Povodom Dana opštine Kotor održan koncert klapa Sinj, Bellezza i dječije klape Marineri

3

Povodom Dana opštine Kotor jedna od najpoznatijih klapa iz Hrvatske “Sinj” održala koncert u subotu u crkvi Svetog Duha u Kotoru.

U ime organizatora goste i posjetioce pozdravila je predsjednica Međunarodnog festivala klapa Perast, Tina Braić Ugrinić.

“Večras smo kao dugogdišnji organizatori povodom Dana opštine Kotor organizovali veče klapa. Kroz kulturno blago i nasleđe želim da uživate u nastupu kalape Sinj kao i gostujućih klapa Bellezza iz Tivta i dječije klapa Marineri iz Kotora” – kazala je Braić Ugrinić.

U ime pokrovitelja koncerta Opštine Kotor, Sekretarka za kulturu i sport Marina Dulović, izrazila je zadovoljstvo što je koncert klapa ušao u Program obilježavanja praznika 21. novembra Dana opštine Kotor.

Klapa Sinj u Kotoru

“Festival klapa u Perastu koji je nastao prije skoro dvije decenije, nije nastao slučajno, već je sebi dao zadatak, misiju u prepoznavanju onoga što je autohtono, u prepoznavanju dalmatinske ali i bokeljske klapske pjesme i  novih pjesama koje se danas stvaraju. Ono što nas spaja i vezuje je vaša Sinjska alka i povod kako je ona nastala, odbrana od Otomanskog carstva. I mi u Perastu imamo sličan običaj, slavimo Zavjetni dan 15. maj, od 1654. Dan pobjede i gađanje kokota. Ono što ste vi dobro napravili je to što su se Sinjska alka i klapska pjesma našle na popisu nematerijalne kulturne baštine. Ostaje i nama obaveza da zaštitimo Zavjetni dan” – kazala je Dulović.

Klapa Sinj u Kotoru

“Klapa “Sinj” osnovana je 1982. godine od kada čuva i njeguje izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu i promoviše hrvatsku muzičku baštinu u zemlji i inostranstvu. Stalan uspjeh kao rezultat upornog rada, te neobična stvaralačka darovitost maestra Mojmira Čačije, omogućili su da ovi majstori klapske pjesme razviju prepoznatljiv način izvedbe i prilože naslijeđu neke nove kompozicije.

Protiv zaborava 9. novembra kao dana početka organizovanog progona Židova

0
foto EPA

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster upozorio je u subotu na opasnost od zaborava datuma 9. novembra kao dana kada je 1938. počeo organizovani progon Židova u Njemačkoj i Austriji.

“Noć pogroma je svakom vrlo jasno dala do znanja u kojem smjeru se kreće tadašnja nacionalsocijalistička vlada Adolfa Hitlera”, rekao je Josef Schuster u razgovoru za dnevnik Nordwest Zeitung od subote.

On je izrazio bojazan da bi ovaj datum mogao pasti u zaborav što bi, s obzirom na rastući antisemitizam u Njemačkoj, bilo opasno.

“Dobro je da postoje ovakva vrsta stalnog dana sjećanja kada nam se pruža prilika da zastanemo i razmislimo”, rekao je Schuster.

U noći s 9. na 10. studenog 1938., nacionalsocijalisti su zapalili brojne sinagoge i židovske objekte diljem Njemačke i Austrije i u koncentracijske logore i zatvore poslale tisuće Židova što je bio službeni početak progona europskih Židova koji je okončan holokaustom i ubojstvom oko šest milijuna Židova.

Max Privorozki, predsjednik Židovske zajednice Halle na čiju je sinagogu prije mjesec dana izvršen teroristički napad, smatra da su dan napada na sinagogu 9. listopada i dan sjećanja na početak pogroma 9. novembar, povezani.

“Ja ovdje vidim paralele. I primjećujem munjevito širenje antisemitizma u Njemačkoj. Antisemiti se više na skrivaju iza svojih stavova”, rekao je Privorozki u razgovoru za Sueddeutsche Zeitung.

Na datum 9. novembra se u Njemačkoj obilježava pad Berlinskog zida ali na ovaj datum se u prošlosti dogodilo još nekoliko značajnih događaja poput početka progona Židova 1938. ili proglašenja Njemačke republike 1918.

Obilježena 26. godišnjica rušenja Starog mosta u Mostaru

0
Stari most iznad Neretve je srušen 1993. godine granatama Hrvatskog vijeća obrane
Mostar -26. obljetnica rušenja mosta foto AA

Uprkos kišnom vremenu u Mostaru je tradicionalno, uz zvuke sirena za uzbunu, bacanje cvijeća u Neretvu i simboličan skok bez aplauza koji je izveo Jasmin Kreso, u 10 sati i 16 minuta obilježena 26. godišnjica rušenja Starog mosta u Mostaru, javlja Anadolu Agency (AA).

