istraživački brod “Polarstern” (Foto: mosaic-expedition.org)
Posada njemačkog istraživačkog broda “Polarstern” proizvoljno će odabrati vrijeme za proslavu Nove godine, s obzirom da tradicionalni koncept vremena gubi donekle značenje u polarnoj noći i blizu Sjevernog pola, izjavio je vođa ekspedicije Markus Reks.
“Ovdje možete poprilično slobodno, po svojoj volji, odabrati vremensku zonu. Geografske dužine koje uobičajeno definišu vremenske zone mogu se u polarnom području preći relativno brzo, jer se sve spajaju na Sjevernom polu”, objasnio je Reks.
Kako prenosi agencija Hina, trenutno posada “Polarsterna” (“Sjevernjače”) živi po moskovskom vremenu, te će Novoj godini nazdraviti u ponoć u toj vremenskoj zoni, u 22 sata po srednjeevropskom vremenu.
Njemački istraživački brod pluta arktičkim ledom i trenutno je obavijen stalnom tamom polarne noći.
U misiji proučavanja klimatskog sistema u središnjem dijelu Arktika, koja će trajati godinu dana, učestvuju istraživači iz 20 zemalja, navodi Hina.
Sydney je, gušeći se u otrovnom dimu nastalom u velikim požarima, ušao u Novu godinu spektakularnim vatrometom u luci.
Prvi svjetski megapolis koji je ušao u novo desetljeće i najveći australski grad bio je mjesto polemike o tome treba li se dopustiti ta pirotehnička predstava u prilikama prirodne katastrofe koja je prisilila tisuće ljudi da potraže utočište na plažama i prisilila mnoge australske gradove da otkažu svoje proslave.
Stanovnici Sydneyja već tjednima žive u atmosferi onečišćenoj otrovnim dimom povezanim s razornim požarima koji haraju u okolici grada. Potpisnici peticije koja je prikupila 280.000 potpisa tražili su otkazivanje tog događaja iz poštovanja prema žrtvama.
Gradske vlasti su odbile zahtjev. Vatrogasci su odobrili vatromet ocijenivši da nije opasan jer se održava iznad vode. Stotinjak tisuća raketa 12 minuta je obasjavalo nebo ponad Sydneyja pred očima milijuna promatrača.
Svi su bili pozvani na velik oprez zbog jakog vjetra koji je puhao u smjeru luke.
Prije nego što je spektakularni vatromet obasjao nebo, zastave na Sydneyskom lučkom mostu spuštene su na pola koplja zbog 14 žrtava požara koji su pogodili istok zemlje.
Vatromet planiran u prijestolnici Canberri i u zapadnom dijelu Sydneyja otkazan je zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Tisuće ljudi spremale su se provesti novogodišnju noć na plažama na jugoistoku Australije, kamo su se sklonile bježeći pred smrtonosnim požarima.
Na obali dugoj dvjestotinjak kilometara preplašeni turisti i stanovnici zaogrnuti dekama i s improviziranim maskama na licu gurali su se na plaži bježeći pred vatrenom stihijom. Utorak je bio jedan od najtežih dana otkako su početkom rujna počeli katastrofalni požari.
Mali pacifički otoci Samoa i Kiribati bili su u utorak prvi koji su ušli u novu godinu i novo desetljeće, a za njima u 2020. već su ušli i stanovnici Novog Zelanda.
Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Al Jazeera Balkans je napravila pregled regiona zapadnog Balkana, iz kojeg se vidi da su razlike među državama značajne.
Crna Gora je i dalje jedina država u regionu bez ijednog kilomentra auto-puta. Prema trenutnim podacima, prvih 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, kao prioritetne i za gradnju najteže dionice auto-puta Bar – Boljare, trebalo bi da bude završeno do kraja septembra 2020.
Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometer, piše Al Jazeera Balkans.
Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva – koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru. Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije.
Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.
Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.
U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) – 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.
Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.
Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.
Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.
Čudan osjećaj probudiće osmogodišnju Elisu jedno jutro. Nešto je neobično u novom danu, ali ona ne zna tačno o čemu je riječ. Bezuspješni su pokušaji da objasni svojoj porodici i prijateljima da se ovaj dan razlikuje od ostalih i Elisa odlučuje da sama krene na nevjerovatno putovanje na kojem će, kroz nova i neočekivana prijateljstva, otkriti svu radost Božića. Sada je na njoj da se pobrine da cijelo selo doživi Božić kao nezaboravno iskustvo. Ali sat otkucava – hoće li uspjeti prije nego što bude kasno?
KLETVA
Nakon što mlada majka ubije svoju porodicu u svojoj kući, samohrana majka i mladi detektiv pokušaju da istraže i riješe slučaj. Kasnije otkriva da je kuća prokleta osvetoljubivim duhom koji osuđuje nasilne smrti. Ona sada trči da spasi sebe i svog sina od demonskih duhova iz proklete kuće u svom kvartu.
