“Bokaquarium” biće otvoren krajem maja – donosimo izgled uređena obale oko Instituta

Otvaranje prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori u sklopu Instituta za biologiju mora u Kotoru planirano je krajem maja 2020. godine.

U sklopu cijelokupnog projekta planirano je uređenje dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma. Kako će prostor oko Instituta za biologiju mora izgledati možete pogledati na fotografijama kompijuterskog prikaza.

Nosilac cjelokupnog projekta je Institut za biologiju mora iz Kotora, a pored JP za upravljanje morskim dobrom, značajnu podršku je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede i održivog razvoja i Ambasada Norveške u Crnoj Gori kao najveći donator.

Kompijuterski prikaz uređenjA obale IBM

Podsjetimo, krajem decembra direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović potpisali su danas Sporazum o finansiranju uređenja dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma.

U skladu sa Planom korišćenja sredstava, JP za upravljanje morskim dobrom opredjeljuje ukupno 80.000 € koje će donirati iz dva dijela, odnosno po 40.000 € u 2019. i 2020. godini.  Sporzumom je definisano da se ova sredstva namjene za izgradnju interaktivnog parka i uređenje dijela obale u okviru budućeg akvarijumskog kompleksa u dvorištu Instituta za biologiju mora.

Budući Akvarijum Boka

Nakon potpisivanja Sporazuma o donaciji, direktor Instituta Mirko Đurović je izrazio zadovoljstvo što JP za upravljanje morskim dobrom podržava rad te institucije u svim segmentima, te istakao da je ova donacija ujedno potvrda dugoročne dobre saradnje i značajna podrška otvaranju prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori – “Bokaquarium”.

“JP Morsko Dobro biti jedan od aktivnih učesnika u realizaciji projekata “Bokaquarium”, koji će pored edukativnog karaktera imati važno mjesto u turističkoj ponudi opštine Kotor i cijele Crne Gore” – kazao je tom prilikom Jelušić.

Požari u Australiji: Uništeno gotovo 2.000 kuća, šteta blizu 500 miliona dolara

0
Australija pozari – foto Reuters

U požarima koji od septembra bijesne u Australiji dosad je poginulo najmanje 25 osoba, uginulo više miliona životinja, a uništeno oko 2.000 kuća.

Nakon izuzetno teških uslova za gašenje požara, vatrogasci početkom ove sedmice koriste blaže vremenske prilike kako bi stekli kontrolu nad požarima koji ne jenjavaju na jugoistoku Australije.

Prema prognozama meteorologa, temperature bi u petak ponovo mogle porasti, zbog čega vlasti strahuju od pogoršanja situacije na terenu.

Najviše objekata uništeno je u državi Novi Južni Vels, oko 1.600. U susjednoj Viktoriji uništeno je oko 200 kuća, a u drugim državama više od 100, prenosi BBC.

Cadmus Cinepkex prikazuje od 9. do 15. januara

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

1917

Oskarom nagrađeni reditelj Sem Mendez, poznat po velikim hitovima poput Vrtloga života, Skajfal i Spektre, predstavlja spektakl o Prvom svjetskom ratu jednostavnog naziva 1917.

Napeta ratna drama prati dva mlada britanska vojnika, koji dobijaju naizgled nemoguću misiju. U trci protiv vremena moraju preći neprijateljsku teritoriju i dostaviti poruku koja će zaustaviti napad na stotine vojnika, koji nemaju pojma da se napad sprema, a među njima je i brat jednog od dvojice vojnika. Oskarovac Mendes u filmu prikazuje zaista fantastične, ali i zastrašujuće ratne scene koje nismo do sada imali prilike da vidimo na velikom platnu.

DULITL

Robert Dauni Džunior oživljava jedan od najdražih književnih likova u živopisnoj obradi čuvene priče o čovjeku koji je mogao da priča sa životinjama – Dulitlom. Nakon što je izgubio suprugu sedam godina ranije, ekscentrični Dr Džon Dulitl (Robert Dauni Džunior), poznati doktor i veterinar, povlači se iza visokih zidina Dulitl dvorca sam sa svojom grupom egzotičnih životinja. Ali kada se mlada kraljica teško razboli, bezvoljni Dulitl je primoran da se uputi u epsku avanturu do mitskog ostrva u potrazi za lijekom, koristeći svoju pamet i hrabrost, dok se susreće sa starim neprijateljima i otkriva čudesna stvorenja.

