Opština Kotor je postala članica organizacije Rainbow Cities Network

0
Kotor – Rainbow Cities Networ – foto boka News

Opština Kotor je postala članica organizacije Rainbow Cities Network. Rainbow Cities je mreža međunarodnih gradova koji se bave LGBTIQ+ politikom. Cilj navedene mreže je razmjena iskustva i znanja evropskih gradova o LGBTIQ+ politici.

Glavni ciljevi mreže su povećanje vidljivosti LGBTIQ+  zajednice, djeljenje iskustava, stručnosti, materijala, dobrih praksi i izazova, zajedničkih akcija u oblasti LGBTIQ+  politike, razvoj projekata na međunarodnom nivou između dva ili više gradova članica.

Predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović potpisao je Memorandum o saradnji sa Rainbow Cities Network. Nakon toga gradovi članice su imali 30 dana da glasaju o ulasku Kotora u navedenu mrežu. Manuel Rosas Vázquez, koordinator Rainbow Cities mreže, 17. februara 2020. godine  javio je da su se gradovi članice izjasnili pozitivno o našem pristupanju i da nam žele dobrodošlicu, saopšteno je iz Opštine Kotor.

Predstavnice Opštine Kotor u Rainbow cities mreži su Madalena Martinović, savjetnica za LGBT i Tijana Vukasović, savjetnica za međunarodnu saradnju. Predstavnice će prisustvovati jednogodišnjim sastancima navedene organizacije, na kojima će aktivno učestvovati, a primjere dobre prakse vezane za LGBTIQ+ politiku će primjeniti u Opštini Kotor. Takođe, predstavnice su dužne da pripremaju godišnji izvještaj o sprovedenim aktivnostima u oblasti LGBTIQ+ politike.

Sljedeći sastanak će biti održan u novembru u Bergenu, Norveška i tada će Opštini Kotor biti zvanično dodjeljena plaketa o učlanjenju u Rainbow Cities Network.

Međunarodni gradovi koji sarađuju u mreži Rainbow Cities su: Berlin (Njemačka), Bergen (Norveška), Brisel (Belgija), Dumphries i Galovej (Škotska), Ženeva (Švajcarska), Gent (Belgija), Briž (Belgija), Hamburg (Njemačka), Keln (Njemačka), Madrid (Španija), Barselona (Španija), Mexico City (Mexico), Brajton (Engleska), Minhen (Njemačka), Ljubljana (Slovenija), Torino (Italija), Bolonja (Italija), Istanbul (Turska), Beč (Austrija), Pariz (Francuska), Cirih (Švajcarska), Oslo (Norveška), a iz Holandije Amsterdam, Hag, Nijmegen, Roterdam i Utreht.

Beogradski aerodrom najprometniji u regionu

0
aerodrom nikola tesla

Šest aerodroma sa područja bivše Jugoslavije našlo se među 150 najprometnijih u Evropi, a samo jedan je među prvih 100.

Prema podcima organizacije Međunarodnog vijeće aerodroma Evrope (ACI), najprometniji aerodrom na ovom području je beogradski, koji se našao na 89. mjestu u Evropi. Aerodrom je lani opslužio 6.162.159 putnika na 62.062 letova i 17.340 tona tereta.

Zagrebački aerodrom je na 115. mjestu sa 3.435.531 putnika, 45.061 letova i 12.684 tona tereta. Slijede Split na 117. mjestu, Dubrovnik (129), Priština (136) i Skoplje (137). Aerodrom u Ljubljani je na 151. mjestu na kontinentu.

Od glavnih gradova Evrope, najmanji promet ima Aerodrom Sarajevo koji je na 169. mjestu. Utjeha je da Sarajevo bilježi veliki rast od 9,3 posto, prema ovim podacima.

Prve pozicije u Evropi zauzimaju londonski “Heathrow”, pariški “Charles de Gaulle”, te aerodromi u Amsterdamu, Frankfurtu, Madridu i Barseloni.

Rekordan broj putnika

Avio saobraćaj u Evropi lani je imao najsporiji rast od 2012. Putnički saobraćaj u Evropi prošle godine je porastao za 3,2 posto, ali to je samo plovina stope rasta iz 2018. Ipak, aerodromi u Evropi opslužili su rekordnih 2,43 milijarde putnika u 2019.