Kreso je kazao kako ga pljusak i loše vrijeme nisu omeli u izvođenju počasnog skoka. Naglasio je kako bi volio da su okolnosti drugačije i ljepše i da Stari most nikada nije srušen.

“Ovo mi je najteži skok u životu, a ujedno i najdraži. Pomiješane su emocije”, kaže Kreso.

Ističe da ovaj dan doživljava sa suzama u sebi kao i većina Mostaraca.

“Mi moramo održavati tradiciju. To je naš posao i da padaju, što se kaže, ćuskije, mi ćemo to odraditi”, kazao je mostarski skakač pri izlasku iz Neretve.

Glasnogovornik kluba skakača u vodu “Mostari” Saša Oručević ističe kako je ovo najcrnji dan u povijesti Mostara koji se obilježava 26 godina uz bacanje cvijeća u Neretvu i skokom bez aplauza.

“Skok bez aplauza tačno u 10 sati i 16 minuta kad je rušen Stari most i to je naša poruka da se nikada ne ponovi ovakva glupost, ne samo u Mostaru ili BiH nego nigdje u svijetu”, kazao je Oručević.

Predsjedavajući Skupštine HNK Šerif Špago podsjeća da je Stari most srušen s položaja jedinica Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

“Oni su gađali nepotrebno historijski spomenik, koji u tom momentu kad su ga oni gađali nije imao nikakav vojni značaj imajući u vidu da je bio oštećen i da se nije mogao koristiti za bilo kakve aktivnosti vojnih snaga. Nažalost, Haaški sud je u presudi za UZP i Šestorci HVO-a okarakterisao Stari most kao vojni cilj i dao pravo da ga ruše. Mi se toga datuma sjećamo i znamo šta Stari most znači za Mostar. Moramo na ovu djecu prenositi, da više nikada i nikome ne padne na pamet da ruši ovakve objekte od kulturološkog značaja za državu BiH i most koji je napravljen prije više od 500 godina, da bilo kome i bilo kada padne na pamet da to smatra ciljem za svoje sulude ideje”, kazao je Špago.

Obilježavanje rušenja simbola Mostara i sjećanje na trenutak kad je svijet zanijemio na Starom mostu je unatoč kišnom vremenu okupilo učenike osnovnih i srednjih škola koji su s bacanjem cvijeća u Neretvi i razgovorima o povijesti poručili da se zlo koje je snašlo Mostar nikada ne smije ponoviti.

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je bio najveća lučna konstrukcija na svijetu u tom periodu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Srušen je tijekom rata u Bosni i Hercegovini 9. studenoga 1993. godine.

Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a za javnost 23. jula 2004. rekonstruirani most je otvoren. Sljedeće godine Stari je uvršten na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika kulture.

Promocija dopunjenog izdanja knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori”

0
werk

Promocija dopunjenog izdanja knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” biće održana u utorak 12. novembra u 19 sati u Crkvi Svetog Pavla – obavještavaju iz lokalne uprave.

O knjizi će, kako je najavljeno, pored autora Radojice Pavićevića iz Herceg Novog, govoriti prof. dr Boris Ilijanić sa Arhitektonskog fakulteta, te publicista i novinar Vlatko Simunović.

Proslava 60 godina postojanja i rada Pomorskog fakulteta u Kotoru 18. novembra

0
Pomorski fakultet Kotor

Proslava 60 godina postojanja i rada Pomorskog fakulteta u Kotoru počeće svečanom dodjelom diploma na fakultetu u ponedjeljak 18. novembra u 10 sati.

Dan kasnije, u utorak, 19. novembra, sa početkom u 12 sati biće održana svečana akademija povodom jubileja ove visokoškolske ustanove u Kulturnom centru “Nikola Đurković”. Istog dana u 19 sati i 30 minuta u Pomorskom muzeju Crne Gore biće otvorena izložba fotografija i promocija dokumentarnog filma posvećenih plovidbama studenata Pomorskog fakulteta Kotor na školskom brodu “Jadran”, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića.

U srijedu 20. novembra od 9 sati na fakultetu će biti organizovan Dan nauke. Tom prilikom, biće predstavljeni: Zbornik naučnih radova Pomorskog fakulteta Kotor, monografija Pomorskog fakulteta Kotor, kao i naučni projekti ove visokoobrazovne ustanove.

Dan otvorenih vrata biće upriličen u petak, 22. novembra u 10 sati (Pomorski fakultet Kotor).

Herceg Novi – čistili korito Sutorine da smanje rizik od poplava

0
čištil korito rijeke Sutorine

Hercegnovske gradske službe prethodnih dana čištile su korito rijeke Sutorine.

