„Tivat ZIMSKA BAJKA 2020” počinje 25. novembra, velikim svečanim otvaranjem klizališta uz koncert Nataše Bekvalac i Magla Band-a. Rivu Pine će pored klizališta, na kojem će građani, kao i gosti grada moći uživati u narednih mjesec dana, krasiti i okićene gastro kućice, dočaravajući prazničan duh sve do završetka Novogodišnjeg programa 3. januara.
U tim danima, biće održani brojni božićni sajmovi, humanitarni bazari, raznovrsni tematski sadržaji, muzički koncerti, dnevni događaji kućica, cjelodnevna zabava za najmlađe uz „Čarobnu šumu”, dječiju predstavu na ledu i tradicionalni koncert Leontine sa gostima, ali i brojne druge aktivnosti tivatskih mališana.
Glavni Novogodišnji program rezervisan je za 31. decembar 2019. godine i doček Nove godine uz koncert Lexington Band-a i Miligram-a, dok će 1. januara 2020. godine nastupiti Marija Šerifović i Saša Kovačević.
Nova godina 2020.
U ostalom djelu programa goste u Tivtu će zabavljati Van Gogh – 28. decembra, Vlatko Stefanovski i Rock Symphony – 29. decembra 2019. godine, Pop simfonija Ane Stanić – 02. januara i mnogi drugi gosti iznenađenja.
Zimska bajka u Tivtu 2020 otvara svoja vrata svim ljubiteljima zimskih čarolija, praznične atmosfere, dobre zabave i garantuje provod za pamćenje.
Doživite svoju bajku na Rivi Pine i iskusite čari primorske zimske idile u Tivtu.
Program organizuje Turistička organizacija Tivat u saradnji sa opštinom Tivat, Udruženjem ugostitelja i hotelijera, Porto Montenegrom, Luštica Bay-om i kompanijom Brand New Tivat
Čekamo Vas u Tivtu i dobro nam došli, poručuju iz TO Tivat.
S kišom i poplavama bore se i u Veneciji, u kojoj je proglašeno izvanredno stanje. Razina vode dosegnula je 160 centimetara, a najgore, čini se, tek dolazi. Poplavljeno je oko 70 posto grada, zaustavljen je promet, zatvorene su škole, trgovine i uredi.
Ovako izgleda grad u kojem je razina mora porasla za više od metar i pol. Zatvoren je Trg Svetog Marka i Duždeva palača, zaustavljen je promet, zatvorene su škole, a gondole i turistički brodići koji plove idiličnom lagunom nisu prizori koji ovih dana dočekuju turiste.
– Hotel u kojem smo odsjeli poplavljen je pa smo svi nosili gumene čizme i pomagali izbacivati vodu. No razina vode i dalje je visoka pa ćemo morati otići.
Oni koji su i dalje tu obilaze grad u gumenim čizmama. Očajni vlasnici trgovina, suvenirnica i restorana prionuli su izbacivanju vode.
– Moj kafić radi i dalje smo na usluzi.
– Naša je pekarnica u neredu. Strojevi za proizvodnju su se pokvarili i ne možemo otvoriti trgovinu, a voda se ne povlači.
– Stavili smo dodatnu crpku, ali plimni val je sve viši pa mislim da će mi trebati i treća pumpa jer ako budemo čekali sustav brana, ni tri nam neće biti dovoljne.
Venecija – Foto: REUTERS/Flavio Lo Scalzo
Talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje i odobrila 20 milijuna eura pomoći Veneciji, ali to je, kaže, ministar kulture, samo prva pomoć.
– Tražili smo od parlamenta da se daju porezne olakšice svakome tko donira novac za zaštitu kulturne baštine. Više od 50 crkava je poplavljeno, razmjestili smo posebne jedinice plavih kaciga koje će se brinuti za kulturnu baštinu. Činimo što možemo, rekao je Dario Franceschini, ministar kulture.
Za poplave s kojima se Venecija suočava gradonačelnik okrivljuje klimatske promjene jer je razina vode 20 cm viša nego prije stotinu godina. Poziva da se napokon napravi sustav brana i spriječi potop jednog od najljepših gradova na svijetu.
Račun opštine Herceg Novi je već nekoliko dana blokiran na iznos od 133 hiljada eura po osnovu konačne presude Vrhovnog suda, kojom je obeštećena porodica iz naselja Podi, čija je kuća prije deset godina stradala u klizištu.
