Cetinje – izložba“Plamene zore – 100 godina Komunističke partije Jugoslavije”

0
Cetinje izložba KPJ

Izložba pod nazivom “Plamene zore – 100 godina Komunističke partije Jugoslavije”, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, otvorena je u petak Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Na izložbi je, kroz više fragmenata, ispričana priča o KPJ kroz specifične teme, a njen cilj je sagledavanje, iz današnje perspektive, uloge, istorijata i tekovina Partije. Ti segmenti su posvećeni crnogorskim komunistima, NOB-u, kongresima KPJ, ideologiji, industrijalizaciji i izgradnji, štafeti mladosti, umjetnosti u doba socijalizma, a poseban dio posvećen je Cetinju – gradu heroju…

Publika, između ostalog, ima priliku da vidi crnogorske štafete iz 50-ih godina, pušku Save Kovačevića, logorašku košulju Hasene Terzić, biciklo kojim je 14-godišnji Ilij Jabučanin spasio iz bolnice partizana Iliju Vujovića, biblioteku Svetozara Vukmanovića Tempa, fotografije Titovih posjeta Crnoj Gori, slike Petra Lubarde, Đorđa Andrejevića Kuna i Antona Lukatelija iz perioda socrealizma, propagandne i umjetničke filmove iz perioda ranog socijalizma, partizanske i pjesme posvećene Titu, ploče i singlove jugoslovenskih muzičara…

Posebu vrijednost izložbi dali su građani koji su se tokom procesa pripreme uključivali i svojim uspomenama i informacijama učinili je bogatijom.

“Osvrnuti se na vijek od osnivanja i višedecenijsko postojanje Komunističke partije Jugoslavije svojevrstan je izazov, podstaknut kulturom nezaborava, tim prije što predstavlja osvjetljavanje iz različitih rakursa ne samo jedne ideologije, već i svega onog što su bile njene posljedice u društveno-političkim i kulturnim zbivanjima, uopšte u onovremenom životu. Refleksije tog vremena očituju se i u ovdašnjim prilikama, jer su manje-više uticale na živote svakog od nas. Naviru asocijacije na jedno vrijeme, ideologiju i prilike koje, posmatrane s ove vremenske distance, djeluju bezbrižno, sigurno. Bilo je to vrijeme “zabranjenih tema”, ali “otključanih vrata””, kazala je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, Anastazija Miranović i dodala kako danas, globalno živimo nesigurna, neizvjesna i nebezbjedna vremena, i ne znamo kakva nas kraktoročna budućnost iščekuje, u vremenu medijskih i svemogućih sloboda, tehničko-tehnoloških izuma koji ukidaju privatnost, čineći dostupnim satelitske i “poglede iza zatvorenih vrata”, gdje sve postaje prilika za vijest I medijsku sliku, senzaciju i samoreklamerstvo selfie civilizacije.

“Bez valjanog pogleda na sebe bivše ne možemo graditi ni sebe/nas buduće. Zato se ovom prilikom osvrćemo na najznačjnija pregnuća i dostignuća KPJ koja baštinimo i koja smo kao društvo naslijedili, kojim se ponosimo i koje ne smijemo da zaboravimo, kao ni ono loše što je produkovalo to vrijeme, da se ne bi ponovilo”, naglasila je Anastazija Miranović.

Cetinje izložba KPJ

Ona je zaključila da su bratstvo i jedinstvo i antifašističko nasljeđe NOR-a, markantne vrijednosti i oslonci savremene Crne Gore, utemeljeni u junačkoj i čojskoj tradiciji i istoriji naše zemlje, duboko ukorijenjeni u crnogorskom habitusu i da se odrazi tih stremljenja očituju u kulturi i umjetnosti ondašnje Jugoslavije.

Izložbu je otvorio predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, akademik Zuvdija Hodžić, koji je kazao da je časna i odgovorna namjera Narodnog muzeja Crne Gore da na dokumentovan i argumentovan način prikaže razvojni put KPJ i KPCG.

“Projekat “Plamene zore” i ova izložba potvrđuju misao Viktora Igoa da naprijed ne vuku lokomotive nego ideje I da nije važno ko će nas naslijediti nego ko će nas nastaviti. Zapravo, potvrđuju poruku Rože Garodija da biti vjeran ognjištu predaka ne znači čuvati pepeo nego prenositi plamen. Ovdje na Cetinju, kao i svekolikoj Crnoj Gori, to znači prenositi lovćensku zublju, onu što nit dogori nit svjetlost gubi”, istakao je akademik Hodžić.

