Nakon što je 40-metarski trimaran bez posade Sea Hunter sam plovio od Kalifornije do Pearl Harbora i natrag, čelnici Američke mornarice su službeno objavili kako će Navy u skoroj budućnosti dobiti flotu brodova robota!
Oni naime čvrsto vjeruju kako Unmanned Surface Vehicle (USV) plovila dužine 60-90 metara mogu igrati važnu ulogu u budućnosti. Na njima će, osim cijelog niza senzora, naravno, biti postavljeno i raketno naoružanje.
Tehnički detalji USV ratnih brodova, popularno nazvanih Ghost Ships, još nisu poznati jer projekt spada u sferu vojnih tajni, ali US Navy želi naručiti 10 komada, vjerojatno od škvera Vigor Industries. Njihovi ploveći dronovi će biti dužine od 60 do 90 m, a istisnina će im biti oko 2000 tona. Što se tiče trupa, još nije definirano hoće li svi ploveći roboti biti trimarani.
Bokeški Forum je danas saopštio da već dvije i po godine traju napori da se dođe do nekog riješenja sa autoprevoznikom Blue line ali očigledno je to borba sa vjetrenjačama.
“Naime, “Blue lajn” izdaje mjesečne karte na relaciji Tivat-Kotor-Herceg Novi. Za učenike ta karta košta 59 eura, a za zaposlene 49 eura. Do dan danas nismo od odgovornih iz preduzeća dobili odgovor vezan za razliku u cijeni, koja je na štetu i đaka i roditelja.
Još veći problem predstavlja činjenica da se ne može sa sigurnošću znati vrijeme polaska autobusa sa stanica u Tivtu, jer zavisi od saobraćaja. Polazak se zna samo sa glavne stanice a na svim ostalim je lutrija da li kasni 3, 10 ili 15 minuta. To za posljedicu ima da djeca kasne na linijski prevoz u Kamenarima i dalje u školu.
Posebnu agoniju nama i djeci predstavlja večernji povratak iz škole. Često se dešava da djeca dok silaze sa trajekta ne uspiju da uđu u autobus jer se on na stanici u Lepetanima uopšte ne zaustavlja. Djeca po koje nema ko da dođe ostaju sat i više da po mraku, kiši ili vjetru čekaju sledeći autobus.
Blu line
Molili smo dispečerere, direktora saobraćaja, generalnog direktora Blu Lajna, te nadležne za saobračaj u Opštini Tivat da intervenišu, ali nam ama baš niko nije izašao u susret. A ono što tražimo jeste samo da se poštuju zakonska pravila, po kojima je autobus dužan da sačeka trajekt koji je prešao više od polovine puta. Ovo je naročito problematično u zimskom periodu, kada režim saobraćaja nije gust, pa autobus ranije od planiranog stigne na stanicu u Lepetanima. Ako mi imamo razumijevanje za kašnjenje kad je gušći saobraćaj pa dijeca čekaju , ako plaćamo preskupu mjesečnu kartu, a na kraju krajeva ako ljudi iz ”Blu line” imaju imalo ljudskosti trebali bi bar da omoguće toj deci nesmetan prevoz. Mi nismo tražili autobus koji saobraća kroz cijelu Boku, već onaj od Tivta do Herceg Novog za koji bi karta trebala biti mnogo jeftinija. Takođe bi najnormalnije bilo da se uvede gradska linija sa glavne stanice do Lepetana, a ne da jedan autobus saobraća od Tivta do Kotora i nazad čitavog dana i u slučaju zastoja ili kvara nema prevoza po par sati.
Zahvaljujemo “Bokeškom Forumu” na spremnosti da nam pomogne sa iskrenom željom da neko od odgovornih i iz Opštine i iz Blu Line, uvidi naš problem i riješi ga – stoji u pismu kojeg su nam proslijedili roditelji đaka.
Mi iz “Bokeškog Foruma” apelujemo na one koji su to dužni, da što je ranije moguće održe sastanak sa roditeljima i pronađu model koji će svima odgovarati”, kaže se u saopštenju.
Poboljšani turistički kapaciteti na sjeveru, kao i intenzivne aktivnosti na promociji turističkog proizvoda Crne Gore, doprinose, kako su ocijenili turistički poslenici, očekivanju da će zimska sezona biti uspješnija od prošle, uz rast prometa i prihoda.
Kako su najavili iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) otvaranje skijaške sezone planirano je 14. decembra i uz povoljne vremenske prilike očekuje se da će trajati do polovine aprila, piše Pobjeda.
