Peta noć protesta u SAD-u: pljačke, vandalizam, policijski sat

0
SAD protesti – foto EPA

Sukobi između prosvjednika i policajaca potresali su petu noć zaredom američke gradove uprkos policijskom satu koje su vlasti proglasile u nekima od njih kako bi smirile gnjev zapaljen smrću crnca Georgea Floyda, izvještavaju u nedjelju agencije.

Predsjednik Donald Trump obećao je “zaustaviti kolektivno nasilje” nakon nekoliko noći nasilja i vandalizma na američkim  ulicama.

Osim duboke frustracije zbog nesrazmjerne policijske brutalnosti prema afroameričkoj zajednici nasilje je eksplodiralo i zbog socijalne izolacije nametnue pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet nesrazmjerno pogodila siromašne i manjine.

Policija u tome gradu u Minnesoti upotrijebila je suzavac i druga sredstva, interventna policija bila je raspoređena kako bi rastjerala ljude koji su prkosili policijskom satu.

“Nemamo izbora, toliko je gnjeva”, objasnila je 24-godišnja Deka Jama koja je došla “tražiti pravdu” za Georgea Floyda koji je bio nenaoružan i ugušen je pod koljenom bijelog policajca.

Prosvjednici i policajci sukobljavali su se i u New Yorku, Philadelphiji, Los Angelesu i Atlanti, zbog čega su gradske vlasti posljednja dva grada, kao i vlasti Miamaija i Chicaga proglasile policijski sat, prenosi agencija AFP.

Donald Trump u nekoliko je navrata osudio “tragičnu” smrt Georgea Floyda i ocijenio da nasilni prosvjednici sramote sjećanje na tog čovjeka.

“Ne smijemo dopustiti malenoj skupini kriminalaca i vandala da unište naše gradove”, poručio je Trump osudivši “skupine ekstremne radikalne ljevice” i posebno skupine “Antifa” (antifašiste).

Vojna policija

Guverner Minnesote Tim Walz također je osudio elemente koje je nazvao anarhistima koji siju nemir, ali i bijele rasiste ili krijumčare droge.

Da bi vratio kontrolu najavio je mobilizaciju 13.000 pripadnika Nacionalne grade i zatražio pomoć ministarstva obrane, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je u pripravnost stavljena Nacionalna garda.

“Napadnuti smo” i raspoređivanje je potrebno zbog vanjskih agitatora koji se koriste Floydovom smrću da bi sijali kaos, rekao je, piše agencija Reuters.

I američki državni odvjetnik  William Barr okrivio je ekstremističke elemente koji potiču nasilje no ni on ni Walz nisu pružili dokaze za svoje tvrdnje da iza svega stoji politička oporba, dodaje agencija.

Kao i u Minneapolisu i drugdje napetost je zapaljivo rasla. Skupine nezadovoljnika okupile su se u Dallasu, Las Vegasu, Seattleu, Memphisu i drugdje, čak i u Washingtonu pod prozorima predsjednika Trumpa.

Izvikivali su “Životi crnaca su važni (“black lives matter) i pred ogradom Bijele kuće suočili se s policajcima opremljenima štitovima i policijom na konjima.

“Velika gomila, profesionalno organizirana, no nitko nije došao blizu ograde. Da jesu, bili bi dočekani s najopasnijim psima i najopasniim oružjem”, rekao je Trump i poručio “Mnogi tajni agenti samo čekaju taj korak.”

U New Yorku je više od 200 soba privedeno, a nekoliko je ranjenih među policajcima. Molotovljev koktel bačen je u policijsko vozilo i “pravo je čudo da nitko nije ubijen”, rekao je zapovjednik policije Dermot Shea.

U Atlanti ili Miamiju gomila je zapalila policijska vozila.

Nacionalna frustracija i pravda

U Los Angelesu pet je policajaca ranjeno, a nekoliko stotina osoba je privedeno zbog eskalacije, paljenja trgovina i pljačke osobito u  luksuznim trgovinama na Beverly Hillsu.

Posvuda su prosvjednici izrazili gnjev zbog policijske prekomjerne uporabe sile prema Afroamerikancima.