/Ex-Yu Aviation News / BiznisInfo.ba/

Konkurs “Male morske pjesme i priče”

0
Konkurs Moja naučna fantastična pjesma priča

NVO Dramski  studio  Budva  i  JU Narodna biblioteka Budva, u okviru sedmog po redu  festivala književnosti za djecu “MALE MORSKE PJESME I PRIČE” koji će se održati od 30. marta do 2. aprila 2020. godine, raspisuju konkurs na temu “MOJA NAUČNOFANTASTIČNA PJESMA/PRIČA” za učenike osnovnih škola od IV do IX razreda. Konkurs je otvoren do 15. marta. Pobjednike konkursa očekuje učešće na Festivalu kao  i vrijedne nagrade.

Festival je od Minstarstva prosvjete dobio saglasnost  i podršku za njegovu  realizaciju i od  Zavoda za školsvo  stručno mišljenje i preporuku  kao doprinos otvorenog dijela kurikuluma u predmetnom programu crnogorsko-srpski, bosanski, crnogorski jezik i književnost.

Potpisane pjesme i priče, uz navedeni razred,naziv škole , grad, ime i prezime mentora, adresu i telefon škole, slati na e-adresu malemorske@gmail.com , a više informacija može se dobiti putem telefona +38269560221.

Cilj  festivala je afirmacija književnog stvaralaštva kod djece, razvijanje ljubavi prema knjizi  i pisanju  i edukativnog je karaktera. Gosti festival su renomirani pisci i umjetnici  iz zemlje i regiona.

Počinje iskrcavanje s kruzera Diamond Princess

0
foto EPA
Putnici s kruzera Diamond Princess na kojem je utvrđeno 540 slučajeva zaraze koronavirusom počeli su u srijedu napuštati brod, nakon 14 dana karantene u japanskoj luci Yokohama. Tokom dana trebalo bi se iskrcati oko 500 putnika koji nemaju nikakve simptome, testovi su im bili negativni i nisu imali nikakve kontakte s onima kojima je utvrđeno postojanje zaraze koronavirusom, objavilo je japansko ministarstvo zdravstva.
“Ako ste vi i osoba koja je bila s vama u kabini negativni i ako nemate respiratorne simptome ili temperaturu, možete se pripremiti za iskrcaj”, objavile su u utorak putnicima japanske vlasti, dodajući da će cijela operacija iskrcavanje trajati tri dana. Osobe bez simptoma i s negativnim testovima dobili su potvrdu da ne predstavljaju “nikakav rizik za zarazu koronavirusom”.
Diamond Princess je mjesto s najviše zaraženih, nakon Kine u kojoj je u srijedu broj umrlih prešao dvije tisuće, uz 74.000 zaraženih. Broj novozaraženih slučajeva smanjio se u utorak drugi dan zaredom. Za preko 3700 putnika iz 56 zemalja koliko ih je bilo na brodu putovanje se pretvorilo u košmar, između straha da će se zaraziti koronavirusom i dosade u kabinama, nekima u potpunosti bez prozora. Desetak novih slučajeva svaki dan stavilo je pod znak pitanja efikasnost upravljanja krizom na brodu. Ipak, putnici kažu da su zadovoljni načinom na kojima se o njima vodila briga.
“Još jednom, naše priznanje ekipi i kapetanu za njihovu nevjerojatnu pažnju tijekom ove krize”, tvitala je Yardely Wong, koja je bila na brodu sa šestogodišnjih sinom. Prva evakuacija obavljena je u nedjelju kada je tristotinjak Amerikanaca prebačeno u zemlju, a sada se i druge države spremaju prebacivati svoje građane te ih uglavnom staviti u dodatnu 14-odnevnu karantenu kada stignu u zemlju. Što se tiče posade oni će ostati još četrnaest dana na brodu nakon što posljednji putnik napusti kruzer, prenosi Hina.

Morsko dobro u Tivat uložilo preko 260 hiljada eura

0
Tivat – Seljanovo panorama

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve tokom prošle godine, u obalu na području Opštine Tivat uložilo je ukupno 262.568 eura. U tu sumu nisu uračunata dodatna pozamašna ulaganja Morskog dobra kao operatera tog zaštićenog područja prirode, u održavanje i uređenje zaštičenog rezervata Solila u Krtolima.

Najviše novca, Morsko dobro je lani investiralo u izgradnju prve faze lungo mare obalnog šetališta u Krašićima koje je preduzela Opština Tivat ali zbog raznih imovinsko-pravnih i problema sa rušenjem nelegalnih objekata na tarsi šetališta, nije realizovala do kraja. Morsko dobro je po sporazumu sa lokalnom upravom, u dvije potpuno okončane i treću djelimično završenu situaciju koju su ispostavili izvođači radova u Krašičima, investiralo ukupno 150 hiljada eura.

