Patrijarh Irinej naložio je sveštenstvu da se “sav bogoslužbeni i parohijski život” saobrazi odlukama Vlade. Od 25. marta vernici koji dolaze u crkvu su obavezni da se dezinfikuju i da nose zaštitne maske i rukavice – ako uspeju da ih nađu. Oni stariji od 65 godina, kao i oni mlađi slabijeg zdravlja, pozvani su da se uzdrže od dolaska u hramove.
Sinod SPC saopštio je međutim da crkva neće prekidati služenje liturgije, niti prestati da pričešćuje vernike, “jer je to stvar oko koje se ne može raspravljati”.
Rasprava se ipak razbuktala posle snimka iz Saborne crkve u Novom Sadu. Na snimku se vidi sveštenik kako tokom liturgije povodom Časnog i Velikog uskršnjeg posta istom kašičicom vernicima daje pričest. Oni mu celivaju ruku. Nigde dezinfekcije, nigde maski. Carstvo virusa kome ništa nije sveto.
SPC se poziva na tradiciju pričesta dugu dve hiljade godina, na srebrnu kašičicu. Pridružuje se stavu Sinoda Grčke pravoslavne crkve koji je saopštio da “sveta pričest ne može da budu uzrok transmisije koronavirusa”, ili pravoslavnoj crkvi Gruzije koja je odbacila pozive da prestane da koristi zajedničku kašičicu.
Crkveni visokodostojanstvenici kažu da nije moguće zaraziti se virusom korona jer je kašika umočena u sveto vino. Možda je kašičica čudo imunologije, ali nije spasla episkopa valjevskog Milutina. Dvojica sveštenika njegove eparhije svoje živote i dalje poveravaju ne vladikama već ekspertima.
Postoje ljudi koji veruju u boga i postoje ljudi koji veruju u nauku. Bog će nas spasti od korone, ubeđeni su prvi. Ne izlažite mene opasnostima zbog svog verovanja, poručuju drugi.
Dok vlasti traže disciplinu, vernicima je prepušteno da samo odlučuju da li će uzimati hleb i vino koje, uči vera, Sveti duh u datom trenutku pretvara u telo i krv Hristovu koje verujući uzimaju u sebe za oproštaj grehova, za život večni i na zdravlje duše i tela.
Vera i nauka najčešće se ne podudaraju. Pričešće je, tvrdi crkva, „oganj“ koji uništava duhovne ali i telesne slabosti pričasnika. Lekari tvrde suprotno i ocenjuju da crkveni ritual nikako nije “na zdravlje duše i tela”.
SPC brani “integralni ili autonomni crkveni poredak” i kaže da je “čista laž” da krši obavezujuće instrukcije. Možda je to tako, ali se svakako ignorišu upozorenja nauke. Štaviše, Sinod se neočekivano agresivno obrušio na “klevetničku hajku” i “nezvane goste iz poznatih anticrkvenih i antisrpskih krugova”.
Hajka? Građani su uznemireni. Da li su “nezvani gosti” epidemiolozi koji od SPC i patrijarha očekuje da sveštenstvu i vernicima daju “vrlo jasno uputstvo”. Da li je to epidemiolog čija je dijagnoza direktna:
“Kao građaninu, meni je civilizacijski neshvatljivo da u 21. veku svi ljube isti predmet i svi jedu iz iste kašike. Kao epidemiolog, moram da upozorim da je to opasno. Jeste tačno da srebro kao i svaki metal ima oligodinamsko dejstvo, pa bakterije kraće žive na njoj nego na plastici. Ali, za viruse to nije slučaj”.
Jedan teolog kaže da se u ova vremena ne treba razmetati verom, da ne treba podleći religijskom fanatizmu i da vernici treba da se pomole da bilo koji čovek na svetu pronađe lek.
Dok episkop diseldorfski i nemački vladika Grigorije vernicima razumno poručuje “Ne kušaj Gospoda svoga”, portparol SPC i pripadnik konzervativnog krila crkve, episkop bački Irinej, ima agresivni pristup:
“Ako je problem u bogosluženju i pričešćivanju, kako to da bivaju zaraženi oni koji nikada u crkvu i ne ulaze, a kamoli se pričešćuju? Šta nam ti nesrećni zabludeli ljudi poručuju? Da je opasnost u crkvi a ne u kafićima, žurkama, nepoštovanju neophodne samoizolacije i drugim činiocima”.