U Houstonu, rodnome gradu Georgea Floyda koji će ondje biti pokpopan, Chavon Allen je rekla da je “umorna, pretužna” zbog “braće i sestara koja umiru u policijskim rukama”. “Moj brat je ubijen pogreškom, učinila je to policija u Houstonu i pravdu nikada nismo dobili”, rekla je.

Prosvjednici žele da ovaj put snage reda polože račun za nasilnu neopravdanu smrt koju je razotkrio videozapis koji je obišao svijet.

Policajac Derek Chauvin je uhićen no Amerikanci žele da njegova optužnica bude preinačena u ubojstvo s predumišljajem te da budu uhićena i trojica drugih policajaca koja su sudjelovala.

Tina Harrison (32), koja je kašljala od suzavca došla je na prosvjed “kao bjelkinja… da pokaže da stoji iza ljudi druge boje kože”.

Mogao ih je ubiti

U njujorškoj četvrti Brooklynu videosnimka pokazuje kako se policijsko vozilo zaletjelo u mnoštvo prosvjednika u petak.

“Moglo ih je ubiti i mi ne znamo koliko ih je ozlijeđeno”, rekla je zastupnica u Kongresu Alexandria Ocasio-Cortez na Twitteru i zatražila da njujorški policajci koji su to učinili budu izvedeni pred sud.

Na konferenciji za novinare njujorški gradonačelnik Bill de Blasio dao je naslutiti da su prosvjednici krivi.

“Videozapis je uznemiravajuć, i želio bih da to policajci nisu učinili”, rekao je de Blasio, pa dodao “Ali shvatili su da nisu oni prvi počeli. Situaciju je izazvala skupina prosvjednika koja je napala policijsko vozilo”.

Nesreća na brodu – more izbacilo zaštitne maske na obalu Australije

0
teretnjak – Foto: JL /Facebook/AMSA/Aliy Potts

Stanovnici Sydneyja ostali su zapanjeni otkrićem na plažama tijekom vikenda kada je sa teretnog broda koji je plovio iz Kine prema Melbourneu ispalo 40 brodskih kontejnera, piše The Guardian.

Zaštitne maske za lice, plastične posude i druga medicinska oprema zasula je plaže nakon nesreće teretnog broda APL England. Olujno nevrijeme u nedjelju onemogućilo je sigurnu plovidbu teretnjaku koji je morao promijeniti rutu pa je krenuo prema Brisbaneu, prenosi Jutarnji List.

Kontejneri su osim medicinske opreme prevozili i kućanske aparate te građevinski materijal.

Australska Uprava za pomorsku sigurnost primila je izvješća da je more na plaže izbacilo zaštitne maske za lice na području između plaže Magenta i Ulaza, sjeverno od Sydneyja.

Riječ je o kutijama fleksibilnih materijala, kakve se obično koriste u sustavima grijanja i hlađenja, a pojavile su se u utorak u zaljevima Bondi i Long, rekao je izvršni direktor Pomorske uprave Novog Južnog Walesa.

Lokalni mještani odmah su izašli na plaže kako bi što prije očistili nakupljeni otpad. Zabrinuti su da bi velika količina plastike mogla naštetiti životu u moru.

Pročitala sam članak o brodu prošle noći. Nisam mogla spavati, navila sam budilicu i obećala sebi da ću otići do plaže i učiniti sve što mogu. Kada sam stigla na plažu Coogee, imala sam što vidjeti. Cijela lijeva strana bila je prekrivena zaštitnim maskama i paketima plastičnih kutija koje su bile zatvorene, ispirčala je Aliy Pott koji živi u Bondiju.

„Kupila sam zaštitne rukavice, došlo je još dvoje ljudi i pomogli su mi. Napunili smo nekoliko vreća za smeće. Bojim se da bi mogli biti ovako svaki dan, obzirom na broj kontejnera koji je pao u more“ – izjavila je te objavila fotografije na svom Facebooku.

Gradske vlasti na području od Sydneyja i Gosforda dobile su od pomorskih vlasti Novog Južnog Walesa savjete kako da zbrinjavaju pronađeni otpad s broda jer se predviđa da bi morske struje u idućim danima mogle nanijeti još paketa s kontejnera.

Također, ovih dana će australska Uprava za pomorski sigurnost odlučiti može li APL England biti sigurno dovezen do luke Brisbane.