Skijališta Crne Gore dobro su pripremljena i cjelokupnom organizacijom i u saradnji sa poslovnim partnerima kako su najavili pomjeriće granice dosadašnje turističke ponude.
Iz Skijališta Crne Gore su najavili da će pored ski centra Kolašin 1600 biti aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama koji raspolažu sa više od 40 kilometara skijaških staza od čega se oko 25 kilometara nalazi na teritoriji Opštine Kolašin.
U ovom periodu održava se veliki broj manifestacija kako na skijalištima, tako i na primorju i u centralnim krajevima zemlje koje doprinose atraktivnosti zimske turističke ponude i nastojanjima da Crna Gora preraste u cjelogodišnju turističku destinaciju.
Kako je za Pobjedu najavila PR menadžerka NTO Aleksandra Maksimović kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali, grudvijade i zabavni programi za djecu.
“Skijališta su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima, a posebna povoljnost je što se uz sezonski ski pas kupljen u Crnoj Gori dobija mogućnost korišćenja tri dana besplatnog ski pasa na skijalištima u Srbiji (Kopaonik, Stara planina i Zlatibor) i tri dana na Olimijskom ski centru Jahorina i obrnuto”, kazala je Maksimović.
Iz Privredne komore (PKCG) najavili su da će ova zimska turistička sezona donijeti poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.
Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo, Ranko Jovović, zimska sezona je uglavnom fokusirana na aktivnosti u skijaškim centrima.
On tvrdi da potencijali i aktivnosti na pripremi zimske turističke sezone 2019/20 realna su osnova za očekivanje da će turistički promet i prihod biti veći od prošlogodišnjih.
“Posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal”, rekao je Jovović dodajući da je svakako najznačajniji projekat i izgradnja auto-puta, koji će kvalitetnije povezati sjever i jug zemlje.
Iz Skijališta Crne Gore su poručili da će svim posjetiocima priuštiti spektakularni provod na Ski centru Kolašin 1600.
Pomoćnica izvršnog direktora Skijališta Crne Gore, Neda Bokan, kazala je da su vrijedno radili na pripremi predstojeće zimske turističke sezone što će rezultirati realizacijom velikog broja događaja na Ski centru Kolašin 1600 na Bjelasici.
“Što se tiče ostalih skijališta, biće aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama”, rekla je Bokan Pobjedi.
Posjetiocima Ski centra Kolašin 1600, kako je dodala, na raspolaganju će biti 8,5 kilometara skijaških staza, najmodernija šestosjedna isklopiva žičara opremljena grijačima, wi-fi signalom i zvučnicima, ski rental, ski škole, besplatan parking, usluge caffe bara i restorana Troglava, kao i veoma bogat zabavni program.
Generalni koncept razvoja Skijališta Crne Gore, kako je navela, ogleda se u valorizaciji postojećih aktivnih skijališta i izgradnji novih ski centara na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle.
“Na svim ski centrima radiće se dodatni sadržaji za unapređenje ponude, odnosno zabavni parkovi u okviru kojih će biti snow tubing sadržaji, rotondo, pokretne trake, bob na šinama, biciklističke staze i zip line. Trenutno se radi na proširenju skijaških staza na ski centru Kolašin 1600, čime će taj centar za predstojeću skijašku sezonu raspolagati sa dodatnih 4,5 kilometara staza”, kazala je Bokan.
U nedjelju je 1500 beskućnika i siromašnih bilo na ručku kod Pape Franje povodom obilježavanja trećega Svjetskog dana siromašnih koji organizuje Rimokatolička Crkva. Na jelovniku su bile lazanje, piletina u umaku od gljiva, krumpir, slatkiši, voće i kava. Papine goste u Vatikan su doveli volonteri dobrotvornih udruga koji im svakodnevno pomažu.
Cijelu prošlu sedmicu na Trgu svetog Petra radila je mobilna klinika u kojoj su liječnici volonteri siromasima pružali besplatne specijalističke preglede. U blizini je siromašnima dostupna ordinacija opšte prakse koja im je dostupna tijekom cijele godine, što je još jedna od Franjinih zamisli.
Ranije je na misi za rimske siromahe održanoj na Trgu svetog Petra Franjo kazao da se svi oni boljega imovinskog stanja zbog siromašnih ne bi trebali osjećati “neugodno” nego bi im trebali pomoći koliko god je to moguće.
Dodao je da bi se oni trebali zapitati: “Imam li ja kao kršćanin među prijateljima bar jednu siromašnu osobu?”. Svjetski dan siromašnih uspostavio je papa Franjo apostolskim pismom “Misericordia et misera“ 20. studenoga 2016. godine.