Za predsezonsko nasipanje plaža u kojem je u more usuto 290 kubika pijeska, Morsko dobro je uložilo nepšto preko 8.000 eura, dok je Komunalnom preduzeću Tivat za čišćenje i održavanje zakupcima neustupljenih djelova obale, održavanje javne rasvjete i zelenih povrpšina na obali platilo skoro 104.500 eura.

Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt

JP iz Budve je lani preduzelo i značajne aktivnosti na nastavku uređenja rezervata prirode Solila, pa je tako izvršeno uobičajeno čišćenje od korovske vegetacije na dva paralelna i četiri poprečna nasipa u nekadašnjoj solani u krtoljskom dijelu Tivatskog zaliva, obavljena je sanacija drvenih mostova na kanalima, postavljanje klupa i drugog parkovskog mobilijara, te ravnanje i tamponiranje ukupno nešto preko kilometar dužine staza za šetnju na glavnom i poprečnim nasipima. Postavljeno je 8 novih info-tabli koje posjeticima Solila pružaju osnovne informacije o biljnim i životinjskim vrstama i istorijatu tog područja. Postajene su dvije nove drvene kule za posmatranje ptica koje istovremeno mogu primiti po 10 posjetilaca, i jedna veća drvena osmatračnica sa koje se pruža pogled na skoro cijela Solila.

Morsko dobro lani je na Solilima počelo i sa radovima na sanaciji nasipa i izgradnji zapornica kako bi se kontrolisao nivo vode radi unapređenja bidoverziteta na ovom jedinstvenom području slanih močvara. Urađeno je čišćenje i sanacija jednog od nasipa, postavljanje drvenih šipova u dužini od 7 metara za stabilnost zapornice, kao i izgradnja same zapornice za vodu od betonskih elemenata i inoks čelika. Izvršena je stabilizacija nasipa, kao i sadnja autohtnog rastinja na njemu.

Waikiki Tivat – foto waikikibeach

Inače, tokom 2019.godine Morsko dobro je na području Opštine Tivat imalo zaključena 22 ugovora o zakupu plaža i kupališta, 14 ugovora o zakupu i postavljanju terasa, te 17 ugovora o zakupu lokacija za pristaništa i privezišta.

Božović potpredsjednik Crnogorske

0
Goran Božović

Na četvrtom redovnom Kongresu Crnogorske koji je održan u Budvi izabrano je novo rukovodstvo koje, kako je juče saopteno iz te partije, garantuje revitalizaciju partije i jasnu građansku državotvornu orijentaciju.

Za predsjednicu stranke izabrana je Anđela Ivanović, jedna od osnivača Crnogorske i predsjednica kluba odbornika Crnogorske u budvanskom parlamentu. Uz Nemanju Malovrazića i Đorđiju Kovačevića potpredsjednik Crnogorske u narednom četvorogodišnjem periodu biće i Goran Božović, predsjednik OO te partije u Tivtu.

„Ponosan sam što sam dio tima koji ima snage i hrabrosti boriti se za bolje sjutra, za našu djecu, za našu Crnu Goru, građansku, evropsku, demokratsku, prosvjećenu, pravednu, pluralnu, multinacionalnu, multikonfesionalnu, i sa svim onim afirmativnim epitetima koji je čine bogatijom i ljepšom. Borićemo se za život dostojan čovjeka, za svijetliju budućnost. Naš je cilj slobodan, srećan i zadovoljan građanin u pravednom i razvijenom društvu, u našoj domovini Crnoj Gori.“ -istakao je Božović u svom obraćanju na Kongresu, naglasivši da je „spreman boriti se silovito“ kako bi se kao društvo približili ovim idealima.

Na Kongresu su usvojene nove rezolucije, o ekonomiji i liberalno-demokratskom kontinuitetu, koji uz Rezoluciju o budućnosti Crne Gore čine partijska dokumenta u kojima su definisane ideje i principi djelovanja u narednom periodu.

Božović je najavio učešće Crnogorske na lokalnim izborima u Tivtu, kazavši da uveliko prikupljaju potpise podrške.

„Spremamo se za samostalan nastup, a za slučaj da se ukaže prilika i izrazi spremnost ostalih subjekata za formiranje bloka opozicionih partija građanske orijentacije, bez hipoteka prošlosti, otvoreni smo za pregovore. Vjerujem da su građani Tivta prepoznali Crnogorsku kao beskompromisnog borca protiv odnarođene i devastatorske vlasti u Tivtu. Završen je ozbiljan izborni program koji garantuje unaprijeđenje kvaliteta života građana Tivta. Očekujem da građani podrže našu časnu namjeru kako bi pošteno radili u najboljem interesu lokalne zajednice, bez ikakvih ličnih interesa i korupcije, za razliku od trenutne vlasti koja poznaje samo interes sopstvenih džepova. Ljudi koji će nositi kampanju Crnogorske u Tivtu ličnim integritetom biće garant odgovornog i posvećenog političkog djelovanja u službi građana-“ zaključio je Božović.