Deceniju je trajao sudski postupak i dokazivanje da je razlog neadekvatna rekonstrukcija puta prema Trebinju, koji je davno pokrenula Opština, koja sada mora da sa koncesionarom plati nadoknadu za štetu koju su pretrpjeli mještani.
Iter Vitis konferencija u Motovunu – turizam i vino ne idu jedan bez drugoga
Turizam i vino ne idu jedan bez drugoga, zaključeno je na međunarodnoj konferenciji europske kulturne rute Iter Vitis – Od baštine do brenda, koja se od 14. do 16. studenoga održavala u Motovunu, u sklopu Generalne skupštine europske kulturne rute Iter Vitis, priopćili su u subotu organizatori.
Više od 200 stručnjaka, turističkih djelatnika, vinara, predstavnika institucija iz 11 zemalja okupilo se u Istri, koja vrhunskim vinima i atraktivnim vinarijama može stati uz bok najpoznatijim svjetskim vinskim destinacijama.
„Kroz bogatu povijest Hrvatske ispreplele su se različite kulture pa se danas naša zemlja može pohvaliti iznimnim kulturnim nasljeđem. Među vodećim smo zemljama u svijetu po zaštićenim materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima na UNESCO listi, a kroz našu zemlju trenutno prolazi 13 europskih kulturnih ruta, među kojima je i Iter Vitis”, istaknuo je Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma.
Naglasio je kako je vino oduvijek bilo neraskidivi dio naše tradicije, o čemu svjedoči njegova kvaliteta i veliki broj autohtonih sorti, a Hrvatska je bogata vinogorjima od Slavonije, Srijema i Baranje preko zagorskih brega, Istre, Kvarnera do Dalmacije i njezinog krajnjeg juga.
Enologija i gastronomija su nerazdvojne i jedan su od deset ključnih proizvoda na kojima temeljimo razvoj i budućnost hrvatskog turizma, dodao je državni tajnik Matušić.
Stella Arneri, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU osvrnula se na hrvatsko predsjedavanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju koje je počelo 1. studenoga pod odabranom temom „Dunavska strategija – deset godina poslije“.
„Tematski prioriteti nužni za održivu viziju razvoja u fokusu su Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje ima ulogu voditelja predsjedavanja. To su zaštita okoliša i ruralni turizam. Oni su dugoročni temelj za afirmaciju Hrvatske u europskom okruženju, kao zemlje koja pametnim, promišljenim i održivim korištenjem resursa osigurava višestruke razvojne pravce. U središtu te vizije bogata je kulturna baština, koja umrežena u kulturne rute dobiva dodatnu vidljivost, prepoznatljivost, ali i zaštitu“, rekla je Arneri.
Emanuela Panke, direktorica Iter Vitisa rekla je kako je vino oduvijek povezano s tradicijom, identitetom i životnim stilom, ali je i jedan od ključnih instrumenta interkulturnog dijaloga.
Podsjetila je kako je Iter Vitis ‘rođen u ovom kontekstu’ s jakom željom da sve to pretoči u kulturnu rutu.
Od martaa Hrvatska članica europske kulturne rute Iter Vitis
Ova europska kulturna ruta, certificirana još 2009. pri Institutu za kulturne rute Vijeća Europe, u ovom trenutku prolazi kroz 20 država. Od marta nova članica i nositeljica Iter Vitisa je i Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“.
Kulturna ruta Iter Vitis potiče razvoj vinskih destinacija i promovira primjere dobre prakse, a takvih je u Hrvatskoj uistinu mnogo, rekla je predsjednica Udruge Dijana Katica.
„Kulturne rute imaju veliki potencijal za razvoj ruralnih područja i cjelogodišnjeg turizma, a pristupanje vinskoj ruti u skladu je sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020. i programom Vlade, koji su prepoznali vinski turizam kao turistički proizvod i motiv dolaska. Pristupanje Hrvatske Iter Vitis obitelji događa se u vrijeme značajnih događaja za Hrvatsku u ovoj i sljedećoj godini. Od 1. studenoga Hrvatska predsjedava Dunavskom strategijom, u prvih šest mjeseci sljedeće godine Vijećem EU, a 2020. Rijeka je europska prijestolnica kulture“, istaknula Katica.