Još 74 kontejnera su oštećena i srušena na palubu broda. Još šest kontejnera strši sa bočne strane broda kao i tri kontejnera s lučke strane broda.

„Čim brod pristane u luku provest ćemo istragu koja će se fokusirati na sigurnost broda. Ispitat će se je li teret utovaren u skladu s pravilima i mjerama sigurnosti i je li bilo kršenja regulacija o zaštiti okoliša“ – izjavio je glavni direktor operacija Allan Schwartz pri Upravi za pomorsku sigurnost.

Uskoro čarter letovi iz Ljubljane za Dubrovnik

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Zračna luka Ljubljana ovo će ljeto imati niz letova za Hrvatsku i Grčku.

Čarter letovi iz Ljubljane do Dubrovnika započet će 28. lipnja, a uslijedit će čarteri prema deset grčkih otoka, počevši od srpnja. Hrvatski Trade Air prethodno je objavio da će tijekom ljeta u Ljubljani imati bazu i očekuje se da će imati više operacija.

“Započela je utrka u uvjeravanju prijevoznika da što prije nastave letove. Rezultat će uvelike ovisiti o načinu na koji zemlje, uključujući Sloveniju, reagiraju na ponovno otvaranje granica i njihov strateški pristup pružanju potpore za promociju tržišta”, rekao je glavni menadžer Fraporta Slovenije Zmago Skobir.

Šteta zbog privrednog kriminala u Herceg Novom 601.917 eura

1

– U istom periodu, osim ovih najtežih krivičnih djela, koja spadaju u kategoriju djela protiv života i tijela, registrovano je i 11 krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata – teške krađe i krađe, dok je evidentirano i šest krivičnih djela u vezi sa zloupotrebama opojnim drogama – rekao je Banićević.

Ukupno je podnijeto šest krivičnih prijava vezano za krivična djela sa drogama i to: četiri krivične prijave zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i dvije prijave za krivično djelo omogućavanje uživanja droga.

– Pored aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela, preduzimamo i aktivnosti na smanjenju dostupnosti droga, pa je u prva četiri mjeseca protiv 13 lica podnijeto 13 prekršajnih prijava zbog posjedovanja manjih količina droga, odnosno njihovog konzumiranja na javnom mjestu – pojasnio je Banićević.

On je istakao da su u kratkom vremenskom periodu, u saradnji sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije i tužilaštvom, uspjeli da u potpunosti rasvijetle teško ubistvo na štetu Š.R.

– Osim za lica koja su učestvovala u izvršenju tog krivičnog djela, pribavljeni su i dokazi protiv drugih lica koja su kao pripadnici ove kriminalne organizacije učestvovala u ovom krivičnom djelu ili planirala vršenje drugih krivičnih djela ubistva, krijumčarenje i trgovina opojnim drogama, nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, te je i u odnosu na njih tužilaštvu podnijeta krivična prijava. Ovim smo spriječili i da se neka od tih krivičnih djela izvrše u narednom periodu. Iako statistički gledano imamo rast krivičnih djela u ovom periodu u odnosu na uporedni period prošle godine, prvenstveno zbog registrovanih krivičnih djela nastalih kršenjem mjera za sprečavanje širenja opasne zarazne bolesti, možemo zapravo reći da bilježimo pad krivičnih djela. To smanjenje je naročito evidentno u oblasti imovinskog kriminaliteta, gdje imamo smanjenje od 56,1 odsto, a čak 75 odsto kada su u pitanju krivična djela razbojništva u odnosu na isti period od prošle godine – kazao je Banićević.

Kontrola bezbjednosno interesantnih lica

Prioriteti u radu službenika policije Herceg Novi je rad na rasvjetljavanju teških krivičnih djela iz prethodnog perioda, suzbijanje ulične prodaje droge i otkrivanje koruptivnih krivičnih djela, kao i održavanje stabilnog javnog reda i mira.

– Ne manje je bitno i da će naši službenici sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije, kroz proaktivan pristup, nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na kontrolu bezbjednosno interesantnih lica i pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, u cilju suzbijanja i sprečavanja vršenja krivičnih djela od strane te kategorije lica – naglasio je Banićević.

