Prema mjerenjima kvalitete zraka u glavnim gradovima u cijelom svijetu, Sarajevo je oko 19.00 sati bio najzagađenija prijestolnica.
Podaci stranice AirVisual pokazuju da indeks zagađenja zraka u Sarajevu iznosi 464, što se smatra izuzetno opasnim i nezdravim zrakom.
Odmah iza Sarajeva na drugom mjestu najzagađenijih glavnih gradova u svijetu je Daka, prijestolnica Bangladeša, sa indeksom 281.
Slijede Delhi sa indeksom od 252, Kabul 210, Canberra, glavni grad Australije, 182 i Priština sa indeksom 181.
Iz Udruženja Eko Akcija su također izdali saopćenje u kojem građane Sarajeva upozoravaju na nezdrav zrak u gradu.
“Ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom!“, naveli su iz Eko Akcije.
Preko tivatskog i podgoričkog aerodroma je za novogodišnje i božićne praznike, odnosno od 23. decembra do 7. januara, prevezeno 60,45 hiljada putnika, 18 odsto više nego u uporednom periodu.
„Novogodišnji i božićni praznici su najatraktivniji period za putovanja u zimskoj sezoni, što se potvrdilo i kroz usluge Aerodroma Crne Gore. Ove godine smo analizirali period od katoličkog do pravoslavnog Božića, u kojem je opsluženo čak 18 odsto više putnika nego u uporednom periodu“, navodi se u saopštenju kompanije.
Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije 17,62 hiljade, Rusije 11,06 hiljada, Njemčke 7,47 hiljada, Italije 4,99 hiljada, Turske 3,59 hiljada, Velike Britanije 2.63 hiljade, Austrije 2.17 hiljada, Švedske i Švedske po 1,78 hiljada, Mađarske 1,52 hiljade, Slovenije 1,4 hiljade, Španije 1,38 hiljada, Francuske 1,15 hiljada, Švajcarske 945 i Poljske 904 putnika.
Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan tako da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom.
Aerodromu Tivat
Iz Aerodroma su podsjetili da je samo u poslednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi rastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori.
„Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, Glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni“, kazali su iz kompanije.
“Vjerujemo da će ova godina postaviti još viši standard, budući da menadžment Aerodroma Crne Gore pregovara sa nekoliko veoma uspješnih avio prevoznika o uspostavljanju novih linija”, poručili su iz kompanije.
Rekordno visoke temperature i manjak snijega: od norveških fjordova do Rusije, daleki sjever Evrope još čeka na arktičku zimu.
U Sunndalsori, gradiću na zapadu Norveške, prošle sedmice je izmjereno 19 stupnjeva Celzija, što je temperatura kakvu u ovo doba godine u toj nordijskoj zemlji nikada nisu iskusili.
U Švedskoj je zadnjih dana temperatura na jugu zemlje pet stupnjeva viša od uobičajene za ovo doba godine, a na sjeveru i deset stupnjeva viša. Tri mjerne postaje u središnjoj Švedskoj prošli su tjedan zabilježile najviše januarske temperature od 1971.
Donald Eriksson u švedskom dijelu Laponije vodi biznis s psećim zapregama i tvrdi da je ovo najtoplija zima zadnjih desetljeća. U njegovom mjestu je 7. januaraa prošle godine bilo minus 36 stupnjeva. Istog dana ove godine – plus jedan.
“Dobro, takva razlika može ovisiti o prodoru toplih vjetrova, ali trend je jasan, posljednjih 15 godina, a osobito zadnjih deset, zima je u prosjeku kraća za mjesec, mjesec i pol dana”, rekao je.
U južnoj Finskoj, gdje se prosječna temperatura u prosincu bila 4,5 stupnja iznad normalne, zima još nije ni počela, kaže tamošnji meteorološki institut.