“Zabludeli nesrećnici” to uopšte ne tvrde. Kakva zamena teza! Lekari od struke i dobronamerni ljudi, među kojima je i mnogo vernika, samo upozoravaju da je opasnost svuda. Pa i pred oltarom. Tvrde da ovakav način pričešća povećava rizike u vreme kada se svi bore da se oni smanje. Čemu takav borbeni stav?
Značajan broj teologa, episkopa i sveštenika SPC smatra da vernike ne bi trebalo pričešćivati jednom kašičicom. Rumunska pravoslavna crkva savetovala je vernike da u crkvama izbegavaju celivanje ikona i da za pričest ponesu sosptvenu kašičicu.
SPC bi mogla da sledi primer crkve na koju se u svakoj prilici ugleda: Ruske. Tamo nisu obustavili bogosluženja i pričešća, ali su uveli praksu da se kašičice dezinfikuju kod svakog vernika koji dođe da se pričesti. Srpska crkva je veoma imućna. Ne plaća porez. Mogla bi da kupi stotine hiljada plastičnih kašičica za jednokratnu upotrebu.
“Verujemo da se nijedan virus ili bolest ne mogu preneti tokom pričesti”, kaže mitropolit Ilarion iz Moskovske patrijaršije. “Ali, ako su u pitanju zabrane ili preporuke (države) koje smo dužni da sledimo, tada će se u nekim slučajevima koristiti jednokratne kašičice”.
Ispada da je srpska crkva konzervativnija i od ruske. Kao i u ostalim odlukama, prevladava tvrdo krilo. Veruju u čudotvorstvo zlatne kašičice, iako nauka nema dokaz da ona tokom Svete pričesti obezbeđuje imunitet od infekcija.
Crkva ne samo da odbija savete nauke, već zna i da ne poštuje odluke države: crnogorska policija saslušavala je dvojicu sveštenika SPC iz Kotora zbog nepoštovanja zabrane javnog okupljanja. “Nastavljamo da vršimo službu jer nas Bogorodica odavno štiti od zaraze”, rekao je jedan od njih. U Budvi je sveštenik SPC morao da bude uhapšen.
Srpska država simptomatično ćuti. Ne želi da obnavlja sukob sa tvrdim krilom SPC koje predvodi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. A trebalo bi da se umeša. Zarad opšteg zdravlja a ne predsednikove želje da umiri crkvene kritičare njegove kosovske politike.
“Kakva stvar Crkve? Ovo je 21. vek, a vernici nisu posebna kategorija građana koja može u vreme pandemije da se vlada po crkvenim pravilima nasuprot svim ostalim građanima. Podležu zakonima države, a u ovom slučaju predstavljaju javnu opasnost. Ako misle da je to stvar crkve, onda neka ih crkva sve izdvoji u nekakav ‘crkveni karantin’, pa neka tamo rade šta hoće!”, ljutiti je komentar na sajtu jednog beogradskog dnevnika.
Anticrkveni krugovi? Ne, samo izraz zabrinutosti, pa i straha. Neka crkva i vernici u vanrednim okolnostima privremeno, na neko vreme, menjaju svoje svetonazore i običaje. Neće zbog toga biti manje sveti. Uostalom, zašto bih ja crkvene oce podsećao na ono što oni traba da znaju bolje od mene.
“Ako ne nađeš Gospoda u dubini svoje duše, srva, savesti i u bližnjemu, nećeš ga naći ni u pitiru na oltaru, ni u kipovima i ikonama, ni svetim vodama, ni obredima”.
O svetog Jovana Zlatoustog dovoljno. Quo Vadis crkvo?
