Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se u okviru projekta Zimska bajka u Tivtu 2020. održati pet Novogodišnjih bazara.
Pomenuti bazari biće organizovani od strane NVO „Harlekin” svake nedjelje u mjesecu decembru na Rivi Pine sa početkom u 11 sati.
Prvi u nizu će se održati već u nedjelju, 1. decembra, a naredni slijede 8, 15, 22. i 28. decembra. Posjetioci će biti u prilici da uživaju u bogatoj ponudi ručno rađenih suvenira, ukrasa i raznoraznih tematskih rukotvorina, koji će se naći na okićenim štandovima duž šetališta Pine.
Mještani Donje Lastve – jednog od većih naselja na Tivatskoj rivijeri koje je ostalo nepokrivemo kanalizacionom mrežom, na početak izgradnje sistema za sakupljanje i odvod otpadnih voda moraće da sačekaju barem do druge polovine 2021.godine.
Potvrdili su to čelnici Opštine Tivat prije dva dana na centralnom okruglom stolu posvećenom nacrtu budžeta Opštine za narednu godinu, a u kojem nema ni centa za nastavak izgradnje kanalizacione mreže u tom naselju.
Donja Lastva je jedan od turistički najatraktivnijih djelova Tivta, a sve ovdašnje kuće i stambene zgrade imaju samo sepričke jame kao soluciju za odvođenje odtpadnih voda, koje se nerijetko i kroz kanale atmosferske kanalizacije, izlivaju direktno u more pred lastovskom rivom i plažama. Zbog toga mještani već duže vrijeme traže da se u tom dijelu Tivta napravi adekvatna kanalizaciona mreža, u čemu su čak jednom prilikom zaprijetili i organizovanjem protesta. Gradska DPS-SD-HGI uprava Lastovljanima već godinama obećava kanalizaciju, a izgradnja mreže za odvođenje otpandih voda u tom naselju nabrojana je kao jedan od kako je navedeno, „dostižnih i realnih ciljeva” u izbornom programu sa kojim je DPS na posljednjim lokalnim izborima u aprilu 2016. zadobio većinsko povjerenje Tivćana.
“Kanalizacija u Donjoj Lastvi će se finansirati kreditom preko KFW banke. Prvo će se odraditi projekat naredne godine, a u drugoj polovini 2021. godine krenuće se u njenu izgradnju“.- kazao je v.d. direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Bogdan Čučković (DPS) građanima koji su opštinare pitali zašto u budžetu za narendu godinu nema planiranih ulaganja u gradnju kanalizacije u tom naselju.
Na insistiranje učesnika okruglog stola, Čučković je precizirao da osim za dio primarnog kolektora u visočijim djelovima tog naselja, Opština uopšte nema adekvatan projekat kanalizacione mreže za Lastvu, iako njeni čelnici mještane već godinama ubjeđuju da “samo što nisu” krenuli da realizuju ovu investiciju.
Lokalna uprava Tivta je krajem oktobra 2017., nakon što su Lastvljani čak pisali i peticiju zahtijevajući da im se riješe višedecenijski problemi sa otpadnim vodama, počela da gradi tek jedan dio primarnog kanalizacionog kolektora u tom naselju. Izgradnju tog dijela kolektora vrijednu oko 160 hiljada eura tada je započela podgorička firma Civil Engineer koja na trasi od Cacova do Gornjeg Seljanova iznad Šoping centra, trebala da sagradi 1.300 metara dugi primarni kolektor sa 40 šahti. Kada su radovi počeli, iz lokalne uprave je najavljivano da će posao, ukoliko vrijeme posluži graditelje, biti završeni do kraja novembra 2017., ali se to nije desilo ni do danas, čak dvije godine nakon isteka obećanog roka. Iz Opštine su se pravdali poblemima sa velikim iskopima u teškom terenu, podzemnim vodama i neriješenim imovinskim pitanjima, ali do danas nisu dali suvislo objašnjenje kako ni dvije godine nakon početka radova, dio primarnog kanalizacionog kolektora koji će inače, prihvatiti samo djelić otpadnih voda sa područja Donje Lastve, ni izbliza nije završen.
