Splitska policija uhapsila je dvije osobe koje je privela u policijsku upravu, te su počeli kriminalističko istraživanje vezano uz popodnevno trostruko ubistvo u centru grada, službeno je potvrdio večeras na terenu Marko Srdarević, zamjenik načelnika splitsko-dalmatinske Policijske uprave.
Neslužbeno se doznaje da je jedna osoba uhićena u Varošu, a druga u jednom kafiću na Skalicama. U gradu je i dalje puno policije koja najviše čuva Varoš, koji je i dalje zatvoren za prolaz.
Prema dosadašnjim informacijama, trostruko ubojstvo se dogodilo oko 15.30 na Šperunu, u samom centru grada, te u Radmilovićevoj ulici. Napadač je prvo ubio muškarca koji je bio na motoru, nekoliko minuta kasnije je zapucao i na drugog mladića u Radmilovićevoj, te zatim na trećeg. Prva dvojica umrla su na mjestu napada, a treći na operacijskom stolu u splitskoj bolnici.
Ubojica je bio odjeven u crno i nosio je kalašnjikov. Rafalno je pucao na svoje žrtve. U jednom trenutku je i snimljen kako hoda s oružjem po Varošu.
Zbog te je pucnjave policija cijelo popodne i večeras preko medija upozoravala građane da izbjegavaju taj dio grada.
Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara objavio je večeras da je počinitelj uhićen i zahvalio policiji na brzom djelovanju i informiranju
“Ovo je desetljećima nezabilježen čin koji je potresao sve stanovnike našeg grada. Hvala policiji na brzom djelovanju i informiranju. Počinitelj je uhićen i to je u ovom trenutku najvažnije. Policija će uskoro izaći sa svim informacijama te će rasvijetliti cijeli slučaj”, napisao je splitski gradonačelnik na Facebooku
“Dosta se i dugo čekalo da Zuko Džumhur dobije neki svoj kutak u Herceg novom”, ustvrdio je književnik Miraš Martinović reagujući na odluku, koju još treba da potvrdi lokalna Skupština opštine, da se poznatom piscu, slikaru I karikaturisti postavi spomen ploča u najvećem bokeljskom gradu.
Martinović je prije nekoliko godina sa još 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, slikara, novinara… među kojima su i slikar Vojo Stanić, publicist Minja Bojanić, … obnovio inicijativu da se čuvenom hodoljupcu postavi spomen ploča u gradu u kome je živio 20 godina.
“Zuko Džumhur je sa suprugom Vezirom u Herceg Novi došao1969 godine na nekoliko dana, planirajući kraći boravak. Tada su padale kiše, gotovo četrdeset dana,a oni su boravak redovno odlazeći o u hercegnovski arhiv . Bila je to neka vrsta rituala, a kasnije su arhivu redovno poklanjali knjige. Poslije tih silnih kiša, bljesnulo je sunce nad Bokom, kako to samo zna u ovim predjelima, i ono ih je zdržalao, čak dvadeset godina, do Zukove smrti 27. Novembra 1989. godine. Vezira je prije dvije godine umrla u Istambulu u dubokoj starosti “, priča Martinović koji se u Herceg Novom družio sa Džumhurom.
“I sada i tada, mnogi su mislili da on u Herceg Novom živi u nekoj luksuznoj vili ili stanu, a tadašnje opštinsko rukovodstvo mu je to i nudilo, a on je kao pdstanar sa suprugom stanovao na Savini, prvo u kući Stanišića, a potom u kući inženjera Alije Kurtagića, koji danas živi u Sarajevu. Mateirjalna dobra su mu bila suvišna, kod Alije mislim da nije ni plaćao stanarinu. Umro je u aprtmanu hotela Plaža, gdje je proveo poslednje dane života.
Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi i tamo moglo da se čita
Boraveći u Herceg Novom, Džumhur je intezivno radio, prije svega čuvenu TV emisiiju HODOLJUBLJE, pisao za list POLITKA, njegov matični list gdje je nekada bio zaposlen, pravio karikature, pisao knjige…Puno je pisao i gvorio o Herceg Novom, pa je postao i zaštitni znak ovoga grada (herceg medju gradovima). O Herceg Novom napisao je neke od najljepših rečenica : „Postoje gradovi koji vam drže dušu, jer imaju prošlost, a Herceg Novi ima i dušu i istoriju“.Ovaj kosmopolita nemirnog duha svakodnevno je prolazio ulicama Herceg Novog, sjedio u omiljenoj kafani „Hercegovina“, u kojoj su stari Novljani znali koja je “Zukova stolica“, u restoranu nekadašnjeg hotela „Boka“, družio se, šalio, bilježio, crtao..