Crnogorska je inače pod tadašnjim imenom CDU, učestvovala i na prethodnim lokalnim izborima u Tivtu 17.aprila 2016. Ona je tada dobila 182 glasa građana Tivta i ostala je ispod cenzusa neophodnog za ulazak u lokalni parlament.

Rusija Kinezima zabranila ulazak na svoj teritorij

0
Foto EPA

Rusija je objavila da od četvrtka zabranjuje ulazak kineskih državljana na svoj teritorij, što je nova drastična mjera kojom kani zaustaviti širenje epidemije koronavirusa.

“Ulazak kineskih državljana preko ruskih granica obustavlja se od 20. veljače za poslovna, privatna, studijska i turistička putovanja”, rekla je Tatjana Golikova, zamjenica premijera zadužena za zdravstvo, prenose ruske novinske agencije.

Ta odluka donesena je zbog “širenja epidemije u Kini i zbog toga što kineski državljani i dalje stižu na ruski teritorij”, objasnila je Golikova, koja vodi radnu skupinu zaduženu za borbu protiv koronavirusa.

U Rusiji službeno više nema oboljelih od koronavirusa

Brojni Kinezi borave u Rusiji kao turisti, studenti ili ondje rade, a ruskim zračnim lukama prolaze u tranzitu između Kine i Europe.

Ruske vlasti poduzele su stroge mjere sprečavanja širenja epidemije Covid-19 koji je do danas odnio gotovo 1900 života u svijetu. Moskva je naredila zatvaranje oko 4250 kilometara granice između Rusije i Kine, prekid željezničkih veza i smanjenje broja letova prema kineskim destinacijama.

Službeno u Rusiji više nema oboljelih od koronavirusa nakon što su prošle sedmice iz bolnice izašla dva pacijenta, kineski državljani. Ruski liječnici su rekli da je kod ta dva slučaja zaraza bila blaga.

Brod bez posade godinu i po plovio okeanom, nasukao se u Irskoj

0

Napušteni brod pronađen je nasukan na obali okruga Cork u Irskoj, a tamo ga je donijelo nevrijeme koje je protekle sedmice pogodilo sjever Evrope i Veliku Britaniju.

Izgubljeni “brod duhova” nasukao se među stijenama. Primijetio ga je jedan od stanovnika ribarskog sela Balikoton. Sumnja se da je brod bez posade plovio 18 mjeseci i prešao hiljade kilometara.

Svoje putovanje započeo je na Bermudskim otocima 2018. godine i završio ga na obali Irske.

“Jedan od milion”, rekao je šef lokalne službe za spašavanje Džon Tatan i dodao da nikada nije vidio ništa slično.

Riječ je o teretnom brodu izgrađenom 1976. godine i poznatom pod imenom Alta. Donedavno je plovio pod tanzanijskom zastavom. Obalne straže nekoliko zemalja su upozoravale tokom proteklih mjeseci da su vidjele brod koji plovi bez cilja.
Posljednji put primijetila ga je Britanska kraljevska mornarica u septembru 2019. godine.

Altina avantura započela je godinu dana ranije kada je s posadom krenula na plovidbu od Grčke do Haitija. Uslijedio je kvar koji je ometao napajanje motora strujom. Alta je 20 dana plutala na otvorenom moru, udaljena 2.100 kilometara od Bermuda. Američka obalna straža uočila je brod na pučini i donijela posadi zalihe hrane i vode za dva dana.

Alti se približavao uragan, pa je Obalna straža SAD-a odlučila evakuisati deset članova posade i odvesti ih u Portoriko. Brod bez posade ostao je na pučini. Portparol Bermudskog pomorskog operativnog centra tada je rekao da će ga vlasnici broda nastojati spasiti.

Godinu dana zatvora zbog vraćanja kilometraže na automobilu

0
kilometarsat

Opštinski sud u Virovitici osudio je osobu koja je pri prodaji auta lagala o kilometraži na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, piše Revija HAK.