“Akcijom koju su zajedno realizovali Opština Herceg Novi i Mjesna zajednica Sutorina uklonjeni su nasipi kamenja i oborena stabla, koji su na više mjesta blokirali tok, a korito je prošireno koliko je to bilo moguće”, saopšeo je iz Opštine Herceg Novi.

Navodi se da dugi niz godina dio gornjeg sliva te rijeke nije čišćen na adekvatan način, zbog čega je dolazilo do izlivanja tokom perioda obilnih padavina.

“Čišćenje Sutorine jedna je od aktivnosti sprovedenih u cilju smanjenja rizika od poplava u dijelovima grada koji su prepoznati kao kritične tačke. Urađeno je i čišćenje i regulacija korita u dijelu sliva potoka Opačica, u Zelenici, kao i redovna čišćenja korita potoka i rijeka od Igala do Kamenara koja sprovodi preduzeće Komunalno stambeno”, kaže se u saopštenju.

Mještani Kamenara dostavili fotografije o zagađenju mora uslijed incidenta na trajektu…

2

Mještani Kamenara dostavili su nam fotografije na kojima se jasno vidi nafta koja pluta po moru i koja je ostavila tragove na mulima i stijenama, nakon incidenta koji se dogodio u četvrtak kada je na trajektu „Grbalj“ prilikom ukrcaja šleper jednim od rezervoara zakačio rampu, probio ga uslijed čega je došlo do izlivanja nafte.

„Od Veriga do Svete Nedjelje sve plaže i mula bile su šarene i masne od goriva – nafte, kao što se i vidi na fotografijama, tako da nije tačna tvrdnja Pomorskog saobraćaja da se nijedna kap goriva nije prolila u more.

Zagađenje mora- foto čitalac Boka News-a

Dan nakon incidenta mješovita ekipa UPS i Mornarice VCG sa specijalnim plovilom EKO-1, plutajućom branom, skimerima i upijačima nastojali su pokupiti što veći dio zagađenja sa površine mora, međutim bili su dosta daleko od obale.

Valovi i morske struje zagađenje su donjeli na obalu, što bi mi rekli u kraj, o čemu svjedoče ove fotografije“ – kazao nam je mještanin Kamenara, (puno ime poznato redakciji).

Zagađenje mora- foto čitalac Boka News-a

Iz Pomorskog saobraćaja povodom ovog incidenta juče su saopštili:

„Podvlačimo da nijedna kap goriva nije dospjela u more! Uostalom to je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom koji je izvršen vučenjem opreme za detektovanje naftnih mrlja po moru, koji je pokazao da nije došlo do zagađenja”.

„Ako koza laže, rog ne laže“ – poručio je naš čitalac.

Condor dogodine leti iz Frankfurta za Tivat

0
Condorov avion tipa airbus A-320

Renomirana njemačka aviokompanija Condor, naredne sezone ponovno će nakon dužeg niza godina, saobraćati za Crnu Goru – povrđeno nam je u menadžmentu Aerodroma Crne Gore.

Condor će, kako je najavljeno, 1. maja naredne godine početi sezonski saobraćaj na relaciji Frankfurt-Tivat.

Na toj liniji njemačka kompanija letjeće jednom nedjeljno – svakog petka, avionima tipa airbus A-320, a saobraćaće do kraja ljetnje IATA sezone 23.oktobra. U periodu od 26.maja do 13.oktobra broj letova će biti povećan na dva sedmično, uvoženjem i dodatne rotacije utorkom.

Condor je inače, donedavno bio segment bankrotiralog internacionalnog turističkog giganta Thomas Cook, ali je njemačka aviokompanija – specjalizovana za turistilke letove, uspjela da uz podršku Vlade u Berlinu, preživi bankrot svog principala, obezbijedi neophodan svježi kapital i da nastavi poslovanje. Condor Flugdienst Gmbh kako je puno ime ove kompanije, posluje od 1955., trenutno ima flotu od 42 aviona i oko 4.900 zaposlenih. Ta kompanija je za Tivat već letjela sezonski krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a nakratko se na tivatski aerodrom bila vratila i u ljeto 2013.

Za Tivat su inače, ove sezone redovno iz Frankfurta, Minhrna i Diseldorfa letjeli njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa i njena loukost podružnica Eurowings, a sezonske linije sa tivatskog aerodroma za Lajpcig, Minhen i Hanover imao je i crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines. To svjedoči da je na njemačkog tržištu- najznačajnijem turističkom emitivnom tržištu na svijetu, začajno poraslo interesovanje za Crnu Goru i njenu ugostiteljsku ponudu.

Inače, prema nezvaničnim saznanjima, menadžment ACG intenzivno radi i na uspostavljanju cjelogodišnje redovne avio-linije na relaciji Podgorica-Zagreb o čemu se trenutno pregovara sa aviokompanijama.

