Mještani Šišića – Pelinske rudine u Gornjem Grblju koji se protive raspisivanju koncesije Ministarstva ekonomije Crne Gore za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u ovom naselju imaju podršku Opštine Kotor, kazao je za naš portal predsjednik Željko Aprcović.
„Upoznat sam sa inicijativom Ministrastva ekonomije koje nam se obratilo kao lokalnoj samoupravi, kao i da građani tog dijela naše opštine se protive toj namjeri i žele stopirati proces otvaranja kamenoloma. Mi smo Ministarstvu ekonomije posali podnesak našeg viđenja problematike. Na tom dijelu Opštine Kotor bilo je i koncesiono polje koje je eksploatisalo naše Komunalno preduzeće i imali smo višegodišnje primjedbe građana. Tehnologija rada u samom kamenolomu Nalježići je bila takva da je ugrožavala životni ambijent ljudi i prirodnu okolinu.
Smatram da imamo naše „kameno more“ koje se nalazi takođe na teritoriji naše Opštine, Krivošije i moramo ići ka tome da sva eksploatacija kamena kao rudnog bogatsva treba da ide u tom smjeru“ – kazao je predsjednik Aprcović.
Gornji Grbalj
Podsjetimo, dodjeljivanje koncesije na ovom lokalitetu planirano je na period od 20 godina.
Inače, građani Gornjeg Grblja inicijativu su proslijedili Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima i kancelarijama UNESCO-a i EU.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je danas odluku da od sutra 1. juna, Crna Gora otvori sve putne granične prelaze prema susjednim državama koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja koronavirusa.
U ponoć se otvaraju do sada zatvoreni granični prelazi:
Sa Republikom Hrvatskom Kobila – Vitaljina, na putnom pravcu Herceg Novi – Vitaljina – Dubrovnik.
Sa Bosnom i Hercegovinom:
– Šćepan Polje – Hum, na putnom pravcu Plužine – Foča,
– Šula – Vitina, na putnom pravcu Pljevlja – Foča,
– Sitnica – Zupci na putnom pravcu Herceg Novi – Trebinje i
– Meteljka – Metaljka na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče.
GP Vitaljina – foto Boka News M. Dobrilović
Sa Republikom Srbijom:
– Ranče – Jabuka, na putnom pravcu Pljevlja – Prijepolje,
– Vuče – Godovo na putnom pravcu Rožaje – Tutin, i
– Čemerno na putnom pravcu Pljevlja – Priboj.
Sa Republikom Albanijom:
– Grnčar – Baškim, na putnom pravcu Plav – Skadar i
– Sukobin – Murićan na putnom pravcu Ulcinj – Skadar.
Iz Vlade je saopšteno da će se na tim putnim graničnim prelazima saobraćaj putnika i robe odvijati u skladu sa važećim mjerama NKT, dakle i sa mjerom donijetom u četvrtak kojom je propisano da prilikom ulaska u Crnu Goru mjera karantina ne propisuje građanima Crne Gore i strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u našoj zemlji koji ulaze iz država stope potvrđenih aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom manjom od 25 slučajeva na 100.000 stanovnika sa liste Instituta za javno zdravlje kao i stranim državljanima koji su rezidenti država sa liste i ulaze iz država sa te liste.
Na listi zemalja koje, za sada, ispunjavaju epidemiološke kriterijume nalaze Slovenija, Island, Hrvatska, Slovačka, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Sjeverna Makedonija, Republika Irska, Češka, Finska i Estonija.
Ostaje privremeno zatvoren putni granični prijelaz Vraćenovići – Deleuša sa Bosnom i Hercegovinom na putnom pravcu Nikšić – Bileća koji je zatvoren 27. februara zbog gradnje granične infrastrukture.
U Beču je danas povodom Dana bijelih traka održan javni skup u znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana, Bošnjaka i Hrvata na području opštine Prijedor u periodu 1992.-1995.
Na poznatom bečkom trgu Heldenplatzu tim povodom postavljena su 102 profila i fotografije ubijene djece.