Doktoru se na ovom putovanju priključuje mladi, samoprozvani šegrt (Hari Kolet, Dunkirk) i zanimljiva životinjska družina, koju čine nervozni gorila (dobitnik Oskara Rami Malek), entuzijastična ali pomalo ograničena patka (dobitnica Oskara Oktavija Spenser), duo koji se stalno prepire a čine ga cinični noj (Kumail Nandžijani, The Big Sick’s) i optimistični bijeli medved (Džon Sina, Bamblbi) i tvrdoglavi papagaj (dobitnica Oskara Ema Tomson), koji je Dultilov najpovjerljiviji savjetnik.

4 RUŽE

Film “Četiri ruže” je krimi-drama sa elementima komedije.

Prikazuje urbani mozaik gradskih likova, koje u ispovijesti jedne beogradske noći, povezuje neutoljiva želja za lakom lovom, dobrim provodom i bezbrižnim jutrom. Iza kulisa carstva poroka u noćnom klubu Četiri ruže, u centru mozaika, gdje se vodi bespoštedna borba, često i sa one strane zakona, naći će se jedan običan čovjek. U bezuspješnom pokušaju da od svega pobjegne, shvata da će uspjeti samo ako u pomoć pozove sve ono što je u međuvremenu izgubio: ljubav, iskrenost i vjeru.

LIJEPO DOBA

Viktoru, muškarcu u šezdesetim godinama života, svijet se okrenuo naopačke kada mu Antoan, preduzetnik u usponu, ponudi da isproba jedinstven i novi vid zabave.

Koristeći mješavinu pozorišnih trikova i prikaz prošlih događaja, Antoanova kompanija omogućava klijentima povratak u doba po sopstvenom izboru. Viktor odlučuje da se vrati četrdeset godina unazad i ponovo proživi najljepšu nedjelju svog postojanja. Nedjelju kada je upoznao ljubav svog života.

INVAZIJA

Prošle su tri godine od pada vanzemaljskog broda.

Prošle su tri godine od pada vanzemaljskog broda. Katastrofa koja se desila, zauvijek je promijenila život djevojčice iz Čertanova ali i pogled stanovnika na kompletan univerzum. Čini se da je ovo bio najveći test za čovječanstvo. Ono čega ljudi još uvijek nisu svjesni jeste da će uskoro doživjeti novi susret. Da li su spremni na to?

Crna Gora: Odvojeno nalaganje badnjaka

0
Nalaganje badnjaka cetinje CPC – foto rtcg

Vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) su i ove godine nalagali badnjake u odvojenim ceremonijama.

Mitropolija crnogorsko-primorska je centralnu cermoniju nalaganja badnjaka organizovala ispred Cetinjskom manastira, dok su vjerenici CPC nalagali badnjake ispred dvora kralja Nikole na Cetinju. Kao i prethodnih godina dvije crkve su organizovale odvojeno nalaganje badnjaka i u ostalim crnogorskim gradovima, jer SPC priznaje autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je vjernike da šire ljubav i bratsku slogu, dok je mitropolit CPC Mihailo poručio da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti osnov pravne i evropske Crne Gore.

Šibenski liječnik krenuo u Brazil: Misija ima humanitarni karakter, a želi upozoriti i na zagađenje mora

0
foto sibenik in

Juče tačno u podne šibenski oftalmolog Dražen Grgić u društvu kolege jedriličara Branimira Vlaje s rive se po drugi put otisnuo na plovidbu do Brazila. Osim što želi upozoriti na zagađenje mora, njegova misija ovaj put ima i humanitarni karakter. Njegova plovidba ujedno je i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu iz SOS Dječjeg sela Hrvatska.

Doktoru Grgiću ovo je drugi pokušaj plovidbe jedrilicom do Brazila. Prvi je put, također sa šibenske rive, sam krenuo u oktobru 2018. godine, no ekspediciju je morao prekinuti u Italiji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.

– Puno toga drukčije je nego prvi put. Sve smo reorganizirali, pojačali jedra i ono najvažnije, pojednostavnili smo upravljanje jedrima. Jest da smo sada dvoje, ali kada jedan spava, drugi je solo tako da smo taj dio maksimalno olakšali. Imamo i nešto nove navigacijske opreme, imamo i novu sigurnosnu opremu jer sigurnosti nikada dosta, a tu je i nova komunikacijska oprema. I evo, pojačali smo i posadu! Sada imamo dva člana posade- kazao je Grgić prije isplovljavanja.

Uz obitelj i prijatelje, na rivi su ga jučer ispratili direktor Turističke zajednice Grada Šibenika Dino Karađole, poznati šibenski ginekolog Nikica Živković, mladi HDZ-ovac i organizator Croatian Travel Festivala Nikola Baraka, a sreću su mu poželjeli i jedriličari iz Jedriličarskog kluba Val.

