Krašići najdevastiraniji dio obale u Boki Kotorskoj (foto)

7

Opšte je poznata činjenica da je najdevastiraniji dio obale u Boki Kotorskoj onaj u Krašićima. Tome je svakako doprinio i novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, od 14. oktobra 2017. godine, koji između ostalog tretira i legalizaciju bespravnih objekata, a za njega su glasali i poslanici iz Boke Kotorske.

Sve što se gradilo nelegalno i trebalo se rušiti, postaje legalno. Novi zakon je dodatno podstakao pojedince da završe započeto ili da u međuvremenu počnu graditi.

Kako bismo čitaocima pokazali kako izgleda krajolik tog dijela zaliva i u kojoj mjeri je obala Krašića devastirana, po onoj „gdje vidiš komad zemlje pri moru, kupi i gradi“, pokušali smo napraviti snimke sa obale, ali nismo mogli fizički prići. Uglavnom je sve ograđeno visokim zidovima, pokriveno kamerama i natpisima „Private“.

Krašići geometar na terenu- foto Boka News

Nije nam preostalo ništa nego da priđemo morskim putem, a slike koje smo zatekli više govore od riječi. Aktivni su geometri, graditelji, ograđene su privatne plaže ispred kuća, grade se putevi…što bi naš narod kazao „kuća na kuću“, dokle više…

Podsjetimo, Opština Tivat i JP Morsko dobro pokušavaju realizovati investiciju šetališta „Lungo mare“  vrijednu 800.000 eura na drugom kraju Krašića.

Firma „Artek“ je uvedena u posao 5. novembra 2018, godine, a rok za izgradnju bio je 90 dana. Firma „Adria bay” uložila je pritužbe nakon što su radnici „Arteka“ mehanizacijom srušili nelegalni bazen i dio ponte ispred vile „Adria bay”. Pravni zastupnici firme su dali primjedbu da bi im izgradnja šetališta ugrozila statiku objekta. S obzirom na to da je Opština Tivat od „Adria bay” prije radova eksproprisala 120 metara kvadratnih za potrebe izgradnje trase šetališta, iz ove firme su predložili da zamijene parcele kako bi trasa išla dalje prema moru, što arhitekte biroa „Urbi pro” koje potpisuju projekat tada nijesu prihvatile.

Inače, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević, krajem godine je kazao medijima da je izgubljeno vrijeme zbog raznih okolnosti i istakao da moraju smisliti novi način kako da se spuste do mora.

Fotografije koje gledate, napravila je ekipa Boka News-a, u novembru 2019. godine.

51. Praznik mimoze od 14. februara do 14. marta

0
51. praznik mimoze

51. Praznik mimoze će početi 14. februara i trajati do 14. marta, a tokom četiri nedelje u Herceg Novom će nastupiti brojne regionalne muzičke zvijezde, biće organizovani maskenbali, fešte na otvorenom, kulturno-umjetnički i sportski programi.

Centralni događaji su u dane vikenda, kako bi se što veći broj turista odlučio da u Herceg Novom boravi više dana, što će ići na ruku hotelijerima.

Nakon dugog niza godina, Karavan Praznika mimoze će ove godine opet posjetiti i Mađarsku – glavni grad Budimpeštu i pobratimski Segedin, kao i Sjevernu Makedoniju  – glavni grad Skoplje i pobratimski Bitolj, najavljeno je na konferenciji.

Karavan Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i klovnova, koji uvijek izaziva veliko interesovanje, najaviće 51. Praznik mimoze u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju.

Otvara Lepa Brena, zatvara Željko Joksimović

Na spisku izvođača koji će tokom februara i marta nastupiti u Herceg Novom nalaze se zvučna imena regionalne muzičke scene. Na otvaranju Praznika mimoze 14. februara nastupiće Lepa Brena, dan kasnije na Berbi mimoze Kaliopi,  a festival će biti zatvoren koncertom Željka Joksimovića 14. marta. Tokom mjesec dana Novljane i goste će zabavljati i: Goran Karan, Ana Štajdohar, Dejan Vlado Georgiev, Matić, Aco Pejović, Magla bend, OK bend.