Veći obim posla tokom virusa korona

Od momenta registrovanja koronavirusa u Crnoj Gori i donošenja mjera od strane Ministarstva zdravlja, kako je kazao Banićević, CB HN u skladu sa preporukama je preduzeo niz mjera i radnji za bezbjedno odvijanje radnih aktivnosti uz očuvanje zdravlja.

– U cilju kontrole sprovođenja privremenih mjera za sprječavanje virusa korona, policijski službenici imali su značajno angažovanje i povećan obim posla. Mjere su uticale i na smanjenje broja registrovanih slučajeva kriminalnih radnji, povećanje stepena bezbjednsoti u saobraćuju i održavanja stabilnog javnog reda i mira – poručio je Banićević.

Rade na rasvjetljavanju ubistva Nika i pokušaja ubistva Duška Roganovića

Na pitanje da li ima pomaka u istrazi o ubistvu Nika Roganovića i pokušaju ubistva Duška Roganovića, Banićević je kazao da se policijsko-tužilačke aktivnosti preduzimaju u saradnji sa drugim organizacionim cjelinama Uprave policije i nadležnim tužilaštvom.

– S obzirom na to da je predmet u radu, zbog daljeg nesametanog toga istrage nismo u mogućnosti da saopštimo više detalja – kazao je Banićević.

Dodao je da je CB, u saradnji sa nadležnim sektorima Uprave policije, u prethodnom periodu uložio maksimalan napor kako na sprečavanju, tako i na otkrivanju izvršilaca krivičnih djela iz oblasti teškog i organizovanog kriminala, što je, pored krivičnog procesuiranja određenog broja lica, uticalo i na stvaranje povoljnijeg bezbjednosnog ambijenta na našem području, te umnogom i otežalo kriminalne aktivnosti.

Slikar Luka Berberović: U umjetnosti nema laganja

Slikar  Luka Berberović iako u devetoj deceniji svakodnevno radi u ateljeu u njegovoj kući u Morinju. “Non finito” kaže umjetnik za veliki dio njegovih slika, a mi bi to mogli reći za njegov cjelokupni opus, jer smo uvjereni da slikar ima još nešto reći, iako on tvrdi da više nema inspiraciju kao nekada.  Umjetnikov svakodnevni ritual je sličan –  kafa kod sestre koja živi u komšiluku, onda dva sata rada u ateljeu, druženje sa porodicom, a naročito sa unucima…

“Moraš da radiš! Kada ne znaš šta ćeš,  ili nemaš platno, slikaj na papirnoj kesi, na tigli, zamuljaj malo gline i radi.   Tako sam uzeo da sada radim akvarele”, priča Luka u njegovom morinjskom domu. A motivi su bez obzira da li radi ulje, pastel ili akvarel uvijek iz Boke, bez obzira da li je riječ o prirodi, ljudima ili atmosferi.

“Ja  nisam mogao da slikam brazilijanske noći, već ono što je oko mene. To je ambijent koji mene inspiriše, mada ne volim tu riječ jer je otrcana. Na mojim slikama je bokeljski milje: more, ribari,  naranče, masline, čempres… Slika,  kao i sve ima akcente, ima toplo i hladno i svijetlo i tamno, ne ide samo jedno. Morate malo osoliti, to su analogije.Vrlo često kada slikam volim,  kao zapetu da naslikam  čempres , da zasladim sliku”, objašnjava Luka.  “Čovjek je zaokupljen svijetom oko njega – nije to njegovo faktografsko poimanje, već i misaono, emotivno i filozofsko”.

“Osjećam se lijepo dok slikam, a prestajem onog trenutka kada više nemam šta reći. Čovjek mora imati mjeru i znati kada treba da stane sa radom na jednoj slici. Treba ostaviti mogućnost da se slika (umjetničko djelo) nastavlja, domišljava,… Primjera radi ni Mikelanđelovi “Robovi” u kamenu, nisu završeni.  Sa Batom (Pravilovićem) koji je bio vrstan slikar, često sam se sukobljavao, jer je on htio  da dođe do perfekcije,  a to niko ne može.

Slika mora sama da priča

Luka Berberović – foto S.K.