– Ovaj put ne plovimo samo da ukažemo na onečišćenje mora, nego i za pomoć našoj djeci u SOS Dječjem selu Hrvatska namijenjeno djeci bez adekvatne roditeljske skrbi. Za njih svi mogu donirati sredstva pozivom na broj 060 90 55 – pozvao je doktor Grgić prije isplovljavanja.

Ako ih posluže vremenski uvjeti, Grgić i Vlajo u Šibeniku ponovno planiraju biti oko Uskrsa.

– Ruta nije jednostavna budući da je sada poprilično hladno na Mediteranu, ali vjetrovi su povoljni. Idemo niz Jadran na Otrantska vrata pa oko Kalabrije, potom ulazimo u Tirensko more, onda idemo prema Sardiniji. Do tamo imamo otprilike 4,5 dana puta, sve zavisi kakav će nam biti tempo, a onda lovimo onaj dio zapadnog Mediterana koji zna biti neugodan zbog opakog vjetra. Plovit ćemo blizu kraja jer ipak je zima. Uz španjolsku obalu idemo put Gibraltara, tamo stajemo sigurno jer je pitanje što će biti s vremenom na Atlantiku. Mi smo spremni, ako nas vrijeme posluži, da ga odradimo u komadu za što smo se i opremili – otkrio nam je šibenski doktor.

Grgić i Vlajo plove jedrilicom sv. Mihovil nakrcanom zalihama teškima jednu tonu, a njihovu plovidbu možete pratiti na ovom linku.

Tivat – vjernici ispred crkve Svetog Save naložili badnjak

2

Više stotina vjernika svih generacija Mitropolije crnogorsko primorske večeras je u Tivtu ispred crkve Svetog Save nalagalo Badnjak, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.

Nalaganju Badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save. Nalaganje Badnjaka prošlo je u miru i bez incidenata.

Na Božić 7. janura liturgija je u 9 sati a večernja u 18.

Drugi dan Božića, 8. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati.

Trećeg dana Božića, 9. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati – saopšteno je iz pravoslavne parohije tivatske.

Norveška grabi prema potpunoj elektrifikaciji voznog parka

0
Električni automobil

Prodaja novih električnih automobila u Norveškoj lani je porasla za 31 posto, a ta nordijska zemlja će po očekivanjima analitičara ubrzo potpuno elektrificirati vozni park.

Potpuno električni automobili činili su 42,4 posto lanjske prodaje u Norveškoj što je globalni rekord, povećavši se s 31,2-postotnog tržišnog udjela u 2018. i samo 5,5-postotonog u 2013. godini, priopćila je u petak Norveška cestovna udruga.

U želji da postane prva zemlja koja će do 2025. okončati prodaju automobila na fosilna goriva, Norveška oslobađa vlasnike električnih vozila od poreza koji se nameću za benzinske i dizelske automobile.

Ove godine bi šest od 10 novih automobila prodanih u toj zemlji moglo biti u potpunosti električno, rekao je Harald A. Moeller iz Volkswagena, koji se priprema za pokretanje nekoliko električnih modela 2020. godine.

“Elektrifikacija tržišta automobila se ubrzava. Predviđamo da će električna vozila u 2025. godini u Norveškoj imati 100-postotni tržišni udjel”, rekao je Moeller.

Hrvatska orada i brancin sve traženije delicije u EU

0
Orada

Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inostranstvu, ocijenio je u ponedjeljak HGK te istaknuo da uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Evropske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina te orade.

U prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegnuo 33,9 milijuna eura (3.000 tona), izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).

Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).

Ovi podaci, ocjenjuje HGK, pokazuju da međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi”, kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva, istaknuto je u priopćenju.

U prvih osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegnuo je 121,1 milijun eura, što je, procjenjuje se, dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura, naveo je HGK.

Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

CLIA: Putnici sa kruzera u prosjeku troše preko 100 dolara u luci koju posjećuju

Luka Kotor

Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA objavila je Izvještaj o stanju kruzing indutrje u svijetu za 2020., a u kome se iznsi niz detalja o tom, u globalnoj turističkoj industriji, najbrže rastućem segmentu, kao i predviđanja o kretanju i relutatima kruzinga za ovu godinu.

Prema toj analizi, u svijetu će ove godine na brodovima za kružna turistička putovanja, krstariti ukupno 32 miliona putnika, a da odgovore rastu tražnje, pomorske kompanije će ove godine na tržište uvesti 19 novih kruzera, pa će do kraja 2010. kompanije koje su članice CLIA, raspolagati flotom od čak 278 brodova.