U toku skupa prikupljene su igračke, koje će biti poklonjene djeci s posebnim potrebama.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Austriji Kemal Kozarić je u obraćanju prisutnima podsjetio da se među žrtvama u gradu Prijedoru nalazilo i 102 djece, uključujući i bebe od samo dva-tri mjeseca.
Poručio je kako se nikada ne bi trebalo zaboraviti ono što se dogodilo u tom bh. gradu.
“Nikada nećemo zaboraviti ono što se dogodilo i počiniteljima nećemo oprostiti”, kazao je ambasador.
Srpske snage su 31. maja 1992. godine putem javnog glasila naredile da svo nesrpsko stanovništvo okači na kuće bijele čaršafe, a da, ukoliko izlaze van, oko ruke vežu bijele trake.
Na ovaj datum je osnovan i bivši logor “Omarska“, kroz koji je prošlo više od 3.300 zatvorenika.
Pomorci koji od sutra budu dolazili iz zemalja sa liste sigurnih, ulaziće u Crnu Goru bez karantina. Uvažavajući činjenicu da su pomorci već bili u karantinu NKT će razmotriti mogućnost da oni koji dolaze iz ostalih zemalja budu testirani nakon prve sedmice izolacije, saopšteno je na Twitter nalogu Vlade.
Marković i čelnici Unije pomoraca Crne Gore – predsjednik Neđeljko Radulović i potpredsjednik Vlado Vučetić saglasili su se danas o konkretnim koracima koje će partnerski preduzeti na prevazilaženju izazova i poboljšanju statusa naših pomoraca čiji su i tradicija i profesionalnost prepoznati i u Crnoj Gori i širom svijeta.
Na sastanku, organizovanom povodom primjedbi koje je Unija pomoraca iskazala u odnosu na tretman svojih članova prilikom njihovog povratka u vrijeme pandemije koronavirusa u Crnu Goru, ukazano je da je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) od početka pandemije zauzelo principijelan i epidemiološki najopravdaniji stav da sve građane tretira na istovjetan način.
U skladu sa tim principom, koji su poštovali među ostalima i naši vrhunski sportisti, naučnici, prosvjetni i medicinski radnici i preduzetnici, neophodna je institucionalna izolacija i pomoraca kao i svih drugih građana prilikom povratka u Crnu Goru.
Odgovorno su sagledani svi prigovori osoba smještenih objekte karantina, posebno pomoraca. Naglašeno je da će nadležna tijela koja se bave karantinom i uslovima smještaja i ubuduće kao i do sada postupati na dnevnom nivou po prigovorima.
Ukazano je da od sutra, 1. juna, kada na snagu stupi mjera ulaska u Crnu Goru bez izolacije ako putnik dolazi iz države u kojoj je stopa potvrđenih aktivnih slučajeva koronavirusa ispod 25 na 100.000 stanovnika ni pomorci koji dolaze iz i preko država sa liste neće morati u izolaciju. Sagledavajući specifičnosti položaja pomoraca, koji i prije početka putovanja provode vrijeme u izolaciji, a u nekim slučajevima bivaju i testirani na koronavirus, izražena spremnost da NKT u najkraćem roku sagleda mogućnost da pomorci koji dolaze iz država van liste budu testirani nakon jedne sedmice izolacije koja bi bila ukinuta u slučaju negativnog testa.
SA sastanka – foto Vlada CG
Na sastanku, koji je protekao u atmosferi uvažavanja i potpunog razumijevanja, razmotreni su stavovi Unije pomoraca u vezi sa strateškim dokumentima, zakonskim rješenjima, poreskom politikom i tretmanom profesije pomorca generalno. Ukazano je da se podrazumijeva da je Vlada, čiji je mandat obilježen dijalogom sa svim segmentima društva, spremna da partnerski sa predstavnicima naših pomoraca adresira sve izazove i pronađe najbolja zajednička rješenja za njihovo prevazilaženje. U tom kontekstu Vlada je spremna da u partnerstvu sa udruženjima pomoraca radi na pronalaženju najboljih rješenja koja će olakšati ukrcaj naših kadeta na strane brodove.
Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i predsjednik NKT Milutin Simović, direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu i šefica Operativnog štaba za koordinaciju realizacije mjera za sprečavanje širenja koronavirusa Vesna Miranović, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i rukovodilac Operativnog štaba za aktivnosti u vezi sa povratkom crnogorskih državljana iz inostranstva i generalna direktorka Generalnog direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) odlučilo je da u skladu sa preporuka Instituta za javno zdravlje od sutra 1. juna dozvoli ulazak u Crnu Goru građanima iz 26 zemalja, i to bez karantina i samoizolacije, ako je stopa aktivnih slučajeva COVID 19 manja od 25 na 100.000 stanovnika u državi iz koje stranac dolazi.
Riječ je o stanovnicima Hrvatske, Slovenije, Islanda, Slovačke, Švajcarske, Albanije, Austrije, Norveške, Monaka, Kosova, Njemačke, Grčke, Mađarske, Danske, Litvanije, Letonije, Azerbejdžana, Luksemburga, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Izraela, Sjeverne Makedonij, Irske, Češke, Finske i Estonije.
Sa ovim dozvoljen je vazdušni i pomorski saobraćaj, a na snazi ostaje i dosadašnja mjera o generalnoj avijaciji.
“Našim državljanima i strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u našoj zemlji koji ulaze u Crnu Goru iz država u kojima je potvrđrena stopa aktivnih slučajeva oboljelih od koronavirusa veća od 25 na 100.000 stanovnika određuje se mjera stavljanja u samoizolaciju ili karantin u trajanju od 14 dana. Osobama kod kojih je PCR testiranjem na SARS-CoV-2 dobijen negativan rezultat testa na novi koronavirus, mjera samoizolacije i karantina ukida se nakon 14 dana”, pojašnjeno je nedavno iz NKT-a.
Promet robe za potrebe Crne Gore kao i tranzit robe ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.
Dozvoljena javna okupljanja, svadbe, sahrane, sportska takmičenja
NKT je takođe, na predlog Instituta za javno zdravlje odlučilo da od sjutra svim vrstama okupljanja, na otvorenom i u zatvorenom prostoru, na javnim mjestima, uključujući i svadbena veselja, sahrane, kao i na sportskim takmičenjima može da prisustvuje do 200 osoba.
Na pomenutim okupljanjima biće obavezno poštovanje mjera fizičke distance od najmanje dva metra. Na sportskim takmičenjima obavezna je dezinfekcija rekvizita za treninge, takmičenja i turnire i predmeta koje sportisti zajedničko koriste.
Dozvola za disko klubove, igraonice, kina, pozorišta
Takođe, dozvoljen je rad disko klubova/barova i noćnih klubova/barova kao i dječjih igraonica u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravlje kao i rad kina, pozorišta i dječjih vrtića.
Iako je iz NKT-a saopšteno da je dozvoljen i rad vrtića, ipak oni će biti otvoreni tek u četvrtak 4. juna, a ne sutra kako su mnogi shvatili odluku NKT-a.
Javne predškolske ustanove počinju sa radom od četvrtka, 4. juna. Privatne predškolske ustanove mogu početi sa radom od sutra, ukoliko su ispunile sve uslove i preporuke Instituta za javno zdravlje, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Biće u funkciji sve javne vaspitne jedinice koje su bile i prije stupanja na snagu privremenih mjera, ali će rad biti organizovan tako da se poštuju preporuke nadležnih zdravstvenih ustanova. Kako objašnjavaju, one se odnose kako na organizaciju ulaska i izlaska iz objekta i prostorija, tako i na organizaciju samog rada sa djecom, te mjere predostrožnosti kod osoblja, roditelja i djece.
Od sutra rade šalteri MUP-a
Područne jedinice i filijale za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova počeće sa radom u ponedjeljak, 1. juna 2020. godine, po ustaljenom radnom vremenu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Pojedina istekla dokumenta važe do 1. jula
Saobraćajne dozvole kao i dozvole za stalni i privremeni boravak i rad stranaca, kojima je rok važenja istekao važiće do 1. jula ove godine.