Izložbu prati knjiga u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore sa serijom stručnih tekstova koji osvjetljavaju KPJ iz različitih uglova, od opštih istorijskih do tekstova koji se bave pojedinačnim fenomenima. Autori tekstova u knjizi su istoričari Dragan Markovina, Živko Andrijašević, Adnan Prekić, Filip Kuzman, Božena Miljić, istoričarke umjetnosti Anastazija Miranović, Milanka Todić, Ljiljana Karadžić i filozofkinja Slađana Kavarić.

Cetinje izložba KPJ

U programu na otvaranju učestvovali su horovi “Antivari musica” iz Bara i hor “Zahumlje” iz Nikšica i solistice Dušanka Belada, Mihaela Jovović i sopran Akeksandra Vojvodić Jovović. Odlomke iz Lalićevih djela čitao je glumac Jovan Dabović.

Partneri Narodnog muzeja u organizaciji izložbe su Muzej Jugoslavije iz Beograda, Crnogorska kinoteka, Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević”, JU Muzeji i galerije Podgorice, Skupština Crne Gore, Opština Andrijevica, kao i veliki broj drugih institucija i pojedinaca.

Kustosi izložbe su Anastazija Miranović, Ljiljana Karadžić, Filip Kuzman i Vukan Ražnatović, a saradnici na projektu su Božena Miljić, Luka Jovanović i Ivan Mijanović, a ista će biti u postavci do 1. aprila 2020. godine. U toku trajanja izložbe biće organizovano niz kompatibilnih, pratećih programa.

Jadran odbranio trofej

0
JADRAN- foto PVK Jadran

Vaterpolisti Jadran Carina pobjednici su Kupa Crne Gore.

Hercegnovski tim savladao je večeras u Podgorici, u finalnom meču, ekipu Budve 9:8 (1:1, 2:1, 2:3 i 4:3).

To je hercegnovskom timu deveti uzastopni trofej Kupa Crne Gore.

Pobjednik nacionalnog Kupa bio je i 2006. i 2007. godine, a ima i dva trofeja Kupa bivše Državne zajednice 2004. i 2005. godine.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bili su Vladan Spaić i Đuro Radović sa po tri gola.

U budvanskom timu najbolji je bio Nikola Milardović sa četiri pogotka.

Grčka – na šest ostrva proglašeno vanredno stanje

0

Na šest grčkih ostrva proglašeno je vanredno stanje nakon što je snažno nevrijeme pogodilo je sjever te zemlje. Najgore su prošli Tasos, Halkidiki i Kavala.

Veoma jaka kiša u posljednjih nekoliko sati na Halkidikiju prouzrokovala je probleme, jer su vodostaji, kako prenose grčki mediji opasno porasli, dok su se klizišta pojavila u mnogim djelovima putne mreže.

Vatrogasna jedinica intervenisala je u više navrata. Grčka civilna zaštita kaže da je situacija trenutno, iako teška, pod kontrolom.

Posebno je kritično u mjestu Olimpijada na Halkidikiju i selu Panagija na Tasosu, gdje bujice nose sve pred sobom, uključujući i automobile.

Obilne kiše stvorile su probleme lokalnom stanovništu, rijeke su se izlile, u mnogim djelovima blokirale saobraćaj i stvorile klizišta.

U oblasti Mesinija na jugu Peloponeza, zabilježene su dvije pijavice.

U Kotoru otvorena izložba – Crnogorsko ćirilsko štamparstvo

1

Povodom Dana opštine Kotor u petak je u crkvi Svetog Pavla u Starom gradu otvorena izložba “Crnogorsko čirilsko štamparstvo”.

Povod je obilježavanje pet stotina dvadeset pet godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika” odnosno pet stotina godina od štampanja „Psaltira” i „Služabnika” – prvih knjiga Božidara Vukovića Podgoričanina.

Izložba – Crnogorsko ćirilsko štamparstvo foto Boka news

– Nije slučajno što je ova izložba poslije Podgorice i Sofije postavljena u ovom kulturnom zdanju grada Kotora, koji je bio i ostao izvorište pisanih riječi minulih epoha. Jedan od prvih štampara je bio Kotoranin Andrija Paltašić. Drugi značajni kotorski štampar bio je Jeronim Zagurović. Veoma interesantan je podatak da su se prve štampane ćirilične knjige iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričana donosile najviše u Kotor, a jedan od nabavljača bio je knjižničar Lazar Brajnović.