“U umjetnosti laganja nema, ako to možemo da sprovedemo,  onda smo nešto i napravili.  Vrlo sam zadovoljan time što sam uradio, koliko je da  je – moje je! A volim da slikam”, ističe Luka.

“Slika mora sama da” priča”, ako ne kazuje ništa,  ona onda ja džaba pričam. Čovjek koji treba da objašnjava šta je umjetnik htio da kaže, bolje da ćuti. Šta ja mogu više reći,  nego li vi da vidite? A i uvijek će neko objektivnije da kaže o meni, nego ja sam. Čini mi se da je (Dragoš) Kalajić (slikar i pisac) , kazao “govor držite, gdje je tu slika?”

“Sjećam se kratkog filma koji govori o vajaru koji je svoje djelo poslao na jednu prestižnu izložbu. Istovremeno je  kamenorezac mlinaru poslao vodenički točak.  Kako to ponekada biva, djela su zamijenjena i vodenički kamen je stigao na izložbu i o njemu  su raspredane priče i izrečene brojne pohvale. Istovremeno se milinar našao u čudu, jer nije znao šta će sa vajarevim djelom, jer nije mogao mljeti kukuruz … Treba biti iskren. Ljudi ponekada rade neke stvari iz nemoći ali su dovoljno pametni da to promovišu kao nešto važno. Toga je danas puno. Tako su se desila i bijenala, tu se svašta radilo a ja mislim da je to degradacija u umjetnosti. Može svašta da prođe, ima ludih koliko hoćete, nisu svi pametni. Ali još ima ljudi koji rade kako treba”, uvjeren je Luka.

Slikarstvo i muzika

Luka u čijoj su kući i klavir i gitara, svi se slažu, imao je talenat za muziku. Prekrasnim tenorom do unazad nekoliko godina znao je zapjevati u društvu i taknuti mnoga srca. Kaže da je postojala i kratka dilema, odabrati muziku ili slikarstvo. Opredijelio se za slikarstvo, ali je muzika stalno prisutna u njegovom životu i u njegovom djelu   Ako sa samo jedne slike čujete muziku ona je završila svoju priču.

Lukina slika kao inspiracija

Poznata je Lukina slika Čovjek sa foteljom. Nekoliko godina po nastanku te slike, neko od prijatelja mu je dao članak u kome je novinar napisao tekst  o “Čovjeku fotelja” , kritikujući karijeriste ondašnjeg društva. Po njegovom, priznanju inspiracija mu je bila Lukina slika. “To mi je najveći kompliment, kada moja slika nekog nadahne”.

Luka Berberović – foto S.K.

Izložbe

Luka kaže da najviše voli da izlaže u Novom. ”Nisam agresivan, ne  nastupam pompezno, ali volim da se poštuju neka pravila, neki red. Dešavalo mu se, kao u Galeriji “Josip Bepo Benković” da na mojoj izložbi u prvi plan budu istaknuti neki arhivski dokumenti. Ili kada za njegovu izložbu u Modernoj galeriji u Budvi nije dobio ni katalog ni poziv na otvaranje.

“Nije u pitanju sujeta već poštovanje čovjeka, moraju se znati pravila, bar sam ja  tako vaspitan”.

Hercegnovska Umjetnička škola danas je mogla da ima evropski značaj

Luka Berberović bio je đak, a kasnije i profesor u  hercegnovskoj Umjetničkoj školi  u kojoj su učili poznati i priznati umjetnici iz Crne Gore.Stariji Novljani pamte kako je Luka dovodio njegove đake na Belavistu da tamo slikaju, što je tada izazivao znatiželju mještana, a posebno djece.

“Uvijek ostaje žal za tom školom, a žao mi je i što su se  Novljani na neki način pasivno odnosili prema odluci da se škola zatvori. Danas bi ona vjerovatno bila Evropska škola. Još tada je bilo ideja da se pozivaju umjetnici iz raznih zemalja – stručnjaci u pojedinim tehnikama,  što se vjerovatno u svijetu praktikuje, i da njihovo znanje prenose našim đacima”

“To je bilo vrijeme slobode, završen je rat, i bilo je mnogo entuzijazma. U Novi su stigli  Milunović, Lubarda, Veliša Leković..kasnije, Bato( Pravilović) , Vojo (Stanić) i atmosfera i taj svijet bili su specifični, koji se ne mogu prepričati. Škola nije bila klasična, poput gimnazije, bio je to  širok i ljubak svijet. Ti dječaci koji su bili polugladni i jadno obučeni, ti slatki mangupi, vedri i duhoviti,  radili su sa pjesmom  i muku pretvarali u bajku.  Bio je to svijet koji je malo ko razumio u to vrijeme.