Povodom 31. maja – Svjetskog dana protiv pušenja 2020 (“The World No Tobacco Day 2020”), NVO Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) ukazuje na štetnost pušenja i na koji se način u Crnoj Gori, a SZO globalno bori protiv ove bolesti zavisnosti.
Prenosimo nsaopštenje CDPR:
-Tema ovogodišnjeg Dana je “Zaštita mladih od manipulacija duvanske industrije i prevencija konzumiranja cigareta i ostalih nikotinskih proizvoda” (“Protecting youth from industry manipulation and preventing them from tobacco and nicotine use”).
Decenijama unazad, duvanska industrija koristi promišljenu strategiju, agresivnu i dobro finansiranu taktiku, kojom čini da cigarete i ostali nikotinski proizvodi budu što privlačniji populaciji mladih. Ona dobro poznaje naučna istraživanjao smrtonosnosti pušenja, ali i afinitete mlađe generacije i na osnovu svega proračunava pristup namijenjen i blizak novoj generaciji konzumenata, od dizajniranja produkta do različitih marketinških trikova, sve u namjeri da milione ljudi koji svake godine umiru od bolesti udruženih sa pušenjem nadomjesti novim konzumentima iz populacije najmlađih.
Kako to duvanska i njoj slične industrije manipulišu mladima?
1. Koristeći različite ukuse za obogaćivanje cigareta, ukuse koji su privlačni mladim nepušačima, kao što su ukus višnje, ukus žvakaće gume ili različitih slatkiša. Ovi ukusi podstiču mlade ljude da ih probaju i navode ih da podcijene rizik po zdravlje, povremeno koristeći ove mirisne i ukusne forme cigareta, misleći da to nije štetno ni opasno, a ne shvataju da su upravo uhvaćeni u mrežu buduće zavisnosti.
2. Nastojeći da dizajn kutije cigareta bude dovoljno privlačan i jednostavan za ponijeti, a pritom podsjeća, na USB, kutiju slatkiša ili žvakaćih guma.
3. Plasirajući proizvode koji su „čistiji” ili „sa manjim procentom štetnih supstanci, tj manje opasni po zdravlje”, koji mogu poslužiti kao zdravija alternativa pušenju, a da ujedno nema nikakvih objektivnih naučnih dokaza da je to tačno.
4. Sponzorišući poznate ličnosti ili ličnosti iz javnosti koje imaju značajan uticaj na mlade kao i modne brendove da preko društvenih mreža promovišu cigarete i ostale duvanske produkte.
5. Prodajući duvanske proizvode na različitim lokacijama koje posjećuju mladi, kao što su tržni centri i prodavnice mješovite robe, uključujući pozicioniranje ovih proizvoda u neposrednoj blizini slatkiša, užine ili osvježenja.
6. Prodajući cigarete često u pojedinačnim ili manjim pakovanjima u neposrednoj blizini škola, čime ih čine dovoljno jeftinim i dostupnim za djecu školskog uzrasta.
7. Postavljanjem automata za prodaju cigareta u blizini mjesta koje posjećuju mladi, a gdje se cigarete mogu slobodno kupiti, bez direktnog kontakta sa trgovcem, dakle mogu ih kupiti i mlađi od 18 godina.
Kao odgovor industriji duvanskih proizvoda na agresivnu marketinšku taktiku kojom privlači mlade i nove generacije korisnika nikotina, svjetski “No Tobacco Day 2020” uzvraća kampanjom koja ima za cilj
osnaživanje mladih generacija da se odupru marketinškoj manipulaciji industrije “Big Tobacco”.
Svjetska kampanja “The World No Tobacco Day 2020” ima sljedeću namjeru:
1. Približiti manipulatorsku taktiku duvanske industrije javnosti, posebno onaj dio koji se odnosi na zavođenje mladih generacija u svijet nikotinskog zavisništva, a uključuje uvođenje novih artikala, novih privlačnih ukusa i ostalih atraktivnih obilježja cigaretama.