Na 24 izložene reprodukcije izložba govori o značajnom segmentu kulture i obrazovanja, pismenosti…

Ova izložba će biti dobar putokaz profesorima književnosti i istorije da učionicu u narednom periodu zamjene ovim kulturnim zdanjem i da učenici kroz ovu izložbu na najbolji način se upoznaju sa štampanom knjigom minulih epoha, kazala je Mileva Pejaković Vujošević predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske.

Sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović,  u svom izlaganju povukla je paralelu između štamparstva, knjige i novih tehnologija.

Izložba – Crnogorsko ćirilsko štamparstvo foto Boka news

“Na samom kraju 15 vijeka pri dvoru Crnojevića pojavio se kulturni bljesak koji i dan danas svijetli na očuvanju identiteta kulturnih potencijala crnogorske istorije. Jubilej 525 Oktoiha i 500 godina „Psaltira” i „Služabnika” – prvih knjiga Božidara Vukovića Podgoričanina, je veoma značajan datum i događaj zbog kojeg i mi danas koji se služimo novim i savremenim tehnološkim dostignućima treba da budemo ponosni, vrijednujemo i nezaboravljamo njegov značaj.

Živimo u naprednom 21. vijeku svijetu inzvarednih naučnih i tehnoloških dostignuća, novih znanja i saznanja ali statistika govori da je na planeti Zemlji  svaki osmi čovjek nepismen, što je i dalje veliki problem čovječanstva” – kazala je između ostalog Dulović.

Izložba – Crnogorsko ćirilsko štamparstvo foto Boka news

Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović koji je podsjetio da se izložba upravo vratila iz Sofije, da Matica crnogorska ima odličnu saradnju sa Naučnim arhiivom Bugarske i nacionalnom bibliotekom Kirilo i Metodije gdje je ova izložba prikazana.

“U Bugarskoj, postoji u manastirima i naučnim arhivima, muzejima, čuva se 13 inkanabula iz Crnojevića štamparije i 43 knjige iz štamparije Božidara Vukovića” – kazao je Radulović.

U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorka flaute Andrea Živković.

Organizatori izložbe su Matica crnogorska – Ogranak Kotor i Opština Kotor.

Obilježavanje 100 godina od osnivanja Tamburaškog društva „Guslar” iz Stoliva”

3
tambdrus guslar

Program „100 godina od osnivanja Tamburaškog društva „Guslar” iz Stoliva” (1919-2019), u organizaciji Nevladinog udruženja „Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv biće održan sjutra (nedjelja 24. novembar) u Domu kulture „Niko Bilafer”.

U programu će učestvovati dugogodišnji lijeričar Folklornog ansambla Linđo i nekadašnji član dubrovačke klape “Maestral”, Đorđe-Đoko Begu, a nastupiće i hor „Sveta Marija” iz Stoliva, te Mandolinski sastav „Tripo Tomas” HGD Kotor. Ovom prilikom biće dodijeljena priznanja i otkriveno spomen znamenje.

Događaj se organizuje uz podršku kotorske Turističke organizacije, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.

Uspješno evakuisali oboljelog putnika sa kruzera „MSC Magnifica“

Ekipa Uprave pomorske sigurnosi i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) uspješno je rano jutros sa italijanskog kruzera „MSC Magnifica“ koji je bio u plovidbi našim vodama, evakuisala jednog putnika kojem je trebala hitna medicinska pomoć.

Prema riječima načelnika Sektora za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, Žarka Lukšića, UPSUL je sinoć oko 22.15 sati obaviještena o tzv. MEDICO uzbuni (traženju pomoći iz medicinskih razloga) sa broda “MSC Magnifica” dok se ovaj nalazio na oko 95 nautičkih milja od naših teritorijalnih vida, u plovidbi od Otranstkog tjesnaca prema Boki Kotorskoj.