Dado nikada nije pomenuo Akademiju, ali Umjetničku školu jeste. On je za mene genije, mogao je šta je htio. Vrlo skroman čovjek koji je bolovao i mučio se, i iza njegovih djela stoji ogroman rad. Bogatstvo ideja kompozicija, boja, muzike i književnosti. Naši đaci su voljeli i glumu i znali praviti nevine škerce. Među njima je bio i Živko Nikolić- naš Felini.  Govorim o toj školi sa nostalgijom i pomalo  tužno,  ali se to vrijeme i atmosfera  više ne mogu povratiti”.

Luka Berberović – foto S.K.

Bokeljski slikar Mediterana

Luka Berberović je rođen u Morinju 1934. godine. Akademiju za primenjenu umetnost, odsjek slikarstvo, završio je u Beogradu 1958. godine.

Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1960. godine.

Dugi niz godina bavio se pedagoškim radom: bio je profesor u Umjetničkoj školi u Herceg Novom od 1959-1966. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću – odsjek slikarstvo, predavao je kao profesor od 1969-1987. godine.

Imao je preko četrdeset samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je prestižnih nagrada za likovno stvaralaštvo: 1969. Godine nagrade Hercegnovskog zimskog salona a  1979. nagrade Cetinjskog salona jugoslovenske umjetnosti „13. Novembar“.

/S.Kosić/

MFK Perast – Priče o moru: Rukama ruke pružimo

2
Lirica-5

Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, Međunarodni festival klapa Perast  priređuje serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.

PRILOG br.11 je izvod iz Lirice br.5.

Prilog nosi naslov PRIČE O MORU. Tekstovi su inspirisani slavnim pomorstvom Boke ali i poetskim nadahnućima odabranih pjesnika od 18.v. pa do savremenih.

Priče o Perastu, Vicku Bujoviću, kapetanu Marku Martinoviću, admiralu Matiji Zmajeviću, čuvenom Ivu Vizinu sa Prčanja, Budvi, Paštrovićima, Herceg Novom, Dobroti, Kotoru… uvijek su vezane za more i kulturno bogatstvo koje su vjekovima gradili pomorci.

KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE PRILOG
BR. 11. PRIČE O MORU X DIO – RUKAMA RUKE PRUŽIMO

Perast- foto Boka News

Nestabilno vrijeme do 10. juna

1
Dobrota- foto Zoran Nikolić

U Crnoj Gori sutra će biti promjenljivo oblačno, povremeno i mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a više uslova za padavine biće u popodnevnim satima.

Vjetar će, kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju,  biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 22 stepena.

Od utorka nas očekuje postepeni porast tempetarura, naročito od 3. do 5. juna.

Ipak u prvoj dekadi juna, očekuju nas promjenljive vremenske prilike. Tokom dana biće većih sunčanih perioda, a popodne kiša.

Svakodnevno u popodnevnim satima u kontinentalnim i sjevernim predjelima biće kratkotrajne kiše, najvljuju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju

Njemački pijanist Igor Levit svirat će 20 sati da istakne teškoće umjetnika

0
Pianist Igor Levit

Njemački pijanist Igor Levit namjerava odsvirati glazbeno djelo koje traje 20 sati kako bi podigao svijest o teškoćama umjetnika u jeku pandemije koronavirusa.

Levit će u subotu svirati “Vexations” Erika Satieja, jedno od najduljih djela u povijesti glazbe, koje se sastoji od nekoliko nota odsviranih 840 puta.

“Ova su vremena okrutna za umjetnike – fizički, mentalno i emocionalno. Zato ovo djelo djeluje tako dobro, mislim da podiže svijest o onome što prolazimo”, rekao je 33-godišnji pijanist.