Prognoza za siječanj kaže da prave zime neće ni biti. U tom kontekstu, zima se definira kao broj dana s negativnom temperaturom. Oslo je, primjerice, izgubio 21 dan zime u posljednja tri desetljeća.
Takav trend će se nastaviti. “Do 2050. više od milijuna Norvežana živjet će u područjima s manje od mjesec dana zime”, kaže klimatologinja Reidun Gangsto Skaland.
U srcu Arktika, norveški arhipelag Svalbard prolazi kroz 109. uzastopni mjesec s temperaturama iznad prosjeka, po norveškom meteorološkom institutu.
Isto je u susjednoj Rusiji. U Murmansku, najvećem svjetskom gradu iznad polarnog kruga u utorak je bilo nula stupnjeva, šest više od sezonskog prosjeka.
Nije to slučaj samo na sjeveroistoku Rusije. “Cijela zemlja bilježi pozitivne anomalije u temperaturi”, rekao je ravnatelj ruskog meteorološkog zavoda Roman Vilfand.
U nekim dijelovima Sibira, jednom od najhladnijih mjesta na svijetu, temperature su 20 stupnjeva više od uobičajenih.
Da dva ključna prijekta unapređenja lokalne komunalne infrasatrukture koje trenutno sprovodi Opština Tivat – rekonstrukcija raskrsnica na Jadranskoj magistrali u kružne tokove u naselju Kukuljina i u centru grada, ne idu kako je to zamišljeno, pokazuje kako stanje na terenu, tako i raspisivanje novih tendera za dodatne radove na tim projektima.
Na gradilištu kružnog toka u centru grada kod zgrade stare Opštine, već danima nema niti jednog radnika i raskopana raskrinica netaknuta stoji još od prošle godine. Naime, izvođač radova, podgorička kompanija „Vukotić Trade“ koja je radove zvanično počela 16.decembra kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, iako ima rok od 65 dana da završi posao koji bi trebala da obavlja svakodnevno u dvije smjene, u proteklom je peridou više „plandovala“ nego radila. Gradilište je naime, bilo mirno i na njemu se nije radilo već samo tri dana nakon premijerovog odlaska iz Tivta – za Nikoljdan 19.decembra, a potom je novi „predah“ počeo zadnjeg dana prošle godine i traje i do danas jer proteklih osam dana na gradilištu nije bilo niti jednog radnika, niti su se izvodili bilo kakvi radovi. Posao na ovom kružnom toku koji finasira lokalna uprava inače, vrijedan je 306 hiljada eura.
Radovi u Kukuljini
Sa druge strane, gradilište novog kružnog toka u Kukuljini na ulazu u Tivat iz pravca Budve gdje posao obavlja nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“ je bilo unekoliko aktivnije i tamo su se po nekoliko radnika i mašina u pogonu, mogli vidjeti već drugog dana Nove godine. Da međutim, ni tamo stvari ne idu ni izbliza kako je planirano, pokazuje činjenica da je Opština Tivat u međuvremenu raspisala novi tender za „nabavku nepredviđenih radova na izgradnji kružnog toka“ u Kukuljini, procijenjene vrijednosti čak 200.000 eura sa PDV-om. Toliko će građani Tivta platiti „nepredviđene“ radove na izgradnji oko 400 metara vodvododa raznog profila na novom kružnom toku sa pratećim instalacijama, te ćak po 5 slučajeva „spajanja“ prekinutih vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija na gradilištu a koji, kako stoji u tenderu „nisu evidentirani katastrom instalacija“.
Ovaj tender Opština Tivat raspisala je na Staru godinu – 31.decembra 2019. Rok za prijavu zainteresovanih izvođača je 22. januar, a onaj koji bude izabran imaće rok od 15 dana od dana uvođenja u posao da završi te „nepredviđene“ radove. Inače, originalno zamišljen cijeli posao na novom kružnom toku u Kukuljini košta 535 hiljada eura na koliko je Opština sklopila ugovor sa „Mehanizacijom i programatom“, a Nikšićani su zvanično taj posao počeli 5.decembra.