Multimedijalna izložba pod nazivom „ZemljoStres“ otvorena je u petak, 15. novembra u podne u Galeriji JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor. Izložba je organizovana povodom programa obilježavanja Dana opštine Kotor, a namijenjena je mladima. Cilj izložbe je sjećanje na katastrofalni zemljotres iz 1979. godine, odnosno obilježavanje četrdeset godina od upisivanja Kotora na listu Uneska.
Fotografijama sugrađanina Andrije Saulačića, nastalim neposredno nakon zemljotresa, fotografijama koje su ustupili OJU Muzeji Kotor/Galerija solidarnosti, a čiji je autor Željko Jović, ispovjestima preživjelih zabilježenim u Radio drami u produkciji Radio Beograda „Mislio sam da se ruše brda,“ na osnovu koje je režiser Petar Pejaković 2009. godine režirao predstavu „Muzej zemljotresa,“ kao i projekcijom dokumentarnog filma Aleksandre Saše Dendera, odaje se priznanje gradu Kotoru, koji se snagom ljudske ljubavi izdigao iznad posledica prirodne katastrofe.„
Ovom izložbom, danas, sa ovog mjesta, 40 godina kasnije, negira se najčešće izgovarana rečenica tog 15. aprila 1979. godine: „Stari grad Kotor više ne postoji,“ navele su Milica Kašćelan i Đorđa Čolo, učenice Gimnazije Kotor, koje su u otvorile izložbu.
Šesti po redu Božićni bazar hotela Regent će se održati dva vikenda u decembru (14. i 15. | 21. i 22. decembra) od 12 do 16 sati pod arkadama restorana Gourmet Corner.
Menadžment hotela Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane kreativce, male proizvođače, umjetničke radionice i entuzijaste da se prijave za učešće na prazničnom Bazaru do 26. novembra emailom na adresu sanja.stojanovic@regenthotels.com.
„Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača i jednu do pet fotografija proizvoda, ili web prezentaciju proizvoda. Menadžment hotela zadržava puno pravo izbora optimalnog ponuđača koji će biti biran po kvalitetu proizvoda i kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda, menadžment će takođe uputiti poziv izabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku. Prijave je potrebno dostaviti do 26. novembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 03. decembra 2019. godine“, istakao je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent.
Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, maslinovo ulje, proizvodi od maslina i maslinovog drveta, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi, slatka), ručni radovi i suveniri i ukrasni dodaci kreirani u duhu Božića.
Božićni bazar
Festival hrane će se održati 14. decembra na terasi restorana Gourmet Corner a u slučaju kiše na terasi restorana Murano od 12 do 16 časova u okviru kojeg će se predstaviti sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro sa prazničnim delicijama: tradicionalni božićni kolači, priganice, topla čokolada, kuvano vino, kuvana rakija sa medom, čaj i drugi topli napitci. Sektor hrane i pića će ponuditi i slane delikatese poput kobasica, domaće pašte koja će biti poslužena u cijelom Gran Padano siru te pržene girice čime će početak i ovogodišnjeg Božićnog bazara imati gastro dimenziju. Bend uživo će dodati muzičku dimenziju prvom danu Regentove zimske tradicije te obilježiti početak doba darivanja.
Božićni bazar predstavlja idealnu priliku za druženje u susret praznicima te da svi koji to žele, pronađu unikatan i interesantan poklon za svoje najdraže, da se zabave i uživaju u čaroliji praznika na tivatskoj obali.
Sa koncerta FA Nikola Đurković - foto Boka News - Z.N.
1 od 6
Sa koncerta
Sa koncerta
Sa koncerta
Zlata Marjanović
Sa koncerta
Sa koncerta
Folklorni ansambl “Nikola Đurković” Kotor povodom proslave jubileja-10 godina rada, sinoć je u Crkvi Svetod Duha priredio prvi pjevački koncert Ženske pjevačke grupe ” Đurković” pod nazivom “Pjevala bih pjevala n’o ne mogu sama”.
“Djevojke iz našeg izvođačkog ansambla već skoro dvije godine imaju pjevačke probe, pod mentorstvom etnomuzikologom doc. dr Zlate Marjanović, čije dugogodišnje iskustvo i znanje motiviše ove mlade djevojke da još snažnije zavole tradicionalno pjevanje “, kazali su iz FA “Nikola Đurković” Kotor.