*
Boško Jakšić rođen u Beogradu 1949. gde se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. U Politici se zaposlio 1972. i ubrzo prelazi na Spoljnopolitičku rubriku lista. Izveštavao sa mnogih međunarodnih skupova, od samita SAD-SSSR u Beču, do samita OSCE u Stokhlomu. Prisustvovao promenama u Poljskoj i intervjuisao Leha Valensu. Dugo se bavio Bliskim istokom: rat u Libanu, islamska revolucija u Iranu, izraelsko-palestinski sukob. Nalazio se na obe strane iransko-iračkog rata, a Prvi zalivski rat pratio iz Saudijske Arabije. Objavio knjigu o Izraelu. Izveštavao o ratu u Kampućiji, o gladi iz Etiopije. Tokom 1984. radio u Vašingtonu kao stipendista „Vašington Posta“. Pet godina bio stalni dopisnik Politike iz Kaira. Bio urednik spoljne rubrike a u periodu 1993-94. v.d. glavnog urednika lista. Naredne četiri godine je kao stalni dopisnik iz Rima intenzivno pisao o Italiji. Jedan je od trojice koji su rukovodili Politikom posle demokratskih promena 2000. godine. Izveštavao o intervenciji u Avganistanu i ratu u Iraku. Do odlaska u penziju 2014. bio je urednik Spoljnopolitičke rubrike. Sada je komentator koji se bavi domaćim i spoljnopolitičkim temama.
Čest je gost Bi-Bi-Sija, Radija slobodna Evropa, Al-Džezire kao i domaćih radio i TV stanica.
Volonteri OO Crveni krst Kotor, kojima su se priključili i članovi grupe „Kotorsko srce“, kao i volonteri zaposleni u Opštini Kotor, uz pomoć predstavnika MZ svakodnevno su angažovani u nesebičnoj pomoći dijeljenja humanitarne pomoći. Vrijedni momci i djevojke svaki dan sa nama, dijele pomoć, nose ljekove, prižaju psihosocijalnu podršku, saopšteno je iz Crvenog krsta Kotor.
Trenutno je na terenu angažovano preko pedeset volontera, a građani i dalje iskazuju volju da se priključe.
“Otkad je proglašena pandemija u Crvenom krstu nema ni subote ni nedjelje. Svaki dan se radi. Dosad smo uspijeli da pomognemo porodice kojima je pomoć bila najpotrebnija.
Mi imamo naše ranije spiskove, a sarađujemo i sa drugim socijalnim službama. Znamo da je sada i veliki broj onih koji ne rade i nemaju prihoda, pa su spiskovi prijavljenih za pomoć veoma dugi.
Crveni krst
Građane Kotora, molimo za razumjevanje. Njihove zahtjeve za pomoć analiziramo i planiramo kako da najpravednije djelimo tu pomoć. Nastojimo da pomoć stigne do onih koji su stvarno ugroženi. Ono što nemamo ne možemo ni da djelimo.
Da bi bilo dovoljno hrane za sve i da bi se udovoljilo svim potrebama građana, osim Crvenog krsta, koji nam doprema robu, molimo i potencijalne donatore.
Crveni krst
Osim staračkih, siromašnih domaćinstava, nismo zaboravili ni RE populaciju. Od njih tražimo samo poštovanje volontera i disciplinu. Kada su na spisku svakako će biti podmireni.
Takođe, dopiremo i do ruralnih područja, pa je pomoć stigla i u Krivošije, Grahovo, Ledenice, Gornji Morinj, Grbalj.
Na kraju bih se zahvalila porodici Glendžo, Imlek-u, Jugopetrolu, Hrvatskoj Građanskoj Inicijativi, Verigama 65 kao i anonimnim donatorima. Kotor je vazda bio human grad, takav će i ostati. Hvala svima.” – poručila je Anet Marović, sekretarka OO Crveni krst Kotor.
Broj zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini nastavlja se povećavati pa je do subote prešao 600 a istodobno stižu upozorenja kako toj zemlji prijete socijalni nemiri i destabilizacija ukoliko se teret sadašnje krize ne bi ravnomjerno raspodjelio.
“Teret moramo podnijeti svi i to je jedini način da izbjegnemo socijalne nemire i ne ugrozimo sigurnost u zemlji”, izjavio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu koji je u subotu objavio “Dnevni avaz”.
Aludirao je time na vidljivi val otkaza u brojnim privatnim tvrtkama zbog kojega su tisuće ljudi već ostale bez posla.
Kazao je kako je borba protiv epidemije izazvane koronavirusom zajednički izazov te je pozvao sve političare u zemlji da djeluju smireno i nesebično a entitetske vlade da interventnim mjerama spašavaju gospodarstvo.