“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati.“- saopštio je tada novinarima na svečanostu na graduilištu, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac. U međuvremenu na tom, ali i gradilištru kružnog toka u centru grada, desile su se i dvije ozbiljne havarije kada su građevinske mašine prekinule glavni, 35 kV elektro kabel preko kojeg se centar grada napaja strujom, odnosno glavnu vodovodnu cijev koja centar snabdijeva vodom. Iz Opštine koja je investitor do sada nisu objasnili ko je zbog toga kriv – neopreznost izvođača ili loše i neažurne podloge podzemnih instalacije koje im je dala lokalna uprava kao investitor.
Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om
Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u petak u Zagrebu na zajedničkom sastanku hrvatske vlade i EK-a, čime se formalno obilježava početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Zagreb je u četvrtak i petak domaćin Kolegija povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Von der Leyen u povodu početka polugodišnjeg predsjedanja Vijećem Europske unije. U Zagreb je doputovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji se u četvrtak sastao s Plenkovićem.
Za petak su predviđeni razgovori Plenkovića s Von der Leyen u Banskim dvorima, a nakon sastanka dvoje čelnika pridružit će se ministrima i povjerenicima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) gdje će se održati sastanak hrvatske Vlade i Europske komisije. Po završetku sastanka, premijer i predsjednica EK-a održat će konferenciju za medije.
Tijekom boravka u Zagrebu, povjerenici Europske komisije održat će niz bilateralnih susreta s resornim ministrima.
Događaje u Zagrebu prati šezdesetak stranih dopisnika koji su već stigli iz Bruxellesa i za koje je premijer Plenković održao jednoiposatnu konferenciju u srijedu odgovarajući na niz pitanja u rasponu od ilegalne migracije i optužba s kojima se u tom segmentu Hrvatska suočava, europskog proračuna do brexita i proširenja EU.
Iako je od dočeka Nove godine prošlo deset dana svakako se treba osvrnuti na najrockerskiji i prema mnogima jedan od najboljih dočeka u cijeloj regiji, a to je onaj u Kotoru.
Crna Gora već godinama za doček pruža raznolik izbor glazbenih pravaca i grupa iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Ovaj u Kotoru profilirao se s rock zvukom i izborom izvođača poznatih u ovim našim krajevima poput prisutnog Lačnog Franza, Partibrejkersa, Hladnoga piva, Bajage, te proteklih godina kada su nastupili Rambo Amadeus, Električni orgazam, Let 3, Disciplin A Kitschme, Darko Rundek…
Ugođaj je uvijek odličan, zvuk bez greške, a vatromet impozantan, što je zasluga ekipe na terenu koja umjesto slavlja brine da sve štima, uz svesrdnu potporu Turističke organizacije Opštine Kotor.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Dvodnevni program počeo je na staru godinu slovenskim Lačnim Franzom. Bend predvođen Zoranom Predinom, jedinim preostalim članom originalne postave, prošetao nas je kroz izbor njihovih hitova uz pokoji prepijev. Zanimljivo je bilo čuti njihovu verziju “Ja sjećam se” KUD-a Idijoti.