U poruci uz 3. Svjetski dan siromašnih Franjo ističe: “Stoljeća prolaze, ali stanje bogatih i siromašnih ostaje nepromijenjeno, kao da nas povijest ničemu nije naučila. I danas možemo nabrojiti mnoge nove oblike ropstva kojima su izloženi milijuni muškaraca, žena, mladih i djece. Svakodnevno se susrećemo s obiteljima koje su prisiljene napustiti svoj zavičaj i negdje drugdje potražiti mogućnost da prežive; siročad koja je izgubila roditelje ili je nasilno odvojena od njih radi brutalnog izrabljivanja; mladi ljudi koji traže ostvarenje u vlastitome zvanju, ali kojima se priječi pristup zaposlenju zbog kratkovidnih ekonomskih politika; žrtve različitih vrsta nasilja, od prostitucije do trgovine drogom, koje su duboko ponižene.”
Dom omladine Trojica i Udruženje antifašista Kotor povodom Dana opštine Kotor sinoć su organizovali promociju drugog izdanja knjige „Zemlja crnogorska“ autora novinara i publiciste Miša Draškovića u tvrđavi Trojica. U sklopu promocije otvorena je i izložbe pod nazivom „Slike mojih prijatelja“ povodom dvadeset pet godina trajanja galerije „Most“ iz Podgorice.
Brojnu publiku u ime organizatora pozdravio je Gojko Kustudić, koji je podsjetio da Kotor i cijela Boka Kotorska ovog novembra slave 75 godina od oslobođenja.
On se posebno zahvalio autoru knjige, novinaru, publicisti, antifašisti i iznad svega čovjeku Mišu Draškoviću, kao i Branku Kovačeviću vlasniku galerije Most iz Podgorice koji je omogućio izložbu slika najistaknutijih crnogorskih stvaralaca iz druge polovine 20. vijeka i sa početka 21. vijeka kojom obilježava 25 godina postojanja galerije.
„Mala mjesta nisu mala kada u njima dolaze veliki ljudi, a zahvaljujući njima i svima Vama Trojica je noćas veliko mjesto“ – kazao je između ostalog Kustudić.
Profesorica Jasmina Bajo podsjetila je na bogatu biografiji autora knjige, Miša Draškovića koji je radio kao novinar i urednik u Radio Nikšiću i Nikšićkim novinama, a više od polovine radnog vijeka proveo je u Pobjedi kao reporter, čije su putopisne reportaže i zapisi emitovani na RTCG. Drašković je objavio više knjga i dobitnik je brojnih visokih društvenih priznanja.
Promocija knjige „Zemlja crnogorska“
Režiser Vladimir Perović predstavljajući autora istako je da u njegovom stvaralaštvu nema pretjerivanja, a ono što je osjetio kod njega je ljudska mjera.
„Vrijedilo je družiti se sa knjigom „Zemlja crnogorska“ i sa Mišom Draškovićem. Vrijedilo jer mnogo sam neba osvojio, vrijedilo je jer sam spoznao ličnost jednog vrijednog, čestitog umnog i riječitog čovjeka. Vrijedilo je tako mi progovora“ – poručio je Perović.
„Mišo Drašković kao veliki zaljubljenik u Crnu Goru ispisao je veoma interesantnu knjigu „Zemlja crnogorska“ na preko 300 stranica koja je svjedok prošlog i sadašnjeg vremena. Autor je prokstario većim dijelom Crne Gore da zapiše što više ljudskih i životnih priča, stilom vrhunskog novinara i publiciste, vrlo lijepo i suptilno opisao je crnogorski krš, džadu, gorštaka, bistijernu, kuću, palatu običaje…“ – kazala je predsjednica Matice crnogorske ogranak Kotor, Mileva Pejaković Vujošević.
Autor knjige Mišo Drašković kazo je da ga najviše interesuje život običnih ljudi i Crna Gora, ali da žali što umiru mnoga crnogorska sela.
Promocija knjige „Zemlja crnogorska“
„Ako imam crnogorski stav to ne znači da sam antisrbin, antihrvat… Možemo pobjediti samo ako smo složni i prevaziđemo podjele po bilo kom pitanju u našoj Crnoj Gori, jer nažalost mnogi u Crnoj Gori ostaju i opstaju na račun podjela.
Nije bogat onaj što mnogo ima bogat je onaj što mu malo treba, ja sam večeras bogatiji za nova poznanstva i prijateljstva ovde na Trojici“ – zaključio je Drašković.