Inače, prema rsnijim izjavama tivatskih čelnika, ukupni troškovi za izgradnju primarne i sekundarne kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi procjenjivani su na oko 1,2 miliona eura. Opština tek sada, pred početak 2020.godine u kojoj će u martu biti održani redovni lokalni izbori, potvrđuje da će za tu investiciju morati da uzme kredit kod njemačke KfW banke, iako je u međuvremenu Porto Montenegro gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) častio sa čak 5,6 miliona eura opštinksog novca, opraštajuči mu dug za komunalije, te da tek sada predstoji izrada projekta lastovske kanalizacije, a radovi bi u najboljem slučaju mogli da počnu tek u drugoj polovini 2021.
Opštinski odbor Građanskog pokreta URA u Kotoru odlučio je da u ime solidarnosti sa albanskim narodom kojeg je zadesio razorni zemljotres opredijeli sredstva od 1.000 EUR pomoći.
Oni su podsjetili da je obaveza svih da u trenucima tragedija stanu uz susjedski narod i pošalju poruku solidarnosti, humanosti i prijateljstva.
„Ovom prilikom podsjećamo se i nemilih slika iz 1979. godine sa crnogorskog primorja i razornog zemljotresa. To je slika koja opominje i govori da moramo biti solidarni i pomoći drugima u nevolji“, istakli su iz kotorske URE.
Zaključili su da je ovo tek simbolični gest povodom tragedije koja je zadesila građane Albanije.
Predstavnici kompanija koji obavljaju djelatnost ronilačkog turizma u Istri, okupili su se u HGK – Županijskoj komori Pula gdje održana sjednica Strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula na kojoj se raspravljalo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni.
Istra je sve zanimljivija destinacija za goste ronilačkog turizma, a to najbolje govore konkretne brojke od 200.000 noćenja, ne računajući pritom dnevne posjete, koje su ostvarili turisti čiji je osnovni motiv dolaska u destinaciju upravo ronjenje.
Turistička sezona u ronilačkim centrima traje gotovo polovicu godine, a brojni su i centri koji rade tijekom cijele godine. Turističko ronjenje snažan je motivator dolaska za goste koji preferiraju posebne oblike turizma, pa su i ronilački centri prepoznati kao važan dionik u razvoju turizma Istarske županije.
“Stoga je važna suradnja s lokalnom zajednicom i umrežavanje s drugim pružateljima usluga u turizmu u cilju stvaranja što kvalitetnije destinacijske usluge koja može zadovoljiti potrebe gostiju u svim segmentima boravka u destinaciji” ističe Marko Srečec, predsjednik Strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula.
U 2019. godini na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture ishodovana su dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru u područjima gdje se nalaze kulturna dobra. Ronilački centri istaknuli su kako su zadovoljni suradnjom s Ministarstvom kulture, naglašavajući obostrani interes u maksimalnom očuvanju podvodne kulturne baštine Jadrana.
“Ronilački centri su važan čimbenik u očuvanju podmorja i ekologije – nakon ronjenja, ronioci gotovo uvijek donose otpad koji su prikupili u podmorju” zaključio je Srečec.
Podmorja istarskog poluotoka čine bogatstvo raznolikog i očuvanog biljnog i životinjskog svijeta, ali i atraktivnih podvodnih zidova i grebena, spilja i olupina brodova.
U organizaciji ronilačkih centara širom Istre održavaju se tečajevi ronjenja (Cmas, paDI, NITROX, apNEa) koji vode goste na atraktivne podmorske lokacije. Također, kod njih se može iznajmiti kvalitetnu i provjerenu opremu ili servisirati vlastitu. A važno je za istaknuti kako veću sigurnost pri ronjenju omogućava i blizina hiperbarične komore koja se nalazi u Puli.
Iz strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula ističu kako u narednoj godini Strukovna grupa, među ostalim, planira organizirati gostujuća predavanja na fakultetima i u srednjim školama u cilju promocije zanimanja u ronilačkom turizmu te predstavljanja aktivnosti što većem broju potencijalno zainteresiranih mladih ljudi koji bi svoje buduće zaposlenje mogli pronaći upravo u ronilačkim centrima.
Za promociju ronilačkog turizma TZ Istarske županije je još 2012. godine izdala brošuru na pet jezika s lokacijama za ronjenje i kratkim opisom svih lokacija.