“Ovo će očigledno biti dugotrajna borba i svi se moramo uključiti i nije vrijeme za međusobna nadmetanja, prepirke i populizam. Postoji samo jedan rival i neprijatelj, ime mu je Covid-19. Zato je od presudne važnosti napraviti mehanizme da distribucija tegobe koja nas čeka bude ravnomjerna”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako bi to značilo da zbog ove krize nitko ne bi smio ostati bez plaće ali istodobno nitko ne bi smio imati veliku plaću što bi političari prvi trebali pokazati osobnim primjerom.
Izetbegović je ocijenio kako se BiH unatoč svom kompliciranom ustroju i unutarnjim podjelama do sada uspješno nosi s epidemijom pa ima znatno manje problema nego neke bogatije i bolje uređene države.
Prema podacima dostupnim u subotu ujutro ukupni broj zaraženih u BiH bio je 604 uz 18 smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s koronavirusom. Svi umrli bili su starije životne dobi i dugogodišnji pacijenti s nizom kroničnih oboljenja.
Broj zaraženih je od petka povećan za 25 a pojdinačno je najveći broj novozaraženih registriran u Banoj Luci koja je od esalacije epidemije ujedno i njeno žarište u BiH.
U tom gradu do sada su zaražene 172 osobe a i posljednji smrtni slučaj dogodio se u banjolučkom Kliničkom centru gdje je preminuo stariji muškarac.
Širenje zaraze povod je vlastima za uvođenje novih restriktivnih mjera čiji je cilj ograničiti kretanje stanovništva. U Republici Srpskoj gdje je od petka na snazi izvanredno stanje tako je uz policijski sat koji traje od 20 sati navečer do 5 sati ujutro uvedena i zabrana napuštanja mjesta prebivališta od subote u 12 sati do nedjelje u 18 sati.
U Federaciji BiH cjelodnevna zabrana kretanja tijekom dana i dalje vrijedi za mlađe od 18 godina te za starije od 65 s tim da je entitetski krizni stožer u petak odlučio dopustiti umirovljenicima izlazak iz kuća narednog tjedna od 8 do 12 sati ali samo kako bi mogli podignuti svoje mirovine.
Načelnik Civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak potvrdio je kako tamo razmatraju i mogućnost uvođenja potpune karantene kao krajnje mjere ukoliko sadašnja ograničenja ne daju očekivane rezultate.
Kod Landevenneca na sjeverozapadu Francuske, pripadnici mornarice nedavno su doteglili nekoliko zastarjelih ratnih brodova koji su odslužili svoje.
Već je tradicija da Francuzi baš kod Landevenneca dopremaju vremešna plovila i rabe ih kao zaštitu od valova.
Ako niste znali, ovo groblje civilnih, i posebno ratnih, brodova ubraja se među deset najvećih na svijetu. U najnovijoj turi staraca stiglo je nekoliko manjih modela, kao i 157 m duga Duguay-Trouin (D 611) fregata klase Ocean F67, izgrađena 1973. godine u Lorientu.
Broj osoba koje su umrle od zaraze koronavirusom u Francuskoj skočio je za 61 posto u zadnja dva dana nakon uključivanja podataka iz staračkih domova i iznosi 6.507 osoba, a broj potvrđenih slučajeva oboljenja skočio je za 44 posto i iznosi 82.165 osoba, izvijestilo je u petak Ministarstvo zdravstva.
Broj oboljelih od koronavirusa u bolnicama porastao je za 5.233, ili za devet posto i u petak je iznosio 64.338 osoba, rekao je direktor Ministarstva zdravstva Jerome Salomon.
Salomon je također izvijestio o ukupno 17 827 oboljelih u staračkim domovima, u usporedbi s 14 638 u četvrtak, kada su prvi put prijavljeni podaci o staračkim domovima.
Uključivanjem podataka iz staračkih domova Francuska se pridružila Sjedinjenim Državama, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj – državama koje su premašile broj oboljelih koji je prijavila Kina, zemlja iz koje je krenula pandemija.
Izuzimajući podatke o staračkim domovima, broj ljudi koji su umrli od COVID-19 u francuskim bolnicama također je postavio novi dnevni rekord od 588, što je porast od 13 posto i sada iznosi 5,091 osoba.
Nakon kritika zbog francuske statistike COVID-19, u kojoj nisu prikazani deseci ljudi koji umiru u domovima starijih osoba ili u njihovim vlastitim domovima, Ministarstvo zdravlja u četvrtak je dalo prve podatke o smrtnim slučajevima u staračkim domovima.