Levitov koncert počinje u 14:00 (1200 GMT), a očekuje se da završi u nedjelju u podne. Emitirat će se iz studija u Berlinu putem nekoliko kanala društvenih medija, uključujući glazbenikov Instagram i Twitter.

Satiejevo djelo (1866.-1925.) je “poput tihog vriska” u svojoj monotoniji, rekao je Levit.

“Umjetnicima je pozornica potrebna. Trenutna situacija je iznimno teška, to se odnosi i na mene”, rekao je.

“S obzirom na ograničenja kulturnih događaja, izgledi su mračni”, rekao je umjetnik.

Levit je ocijenio da će se zbog pandemije društvo još dublje podijeliti na dobitnike i gubitnike.

“Mi umjetnici sada moramo obaviti posao, ne samo zahtijevati važnost, već je stvoriti, a ne slediti se od straha”, naglasio je. Novi koronavirus također je prilika da se stvori nešto novo.

Levit je rekao da ne zna hoće li napraviti stanku. “Nemam plan. Nikad nisam svirao glasovir dulje od dva i pol sata, a sada me čeka 20-21 sat sviranja”.

Nude luke za raspremu kruzera, da se barem nešto zaradi od propale nautičke sezone

Bijela foto – S.L. – Samo u Bijeloj može se smjestiti 7-8 kruzera

Crnogorske pomorske vlasti spremne su da izađu u susret eventualnom interesovanju vlasnika kruzera da u našim lukama smjeste dio tih brodova, dok su oni u raspremi i van redovne komercijalne upotrebe zbog pandemije koronavirusa.

Covid-19 razorno je djelovao na svjetsku kruzing industriju i skoro cijela flota je stavjena van upotrebe, pa kompanije traže mjesta gdje će svoje brodove na kojima je tzv. skeleton crew (minimalni broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu broda) do završetka krize, vezati ili usidriti i tako staviti u raspremu. Budući da ovog ljeta gotovo izvjesno neće biti ništa od nautičko-turističke sezone, u dijelu Miniustarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, preduzeli su korake da makar operaterima naših luka omoguće da u njih, ako za to nađu komercijalni interes, mogu primiti kruzere koji su u raspremi. Na taj način operateri luka, ali i niz drugih privrednih subjekata bi makar nešto zaradili naplaćujući vez brodu, usluge snabdijevanja vodom, gorivom, hranom i ostalim potrepštinama, naplatom trzv. svjetlarine i ostalog. Za eventualni prijem kruzera koji su u tzv. lay up statusu (raspremi), postoje značajni neiskorišćeni kapaciteti, prvenstveno u brodogradilišnoj luci Bijela gdje se može istovremeno vezati najmanje 6 do 8 velikih kruzera, ali i u Zelenici, Risnu, Baru…

Zavisno od toga da li je u tzv. hot ili prologned lay up statusu (raspremi na kraći ili produženi rok trajanja) odnosno od toga koliki je broj članova posade zadržan na brodu, operativni troškovi za vlasnika samo jednog velikog kruzera, kreću se od 1 do 3 miliona dolara mjesečno. Od toga su najveći trošak plate posade, ali nije zanemarljiv ni ostatak izdvajanja koja završavaju u džepovima operatera luka, privrede i indirektno, budžetima država u kojima se raspremljeni brod nalazi. Trenutno je oko 97% svjetske kruzer flote u raspremi, od čega se u evropskim lukama sada nalazi skoro stotinu brodova, pri čemu je više od polovine njih zaustavljeno u raznim lukama na Mediteranu.

Kruzer u Kotoru

Stim u vezi, iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) obavijestili su sve zainteresovane strane  – vlasnike putničkih brodova, kruzer kompanije, pomorske agente i luke Crne Gore da postoji i mogućnost boravka putničkog broda-kruzera u nekoj od naših luka, pri čemu se prethodno podnosi zahtjev MSP-u da odobri takav eventualni dolazak broda.

Pored osnovnih podataka o brodu, njegovim tehničkim karakteristikama i poziciji na kojoj se on trenutno nalazi i pravcu kretanja, u zahtjevu se dostavljaju i detaljne informacije o broju članova posade ili eventualno putnika ako ih ima, a koji će biti na brodu u vrijeme njegovog uplovljavanja u crnogorsku luku, njihovom zdravstvenom stanju, te niz drugih podataka vezanih za medicinskke i kapacitete za održavanje hidgijene na brodu odnosno rezultatima eventualnih testiranja posade na Covid-19.