CATS
Dobitnik Oskara, reditelj Tom Huper (Kraljev govor, Jadnici, Dankinja), pretvara čuveni mjuzikl u nezaboravni bioskopski doživljaj. U filmu uloge tumače Džejms Korden, Džudi Denč, Džejson Derulo, Idris Elba, Dženifer Hadson, Jan Makelen, Tejlor Svift, Rebel Vilson, kao i Frančeska Hejvard, glavna igračica Kraljevskog baleta, kojoj je ovo prvi put da se pojavljuje na filmu.
U filmu ćemo imati priliku da uživamo u nezaboravnoj muzici Lojda Vebera i izvedbi plesača svjetskog renomea vođenih od strane koreografa nagrađenog Toni nagradom, Endija Blenkenbjulera. Ovo ostvarenje približiće mjuzikl novim generacijama posebnom scenografijom, tehnologijom i plesnim stilovima koji idu od klasičnog i savremenog baleta, hip hopa i džeza, uličnih plesova do trepa.
Film je baziran na djelu Knjiga starog mačka o mačkama svakodnevnim T.S. Eliota i pozorišnom mjuziklu Endrua Lojda Vebera.
Jedan od najdugovječnijih mjuzikala u istoriji pozorišta na Vest Endu i Brodveju CATS, imao je premijeru 1981. godine u New London Theatre, gdje se izvodio 21 godinu i osvojio neke od najprestižnijih nagrada.
Evropska unija priprema paket ekoloških projekata “Zelena agenda” za zemlje zapadnog Balkana na kojoj će zajedno raditi Evropska komisija i visoki predstavnik za spoljnu politiku, naglašeno je u usvojenom dokumentu “Evropska zelena politika”.
Dokument, koji je iz Komisije proslijeđen Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu, predviđa ekološka i energetska partnerstva s ovim zemljama s ciljem smanjenja ovisnosti o prljavim tehnologijama poput uglja, nafte i mazuta. Iako još nisu definisani konkretni projekti, niti konačna suma koja će biti izdvojena u ove svrhe, u dokumentu je istaknuto da će najmanje 25 odsto svih sredstava za naš region biti usmjereno u ekološke projekte poput vjetroelektrana, solarnih panela, elektromobiliteta i drugih mjera.
To bi značilo da bi našem regionu u narednom petogodišnjem periodu na raspolaganju za zelene projekte mogle biti milijarde eura grantova i kredita s vrlo niskim kamatnim stopama koje bi se mogle “izbiti” iz ostvarene dobiti.
“Uzročnici klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta su globalni i nisu ograničeni nacionalnim granicama. EU može iskoristiti svoj uticaj, ekspertize i finansijske resurse da pokrene svoje susjede i partnere da se priključe održivim mjerama”, naglašeno je.
Krajnji cilj ovih mjera je, kako je istaknuto, da do 2050. godine Evropa bude karbon neutralna, odnosno da ne ispušta više ugljen-dioksida u atmosferu od one količine koju uspije apsorbovati. Postavljen je međucilj da do 2030. godine Evropa emituje 55 odsto ugljen-dioksida u odnosu na 1990. godinu, s težnjom da se taj broj spusti na 50 odsto.
“Kako bi se ostvarile ove mjere, Komisija će do juna 2021. pregledati, predložiti i promijeniti sve politike koje se odnose na klimu, uključujući i moguće proširenje sistema trgovine emisijama na nove sektore”, naglašeno je u dokumentu. Pojašnjenja radi, trgovina emisijama je mjera koju zemlje primjenjuju kako bi zagađivače natjerale da plaćaju za zagađenja koja ispuštaju u vazduh, ili otkupljuju kvote zagađenja od zemalja koje su svoja zagađenja već smanjila. Time se stimuliše smanjenje zagađenja i finansijske beneficije zemljama koje su to već učinile, što doprinosi smanjenju ukupnih emisija gasova koji doprinose klimatskim promjenama.
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU, kaže za “Nezavisne” da se obnovljivi izvori energije spominju i u analitičkom izvještaju EU te podsjeća da je i na samitu zapadnog Balkana u Poznanju postignuta zajednička izjava o prelazu na čistu energiju.
“EU pruža značajnu podršku sektorima zaštite okoline i klime kroz svoje mehanizme finansiranja. Prethodna pomoć u sektoru okoliša pružena u okviru IPA u periodu 2007-2016. prelazi iznos od 110 miliona eura. Međutim, u okviru IPA II, BiH dobija samo umanjeni iznos sredstava zbog nedostatka strategija na nivou cijele zemlje u određenim sektorima, uključujući energetiku i okolinu”, upozorila je ona.
Evropski savjet za spoljne poslove u svojoj analizi ističe da postoje najmanje četiri razloga zbog kojih bi EU morala uključiti i zapadni Balkan. Prvi razlog se, kako navode, odnosi na to da su energetski sistemi Balkana i EU već uvezani, a dalja integracija će ionako biti nastavljena.