Slogan prve nedjelje 51. Praznika mimoze je „Mimoza za dobra stara vremena“, druge nedjelje „Punom forcom, jer mimoza je!“, treće „Ljubav u vijeme mimoze!“, a četvrte „Mimoza za sva vremena!“.

Praznik mimoze – foto Boka News

Novitet u odnosu na protekle godine je da će i na fešti od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri, pored Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović i mažoretki, nastupiti i muzička zvijezda – Kaliopi.

Na programu 51. Praznika mimoze su i neizostavni maskenbali za odrasle i djecu, Izložba cvijeća, Salon vina, Riblja večera, Dječija cvijetna povorka, Picigin, Veče mediteranske pjesme, Trka karića, Dani mađarske kulture, Sajam domaće trpeze, Međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala i sportski turniri.

Nastupiće i kozački ansambl Atamani iz Sankt Peterburga, a u parku Boke će biti organizovan koncert tribute bendova na kojem će publika uživati u hitovima legendi kao što su James Brown, Michael Jackson i Red Hot Chilli Papers.

Pored raznovrsnih zabavnih sadržaja, na programu su dvije pozorišne predstave –  „Lepa Brena project“ i „Ekvinocijo“, kao i likovne izložbe Zimski likovni salon i Mali salon hercegnovskih galerija. Takođe, u periodu od 24. do 28. februara biće realizovan omladinski projekat bleh orkestara u partnerstvu Opštine Herceg Novi, grada Lobeca iz Poljske i Babenhauzena iz Njemačke, a pod pokroviteljstvom Bavarske fondacije iz Babenhauzena.

Mimoza 1
Mimoza 1

Planirani budžet ovogodišnjeg Praznika mimoze je oko 200.000 eura.

Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.

Britanija u šoku: Umjesto brexita stigao ‘megxit’

0
foto EPA

Nisu ništa rekli čak ni kraljici. Odluka princa Harryja i njegove supruge Meghan da se distanciraju od monarhije u četvrtak je u Britaniji izazvala buru. Štampa ih žestoko optužuje za licemjerje.

Britanska kraljevska obitelj povrijeđena je i razočarana šokantnom najavom princa Harryja i njegove supruge Meghan o njihovu povlačenju s važnih kraljevskih dužnosti te najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, rekao je Reutersu kraljevski izvor.

Najava koja je objavljena u srijedu navečer na društvenim mrežama, iznenadila je, čini se kraljicu Elizabetu, Harryjevu baku i njegova oca, princa Charlesa.

Nakon burne godine, obilježene prijeporima s medijima i nesuglasicama sa starijim bratom princom Williamom, Harry je izvijestio da se par nada kako će postati financijski neovisan i osnovati novu dobrotvornu organizaciju te da će i dalje nastaviti obavljati dio kraljevskih dužnosti.

Prihodovaće skoro 3,3 miliona, zadržaće iste cijene usluga ukoliko država ne odluči drugačije

0
Tivat – Seljanovo panorama

Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat (ViK) ove će godine prihodovati ukupno 3.278.000 eura, što je oko 36 hiljada eura više nego u 2019.

Kako stoji u Planu i programu rada ViK-a za 2020., najviše novca ta firma će prihodovati od isporuke i naplate vode potrošačima kojih je ukupno 9.275 u kategoriji fizičkih, odnosno 630 u kategoriji pravnih lica, pa se po tom osnovu očekuje ukupno 2.146.000 eura, što je za oko 42 hiljae eura više nego lani. Od naplate usluga odvoženja otpadnih voda od 3.666 građana spojenih na kanalizacionu mrežu i 359 korisnika usluge kanalizacije iz kategorije pravnih lica, očekuje se prihod od 279 hiljada eura.

Od mjesečne naknade za usluge – tzv.pogonske spremnosti, ViK očekuje da od potrošača naplati ukuopno 297 hiljada eura, dok će tzv. ostali prihodi te opštinske fime iznositi  505 hijada eura, od čega se najviše novca – 445 hiljada eura, očekuje od dotacija i donacija.

Ukupni rashodi ViK-a Tivat u 2020. iznosiće 3,27 miliona eura, od čega će najviše novca biti potrošeno za plate i naknade na zarade zaposlenih što će koštati ukupno 892 hiljade eura. Za kupovinu vode iz regionalnog vodovodnog sistema, tivatski Vodovod će državnom preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve ove godine platoti ukupno 733 hiljade ura, oko 15 hiljada više nego lani.