“Javljeno je da jednom putniku britanskom državljaninu, treba hitna evakuacija sa broda iz medicinskih razloga, pa je odmah pokrenuta koordinisana akcija. Operateri našeg  Operativnog centra u saradnji sa pilotskom službom Luke Kotor, Lučkom kapetanijom Kotor, Sektorom pomorske granične policije Hrceg Novi, Operativno-komunikacionim centrom 112 MUP-a i Hitnom pomoći iz Herceg Novog krenili su u akciju. Brzo spasilačko plovilo SAR-1 UPSUL-a je potom na ulazu u naše teritorijalne vode, sačekalo i presrelo itaijanski kruzer i uz pomoć njegove posade, izvršilo operaciju preuzimanja i evakuacije putnika sa broda. Oboljeli putnik je preuzet na SAR-1 na kome je pored redovne posade bio i naš medicinski tehničar, pa je uspješno prevezen i u luci Zelenika, u 3.06 časova, predat je ekipi Hitne pomoći iz Herceg Novog koja je preuzela njegov dalji medicinski tretman. Prema posljendjim informacijama, oboljelom putbiku je bolje i on se uspješno oporavlja”- kazao nam je jutros Lukšić.

On je istakao da je akcija koja je sprovedena jutros prije zore, već treći  slučaj evakuacije putnika sa kruzera na moru u našim vodama u posljednje vrijeme, te da je uspješno izvedena uz saardnju svih odgovornih državnih službi.

“To pokazuje spremnost naše pomorske administracije da odgovori ovakvim kompleksnim slulajevima”- podvukao je Lukšić.

Pomorska škola Kotor nizom manifestacija obilježava 170 godina postojanja

Press Pomorska škola Kogtor 170 godina

U Ministarstvu prosvjete u Podgorici juče je održana pres konferencija povodom 170 godina Pomorske škole Kotor.

Direktor ove obrazovne ustanove Veljko Botica je izrazio zadovoljstvo što je na čelu škole koja ove godine proslavlja značajan jubilej i naglasio da se radi o najstarijoj, državnoj, srednjoj školi na Balkanu.

“Sve godine iskustva za nas predstavljaju jednu veliku obavezu i kroz sve godine rada se trudimo da se prema tim godinama odnosimo sa poštovanjem” – kazao je Botica.

Sa posebnim zadovoljstvom moram da kažem, ističe on, da je gospodin Milo Đukanović prihvatio pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom, i time, svojim doprinosom dao svima na znanje da se radi o jednom veoma ozbiljnom jubileju.

“Još da dodam da ćemo se truditi da ovaj jubilej proslavimo zajedno, sa svim građanima Crne Gore, da se njime ponosimo, ali da ga iznesemo i u širu javnost, jer ćemo u svoje programske sadržaje uključiti i dvije škole iz Hrvatske. Dobili smo povjerenje da se istovremeno osnuju tri škole, jedna je kod Rijeke, jedna je u Zadru, i naša, treća u Kotoru.
Za ovih 170 godina ovo zanimanje je otišlo u pravcu, da je dostupno svima onima koji žele da se ovim bave. Putovanja na brodu su nekada bila neizvjesna, danas je to mnogo sigurnije. Brodovi su danas ostrva od 300 do 400 metara, koji se ne ljuljaju na moru,  a mjesto kormila na poziciji se nalazi džojstik.

Na prekvalifikacijama nam se pojavljuju sve veći broj ljudi i iz Hrvatske, Izraela, Bjelorusije, dolaze ljudi sa svih strana u potrazi i želji da se  ukrcaju na brod” – zaključio je Botica.

Program proslave najavio je profesor u Srednjoj pomorskoj školi Miloš Trivić.

170 godina Pomorske škole Kotor

“Kao što je direktor na početku rekao, proslava jubileja je pod pokroviteljstvom predsjednika države Mila Đukanovića. Danas je simbolično, 22. novembra, sve u simbolu broja 22 zvanično započeta proslava jubileja – penjanjem svih naših učenika na gradske zidine i našom pres konferencijom. Aktivnosti se dalje nastavljaju u mjesecu decembru. Takođe 22. decembra ćemo imati revijalnu biciklističku trku – 170 učenika, biciklista naše škole će voziti na relaciji od Perasta do Kotora. Ta relacija predstavlja upravo simboliku prelaska škole iz Perasta u Kotor i tom prilikom ćemo na Samostanu Svete Klare otkriti spomen-ploču. Inače, na svim objektima gdje je nekad Pomorska škola održavala nastavu, ćemo postaviti spomen-ploče u okviru programa proslave jubileja” – kaže profesor Trivić.

Kako navodi, sa aktivnostima će biti nastavljeno u februaru. “ Takođe 22. februara je otkrivanje spomen-ploče današnjeg Pomorskog fakulteta. U okviru karnevalskih fešti koje su tih dana u Kotoru, naši maskirani učenici će u “pomorskom tonu” odraditi otkrivanje spomen-obilježja.