Zuko Dzumhur
“Mnogi su dolazili iz drugih gradova iz cijele Jugoslavije da se vide sa njim i prodivane – kako bi on rekao… Prilikom jedne posjete koju smo mu učinili Dušan Kostić, Ilija Zekvić i ja, rekao je jednu rečenicu, karakterističnu, koju sam upamtio, kasnije i zapisao, a ona glasi: Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi I tamo moglo da se čita”, prisjeća se Martinović.
Novčanik nije nosio
“Dok je Crnogoraca, ne trebaju mi pare ni novčanik. Oni se prepiru i utrkuju ko će da plati. Time je isticao crnogorsko kavaljerstvo. Ali je supruga Vezira išla za njim i ona bi povremeno plaćala piće ljudima sa kojima je sjedio. Pio je lozovaču sa sirom u večernjim satima u dvorištu Alijine kuće.
I kada je riječ o plaćanje, jednom smo nekim poslom, ne sjećam se kojim, išli prvo na Grudu, pa u Dubrovnik, gdje su se zaista utrkivali – ko će mu platiti piće. Bio je veoma popularan i svuda rado viđan, a veoma jednostavan. Volio je svakom da pomogne. Meni je za jednu knjigu napravio seriju crteža, što je posebna dragocjenost”, ističe Martinović.
Spomen ploča Zuku Džumhuru , novinaru, putopiscu, karikaturisti, slikau, filmskom i televizijskom scenaristi, likovnom kritičaru i kostimografu , čovjeku kome je čitav svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica, biće postavljena u blizini bivše kafane “Hercegovina”, kod hercegnovske pijace, gdje je Džumhur provodio sate u razgovoru sa prijateljima i poznanicima.
Životni krug počeo i završio u Konjicu
Zulfikar Zuko DŽumhur, putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice.Osnovnu školu i nižu gimnaziju je završio u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu Gimnaziju u Sarajevu 1939. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na Likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Džumhurova svestrana darovitost i duhovitost sjajno se izražavala u mnogim medijima, ali najsublimnije u crtežu, karikaturi i u putopisu.
“Nisam ni nesavremen , ni nemoderan, pokušavam I uspijevam da volim vrijeme I adeted u kojima trajem i duram I koje je I jedino moje vrijeme , moji trenuci, moji dani, moje godine I moj dragi vakat”, rekao je jednom Zuko.
Opšte je poznata činjenica da je najdevastiraniji dio obale u Boki Kotorskoj onaj u Krašićima. Tome je svakako doprinio i novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, od 14. oktobra 2017. godine, koji između ostalog tretira i legalizaciju bespravnih objekata, a za njega su glasali i poslanici iz Boke Kotorske.
Sve što se gradilo nelegalno i trebalo se rušiti, postaje legalno. Novi zakon je dodatno podstakao pojedince da završe započeto ili da u međuvremenu počnu graditi.
Kako bismo čitaocima pokazali kako izgleda krajolik tog dijela zaliva i u kojoj mjeri je obala Krašića devastirana, po onoj „gdje vidiš komad zemlje pri moru, kupi i gradi“, pokušali smo napraviti snimke sa obale, ali nismo mogli fizički prići. Uglavnom je sve ograđeno visokim zidovima, pokriveno kamerama i natpisima „Private“.
Krašići geometar na terenu- foto Boka News
Nije nam preostalo ništa nego da priđemo morskim putem, a slike koje smo zatekli više govore od riječi. Aktivni su geometri, graditelji, ograđene su privatne plaže ispred kuća, grade se putevi…što bi naš narod kazao „kuća na kuću“, dokle više…
Podsjetimo, Opština Tivat i JP Morsko dobro pokušavaju realizovati investiciju šetališta „Lungo mare“ vrijednu 800.000 eura na drugom kraju Krašića.
Firma „Artek“ je uvedena u posao 5. novembra 2018, godine, a rok za izgradnju bio je 90 dana. Firma „Adria bay” uložila je pritužbe nakon što su radnici „Arteka“ mehanizacijom srušili nelegalni bazen i dio ponte ispred vile „Adria bay”. Pravni zastupnici firme su dali primjedbu da bi im izgradnja šetališta ugrozila statiku objekta. S obzirom na to da je Opština Tivat od „Adria bay” prije radova eksproprisala 120 metara kvadratnih za potrebe izgradnje trase šetališta, iz ove firme su predložili da zamijene parcele kako bi trasa išla dalje prema moru, što arhitekte biroa „Urbi pro” koje potpisuju projekat tada nijesu prihvatile.