Promocija knjige „Zemlja crnogorska“
Posjetioci su imali priliku vidjeti likovne radove, koji su krasili zidove tvrđave Trojica, Gojka Berkuljana, Dimitrija Popovića, Nikole Vujoševića, Dada Đurića, Anke Burić, Nikole Kovačevića, Dragana Karadžića, Naoda Zorića, Momčila Macanovića, Željka Đurovića, Filipa Vlahovića, Milke Vujović, Voja Vlahovića, Uroša Toškovića, Mila Pavlovića, Dalibora Ćetkovića, Miloša Vučkovića, Cvjetka Lainovića i Veljka Vulovića iz fundusa galerije Most iz Podgorice.
Na proljeće bi trebalo i definitivno da se zna da li ima nafte u crnogorskom podmorju.
Tada je planirana prva istražna bušotina, a kompanije koje su uradile seizmička i geodetska istraživanja obrađuju prikupljene obimne podatke.
Ukoliko se potvrdi da je crnogorsko podmorje bogato naftom, država bi godišnje dobijala 65 odsto profita od eksploatacije nafte i gasa.
“Nadamo se da će nafte biti, a to ne možemo znati prije sredine sljedeće godine, kada će se završiti to prvo istražno bušenje”, kaže direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.
Dubljević pojašnjava i šta bi pronalazak nafte značio za prihode Crne Gore.
“Od ukupnog profita koji se zaradi od te nafte, 62 do 68 odsto pripada Crnoj Gori. Ako je profit milijardu, 620 do 680 miliona će pripasti Crnoj Gori”, kaže Dubljević.
Grčka naftna kompanija Energrean, koja je u prvu fazu istražnih bušenja krenula sama na dva bloka površine 338 kvadratnih kilometara kao i italijanski Eni i ruski Novatek, koji istražuju blokove površine 1228 kvadtarnih kilometara, prikupili su geološke i seizmološke podatke.
“Kompanije Eni i Novatek, treba da obrade oko 60 terabajta podataka”, navodi Dubljević.
Prvo svrdlo, prvu istražnu bušotinu možemo očekivati pred početak ljetnje sezone, pojašnjava Dubljević.
“Tada bi trebalo da počne istražno bušenje. I ono bi trebalo da traje tri ili četiri mjeseca”, kazao je Dubljević.
Prva istražna bušotina biće van teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od obale. Prva istraživanja počela su prije godinu, sve na osnovu koncesionog Ugovora koje je Vlada Crne Gore potpisala sa kompanijama Eni i Novatek i Energrean.
Uporedo sa istraživanjima traje i veliki otpor ekoloških udruženja koja se protive ovom projektu.
Da li stogodišnji protok vremena znači i napredak? Ne uvijek! Arhivska fotografija Matkovića mosta i Avramovića krčme, datirana u vrijeme austrougarske uprave nad Bokom Kotorskom i današnja fotografija istog mjesta, ukazuju na sadašnju jaku degradaciju kulturnog pejzaža, propadanje sela i tradicionalnih pješačkih komunikacija.
Ovaj pješački put je bio vjekovna žila-kucavica Herceg Novog i njegovog planinskog zaleđa.
Živ promet je uslovio otvaranje brojnih ugostiteljskih objakata, a jedan od najznačajnijih je bila krčma Avramovića, smještena u velikoj kamenoj kući na sprat, sagrađenoj tik uz Ljuti potok i Matkovića most.
Posljednji period intezivnog života krčma je imala između dva svjetska rata, kada ju je između ostalih, posjećivao jugoslovenski kralj, princ Aleksandar za svojih šetnji u zaleđe, a svake nedelje brojne goste je zabavljao seoski orkestar iz susjednog sela Sasovići.
Za očekivati je da će razvoj aktivnog turizma i kulture boravka u prirodi vremenom dovesti do revitalizacije ove i drugih odredišta našeg zaleđa, uz poštovanje izvornosti pejzaža.
Pokrenuta je inicijativa da se novouređenoj Zračnoj luci Split, koja ruši sve rekorde, da ime po našem velikom inovatoru, Faust Vrančiću, najpoznatijem po izumu padobrana.
Inicijtivu je pokrenuo Večernji list, a koja je podigla puno pozitivinh kometara i odobravanja.
Zračne luke su prozor prema van i prvo mjesto kada turisti stanu na naše tlo. I zato je ime Zračne luke nazvanom po Faustu Vrančiću odlična ideja, prvenstveno kao globalna promocija, pozicioniranje i brendiranje Hrvatske. Također, na otoku Prvić od 2012. godine otvoren je Memorijalni centar ”Faust Vrančić’‘ sa suvremenim postavom multimedijalnim i interaktivnim sadržajima s ciljem promocije lika i djela Fausta Vrančića.