2. Upoznati mlade ljude i opskrbiti ih informacijama i znanjem o namjerama duvanske i sličnih industrija, kojima nastoje da uvuku čitave sadašnjei buduće mlade generacije u krug povremenih korisnika, a kasnije i zavisnika od njihovih proizvoda.
3. Osnažiti one koji su uticajni na mlade (u pop kulturi, socijalnim medijima, u kući ili u učionici) da zaštite i odbrane mlade i budu katalizatori u njihovom angažovanju u borbi protiv industrije „Big Tobacco”.
Stoga ne smijemo dozvoliti sebi još jednu generaciju obmanutu od strane duvanske inustrije, koja nastoji da promovišući navodno “slobodu i lični izbor”, u stvari obezbjeđuje sebi neprekidan profit, ne osvrćući se na milione ljudi koji sve to plaćaju godišnje svojim životima.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) apeluje na sve ljude od uticaja na mladu generaciju (u pop kulturi, socijalnim medijima, u domovima, u učionicama), da utiču na mlade i da im razotkriju manipulativne taktike duvanske industrije kojima se neprekidno nastoje napraviti nove generacije zavisnika. Svi zajedno treba da osnažimo najmlađe da se odupru markentiškom progonu i lažima duvanske industrije i jednostavno odbiju da koriste njihove proizvode! Ta borba nije ograničena samo na sam dan kada se obilježava Svjetski dan protiv pušenja već ona traje svih 365 dana, tj tokom cijele godine.
Nadajući se konačnom pozitivnom ishodu, koji je na vidiku u borbi protiv pandemije izazvane virusom COVID – 19, nastavljamo našu borbu protiv konzumiranja duvanskih proizvoda. Očekujemo da će pušači kod nas poslije svega prethodnog vidjeti koliko je pušenje štetno i ostaviti ga kako bi i Crna Gora postala država sa malim postotkom konzumenata kao razvijene zemlje svijeta. Istovremeno preporučujemo svima da budu odgovorni i poštuju mjere Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), prvenstveno održavanje fizičke distance – dva metzra, nošenje maske i stalna higijena ruku kako je to predviđeno.
U akvatorijumu gradske lučice Kalimanj u Tivtu jutros je došlo do ekološkog incidenta u kome se u more izlila za sada neutvrđena količina dizel goriva.
Mrlja sa karakterističnim obilježjima – mirisom i bojama prosutog dizela, zahvatila je površinu od oko 200 do 300 kvadratnih metara mora između čamaca i brodića mještana Tivta, vezanih u ovdašnjoj gradskoj marini.
O svemu je obaviještena Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) iz Bara koja je zatražila intervenciju i izlazak na lice mjesta nadležnog inspektora sigurnosti plovidbe iz Kotora, Željka Lompara. Na njemu je da otkrije uzrok i sankcioniše izazivača ovog, najnovijeg u nizu ekoloških incidenata sa izlivanjem nafte, ulja, kanalizacije i drugih sličnih štetnih materija u tivatskom i akvatorijumu Boke.
Računa se da će inspektoru u tome posao olakšati činjenica da je čitava marina Kalimanj kojom upravlja Komunalno preduzeće Tivat, ograđena ogradom i pokrivena kamerama video-nadzora.
UPSUL je Komunalnom preduzeću kao operateru marine Kalimanj, naložilo da preduzme mjere na čišćenju njenog akvatorijuma od zagađenja i za to će, kako saznajemo, biti angažovana ekipa marine Porto Montenegro sa neophodnim fizičkim i hemijskim sredstvima koja se koriste u ovakvim situacijama.