Međutim, kazna je uslovna te se kazna na koju je osoba osuđena neće izvršiti ako za vrijeme od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

“N. N. je kriv što je neistinito oglasio automobil za prodaju s pređenih 254.000 km svjesno znajući da je automobil prešao više od 300.000 km i prodao ga za iznos od 5.500,00 eura protivvrijednosti u kunama… Da bi nakon četiri dana došlo do kvara pumpe od ulja čijčija je popravka koštala 1.000,00 kuna te drugih kvarova na vozilu, oštetivši time… za iznos od 11.000,00 kuna”, prenosi Poslovni dnevnik dio presude.

Rotary klub Kotor prikupio sredstva za kupovinu portabilnog ultrazvučnog aparata

0

Sredstva namijenjena kupovini portabilnog ultrazvučnog aparata za JZU Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković“ Risan, prikupljena su na donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary kluba Kotor održanom  u subotu veče u poslovnom centru „Vukšić D-Event”.

Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba i kotizacijama više od 170 zvanica, novcem od prodaje lutrije i maski, kao i brojnim pojedinačnim donacijama ukupno je prikupljeno  8.735eura.

Događaj je organizovan u duhu karnevalske tradicije koja je predstavljena gostima Kotora iz Rotary klubova Distrikta 2483 kroz program tokom kojeg su nastupili NVO „Fešta“, klapa „Bisernice Boke“, „Teatar 303“ i muzička grupa „Tri kvarta“.

Ovo je treći donatorski bal pod maskama kojeg organizuje Rotary klub Kotor, koji je prošle godine ovakvu priliku posvetio prikupljanju sredstava za nabavku kolposkopskog aparata za JU Dom zdravlja Tivat, kada je sakupljeno 7.790 eura, a pretprošle kupovini EKG aparata za jedinicu Hitne medicinske pomoći Kotor kada je sakupljeno 3.135€.

Rotary Kotor

Akciji su se odazvala brojna preduzeća i pojedinci koji su izdvojili sredstva za ovu namjenu i to Rotary klub Budva, Rotary klub Dubrovnik, Rotary klub Pljevlja, Opština Tivat, NTO CG, Morsko dobro, Enforma – Nikola Novaković, Sulzer doo, Restoran Jadran- Krsto Niklanović, SPC- Nemanja Krivokapić, DPC doo Podgorica, North SPOT doo, ENTER doo PG / Manual kafa, Vibacom, Hostel Old town- Slavenko Šućur, Igor Majer, Krušo Herceg- Novi, Visan – Marijo Brguljan, Judo i ju –jitsu klub Champion – Mirjana Martinović, Montešped Tivat, Olivera-Olja Risteljić, Objekta, Montefish, Paris Kotor, Koložunj, Jovančević Mišo Risan, Meridian DMC, Petrobart – Nemanja Pavličić, Preno Yacht Assistant TIV, Hotel Cattaro, Ledo doo, NIB Project, Talija Company, Tujko doo, Axum design, Djurović inženjering, Mala barka Tivat, Ipanema doo Tivat, A Team doo, De Vinos – Zeljko Uljarević, Manbiva, MB Dubovina – Mario Matijević, Montefino – Nenad Bantulić, Auto škola Delfin, Veljo Uskoković, Portorico Kotor, Rustorg BAR – Dado Marković, Teatar 303 i Sanja Matijević.

Nagrade za lutriju obezbijedili su članovi Rotary kluba Kotor, kao i sledeća preduzeća D.O.O. „Školjke Boke”, Hemijska čistionica „Limili“ Kotor, Studio za masažu „Mia“ Kotor, Restoran „City Hall“ Tivat, Cvjećara „Flora art“ Tivat, Frizerski salon „Isidora“ Kotor, Parfimerija „Life“ Kotor, Frizerski salon „Mirjana“ Kotor, Gradska kafana Herceg Novi, Lounge & Wine Bar „Forest“ Podgorica, Kozmeticki salon „Nadja” Kotor, Kafe restoran „Ombra“ Kotor, Restoran „Dobrotski dvori“ Kotor, Restoran „Kataro” Kotor, Kafe restoran „Big Ben“ Tivat, Kafe restoran „My city“ Nikšić, „Blue Laguna“ doo GELATO & CAKE SHOP Kotor, Cvjećara „Nina“ Tivat, Restoran „Armonia“ Perast, „Vlado Hair Design“ Porto Montenegro, „Bevanda“ Tivat, Beauty Centar „Queen“ Tivat , Kozmetički salon „Žana“ Kotor, Frizerski salon „Helena“ Kotor, Restoran „Al Posto Giusto“ Porto Montenegro, Frizerski salon „Olja“ Kotor, Polastičarnica „Forza“ Kotor, Vinarija „Giljača“ Radovići i g-đa Vlasta Mandić.