Osim toga, kako naglašavaju, zapadni Balkan već ima razvijenu mrežu obnovljivih izvora energije poput hidroelektrana, čiji se kapaciteti mogu dalje širiti. To, kako ističu, može pomoći smanjenju ukupnih evropskih emisija. Četvrti razlog se, kako je naglašeno, odnosi na to da bi politika usklađivanja cijena energenata mogla izostaviti naš region, što je scenario koji savjetuju da treba izbjeći.
vjetroelektrane
Oni savjetuju da bi jedna od sistemskih mjera mogla biti subvencionisanje instaliranja solarnih elektrana na površinama površinskih ugljenskih kopova, a postoje i kadrovi koji bi se lako mogli reedukovati za zapošljavanje u ovom sektoru.
“Ključne međunarodne finansijske institucije, poput Evropske investicione banke ili EBRD-a i Svjetske banke, imaju jaku klimatsku politiku. Nedavno se EIB, najveća kreditna banka na svijetu, povukla iz finansiranja svih fosilnih projekata i najavila da će svoje finansije uskladiti s ciljevima Pariske konferencije do kraja 2020”, istakli su.
U Budvi je sve spremno za doček 2020. Večeras od 21 sat nastupiti će primorski bend “The Grupa”, a potom pop pjevačica Nevena Božović u nesvakidašnjoj scenografiji i aranžmanu.
U novu 2020. godinu brojne posjetioce koji svakog trenutka u sve većem broju pristižu u Budvu, kao i brojne građanke i građane Crne Gore svojim prepoznatljivim hitovima, koje pjevaju sve generacije, uvešće najpopularniji pop pjevač regiona – Zdravko Čolić, zvijezda koja je nastupala u Budvi i prve godine kada se na gradskom trgu dočekivala 2000. godina i kada se nije moglo sa sigurnošću očekivati da će Budva postati i najprestižnija novogodišnja destinacija regiona!
Ako želite nešto drugačiji doček Nove godine, recimo u Rock’n’roll stilu onda je Kotor pravi izbor. Podsjetimo, Kotor je bio prvi grad u Crnoj Gori koji je organizovao doček Nove na otvorenom 1997.
Kotor je prepoznat u regionu kao grad gdje se susreću mlada i stara imena ex-Yu prostora.
Rock’n’roll novogodišnja proslava će se održati 31. decembra 2019. i 1. i 2. januara 2020. na Trgu od oružja.
Raspored nastupa:
31.12.
Lačni Franz 21:30
Partibrejkers 23:15
VIS Tetra 01:00
1.1.
Light Under the Black Mountain 21:00
Hladno pivo 22:30
Bajaga i Instruktori 00:15
02. januara od 21 sat koncert Sergeja Ćetkovića i benda The Grupa.
Rock’n’roll doček Nove 2016. godine u Kotoru
Za ljubitelje dobrog zvuka pripremljen je program koji će početi u ranim večernjim, a završiti u ranim jutarnjim satima.
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se večerašnji program dočeka nove godine u Tivtu emitovati direktno na prvom programu RTCG.
Takođe, svi koji nisu u mogućnosti da budu prisutni večeras moći će pratiti sva dešavanja direktno preko live streaming-a na YouTube kanalu Turističke organizacije Tivat. www.youtube.com/c/TuristickaOrganizacijaTivat
Budite dio Zimske bajke u Tivtu i dočekajte Novu 2020. godinu uz najluđi provod na rivi Pine od 22:30 sati gdje Vas očekuju Lexington band i Miligram.
Širom svijeta pripremaju se u utorak proslave ulaska u novu godinu i u novo desetljeće, a prvi koji će reći zbogom 2019. su stanovnici Samoe nakon što je tamo prije osam godina promijenjena vremenska zona.
Samoa će prva proslaviti dolazak 2020. nakon što je 2011. pomaknula računanje vremena i preskočila međunarodnu granicu datuma kako bi ojačala turizam. Tamošnji stanovnici i turisti bit će prvi na planetu koji će ući u novu godinu.
Američka Samoa koja se nalazi samo 220 kilometara istočno od Samoe na drugoj stranici datumske granice, posljednja će ući u 2020.
Nakon Samoe u novu godinu ulaze veliki gradovi Auckland na Novom Zelandu i Sydney u Australiji u kojemu se ponovno očekuje spektakularni vatromet, jedna od glavnih atrakcija općenito dočeka Nove godine u svijetu.
Unatoč pozivima da se vatromet otkaže zbog požara u Australiji i peticiji koju je potpisalo više od 280.000 ljudi, vatrogasci su u ponedjeljak dali zeleno svjetlo.
Stotine ljudi stigle su u utorak prije zore u luku kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.
Nad proslavama u Australiji visi katastrofa požara koji su pogodili istok zemlje, ali sidnejski je gradonačelnik rekao da je proslava s vatrometom u tom gradu simbol nade i sreće za Australce i goste.
Njemačka najveća novogodišnja proslava održat će se u Berlinu kod Brandenburških vrata, a u Parizu se strahuje da bi štrajk mogao otežati proslavu koja obično privuče nekoliko miljuna ljudi.
New York će ponovno privući masu ljudi koje žele na Times Squareu svjedočiti odbrojavanju i tradicionalnom spuštanju kristalne lopte.
Za velike dočeke se pripremaju i Los Angeles i Honolulu a u Latinskoj Americi Buenos Aires i Rio de Janeiro bit će mjesta najluđih zabava.