U Planu i programu rada piše i da ViK ove godine ne planira da poveća cijene svojih usluga, ali bi se to mimo njihovih očekivanja, „moglo dogoditi zbog novih zakonskih propisa“. Naime, po novom Zakonu o komunalnim djelatnostima, cijene vode za sve potrošače u Crnoj Gori koje su sada različite od opštine do opštine, ubudučće bi utvrđivala Regulatorna agencija za energetiku i one bi izvjesno, zbog namjere Vlade da se izjednače cijene vode za sve kategorije potrošača, za građane bile znatno veće od aktuelnih. Tivćani trenutno vodu plaćaju po cijeni od 0,97 eura za kubuk za potrošače iz kategorije domaćinstava, odnosno 1,94 eura za kubik za potrošače iz kategorije privrede. Kanalizacija u Tivtu košta 0,29 eura za građane, odnosno 0,58 eura po kubiku za privredu, dok mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti iznosi 2,40 eura za fizička, odnosno 5,40 eura za pravna lica. Cijene usluga tivatskog ViK—a inače, nijesu mijenjanje od februara 2015.

Krstarenje dugo 140 dana

0
Silver Whisper

Kruzer kompanije Silvesea „Silver Whisper“ ove sedmice započeo je svoje najnovije putovanje na kojem će posjetiti 62 destinacije u 32 države na svih 7 kontinenata. Ovo je prvi put da je jedna kruzing kompanija organizovala ovakvo putovanje.

„Silversea Whisper“ isplovio je iz američke luke Fort lauderdale na Floridi. Dan ranije u jednom je lokalnom resortu upriličen svečani „bon voyage“ događaj na kojem su uz goste na kruzeru prisustvovali i čelnici kompanije.

U idućih 140 dana, putnici će obići svih 7 kontinenata a kao iskrcajna luka određen je Amsterdam u Nizozemskoj gdje bi brod trebao uploviti 25. svibnja.

„Silver Whisper“

Tijekom putovanja gostima će na raspolaganju biti različite aktivnosti. Uz uobičajene tematske večeri, izlete i slično, putnici će imati priliku slušati predavanja britanskog novinara Michaela Buerka, političara iz Južnoafričke Republiker Tonia Leona, poznatog političkog komentatora Marka Elovitza i autora Billa Millera.

Sarajevo danas najzagađeniji glavni grad u svijetu

0
Sarajevo

Prema mjerenjima kvalitete zraka u glavnim gradovima u cijelom svijetu, Sarajevo je oko 19.00 sati bio najzagađenija prijestolnica.

Podaci stranice AirVisual pokazuju da indeks zagađenja zraka u Sarajevu iznosi 464, što se smatra izuzetno opasnim i nezdravim zrakom.

Odmah iza Sarajeva na drugom mjestu najzagađenijih glavnih gradova u svijetu je Daka, prijestolnica Bangladeša, sa indeksom 281.

Slijede Delhi sa indeksom od 252, Kabul 210, Canberra, glavni grad Australije, 182 i Priština sa indeksom 181.

Iz Udruženja Eko Akcija su također izdali saopćenje u kojem građane Sarajeva upozoravaju na nezdrav zrak u gradu.

“Ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom!“, naveli su iz Eko Akcije.

Tokom praznika prevezeno 18 odsto više putnika

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Preko tivatskog i podgoričkog aerodroma je za novogodišnje i božićne praznike, odnosno od 23. decembra do 7. januara, prevezeno 60,45 hiljada putnika, 18 odsto više nego u uporednom periodu.

„Novogodišnji i božićni praznici su najatraktivniji period za putovanja u zimskoj sezoni, što se potvrdilo i kroz usluge Aerodroma Crne Gore. Ove godine smo analizirali period od katoličkog do pravoslavnog Božića, u kojem je opsluženo čak 18 odsto više putnika nego u uporednom periodu“, navodi se u saopštenju kompanije.

Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije 17,62 hiljade, Rusije 11,06 hiljada, Njemčke 7,47 hiljada, Italije 4,99 hiljada, Turske 3,59 hiljada, Velike Britanije 2.63 hiljade, Austrije 2.17 hiljada, Švedske i Švedske po 1,78 hiljada, Mađarske 1,52 hiljade, Slovenije 1,4 hiljade, Španije 1,38 hiljada, Francuske 1,15 hiljada, Švajcarske 945 i Poljske 904 putnika.

Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan tako da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom.

Aerodromu Tivat

Iz Aerodroma su podsjetili da je samo u poslednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi rastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori.

„Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, Glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni“, kazali su iz kompanije.

“Vjerujemo da će ova godina postaviti još viši standard, budući da menadžment Aerodroma Crne Gore pregovara sa nekoliko veoma uspješnih avio prevoznika o uspostavljanju novih linija”, poručili su iz kompanije.

Od norveških fjordova do Sibira, čeka se zima

0
Zima 2017.

Rekordno visoke temperature i manjak snijega: od norveških fjordova do Rusije, daleki sjever Evrope još čeka na arktičku zimu.

U Sunndalsori, gradiću na zapadu Norveške, prošle sedmice je izmjereno 19 stupnjeva Celzija, što je temperatura kakvu u ovo doba godine u toj nordijskoj zemlji nikada nisu iskusili.

U Švedskoj je zadnjih dana temperatura na jugu zemlje pet stupnjeva viša od uobičajene za ovo doba godine, a na sjeveru i deset stupnjeva viša. Tri mjerne postaje u središnjoj Švedskoj prošli su tjedan zabilježile najviše januarske temperature od 1971.

Donald Eriksson u švedskom dijelu Laponije vodi biznis s psećim zapregama i tvrdi da je ovo najtoplija zima zadnjih desetljeća. U njegovom mjestu je 7. januaraa prošle godine bilo minus 36 stupnjeva. Istog dana ove godine – plus jedan.

“Dobro, takva razlika može ovisiti o prodoru toplih vjetrova, ali trend je jasan, posljednjih 15 godina, a osobito zadnjih deset, zima je u prosjeku kraća za mjesec, mjesec i pol dana”, rekao je.

U južnoj Finskoj, gdje se prosječna temperatura u prosincu bila 4,5 stupnja iznad normalne, zima još nije ni počela, kaže tamošnji meteorološki institut.

Prognoza za siječanj kaže da prave zime neće ni biti. U tom kontekstu, zima se definira kao broj dana s negativnom temperaturom. Oslo je, primjerice, izgubio 21 dan zime u posljednja tri desetljeća.

Takav trend će se nastaviti. “Do 2050. više od milijuna Norvežana živjet će u područjima s manje od mjesec dana zime”, kaže klimatologinja Reidun Gangsto Skaland.

U srcu Arktika, norveški arhipelag Svalbard prolazi kroz 109. uzastopni mjesec s temperaturama iznad prosjeka, po norveškom meteorološkom institutu.

Isto je u susjednoj Rusiji. U Murmansku, najvećem svjetskom gradu iznad polarnog kruga u utorak je bilo nula stupnjeva, šest više od sezonskog prosjeka.

Nije to slučaj samo na sjeveroistoku Rusije. “Cijela zemlja bilježi pozitivne anomalije u temperaturi”, rekao je ravnatelj ruskog meteorološkog zavoda Roman Vilfand.

U nekim dijelovima Sibira, jednom od najhladnijih mjesta na svijetu, temperature su 20 stupnjeva više od uobičajenih.

Tivat – kružni tok u centru niko „ne dohvata“ već danima, u Kukuljini „nepredviđeni radovi“ od 200.000 eura

2
Kružni tok radovi

Da dva ključna prijekta unapređenja lokalne komunalne infrasatrukture koje trenutno sprovodi Opština Tivat – rekonstrukcija raskrsnica na Jadranskoj magistrali u kružne tokove u naselju Kukuljina i u centru grada, ne idu kako je to zamišljeno, pokazuje kako stanje na terenu, tako i raspisivanje novih tendera za dodatne radove na tim projektima.