CLIA inače, okuplja oko 60 kruziing kompanija a njene članice su gotovo sve najveće kompanije i korporacije te vrste u svijetu, pa na članove te asocijacije otpada čak preko 95% učinka kompletne svjetske kruting industrije. CLIA  okuplja i više od 320 drugih kompanija, luka i agenata uključenih u kruzing biznis, a u Crnoj Gori njene članice su Luka Kotor i  barska kompanija Allegra.

Megakruzer u tjesnacu Verige – foto S.L.

„Globalni rast kruzing industriji rezultira pozitivnim ekonomskim kretanjima u čitavom nizu lokalnih zajednica širom svijeta u kojima se odvija djelatnost ove grane privrede.“- piše u ovom izvještaju, a čiji je dio i CLIA-ina globalna analiza ekonomskog uticaja kruzing industrije za 2018. Po toj analizi, prosječna potrošnja putnika sa kruzera prije ukrcaja u tzv. home porr, odnosno luci u kojoj određeni brod započinje svoje krsterenje iznosi 376 dolara po osobi, dok prosječna potrošnja putnika sa kruzera u lukama koje brod posjećuje tokom krstarenja, iznosi 101 dolar po osobi. Po tim podacima, oko pola miliona putnika koji su tokom 2018. na kruzerima posjetili crnogorske luke Kotor i Bar, u našoj državi „ostavili“ su preko 50 miliona dolara.

„Ekonomski uticaj ove industrije je najbitniji je dio priče, posebno u smislu benefita koje naši putnici donose lokalnim ekonomijama destinacija koje naši brodovi posjećuju, ali i kroz radno angažovanje velikog broja ljudi raznih profila stručnosti na tim brodovima. Slažemo se sa time da uz rast ekonomskih i fizičkih pokazatelja, ide i rast stepena naše odgovornosti da „podignemo ljestvicu“ u svim oblastima, kako bi kruzing ostao pozitivna priča i najbolji način za ljude da iskuse i upoznaju ljepote svijeta u kojem živimo.“- navela je u uvodniku Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., uizvršna direktorka CLIA, Keli Krejghed.

Prema tiom Izvještaju, globalna kruzing industrija trenutno zapošljava 1.177.000 ljudi čije su ukupne godišnje plate 50,24 milijarde dolara. Ukupno, globalni kruzing godišnje „okrene“ preko 150 milijardi dolara.

Luka Kotor – foto Boka News

Krejghed je posebno apostrofirala napore koje CLIA i njene članice ulažu u poštovanju principa odgovornog i održivog turizma i smanjenju negativnih socio-ekoloških uticaja na najčešće vrlo osjetljive destinacije na kojima se ta vrsta turizma odvija.

Po podacima iz Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., kompanije i drugi zainteresovani subjekti ulažu čak 22 milijarde dolara u razvoj i promjenu najnovijih tehnologija koje za cilj imaju smanjenje negativnih ekoloških uticaja kruzera i povećanje njihove energetske efikasnosti, a cilj ove insdustrije je da do 2030. godine smanji za 40% emisije štetnih gasova na bazi ugljenika, u odnosu na nivo tih emisija sa kruzera u 2008.

Aerodromima treba da upravlja država, poručio Orlandić

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima, treba da upravlja država, a Aerodromi Crne Gore su takav primjer, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.

“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. Aerodromi su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dan.

Na pitanje da li bi država trebalo da ulaže novac u Aerodrome, kao što to radi sa Montenegro Airlinesom (MA) i da li bi i u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom, Orlandić je odgovorio da su Aerodromi visokoprofitabilno preduzeće koje iz svojih i kreditnih sredstava može da razvijam aerodrome i potrebnu infrastrukturu.

“Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avio-prevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška”, poučio je Orlandić.

Aerodrom Podgorica – foto Boka News

Govoreći o odnosu Aerodroma i MA, Orlandić je kazao da je Vlada nedavno predložila leks specijalis za MA, a Skupština ga usvojila što je, kako smatra, bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku.

“Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudili da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako tešku situaciju u kojoj su bili. Potraživanja prema MA su 32 miliona EUR i ona će se ubrzo izmiriti”, rekao je Orlandić.

Danilo-Orlandić

Komentarišući primjere aerodrome iz regiona, Orlandić je naveo da je koncesija aerodroma u Beogradu proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana. Država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja, odnosno kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji.

“Bitno je istaći da je predmet koncesije ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nijesu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena. Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa”, zaključio je Orlandić.