Crna Gora otvara granice prema nekim zemljama koje su zdravstveno bezbjedne, a turistički poslenici se nadaju i prvim gostima. Hoteli za sada primaju domaće goste i nadaju se gostima iz regiona, uglavnom individualnim, a što se tiče cijena kako su Pobjedi kazali pratiće tržište konkurentskih uspješnijih turističkih zemalja. Ipak kada je ulazak stranih turista u pitanju postoji zebnja da se virus opet ne pojavi.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik kompanije “Montenegro stars hotels group” Žarko Radulović kaže da ima više optimizma među hotelijerima, ali i doze straha.
– Ako nam se korona pojavi u toku sezone u dva, tri hotela tu smo onda ugasili. To podrazumijeva zatvaranje hotela i sve što je u hotelu mora biti zatvoreno najmanje 14 dana – kaže Radulović.
U okviru njegove kompanije hotel “Montengro” će primiti goste, uglavnom domaće, od 5. juna. To će biti prvi zvanično otvoreni hotel rizort u Crnoj Gori.
Mjere
Pripremili su se, za doček gostiju, dobili su određene instrukcije, neke su sami odredili i to je to.
– To znači redovno pranje ruku, čišćenje, dezinfekcija, stolova, soba, pleksiglas barijera tamo gdje se služi hrana itd – kaže Radulović dodajući da nije za to da spuštaju puno cijene. Kaže i to da nijesu u obavezi da imaju zdravstvenog radnika ali da oni rade i na tome.
Žarko Radulović
– Jeste da smo korona fri destinacija, ali se bojim da virus opet ne dođe sa gostima, a mora se živjeti, mora se raditi. To je nešto što je iznuđeno i jedini odgovor na to je da mi koji živimo u Crnoj Gori ponovo počnemo da koristimo rukavice, maske da držimo distancu, da poštujemo mjere bezpogovorno pa da na taj način služimo kao primjer gostu koji dođe, da i oni tako postupuju – kazao je Radulović smatrajući da bi onda imali više šanse da se ne pojavi ponovo virus u nekom hotelu, odmaralištu…
– Nešto niže cijene formirane u junu mjesecu, u julu i avgustu bi trebalo da vratimo na nivo od prošle godine. Lično mislim da od jula neće početi sezona kao prošlih godina i da onakav turizam kakav smo imali možda nikad neće biti kao takav. To će biti individualni gosti, koji svojim prevozom dolaze. Koliko i kakvih vidjećemo – ističe Radulović.
Čarter letovi, objašnjava on, iako počnu nije jednostavno organizovati.
– U ovoj državi godinama pričamo o tome. Ne postoji nijedan turoperator, niko ko radi u turizmu da ima 500 do 1.000 ljudi koji sjede kući i kažu ajde idemo lou kostom u Crnu Goru – kazao je Radulović dodajući da ne mogu da znaju kako će odreagovati tržište.
Bečići plaža – foto public domen
Neizvjesno je, kako dodaje, i kada će hotel ,,Splendid“ dočekati prve goste. Otvorena je plaža i restoran dolaze domaće goste, ali za sada nema najava kada će početi da dolaze gosti u ovaj hotelski kompleks.
Očekuje se kaže Radulović da se otvore granice prema ostalim zemljama.
– Otvaraće se granice prema svim zemljama koje imaju 25 oboljelih na 100.000 stanovnika. Tu jednostavno treba da se ispune bezbjednosne mjere. Kampanju korona fri destinacija, ja bih izbjegavao. Ne bih uopšte koronu pominjao. Radije bih spominjao bezbjedna i zdravstveno sigurna destinacija – poručuje Radulović.
Sukobi između prosvjednika i policajaca potresali su petu noć zaredom američke gradove uprkos policijskom satu koje su vlasti proglasile u nekima od njih kako bi smirile gnjev zapaljen smrću crnca Georgea Floyda, izvještavaju u nedjelju agencije.
Predsjednik Donald Trump obećao je “zaustaviti kolektivno nasilje” nakon nekoliko noći nasilja i vandalizma na američkim ulicama.
Osim duboke frustracije zbog nesrazmjerne policijske brutalnosti prema afroameričkoj zajednici nasilje je eksplodiralo i zbog socijalne izolacije nametnue pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet nesrazmjerno pogodila siromašne i manjine.