Inače, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević, krajem godine je kazao medijima da je izgubljeno vrijeme zbog raznih okolnosti i istakao da moraju smisliti novi način kako da se spuste do mora.
Fotografije koje gledate, napravila je ekipa Boka News-a, u novembru 2019. godine.
51. Praznik mimoze će početi 14. februara i trajati do 14. marta, a tokom četiri nedelje u Herceg Novom će nastupiti brojne regionalne muzičke zvijezde, biće organizovani maskenbali, fešte na otvorenom, kulturno-umjetnički i sportski programi.
Centralni događaji su u dane vikenda, kako bi se što veći broj turista odlučio da u Herceg Novom boravi više dana, što će ići na ruku hotelijerima.
Nakon dugog niza godina, Karavan Praznika mimoze će ove godine opet posjetiti i Mađarsku – glavni grad Budimpeštu i pobratimski Segedin, kao i Sjevernu Makedoniju – glavni grad Skoplje i pobratimski Bitolj, najavljeno je na konferenciji.
Karavan Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i klovnova, koji uvijek izaziva veliko interesovanje, najaviće 51. Praznik mimoze u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju.
Otvara Lepa Brena, zatvara Željko Joksimović
Na spisku izvođača koji će tokom februara i marta nastupiti u Herceg Novom nalaze se zvučna imena regionalne muzičke scene. Na otvaranju Praznika mimoze 14. februara nastupiće Lepa Brena, dan kasnije na Berbi mimoze Kaliopi, a festival će biti zatvoren koncertom Željka Joksimovića 14. marta. Tokom mjesec dana Novljane i goste će zabavljati i: Goran Karan, Ana Štajdohar, Dejan Vlado Georgiev, Matić, Aco Pejović, Magla bend, OK bend.
Slogan prve nedjelje 51. Praznika mimoze je „Mimoza za dobra stara vremena“, druge nedjelje „Punom forcom, jer mimoza je!“, treće „Ljubav u vijeme mimoze!“, a četvrte „Mimoza za sva vremena!“.
Praznik mimoze – foto Boka News
Novitet u odnosu na protekle godine je da će i na fešti od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri, pored Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović i mažoretki, nastupiti i muzička zvijezda – Kaliopi.
Na programu 51. Praznika mimoze su i neizostavni maskenbali za odrasle i djecu, Izložba cvijeća, Salon vina, Riblja večera, Dječija cvijetna povorka, Picigin, Veče mediteranske pjesme, Trka karića, Dani mađarske kulture, Sajam domaće trpeze, Međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala i sportski turniri.
Nastupiće i kozački ansambl Atamani iz Sankt Peterburga, a u parku Boke će biti organizovan koncert tribute bendova na kojem će publika uživati u hitovima legendi kao što su James Brown, Michael Jackson i Red Hot Chilli Papers.
Pored raznovrsnih zabavnih sadržaja, na programu su dvije pozorišne predstave – „Lepa Brena project“ i „Ekvinocijo“, kao i likovne izložbe Zimski likovni salon i Mali salon hercegnovskih galerija. Takođe, u periodu od 24. do 28. februara biće realizovan omladinski projekat bleh orkestara u partnerstvu Opštine Herceg Novi, grada Lobeca iz Poljske i Babenhauzena iz Njemačke, a pod pokroviteljstvom Bavarske fondacije iz Babenhauzena.
Mimoza 1
Planirani budžet ovogodišnjeg Praznika mimoze je oko 200.000 eura.
Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.
Nisu ništa rekli čak ni kraljici. Odluka princa Harryja i njegove supruge Meghan da se distanciraju od monarhije u četvrtak je u Britaniji izazvala buru. Štampa ih žestoko optužuje za licemjerje.
Britanska kraljevska obitelj povrijeđena je i razočarana šokantnom najavom princa Harryja i njegove supruge Meghan o njihovu povlačenju s važnih kraljevskih dužnosti te najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, rekao je Reutersu kraljevski izvor.
Najava koja je objavljena u srijedu navečer na društvenim mrežama, iznenadila je, čini se kraljicu Elizabetu, Harryjevu baku i njegova oca, princa Charlesa.