Veslača regatta će na izuzetno značajnoj relaciji Perast – Kotor biti održana 22. marta. Napomenuli smo da je 1849. godine donijet Ukaz o otvaranju Pomorske škole u Kotoru, a pored toga donijet je ukaz o otvaranju Pomorske škole u Bakru i u Zadru. Tako da će tog 22. marta u tri veslačka čamca naši učenici zajedno sa učenicima dvije pomenute škole veslati na relaciji od Perasta do Kotora. Tom prilikom ćemo otkriti još jedno spomen-obilježje na još jednom školskom objektu, ovog puta je u pitanju Tržni centar Kamelija u Kotoru.
Na kraju, 22. aprila, osim što je Dan planete zemlje, tada je i dan Pomorske škole iz Kotora. Tog dana ćemo svečanom akademijom sa 170 zvanica proslaviti sam jubilej od 170 godina. Tom prilikom će u atrijumu biti predstavljena izložba “iz života škole” od 1849. do 2020.” – rekao je Trivić.

O istorijatu škole govorila je profesorka škole i bibliotekarka Dragana Franić.

“ Vremenom se vidi da je potreba za obukom pomoraca uzela toliko maha da je bilo za očekivati da država preuzme kontrolu i osnuje državnu pomorsku školu. Ukaz o osnivanju je napisao austrougarski car Franc Jozef I. Nautička škola je osnovana u Kotoru carskim Ukazom 1849. godine i tada je nastavu pratilo sedam učenika. Od 1852. imala je dva, od 1879. tri a od 1896. pet razreda. Nastavni jezik je u to vrijeme bio italijanski i to sve do 1912. godine kada je uveden srpsko-hrvatski.

170 godina Pomorske škole Kotor

Za vrijeme Prvog svjetskog rata škola nije radila. Škola je reorganizovana 1918. godine, tada je imala četiri stručna razreda i primala je učenike sa položenom malom maturom. Od 1921. nosi naziv Pomorska akademija, od 1932. Pomorsko-trgovačka akademija, od 1947. Pomorski Tehnikum, a od 1952. Pomorska škola” – ispričala je Franić.

Škola je, podsjeća, nagrađivana kroz svoju dugu istoriju, što je jedno od priznanja sa kojim se ponose. “ Tačno 1969. godine je škola odlikovana Ordenom zasluga za narod sa Zlatnom zvijezdom, tada je ponijela ime pomorca i učitelja pomorskih vještina, kapetana Marka Martinovića. Reorganizacijom školstva 1974. godine ponovo joj je vraćen naziv Pomorska škola – Kotor. Godine 1987. škola je dobila državnu nagradu Oktoih.

Škola je kroz istoriju mijenjala strukturu, organizaciju, zgrade, kadrove, ali je uvijek ostala vjerna svom cilju – Najkvalitetnijem obrazovanju budućih pomoraca” – rekla je Franić.

Profesorka Biljana Petrović Njegoš govorila je o strukturi obrazovnog programa.

“Kada govorimo o Pomorskoj školi danas , u njoj se obrazuju učenici za jedno od  četiri zanimanja. Ta četiri zanimanja su svrstana u tri područja rada. Krenuću odmah od saobraćaja i komunikacije.To je područje na kojem imamo najveći broj učenika i dva zanimanja- nautički i brodomašinski tehničar. To su ta dva zanimanja koja su slavljenička, oni su 170 godina okosnica rada ove škole. Ovo su oba zanimanja četvrtog stepena i svake godine upišemo po dva odjeljenja.

Prije deset godina otvorili smo jedno novo zanimanje, zbog rezultata potrebe tržišta rada i slavimo jedan jubilej od deset godina. Radi se o zanimanju tehničar za špediciju, carinu i organizaciju transporta, i svake godine upišemo po jedno odjeljenje” – rekla je Petrović. Među novinama je, navodi, i zanimanje auto-mehaničara.

“To je ovogodišnja novena. Možda mislite da zanimanje nije srodno školi, ali postojala je potreba koju je prepoznalo Ministarstvo prosvjete. Mi u Kotoru, do ove godine, nismo imali ni jedno zanimanje trećeg stepena. Nekako je bilo najlogičnije da, pored Muzičke škole i Gimnazije, mi preuzmemo i ovo zanimanje” – rekla je Petrović.