Ovom prilikom nastupili su i ŽPG KUD “Mijat Mašković” iz Kolašina, kao i dječja klapa”Primorkinje” iz Budve.
Posjetioci su bili u prilici da čuju pjesme iz Boke, Grblja, Paštrovića, kontinentalnog dijela Crne Gore, okoline Kolašina, kao i iz Bosne i Srbije.
Naredne godine bi hercegovačko-crnogorski planinski masiv Orjen trebalo da bude proglašen parkom prirode, tvrdi Igor Škero, predsjednik trebinjskog Planinarskog društva „Vučji zub“.
On kaže da su pri kraju elaborata kojim bi Orjen bio proglašen parkom prirode, pored tri nacionalna parka Republike Srpske – Kozare, Drine i Sutjeske.
„Kompletan projekat vodi Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji rukovodi rad na elaboratu i cjelokupnoj pripremnoj dokumentaciji, u kojoj smo mi kao društvo učestvovali u projektu za mapiranje svih planinarskih staza, vidikovaca i izvorišta na Orjenu“, kaže Škero.
Napominjući i to da su pomogli u izradi elaborata za miko-gljivare, koji su na Orjenu pronašli jako mnogo interesantnih nalaza, Škero dodaje da je i ranije urađen niz elaborata vezanih za endemske biljne i životinjske vrste ovog planinskog masiva, a sve je to neophodno zaštititi od izumiranja.
„Orjen je zbog svih svojih specifičnosti bez premca zaslužio da bude proglašen parkom prirode, samo ga je potrebno što bolje zaštititi i očuvati njegovu endemičnu i bogatu floru i faunu“, dodaje Škero.
Orjen – Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida
Ovim parkom prirode bi trebalo da gazduje Centar za gazdovanje kršem Trebinje, što bi bio novi zamajac razvoja i ovog preduzeća, ali i turizma južnog dijela Republike Srpske, jer je u pitanju, kako kaže Škero, ljepota gigantskih razmjera, koje nisu svijesni ni mnogi Trebinjci, a kamoli brojni posjetioci ovoga grada, od kojih se tek poneki odluči i za pješačenje na Orjen. U „Vučjem zubu“ napominju da je ipak u Trebinju sve više takozvanih hajking turista, koji nisu klasični planinari, već oni šetaju planinom, razgledaju je i u potpunosti uživaju u svim njenim ljepotama, a takvih je svake godine sve više.
Nadaju se da će nakon parka prirode vrlo brzo Orjen postati i nacionalni park, jer posjeduje velike predispozicije za to, a ako bi se samo u turističke karte Herceg Novog i Dubrovnika unio i nacionalni park koji je u neposrednoj blizini ovih gradova, među milionima turista bi se barem jedan dio odlučio i za posjetu Orjenu.
Promocija romana za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo” Žarka Vučinića, povodom 21. novembra Dana opštine Kotor, održaće se u ponedjeljak 18. novembra, sa početkom u 11 sati, u sali Kina “Boka”.
Ovo je Vučinićev četvrti dječji roman, koji je proglašen za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2019. godini.
U programu će, osim autora, učestvovati i Sonja Živaljević. Organizatori su JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica.
Budžet Opštine Tivat za 2010. iznosiće 23.556.400 eura – stoji u nacrtu Odluke o budžetu za narednu godinu koju je pripremila administraciia gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Nacrt je juće stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu.
Tivatska vlast namjerava da dogodine potroši 12,92 miliona eura na kapitalne izdatke, tekući rashodi budžeta iznosiće nešto preko 6 miliona, dok će na otpatu kredita biti potrošeno 2,36 miliona eura. Transferi institucijama, pojednicima i NV sektoru iznosiće nešto više od 2 miliona eura.
Kusovac po nacrtu budžeta, namjera da od poreza dogodine naplati ukupno 8,5 miliona eura što je oko 600 hiljada više od plana prihoda po tom osnovu za ovu godinu. Najveći dio tog uvećanja od oko 400 hiljada eura, očekuje se od naplate poreza na nepokretnosti koji će, prema novoj odluci što bi trebala ići na usvajanje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, biti uvećan za vlasnike nekretnina na prvoj liniji uz obalu mora, odnosno trasu Jadranske magistrale kroz Tivat.