Nakon burne godine, obilježene prijeporima s medijima i nesuglasicama sa starijim bratom princom Williamom, Harry je izvijestio da se par nada kako će postati financijski neovisan i osnovati novu dobrotvornu organizaciju te da će i dalje nastaviti obavljati dio kraljevskih dužnosti.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat (ViK) ove će godine prihodovati ukupno 3.278.000 eura, što je oko 36 hiljada eura više nego u 2019.
Kako stoji u Planu i programu rada ViK-a za 2020., najviše novca ta firma će prihodovati od isporuke i naplate vode potrošačima kojih je ukupno 9.275 u kategoriji fizičkih, odnosno 630 u kategoriji pravnih lica, pa se po tom osnovu očekuje ukupno 2.146.000 eura, što je za oko 42 hiljae eura više nego lani. Od naplate usluga odvoženja otpadnih voda od 3.666 građana spojenih na kanalizacionu mrežu i 359 korisnika usluge kanalizacije iz kategorije pravnih lica, očekuje se prihod od 279 hiljada eura.
Od mjesečne naknade za usluge – tzv.pogonske spremnosti, ViK očekuje da od potrošača naplati ukuopno 297 hiljada eura, dok će tzv. ostali prihodi te opštinske fime iznositi 505 hijada eura, od čega se najviše novca – 445 hiljada eura, očekuje od dotacija i donacija.
Ukupni rashodi ViK-a Tivat u 2020. iznosiće 3,27 miliona eura, od čega će najviše novca biti potrošeno za plate i naknade na zarade zaposlenih što će koštati ukupno 892 hiljade eura. Za kupovinu vode iz regionalnog vodovodnog sistema, tivatski Vodovod će državnom preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve ove godine platoti ukupno 733 hiljade ura, oko 15 hiljada više nego lani.
U Planu i programu rada piše i da ViK ove godine ne planira da poveća cijene svojih usluga, ali bi se to mimo njihovih očekivanja, „moglo dogoditi zbog novih zakonskih propisa“. Naime, po novom Zakonu o komunalnim djelatnostima, cijene vode za sve potrošače u Crnoj Gori koje su sada različite od opštine do opštine, ubudučće bi utvrđivala Regulatorna agencija za energetiku i one bi izvjesno, zbog namjere Vlade da se izjednače cijene vode za sve kategorije potrošača, za građane bile znatno veće od aktuelnih. Tivćani trenutno vodu plaćaju po cijeni od 0,97 eura za kubuk za potrošače iz kategorije domaćinstava, odnosno 1,94 eura za kubik za potrošače iz kategorije privrede. Kanalizacija u Tivtu košta 0,29 eura za građane, odnosno 0,58 eura po kubiku za privredu, dok mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti iznosi 2,40 eura za fizička, odnosno 5,40 eura za pravna lica. Cijene usluga tivatskog ViK—a inače, nijesu mijenjanje od februara 2015.
Kruzer kompanije Silvesea „Silver Whisper“ ove sedmice započeo je svoje najnovije putovanje na kojem će posjetiti 62 destinacije u 32 države na svih 7 kontinenata. Ovo je prvi put da je jedna kruzing kompanija organizovala ovakvo putovanje.
„Silversea Whisper“ isplovio je iz američke luke Fort lauderdale na Floridi. Dan ranije u jednom je lokalnom resortu upriličen svečani „bon voyage“ događaj na kojem su uz goste na kruzeru prisustvovali i čelnici kompanije.
U idućih 140 dana, putnici će obići svih 7 kontinenata a kao iskrcajna luka određen je Amsterdam u Nizozemskoj gdje bi brod trebao uploviti 25. svibnja.
„Silver Whisper“
Tijekom putovanja gostima će na raspolaganju biti različite aktivnosti. Uz uobičajene tematske večeri, izlete i slično, putnici će imati priliku slušati predavanja britanskog novinara Michaela Buerka, političara iz Južnoafričke Republiker Tonia Leona, poznatog političkog komentatora Marka Elovitza i autora Billa Millera.
Prema mjerenjima kvalitete zraka u glavnim gradovima u cijelom svijetu, Sarajevo je oko 19.00 sati bio najzagađenija prijestolnica.
Podaci stranice AirVisual pokazuju da indeks zagađenja zraka u Sarajevu iznosi 464, što se smatra izuzetno opasnim i nezdravim zrakom.
Odmah iza Sarajeva na drugom mjestu najzagađenijih glavnih gradova u svijetu je Daka, prijestolnica Bangladeša, sa indeksom 281.