Uz to, zainteresovani moraju dostaviti i podatke da li i u kom vremenskom periodu nakon doplovljenja broda u neku od naših luka, na njemu treba obaviti smjenu posade i koji je to broj članova posade koje traba zamijneniti. Kao uslov za dobijanje dozvole za uplovljenje kruzeta u neku od naših luka, brodarska kompanija i zapovjednik broda dužni su MSP-u dostaviti i pod krivičnom odgovornošću popunjenu posebnu Izjavu sa deset alineja sa podacima o broju i zdravstvenom stanju posade i eventualnih putnika te potvrdom da oni  prihvataju obavezu ostanka na brodu u karantinu u vremenu od 14 dana od dana njegovog prispjeća u neku od naših luka. Nakon istaka tog roka oni koji budu željeli da sa broda izađu na obalu moraće prvo biti testirani na Covid 19 o vlastitom, ili trošku kompanije. Po dobijanju negativnog rezultata na testu, njima će biti omogućeno da se iskrcaju sa broda i provedu dan u gradu u luci gdje je brod vezan, ali „bez noćnog zadržavanja“.

Kotorski bazen će biti u funkciji od 15. avgusta – ostaje zastarela tehnologija za zagrijavanje, bez solarnih panela…

3
Kotorski bazen rekonstrukcija – foto Boka News

„Kotorski bazen “Nikša”Bućin” će biti stavljen u funkciju do 15. avgusta. Narednih desetak dana očekujemo dolazak stakala kako bi mogli zatvoriti sjevrnu stranu bazena nakon čega se skida skela i kreću zanatski radovi, podno grijanje i postavljanje pločica u samom bazenu“ – kazao je za Boka News Željko Aprcović predjsednik Opštine Kotor.

Na naše pitanje zašto nije korištena zelena energija, prije svega solarna energija za grijanje bazena već zatarjela i skupa tehnologija iz prošlog vijeka, Aprcović je kazao:

“Na to pitanje vam ne mogu odgovoriti. Savršeno se slažem sa vama da izvori obnovljive energije takozvana zelena energija pogotovo u mediteranskom gradu kakav je  Kotor treba da bude puno više valorizovana. Projektno tehničku dokumentaciju nisam gledao ali znam da će dio grijanja bazena i zagrijavanja vode koje je veoma skupo ići na tečna goriva a dio na struju. Bilo je logično kada se radi rekonstrukcija ovakvog objekta u vrijednosti od 4,5 miliona eura da bude korištena i energija iz obnovljivih izvora.

Na ovaj projekta rekonstrukcije kotorskog bazena ne možemo više uticati i ostaće kako je projektant utvrdio prilikom izrade projektno tehničke dokumentacije.

Željko Aprcović – foto Boka News

U narednom periodu svaki od objekata od javnog interesa kakva će sutra biti Sportska dvorana u Škljarima morati će koristiti alternativne izvore energije, kako bi smanjili troškove održavanja“ – kaže Aprcović.

Kako nezvanično saznajemo nakon rekonstrukcije kotorski bazen će biti 20 centimetara plići, kakva su vaša saznanja?

„Nisam upoznat sa tim, znam da se prilikom koncipiranja projektno tehničke dokumentacije vodilo računa da bazen mora imati propisanu dubinu. Tek nakon provjere tih navoda mogao bi odgovoriti na vaše pitanje“ – kazao je Aprcović.

Osim rekonstukcije planirano je uređenjem terena i zelenih površina oko bazena.

Inače, zatvoreni bazen u Kotoru nije u funkciji više od tri godine, tačnije od 21. marta 2017. godine, kada su startovali radovi na sanaciji ovog sportskog objekta, sa tada objavljenim rokom od 120 radnih dana. Međutim, bazen je do danas van funkcije.

Projektantska procjena radova na bazenu, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova Crne Gore iznosi 4,5 miliona eura. Bazen „Nikša Bućin” otvoren je 1984. godine, a sagrađen je solidarnošću građana Kotora.