Na gradilištu kružnog toka u centru grada kod zgrade stare Opštine, već danima nema niti jednog radnika i raskopana raskrinica netaknuta stoji još od prošle godine. Naime, izvođač radova, podgorička kompanija „Vukotić Trade“ koja je radove zvanično počela 16.decembra kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, iako ima rok od 65 dana da završi posao koji bi trebala da obavlja svakodnevno u dvije smjene, u proteklom  je peridou više „plandovala“  nego radila. Gradilište je naime, bilo mirno i na njemu se nije radilo već samo tri dana nakon premijerovog odlaska iz Tivta – za Nikoljdan 19.decembra, a potom je novi „predah“ počeo zadnjeg dana prošle godine i traje i do danas jer proteklih osam dana na gradilištu nije bilo niti jednog radnika, niti su se izvodili bilo kakvi radovi. Posao na ovom kružnom toku koji finasira lokalna uprava inače, vrijedan je 306 hiljada eura.

Radovi u Kukuljini

Sa druge strane, gradilište novog kružnog toka u Kukuljini na ulazu u Tivat iz pravca Budve gdje posao obavlja nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“ je bilo unekoliko aktivnije i tamo su se po nekoliko radnika i mašina u pogonu, mogli vidjeti već drugog dana Nove godine. Da međutim, ni tamo stvari ne idu ni izbliza kako je planirano, pokazuje činjenica da je Opština Tivat u međuvremenu raspisala novi tender za  „nabavku nepredviđenih radova na izgradnji kružnog toka“ u Kukuljini, procijenjene vrijednosti čak 200.000 eura sa PDV-om. Toliko će građani Tivta platiti „nepredviđene“ radove na izgradnji oko 400 metara vodvododa raznog profila na novom kružnom toku sa pratećim instalacijama, te ćak po 5 slučajeva „spajanja“ prekinutih vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija na gradilištu a koji, kako stoji u tenderu „nisu evidentirani katastrom instalacija“.

Ovaj tender Opština Tivat raspisala je na Staru godinu – 31.decembra 2019. Rok za prijavu zainteresovanih izvođača je 22. januar, a onaj koji bude izabran imaće rok od 15 dana od dana uvođenja u posao da završi te „nepredviđene“ radove. Inače, originalno zamišljen cijeli posao  na novom kružnom toku u Kukuljini košta 535 hiljada eura na koliko je Opština sklopila ugovor sa „Mehanizacijom i programatom“, a Nikšićani su zvanično taj posao počeli 5.decembra.

“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati.“- saopštio je tada  novinarima na svečanostu na graduilištu,  predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac. U međuvremenu na tom, ali i gradilištru kružnog toka u centru grada, desile su se i dvije ozbiljne havarije kada su građevinske mašine prekinule glavni, 35 kV elektro kabel preko kojeg se centar grada napaja strujom, odnosno glavnu vodovodnu cijev koja centar snabdijeva vodom. Iz Opštine koja je investitor do sada nisu objasnili ko je zbog toga kriv – neopreznost izvođača ili loše i neažurne podloge podzemnih instalacije koje im je dala lokalna uprava kao investitor.

Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om

0
Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u petak u Zagrebu na zajedničkom sastanku hrvatske vlade i EK-a, čime se formalno obilježava početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Zagreb je u četvrtak i petak domaćin Kolegija povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Von der Leyen u povodu početka polugodišnjeg predsjedanja Vijećem Europske unije. U Zagreb je doputovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji se u četvrtak sastao s Plenkovićem.

Za petak su predviđeni razgovori Plenkovića s Von der Leyen u Banskim dvorima, a nakon sastanka dvoje čelnika pridružit će se ministrima i povjerenicima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) gdje će se održati sastanak hrvatske Vlade i Europske komisije. Po završetku sastanka, premijer i predsjednica EK-a održat će konferenciju za medije.

Tijekom boravka u Zagrebu, povjerenici Europske komisije održat će niz bilateralnih susreta s resornim ministrima.

Događaje u Zagrebu prati šezdesetak stranih dopisnika koji su već stigli iz Bruxellesa i za koje je premijer Plenković održao jednoiposatnu konferenciju u srijedu odgovarajući na niz pitanja u rasponu od ilegalne migracije i optužba s kojima se u tom segmentu Hrvatska suočava, europskog proračuna do brexita i proširenja EU.