Slijede Delhi sa indeksom od 252, Kabul 210, Canberra, glavni grad Australije, 182 i Priština sa indeksom 181.
Iz Udruženja Eko Akcija su također izdali saopćenje u kojem građane Sarajeva upozoravaju na nezdrav zrak u gradu.
“Ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom!“, naveli su iz Eko Akcije.
Preko tivatskog i podgoričkog aerodroma je za novogodišnje i božićne praznike, odnosno od 23. decembra do 7. januara, prevezeno 60,45 hiljada putnika, 18 odsto više nego u uporednom periodu.
„Novogodišnji i božićni praznici su najatraktivniji period za putovanja u zimskoj sezoni, što se potvrdilo i kroz usluge Aerodroma Crne Gore. Ove godine smo analizirali period od katoličkog do pravoslavnog Božića, u kojem je opsluženo čak 18 odsto više putnika nego u uporednom periodu“, navodi se u saopštenju kompanije.
Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije 17,62 hiljade, Rusije 11,06 hiljada, Njemčke 7,47 hiljada, Italije 4,99 hiljada, Turske 3,59 hiljada, Velike Britanije 2.63 hiljade, Austrije 2.17 hiljada, Švedske i Švedske po 1,78 hiljada, Mađarske 1,52 hiljade, Slovenije 1,4 hiljade, Španije 1,38 hiljada, Francuske 1,15 hiljada, Švajcarske 945 i Poljske 904 putnika.
Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan tako da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom.
Aerodromu Tivat
Iz Aerodroma su podsjetili da je samo u poslednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi rastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori.
„Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, Glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni“, kazali su iz kompanije.
“Vjerujemo da će ova godina postaviti još viši standard, budući da menadžment Aerodroma Crne Gore pregovara sa nekoliko veoma uspješnih avio prevoznika o uspostavljanju novih linija”, poručili su iz kompanije.
Rekordno visoke temperature i manjak snijega: od norveških fjordova do Rusije, daleki sjever Evrope još čeka na arktičku zimu.
U Sunndalsori, gradiću na zapadu Norveške, prošle sedmice je izmjereno 19 stupnjeva Celzija, što je temperatura kakvu u ovo doba godine u toj nordijskoj zemlji nikada nisu iskusili.
U Švedskoj je zadnjih dana temperatura na jugu zemlje pet stupnjeva viša od uobičajene za ovo doba godine, a na sjeveru i deset stupnjeva viša. Tri mjerne postaje u središnjoj Švedskoj prošli su tjedan zabilježile najviše januarske temperature od 1971.
Donald Eriksson u švedskom dijelu Laponije vodi biznis s psećim zapregama i tvrdi da je ovo najtoplija zima zadnjih desetljeća. U njegovom mjestu je 7. januaraa prošle godine bilo minus 36 stupnjeva. Istog dana ove godine – plus jedan.
“Dobro, takva razlika može ovisiti o prodoru toplih vjetrova, ali trend je jasan, posljednjih 15 godina, a osobito zadnjih deset, zima je u prosjeku kraća za mjesec, mjesec i pol dana”, rekao je.
U južnoj Finskoj, gdje se prosječna temperatura u prosincu bila 4,5 stupnja iznad normalne, zima još nije ni počela, kaže tamošnji meteorološki institut.
Prognoza za siječanj kaže da prave zime neće ni biti. U tom kontekstu, zima se definira kao broj dana s negativnom temperaturom. Oslo je, primjerice, izgubio 21 dan zime u posljednja tri desetljeća.
Takav trend će se nastaviti. “Do 2050. više od milijuna Norvežana živjet će u područjima s manje od mjesec dana zime”, kaže klimatologinja Reidun Gangsto Skaland.
U srcu Arktika, norveški arhipelag Svalbard prolazi kroz 109. uzastopni mjesec s temperaturama iznad prosjeka, po norveškom meteorološkom institutu.
Isto je u susjednoj Rusiji. U Murmansku, najvećem svjetskom gradu iznad polarnog kruga u utorak je bilo nula stupnjeva, šest više od sezonskog prosjeka.
Nije to slučaj samo na sjeveroistoku Rusije. “Cijela zemlja bilježi pozitivne anomalije u temperaturi”, rekao je ravnatelj ruskog meteorološkog zavoda Roman Vilfand.
U nekim dijelovima Sibira, jednom od najhladnijih mjesta na svijetu, temperature su 20 stupnjeva više od uobičajenih.