Pametni telefoni imaju novu namjenu na brodovima – osiguravaju trijezne članove posade. Japanska je kompanija Kawasaki Kisen Kaisha (K Line) provođenje svoje stroge politike o alkoholu olakšala korištenjem testera za alkohol povezanog s pametnim telefonom.
Sustav koji je razvila tehnološka tvrtka Pai-R implementira se u cijeloj floti K Line-a.
Detektor alkohola povezuje se s pametnim telefonom te se pokreće aplikacija. Pomorci tada, slično kao i kod policijskog testiranja na alkohol, pušu u uređaj za testiranje.
Pametni telefon pritom fotografira osobu a fotografija se zajedno s rezultatom testa šalje u cloud. Dobiveni se podaci spremaju na serveru a njima mogu pristupiti ovlaštene osobe s brodova i iz ureda na kopnu.
U slučaju pozitivnog testa na alkohol, aplikacija generira e- poštu koja se zatim u realnom vremenu šalje nadređenima.
Evropska komisija u srijedu je objavila da je podnijela tužbu protiv Danske zato što domaćim kompanijama nije zabranila proizvodnju i izvoz izvan Europske unije sira s nazivom feta’, koji je oznakom porijekla rezerviran za sir proizveden u Grčkoj.
Komisija je pokrenula postupak protiv Danske u siječnju prošle godine službenim prigovorom, u kojem je od vlade zatražila da poduzmu potrebne mjere kako bi se takva praksa prekinula.
Danska to nije učinila i EK je danas uputila taj slučaj Sudu pravde Evropske unije.
U Bruxellesu ističu da je time izravno prekršena zaštita koju pruža zaštićena oznake izvornosti (PDO). ‘Feta’ je dobila tu oznaku 2002. godine, čime je utvrđeno da se može proizvoditi samo u Grčkoj prema određenim proizvodnim specifikacijama.
Danski prekršaj vjerojatno će omesti i aktualne pregovore EU-a i trećih zemalja o sklapanju bilateralnih sporazuma koji osiguravaju zaštitu europskih proizvoda s tom oznakom i promociju kvalitetnih europskih proizvoda izvan EU-a, stoji u priopćenju Komisije.
Dvočlana ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivat koja se juče u sklopu crnogorskog USAR tima uputila u Albaniju da pomogne u prevazilaženju posljedica katastrofalnih zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, već danas se uključila u akcije pretrage ruševina i potrage za eventualno zatrpanim ljudima u njima.
Prema zadnjim informacijama, tivatski vatrogasci sa svojim tehničkim vozilom i devetoro spasilaca vrše rašćišćavanje ruševina hotela “Miramare” u Draču.
SZP Tivat u Draču
Tivatski vatrogasci Ilija Marović i Marko Živić su sertifikovani za spašavanje iz ruševina, a dio su Specijalnog tima za spašavanje koji je naša država poslala kao ispomoć Albaniji. Oni su smješteni u kasarni blizu Tirane.
U toj akciji oni su angažovani zajedno sa pripadnicima Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.
Drugo, dopunjeno i propiremo izdanje reprezentativne monografije „Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, autora Radojice Raša Pavićevića, predstavljeno je sinoć u Tivtu, na književnoj večeri u JU Muzej i galerija.
Promocija Pavičevićeve knjige priređena je u sklopu manifestacije „Novembarski dani“ kojom se obilježava Dan Opštine Tivat.
Na preko 600 stranica, drugo izdanje „Werka“ kojeg je Pavičević provobitno objavio 2012. godine, donosi detaljne tekstove o kompkesnom sistemu tzv pojasne tvrđave koji je Austro-Ugarska u Boki i njenoj okolini izgradila od polovine 19.vijeka do prve decenije 20.stoljeća, kako bi od napada sa mora i kopna osigurala svoju, u operativnom smislu najznačajniju pomorsku bazu i ratnu luku. Tu je i obije originalnih starih dokumenata, starih i forografija iz aktuelnog vremena, tabela, ilustracija i crteža koji, uz nezaobilazan dio posvećen istorijskim okolnostima u kojima je nastajala Primorska tvrđava Boka Kotorska kako se ovaj sistem zvanično zvao, daju do sada najopširniji i najdetaljniji uvid u ovom impozantmo graditeljsko nasljeđe i kulturnu baštinu koja je značajna ne samo za Crnu Goru, već i više država centralne i istočne Evrope koje su nekada činile Austro-Ugarsku Carevinu.