Prije dvije godine Partibrejkersi bili su zaduženi uvesti prisutne u Novu 2018. godinu, a očigledno se to organizatorima svidjelo i s već provjerenim odabirom hitova nisu mogli pogriješiti. Publika je imala pravi rock’n’roll doček uz pjesmu “Put”…
U skoro dva sata svirke vrijeme je proletjelo i zakoračili smo u 2020. Nakon Partibrejkersa, u jedan sat poslije ponoći, zabava se nastavila uz VIS Tetra iz Podgorice. Bend je odsvirao raznolik izbor poznatih pjesama, a večer su završili s Rammstainovom “Du Hast”.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Drugu večer otvorio je lokalni blues-rock sastav Light Under the Black Mountain koji nas je počastio odličnim setom brzih rock standarda od Neila Younga pa do Billya Idola. Kako je predviđena satnica bila kraća od standardne, Hladno Pivo je odlučilo ne svirati spore pjesme. U nešto više od 90 minuta čuli smo presjek pjesama svih njihovih albuma koji su završili s “Ezoterijom”. Specijalni gost na pjesmi “Teško je ful biti kul” bio je glumac i za ovu prigodu reper Darko Kurtović koji je za nagradu dobio ‘hladno pivo’.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Momčilo Bajagić – Bajaga s Instruktorima zaokružio je doček Nove godine u Kotoru. Od samog početka pjevale su se njegove pjesme, i one nove i one stare. Iako sporijeg tempa od onoga kojeg je imalo Hladno pivo, prisutnima je to u potpunosti odgovaralo, što se osjetilo u pljesku i ostanku većine do samoga kraja koncerta.
Jedan od živih legendi italijanskog strip stvaralaštva, Serđo Tiseli ( Sergio Tisselli) drugi je potvrđeni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se ove godine održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom.
“Dogovor sa maestrom Tiselijem potvrđuje činjenicu da HSF nastavlja da privlači najveće svjetske umjetnike i opravdava status jedne od elitnih destinacija devete umjetnosti”, kazao je jedan od organizatora HSF-a, Jovan Subotić podsjećajući da je Tiseli karijeru započeo tako što je svoj diplomski rad iz istorije „Sazvežđe psa“ pretvorio u strip.
Djelo je ostavilo toliko jak utisak na njegovog sugrađanina, jednog od najvećih crtača svih vremena i vizuelnog tvorca Alana Forda, legendarnog Magnusa, da je bez odlaganja tražio mladom Tisseliju da bude crtač na njegovom projektu „Avanture Đuzepea Pinjate“.
Rezultat zajedničkog rada dva majstora iz Bolonje bilo je remek djelo koje je osmislio i uredio Magnus a nacrtao Tiseli, tj. naslikao jer je čitav strip rađen akvarelom. Tiseli nije radio stranice stripa kako je to uobičajeno, već je svaki kadar slikao na zasebnom papiru, a završene slike predavao Magnusu koji ih je poslije uklapao, organizovao i gradio priču. Slike su rađene na papirima različitih formata, kvaliteta, pa čak i boje, i kada se zna da prije trideset godina dva majstora nisu imali apsolutno nikakvu tehnološku pomoć kakvu autori imaju danas, legenda vezana za stvaranje ovog stripa dobija višestruko na težini.
Tiseli uskoro postaje dio kruga sjajnih umjetnika, među kojima su neka od najvećih svjetskih imena kao što su Topi ili Batalja i iz tih poznanstava proizilaze sjajna djela „Avanture Kim“, „Misteriozna krčma“, „Vragolan iz Bolonje“, „Skriveno blago“, „Vučje oko“ …
Maestro Tiseli dolazi na HSF
Svakom novom stranicom stripa i svakom novom ilustracijom Tiseli je sve više utvrđivao sebe kako kao majstora akvarela, tako i kao majstora pričanja avanturističke priče. Kroz njegove se stripove provlače i istorijske i fiktivne ličnosti, dok apsolutno briljira u temama vezanim za Divlji Zapad. Nižu se projekti za francuske i italijanske strip izdavače, ali Tiseli svoj talenat iskazuje i tako što kreira seriju tarot karata sa vikinškom tematikom za izdavačku kuću Skarabeo koja ga nakon velikog uspjeha ove serije angažuje i za novu seriju ovog puta na temu indijanskih plemena.