Policija u tome gradu u Minnesoti upotrijebila je suzavac i druga sredstva, interventna policija bila je raspoređena kako bi rastjerala ljude koji su prkosili policijskom satu.
“Nemamo izbora, toliko je gnjeva”, objasnila je 24-godišnja Deka Jama koja je došla “tražiti pravdu” za Georgea Floyda koji je bio nenaoružan i ugušen je pod koljenom bijelog policajca.
Prosvjednici i policajci sukobljavali su se i u New Yorku, Philadelphiji, Los Angelesu i Atlanti, zbog čega su gradske vlasti posljednja dva grada, kao i vlasti Miamaija i Chicaga proglasile policijski sat, prenosi agencija AFP.
Donald Trump u nekoliko je navrata osudio “tragičnu” smrt Georgea Floyda i ocijenio da nasilni prosvjednici sramote sjećanje na tog čovjeka.
“Ne smijemo dopustiti malenoj skupini kriminalaca i vandala da unište naše gradove”, poručio je Trump osudivši “skupine ekstremne radikalne ljevice” i posebno skupine “Antifa” (antifašiste).
Vojna policija
Guverner Minnesote Tim Walz također je osudio elemente koje je nazvao anarhistima koji siju nemir, ali i bijele rasiste ili krijumčare droge.
Da bi vratio kontrolu najavio je mobilizaciju 13.000 pripadnika Nacionalne grade i zatražio pomoć ministarstva obrane, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je u pripravnost stavljena Nacionalna garda.
“Napadnuti smo” i raspoređivanje je potrebno zbog vanjskih agitatora koji se koriste Floydovom smrću da bi sijali kaos, rekao je, piše agencija Reuters.
I američki državni odvjetnik William Barr okrivio je ekstremističke elemente koji potiču nasilje no ni on ni Walz nisu pružili dokaze za svoje tvrdnje da iza svega stoji politička oporba, dodaje agencija.
Kao i u Minneapolisu i drugdje napetost je zapaljivo rasla. Skupine nezadovoljnika okupile su se u Dallasu, Las Vegasu, Seattleu, Memphisu i drugdje, čak i u Washingtonu pod prozorima predsjednika Trumpa.
Izvikivali su “Životi crnaca su važni (“black lives matter) i pred ogradom Bijele kuće suočili se s policajcima opremljenima štitovima i policijom na konjima.
“Velika gomila, profesionalno organizirana, no nitko nije došao blizu ograde. Da jesu, bili bi dočekani s najopasnijim psima i najopasniim oružjem”, rekao je Trump i poručio “Mnogi tajni agenti samo čekaju taj korak.”
U New Yorku je više od 200 soba privedeno, a nekoliko je ranjenih među policajcima. Molotovljev koktel bačen je u policijsko vozilo i “pravo je čudo da nitko nije ubijen”, rekao je zapovjednik policije Dermot Shea.
U Atlanti ili Miamiju gomila je zapalila policijska vozila.
Nacionalna frustracija i pravda
U Los Angelesu pet je policajaca ranjeno, a nekoliko stotina osoba je privedeno zbog eskalacije, paljenja trgovina i pljačke osobito u luksuznim trgovinama na Beverly Hillsu.
Posvuda su prosvjednici izrazili gnjev zbog policijske prekomjerne uporabe sile prema Afroamerikancima.
U Houstonu, rodnome gradu Georgea Floyda koji će ondje biti pokpopan, Chavon Allen je rekla da je “umorna, pretužna” zbog “braće i sestara koja umiru u policijskim rukama”. “Moj brat je ubijen pogreškom, učinila je to policija u Houstonu i pravdu nikada nismo dobili”, rekla je.
Prosvjednici žele da ovaj put snage reda polože račun za nasilnu neopravdanu smrt koju je razotkrio videozapis koji je obišao svijet.
Policajac Derek Chauvin je uhićen no Amerikanci žele da njegova optužnica bude preinačena u ubojstvo s predumišljajem te da budu uhićena i trojica drugih policajaca koja su sudjelovala.