„Tivatska romansa“

0
romansa

U okviru manifestacije „Novembraski dani“ tivatska klapa „Romansa“ održaće večeras, na Maloj sceni Centra za kulturu, koncert pod nazivom „Tivatska romansa“.

Na programu su klapske i mediteranske pjesme, a biće promovisan i video spot „NVO Udruženje penzionera-Klapa Romansa“. Početak događaja je u 20 sati.

Eko selo Nevidio prvi eko-sertifikovani smještaj na sjeveru CG

0
Nevidio

Eko selo Nevidio prvi je nosilac sertifikata održivosti Ekološki znak Evopske unije/EU Ecolabel na sjeveru Crne Gore.

Ekološki sertifikat je, kako je objašnjeno, potvrda primjene ekoloških standarda poslovanja koji se tiču politika zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, racionalnog korišćenja vode i sanitarija, očuvanja kvaliteta vazduha, propisnog deponovanja otpada i redukcije ambalažnog otpada.

“Eko selo Nevidio u selu Pošćenje, na južnoj padini Durmitora – području koje još krasi očuvana priroda – posjetiocima omogućava rustični smeštaj u originalnim bungalovima usred živopisne panorame durmitorskog područja”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije (NTO) i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Širenje ekološke svijesti među osobljem i gostima hotela cilj je kojem teže svi eko hoteli tako što usklađuju kvalitet i komfor ponude, uz naglasak na zaštotu životne sredine.

“Eko selo Nevidio je pravi primjer takvog smještaja, gdje se zadovoljstvo gostiju ogleda kroz uživanje na Pošćenskim jezerima, kanjonu Nevidio, nacionalnom parku Durmitor – avanturama koja se pamte”, dodaje se u saopštenju.

Sertifikat održivosti doprinosi boljem kvalitetu usluga i jačaju pozicije na tržištu – što bitno razlikuje one hotela koji ga posjeduju od svih ostalih.

“Do sada je u Crnoj Gori, smještajnim objektima, hotelima i apartmanima dodijeljeno ukupno 26 međunarodnih sertifikata održivosti u turizmu”, navodi se u saopštenju.

Sertifikat održivosti je ‘zeleni pečat’ koji potvrđuje da objekat kreira održivi turistički proizvod – štedi energiju i vodu, a potrošna sredstva koristi uz tačno utvrđene procedure.

„Veći broj sertifikovanih smještajnih jedinica važan je za pozicioniranje Crne Gore kao ekološke destinacije na tržištu zapadne i sjeverne Evrope, kao i udaljenih destinacija, budući da turisti koji dolaze iz ovih država očekuju visok kvalitet usluge, pun doživljaj destinacije i spremni su da izdvoje više novca za boravak u sertifikovanom smještaju“, dodaje se u saopštenju.

NTO i Ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbjeđuju finansijska sredstva za uvođenje ekoloških sertifikata Travellife i EU Ecolabel u partnerstvu sa Kancelarijom UNDP-ja, uz podršku projekta Razvoj niskokarbonskog turizma.

Gvinejski zaliv – oteti pomorci

0
Brod (ilustracija/Pixabay)

Pomorac A. T. iz Zrenjanina je srpski državljanin koji je otet zajedno sa još šest kolega sa broda u Ekvatorijalnoj Gvineji, prenose mediji.

“Platformu su napali pirati koji su krenuli ka luci Luba i oteli sedmoricu članova posade. Među njima je i jedan srpski državljanin, A. T.”, prenosi “Blic” izjavu neimenovanog izvora.

Kako se navodi, A. T. više od 10 godina radi na prekookeanskim plovidbama. Pomorski fakultet završio je u Kotoru, a osim za američku kompaniju “Ekson mobajl”, na čijem se brodu nalazio kada je kidnapovan, radio je i za poznatu turistički orijentisanu kompaniju MSC, koja putnike vodi na krstarenja širom planete. Za sada nema detalja o otmičarima i njihovim motivima.

Ministarstvo inostranih poslova Ekvatorijalne Gvineje dostavilo je diplomatskim kanalima zvaničnicima u Srbiji informaciju u kojoj se navodi da je do otmice došlo 20. novembra ujutru na brodu “Vorden”, koji snabdijeva namirnicama naftnu platformu u vodama naftne platforme na nalazištu “Safir”.

Brod je napustio naftno polje smješteno na 12 nautičkih milja od obale i krenuo je prema Lubi, lučkom gradu na južnom ostrvu Bioko, kada je napadnut.