Prirodno je da ga je veliki talenat i veliki uspjeh preporučio i za saradnju sa najvećom i najkomercijalnijom italijanskom izdavačkom kućom, Serđo Boneli Editore (Sergio Bonelli), te za njih radi seriju ilustracija naslovnih stranica za Martija Misteriju, nakon čega dobija priliku i da radi samostalnu kolor epizodu Teks Vilera, najvećeg bisera ove izdavačke kuće i tako cementira status elitnog strip umjetnika.
“Tiselijev dolazak dodatna je potvrda statusa koji naš festival uživa među italijanskim stvaraocima, ali isto tako i dokaz čvrstog opredjeljenja da u Herceg Novi dovedom najveća imena i publici prikažemo najbolja ostvarenja devete umjetnosti”, zaključio je Subotić.
Maslinarstvo u Hercegovini posljednjih godina proživljava pravi procvat. Uzgoj masline postao je trend i posao od kojeg se, kako kažu maslinari, može pristojno živjeti, s obzirom na to da je tržište otvoreno i nezasićeno kvalitetnim uljem.
Maslina je i, prema mišljenjima stručnjaka, jedna od kultura budućnosti u ovom dijelu BiH.
Potrebe BiH tržišta sadašnjom proizvedenom količinom još nisu zadovoljene. Put razvoja je, prema riječima stručnjaka iz oblasti agrara, težak i naporan. Maslina je zahtjevna kultura koja iziskuje trud i znoj kako bi na kraju posao bio uspješan.
Na jugu zemlje sve su prisutniji sortimenti masline iz inozemstva.
To su, prema riječima profesora Ahmeda Džubura, bivšeg dekana Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”, veoma zanimljivi sortimenti.
“Tu posebno mislim na one iz Španjolske i Italije. Neke su se već udomaćile u Hercegovini. One su, interesantno, veoma otporne na niske zimske temperature, što je jedan od preduvjeta uspješnog uzgoja masline. To je definitivno perspektiva Hercegovine”, rekao je.
U Mostaru je nedavno održana manifestacija Dani masline u sklopu koje su ocijenjena 84 maslinova ulja.
“Bio je to velik posao za nas. Nije lako ocijeniti toliki broj ulja za kratko vrijeme. Dva tjedna je rađeno na tome, a sudjelovali su i naši studenti”, dodala je Šukalić.
Šef iranskog civilnog vazduhoplovstva Ali Abedzadeh odbacio je tvrdnje o tome da je ukrajinski avion, koji se srušio 8. januara u Teheranu, pri čemu je poginulo 176 ljudi, oboren projektilom i takve izveštaje nazvao “nelogičnim glasinama”.
Američki mediji objavili su da je avion najverovatnije oboren projektilom iranske protivvazdušne odbrane, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, prenosi BBC.
Jedan od zvaničnika je izjavio da su američki sateliti detektovali lansiranje dve rakete malo pre nego što je ukrajinski avion oboren, prenosi agencija Rojters dodajući da dva neimenovana zvaničnika veruju da je u pitanju nesreća.
U međuvremenu je Njuzvik citirao Pentagon i više obaveštajne zvaničnike SAD, kao iračke zvaničnike koji kažu da veruju da je ukrajinski avion pogođen raketom ruske proizvodnje Tor. Rojters je naveo da je Pentagon odbio da daje komentare.
Ranije je jedan od viših sigurnosnih zvaničnika Ukrajine Oleksej Danilov saopštio da ispituje mogućnost da je raketni udar oborio avion.
Pad aviona desio se samo par sati nakon što je Iran izveo raketne napade na iračke baze u kojima borave američke snage, zbog čega su, navodi Reuters, pojedini nagađali da je možda i avion pogođen. Iranski napad na bazu predstavlja osvetu nakon što je vrhovni zapovjednik elitne jedinice Revolucionarne garde Irana Qasem Soleimani ubijen u petak u Bagdadu, u napadu dronom, po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa.