Tina Harrison (32), koja je kašljala od suzavca došla je na prosvjed “kao bjelkinja… da pokaže da stoji iza ljudi druge boje kože”.
Mogao ih je ubiti
U njujorškoj četvrti Brooklynu videosnimka pokazuje kako se policijsko vozilo zaletjelo u mnoštvo prosvjednika u petak.
“Moglo ih je ubiti i mi ne znamo koliko ih je ozlijeđeno”, rekla je zastupnica u Kongresu Alexandria Ocasio-Cortez na Twitteru i zatražila da njujorški policajci koji su to učinili budu izvedeni pred sud.
Na konferenciji za novinare njujorški gradonačelnik Bill de Blasio dao je naslutiti da su prosvjednici krivi.
“Videozapis je uznemiravajuć, i želio bih da to policajci nisu učinili”, rekao je de Blasio, pa dodao “Ali shvatili su da nisu oni prvi počeli. Situaciju je izazvala skupina prosvjednika koja je napala policijsko vozilo”.
Stanovnici Sydneyja ostali su zapanjeni otkrićem na plažama tijekom vikenda kada je sa teretnog broda koji je plovio iz Kine prema Melbourneu ispalo 40 brodskih kontejnera, piše The Guardian.
Zaštitne maske za lice, plastične posude i druga medicinska oprema zasula je plaže nakon nesreće teretnog broda APL England. Olujno nevrijeme u nedjelju onemogućilo je sigurnu plovidbu teretnjaku koji je morao promijeniti rutu pa je krenuo prema Brisbaneu, prenosi Jutarnji List.
Kontejneri su osim medicinske opreme prevozili i kućanske aparate te građevinski materijal.
Australska Uprava za pomorsku sigurnost primila je izvješća da je more na plaže izbacilo zaštitne maske za lice na području između plaže Magenta i Ulaza, sjeverno od Sydneyja.
Riječ je o kutijama fleksibilnih materijala, kakve se obično koriste u sustavima grijanja i hlađenja, a pojavile su se u utorak u zaljevima Bondi i Long, rekao je izvršni direktor Pomorske uprave Novog Južnog Walesa.
Lokalni mještani odmah su izašli na plaže kako bi što prije očistili nakupljeni otpad. Zabrinuti su da bi velika količina plastike mogla naštetiti životu u moru.
Pročitala sam članak o brodu prošle noći. Nisam mogla spavati, navila sam budilicu i obećala sebi da ću otići do plaže i učiniti sve što mogu. Kada sam stigla na plažu Coogee, imala sam što vidjeti. Cijela lijeva strana bila je prekrivena zaštitnim maskama i paketima plastičnih kutija koje su bile zatvorene, ispirčala je Aliy Pott koji živi u Bondiju.
„Kupila sam zaštitne rukavice, došlo je još dvoje ljudi i pomogli su mi. Napunili smo nekoliko vreća za smeće. Bojim se da bi mogli biti ovako svaki dan, obzirom na broj kontejnera koji je pao u more“ – izjavila je te objavila fotografije na svom Facebooku.
Gradske vlasti na području od Sydneyja i Gosforda dobile su od pomorskih vlasti Novog Južnog Walesa savjete kako da zbrinjavaju pronađeni otpad s broda jer se predviđa da bi morske struje u idućim danima mogle nanijeti još paketa s kontejnera.
Također, ovih dana će australska Uprava za pomorski sigurnost odlučiti može li APL England biti sigurno dovezen do luke Brisbane.
Još 74 kontejnera su oštećena i srušena na palubu broda. Još šest kontejnera strši sa bočne strane broda kao i tri kontejnera s lučke strane broda.
„Čim brod pristane u luku provest ćemo istragu koja će se fokusirati na sigurnost broda. Ispitat će se je li teret utovaren u skladu s pravilima i mjerama sigurnosti i je li bilo kršenja regulacija o zaštiti okoliša“ – izjavio je glavni direktor operacija Allan Schwartz pri Upravi za pomorsku sigurnost.