Faust Vrančić rodom iz Šibenika jedan je od najvećih hrvatskih izumitelja svih vremena, a najvažniji izum je svakako padobran.
Njegov Rječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog – prvi je hrvatski i prvi mađarski rječnik u povijesti. Objavljen je u Veneciji 1595. i smatra se temeljem hrvatske leksikografije.
U svojoj zbirci izuma Machinae Novae ili Novi strojevi Faust na 49 bakroreza velikog formata opisuje 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija. Pored njegova najpoznatijeg izuma – padobrana, istaknuto mjesto zauzimaju dvije skupine projekata – mostovi i mlinovi. Tri su Faustova mosta izumi od velikog značaja jer se kao ideje prvi put pojavljuju u tehničkoj literaturi: Most od zvonovine (bronce) – prva ideja mosta od metala u povijesti tehnike, Most s jednim užetom – preteča moderne žičare te Željezni most – prva ideja mosta ovješenog o lance.
Programom u Ismailiji, u Egiptu, obilježena je 150. godišnjica otvaranja Sueckog kanala, javlja Anadolu Agency (AA).
Čelnik Uprave za Suecki kanal Osama Rabie na programu je dao informacije o brodskom saobraćaju u kanalu u ovom periodu, saopćeno je na stranici Uprave.
Kroz kanal je u ovom periodu, pojasnio je Rabie, prošlo više od milion i 300.000 brodova, od čega je ostvaren prihod od oko 135,6 milijardi dolara.
Rabie je pojasnio kako je u posljednjih godinu ostvaren prihod od šest milijardi doalra, a da je od 2018. kroz kanal prošlo više od 19.000 brodova.
Ceremoniji su prisustvovali egipatski zvaničnici i predstavnici stranih misija u zemlji.
Kanal za brodski saobraćaj otvoren je 17. novembra 1869. godine. Na njegovoj gradnji radilo je više od milion ljudi. Kanal dug 193 kilometra koji spaja Sredozemno i Crveno more, širok je 220 metara, a dubok 24 metra.
Povodom 60 godina postojanja i rada Pomorskog fakulteta Kotor, najavljujemo dane proslave u okviru svečane radne nedjelje od 18. do 22. novembra 2019. godine, po sljedećem rasporedu:
Ponedjeljak, 18. novembar 2019.
10:00 ─ Svečana dodjela diploma, u amfiteatru Pomorskog fakulteta Kotor.
Utorak, 19. novembar 2019.
12:00 ─ Svečana Akademija, Kulturni centar “Nikola Đurković”, Kotor.
19:30 ─ Otvaranje izložbe fotografija i promocija dokumentarnog filma posvećenih plovidbama studenata Pomorskog fakulteta Kotor na š/b Jadran, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, Pomorski muzej Crne Gore, Kotor.
Srijeda, 20. novembar 2019.
9:00 ─ Dan nauke, na kojemu će biti predstavljeni: Zbornik naučnih radova Pomorskog fakulteta Kotor, Monografija Pomorskog fakulteta Kotor, prezentacija „Pomorski put svile“ Instituta Konfucije, kao i naučni projekti Fakulteta, u amfiteatru Pomorskog fakulteta Kotor.
Petak, 22. novembar 2019.
10:00 ─ Dan otvorenih vrata, Pomorski fakultet Kotor.
“Čestitamo vam svima predstojeći jubilej i nadamo se da ćete svojim prisustvom uveličati naše zajedničke dane proslave!” – poručuju iz menadžmenta Pomorskog fakulteta Kotor.
Pomorski fakultet u Kotoru je visokoškolska ustanova koja pripada Univerzitetu Crne Gore. Osnovan je 1959. godine kao Viša pomorska škola. Prateći narastajuće potrebe pomorske infrastrukture Crne Gore, ova obrazovna ustanova, poznata širom tadašnje Jugoslavije, 1981. godine prerasta u Pomorski fakultet, sa ciljem obrazovanja specijalizovanih pomorskih kadrova na dvogodišnjim studijama (smjer: brodomašinstvo, nautika, pomorska elektrotehnika) i četvorogodišnjim studijama (smjer: upravljanje u pomorstvu). Akademske 1999/2000. godine na Fakultetu se osnivaju Pomorsko-nautički i Brodomašinski odsjek u četvorogodišnjem trajanju.
Danas na Pomorskom fakultetu u Kotoru, u skladu s Bolonjskom deklaracijom, postoje akademske i primijenjene studije u trajanju od po tri godine (šest semestara).