Zanimljivo je da lokalna DPS-SD-HGI vlast u 2010. očekuje pad prihoda Opštine od naplate lokalnih taksi za oko 50 hiljada eura, te naknada za čak blizu 800 hiljada eura u odnosu na plan prihoda po tim osnovama za ovu godinu. Posebno zabrinjava to što Kusovac očekuje dodatni pad ionako niskih prihoda Opštine od komunalija koje treba da plate investitori svih novih objekata što se grade u Tivtu. Ove godine, plan prihoda od komunalija iznosi 2,5 miliona eura, a dogodine tek 1,8 miliona što je stavka koju će Kusovac i njegovi saradnici morati da objašnjavaju Tivćanima tokom aktuelne javne rasprave, jer se sve to dešava u vrijeme kada je u Tivtu na sceni bukvalno eksplozija nove gradnje, prvenstveno stanova za prodaju na tržištu. Iz navrta budžeta se vidi i da Kusovčeva asmiinistracija u 2010. – godini lokalnih izbora, Tivćanima namjerava d apored poreza na nepokretnosti, za čak trećinu poveća naknadu koju će oni plaćati za korišćenje opštinskih puteva.
Tzv. „ostali prihodi“ Opštine Tivat naredne godine će biti manji za oko milion ipo eura nego 2019. u kojoj je Vlada lokalnoj samoupravi vratila upravo toliki iznos novca za refundiranje nabavke novih vatrogasnih vozila preko MUP-a prije deset godina. Gradonačelnik Kusovac planirao je da grad dogodine zaduži za novih 2 miliona eura, u budžet za 2010. prenese 4 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, kao i da Tivat u izbornoj godini, dobije čak 4 miliona eura kapitalnih donacija od Vlade.
Na rashodovnoj strani, plate i ostala primanja narasle lokalne administracije dogodine će Tivćane koštati preko 3,5 miliona eura što je oko 70 hiljada eura više nego 2019. Troškovi rada Kusovčeve administracije dogodine će u obliku rashoda za materijal i usluge, poreske obveznike koštati preko 1,8 miliona eura, što je uvećanje od skoro 100 hiljada u odnosu na ovu godinu.
Kapitalni izdaci planirani na 12,92 miliona, za oko 200 hiljada su veći od plana kapitalnih ulaganja za ovu godinu, pri čemu je došlo do preraspodjele iznosa na pojedinim stavkama, pa će tako naprimjer. dogodine za ekspropijaciju biti utrošeno čak 3 miliona eura, što je upola više nego 2019. Najveći dio tih troškova odnosi se na konalno plaćanje oko 12.000 kvadrata privatne zemlje na Klačini koje je Opština u vrijeme dok je njome upravljao Ivan Novosel (DPS), 2014 i 2015. bukvalno uzurpirala mještanima Krtola, radi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
OPET ĆE DAVATI POKLONJENE STAMBENE KEDITE, MOŽDA OPROSTE I ZAKUPNINU ODABRANIMA
Kusovac ni u narednoj, izbornoj godini, ne odustaje od kontroverzne prakse davanja kredita pod povoljnim uslovima zaposlenima u lokalnoj uopravi za riješavanje stambenih pitanja ili poboljšanje uslova stanovanja. Za te bukvalno poklonjene kredite, planirano je 50 hiljada eura, što je za 20 hiljada manje nego ove godine. Zanimljivo je da lokalna administracija računa da će njeni članovi koji su dobili ove kredite, dogodine u gradsku kasu vratiti tek 9 hiljada eura, skoro upola manje nego što iznosi plan prihoda od otplate ovih kredita za 2019.
Iako je nedavno u lokalnom parlamentu izglasala odluku o produženju zakupa opštinkskih poslovnih prostora sa aktuelnim zakupcima pod istim uslovima, uz napomenu da sa skoro svima od njih „Opština ima pozitivno iskustvo u smislu redovnog plaćanja zakupnina“, tivatska DPS-SD-HGI valst dogodine u budžetu od rente očekuje tek 150 hiljada eura, što je za čak 60 hiljada eura manje nego što iznosi plan prihoda od zakupa opštinskih poslovnih prostora u 2019.