“Zatrpani smo raznim teorijama i spekulacijama o tragediji. Jasno je da svi želimo saznati istinu što prije. No u ovim slučajevima, brzina bi mogla ometati istinu. Moramo sačekati barem preliminarne rezultate istraživačke komisije”, rekao je u obraćanju naciji ranije u četvrtak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Trump: Neko je mogao napraviti grešku
Američki CNN prenosi informaciju evropskih sigurnosnih zvaničnika koji kažu kako ‘vjeruju da su izvještaji koji ukazuju da je ukrajinski avion srušen greškom iranskim protuvvazdušnim projektilom, kredibilni”.
Kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau) najavio je da će ubrzo obezbediti dodatne informacije o padu aviona, javio je njegov glasnogovornik, prenosi Rojters.
Prethodno je američki predsednik Donald Tramp izjavio u četvrtak da bi pad ukrajinskog aviona u Teheranu, ubrzo nakon poletanja, 8. januara mogao da bude greška, dodajući da ima loš predosećaj u vezi svega, ali nije ponudio nikakve dokaze za takve tvrdnje, javlja Rojters.
“Neko je mogao napraviti grešku”, rekao je Tramp novinarima u Beloj kući, dodajući da ima određene sumnje, ali ne nudeći nikakve dokaze.
avion
V. Britanija: Izveštaji o padu zabrinjavajući
Velika Britanija želi transparentnu istragu o padu ukrajinskog aviona u Iranu, rekao je portparol premijera, nakon što su Boris Džonson i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali telefonom.
“Premijer je rekao da mora da postoji puna, kredibilna i transparentna istraga o tome šta se desilo”, rekao je portparol, prenosi agencija Rojters.
Upitan o izveštajima o uzrocima nesreće, od kojih se u nekima pominje i mogućnost udara projektila ili terorizma, portparol je rekao: “Ne želim da spekulišem u vezi cele situacije, ali izveštaji koje smo videli su veoma zabrinjavajući”.
Zelenski: Iran obećao potpuni pristup podacima
Zelenski je rekao da mu je predsednik Irana obećao da će ukrajinski istraživački tim imati potpuni pristup istrazi o padu ukrajinskog aviona Boeing 737-800 International Airlinesa, koji se dogodio 8. januara u Teheranu.
“Hasan Rohani je naglasio da će obezbediti stručnoj ekipi iz Ukrajine pristup svim neophodnim podacima”, rekao je Zelenski.
Svih 176 putnika i članova posade poginulo je kada se avion srušio nakon poletanja sa aerodroma Imama Homeinija u Teheranu.
Iransko civilno vazduhoplovstvo objavilo je preliminarni izveštaj dan nakon pada ukrajinskog aviona. Istražitelji su rekli da je avion zahvatio požar pre nego što se srušio.
U izveštaju je navedeno da je u padu aviona poginulo 146 Iranaca, 10 Afganistanaca, 11 Ukrajinaca, pet Kanađana i četiri Šveđana. No u izvještaju se također navodi da su možda neki od preminulih imali druga državljanstva. Ukrajinske vlasti saopštile su da su u nesreći stradala 82 Iranca, 63 Kanađana i 11 Ukrajinaca.
Pomoć pri analizi crne kutije
U razgovoru za CNN, šef iranskog civilnog vazduhoplovstva Ali Abedzadeh rekao je da će im možda biti potrebna vanjska pomoć kako bi dekodirali crnu kutiju aviona, zbog štete koja je načinjena na njoj.
“Crna kutija ovog Boeinga 737 je oštećena. Ukrajinski avijatičarski stručnjaci došli su danas u Teheran i imali smo sesiju sa njima. Od sutra će krenuti da dekodiraju podatke”, rekao je Ali Abedzadeh dodavši da ukoliko psotojeća oprema ne bude dovoljna, Iran ćekutiju predati ‘stručnjacima iz Francuske ili Kanade’.
“Onda, šta god da bude rezultat, on će biti objavljen i podeljen sa svetom”, rekao je Abedzadeh.