Prilika za mlade nezaposlene, samo još nekoliko dana možete se prijaviti da pohađate besplatnu Coca-Cola radionicu – podrška mladima

Podrška mladima – Coca Cola

Nezaposleni mladi, koji imaju između 18 i 30 godina, žele da steknu nova znanja i vještine i postanu konkurentniji na tržištu rada, mogu se prijaviti za učešće u programu Coca-Cola podrška mladima. Kroz ovaj program, kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora osnažuje mlade kako bi uz nova praktična znanja i vještine krenuli u potragu za poslom i građenje karijere.

Radionica za mlade u Tivtu biće održana od 13. do 15. novembra, prijave su moguće na sajtu www.coca-colapodrskamladima.me, a broj mjesta po radionici je ograničen.

Partner kompaniji Coca-Cola HBC Crna Gora u realizaciji radionice u Tivtu je Opština Tivat.

Prošlogodišnji polaznik i ambasador programa Coca-Cola podrška mladima Dušan Šćepanović ističe da mu je prijava za ovu radionicu bila jedna od najboljih „investicija“.

Učešće na radionicama organizovanim u okviru ovog programa pomoglo mi je značajno u mom profesionalnom razvoju, zato ovaj program preporučujem svim mladim osobama, iz više razloga. Značajno će proširiti mrežu kontakata, naučiće kako da napišu odličan CV i motivaciono pismo, kako da napišu biznis plan i savjete koji će im pomoći da zablistaju na razgovoru za posao“, rekao je Šćepanović.

Podrška mladima – Coca Cola

Na svoje iskustvo u programu osvrnula se i Hajdana Kostić.

Radionica je osmišljena upravo sa ciljem da nama, mladima, pruži znanja koja nismo dobili u školi, a koja nas čine konkurentnijim na tržištu rada. Bilo da ste freelancer ili neko ko želi da nađe posao iz snova, ovo je prava prilika za vas“, smatra Hajdana.

Pored znanja, odličnih mentora i velike interaktivnosti koja znači da su svi polaznici sve vrijeme aktivno uključeni u program, Hajdana ističe da sve što nezaposleni mladi treba da urade jeste da izdvoje tri dana za nova znanja. „S obzirom na to da se danas mentorstva i obuke slične ovoj puno plaćaju, a da su mjesta ograničena, moja topla preporuka za mlade je da se prijave i obezbijede svoje mjesto na radionici. Svi polaznici na kraju radionica dobijaju sertifikat, koji mogu iskoristiti da upotpune svoj CV“, kazala je Hajdana, kojoj je obuka pomogla u razvoju sopstvenog biznisa.

Po završetku trodnevne radionice, učesnici dobijaju sertifikat, a svoju edukaciju mogu nastaviti na online platformi projekta.

Institucionalni partneri projekta su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje.

Trideseta je godišnjica pada Berlinskog zida, a danas se grade novi

0
Berlinski zid – Berlinski zid – Foto: REUTERS/Fabrizio Bensch

Bivši Berlinski zid dug 155 kilometara danas je zeleni pojas popularan među rekreativnim trkačima i biciklistima, no u drugim dijelovima svijeta podižu se nove granice.

Prije trideset godina “ljudi su bili sretni što mogu vidjeti da je moguće srušiti naizgled vječne granice i ujediniti ljude”, rekao je Nick Buxton iz Transnacionalnog instituta, think-tanka koji je sudjelovao u izradi nedavnog izvještaja o granicama.

– Danas smo se vratili u vrijeme kada su političari počeli graditi zidove da izazovu strahove i podjele.

Američki predsjednik Donald Trump želi zid na granici s Meksikom, istočnoeuropske države podigle su žičane ograde kako bi spriječile prolazak migrantima, betonska granica dijeli Izraelce od Palestinaca, a brexit nagovješćuje kraj otvorenih granica u Europskoj uniji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši časnik KGB-a stacioniran iza ‘željezne zavjese’ u Istočnoj Njemačkoj, nedavno je pak trijumfalno ustvrdio da je moderni liberalizam “zastario”.

Uvertira: Žestoki napad Pompea na Kinu i Rusiju

Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo oštro je tijekom govora povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida u Berlinu, kritizirao Kinu i Rusiju i ukazao na to da 9. studeni i pad Berlinskog zida za ove zemlje nije razlog za slavlje.

– Rusija, na čelu s bivšim KGB-ovim časnikom nekad stacioniranim u Dresdenu, upada u susjedne države i likvidira svoje političke protivnike, rekao je Mike Pompeo u govoru u Zakladi Koerber u petak aludirajući na nekadašnju špijunsku djelatnost ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Američki ministar vanjskih poslova je položaj oporbe u Kini i Rusiji danas usporedio s onom u bivšoj Istočnoj Njemačkoj i rekao kako se radi o “režimima za koje je datum pada Zida upozorenje ispunjeno strahom, a ne razlog za slavlje”.