Penzionisani potpukovnik Vojske Jugoslavije i pasionirani planinar i ljubitelj kultunog nasljeđa, Radojica Rašo-Pavićević, godinama se bavi istraživanjem ovog kompleksnog sistema tvrđava, forova, artiljerijskih i torpednih baterija, kasarni,logora, osmatračnica, signalnih stanica i ostalih sadržaja striktno borbene namjene u Primorskoj tvrđavi Boka, ali i svim ostalim brojnim logističkim njenim segmentima počev od vojnih bolnica, aerodroma, remontnog zavoda, trgovačke luke, željeznice, magacina, pekara, radionica, skladišta, stambenih objekata, do sportskih terena i čak vojnih grobalja.
O knjizi su, u prepunoj tivatskoj galeriji, osim autora, govorili Dubravka Nikčević, sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, Jovan Nikitović iz „Nove Pobjede“ koja je izdavač ovog djela, kao i arhitekta i urbanista iz Herceg Novog, Boris Ilijanić.
Werk u Tivtu
„Kad uzmete ovo dopunjeno izdanje koje ima jedno šest kilograma, onda shvatite da je ovo jedna studija iza koje stoji autor sa velikim radom, entuzijazmom i strašću. Iza tako velikog rada uvijek se javljaju multidisciplinarne priče. Svako ovdje može ovdje naći nešto što mu je interesantno. Mi prepotentno mislimo da civilizacija počinje od nas. Kad listate ovu knjigu vi vidite da je ona pokazatelj gdje možete naći znanje koje je nekada bilo na ovim prostorima, ili u jednoj epohi“ – kazao je Boris Ilijanić.
On je istakao da je Austro-Ugarska u čijem je sastavu Boka neprekidno bila od 1814. do 1918.godine, na ovaj prostor donijela značajan tehnološki, naučni i opštecivilizacijski iskorak, razvila prve modern industrije u Boki, unapredila nivo obrazovanja i sposobnosti lokalnog stanovništva, doprinijela demografskom obogaćivanju ovog kraja i uvela u njega prvu modernu saobraćajnu i drugu infratsrukturu. Istakao je da Austro-Ugarska nije ovdje izrađivala samo ratnu bazu, već i čitav niz civilnih objekata i opšte infrastukture od koje su mnogi segmenti i dan-dana su upotrebi. Ta njihova ondašnja ulaganja u Boku, mjere se današnjom protivvrijednošću od više od dvije milijarde eura. Ilijanić je posebno naglasio vrhunsku preciznost i tačnost austrougarskog katastra te veliko uvažavanje koje su urbanisti i inženjeri moćne bečke carevine pokazivali prema prirodnim karakteristikama terena na kojem su planirali i gradili razne objekte, kao i za to vrijeme moderne, vrhunske tehnologije graditeljstva koju su upotrebljavali.
“Velika Austro-Ugarska monarhija nije imala strah od male Crne Gore na njenim krajnim južnim granicama, već strah od interesa velikih sila koje su imale aspiracije ka Boki kao vanredno vrijednom i značajnom prostoru. Zato je i pravila sistem ovaj impozantnih utvrđenja. Austro-Ugarska je u Boki i njenom zaleđu razvila odbrambeni sistem koji je bio jedan od četiri najvećih u cijeloj monarhiji. U ovom radu ja sam obradio nekih 130 borbenih objekata. Sve to je jedna tvrđava i svaki taj segment, filigranski precizno uklopljen u prostor i “posložen” po svim pravilima vojne struke i nauke, činio je nezaobilazan i bitan dio cijelog sistema. Ja to često poredim sa satom u kojem svaki, pa i najmanji djelić mehanizma funkcioniše da bi cio sistem funkcionisao i ostvario ono što mu je osnovna namjena. Vrlo bitan dio tog velikog sistema je utvrđeni Tivat, da svojih šest vahauza, nekoliko forova, kasaranama i pomorskim Arsenalom. Ove utvrde i ništa manje značaja obilna infrastruktutra, čine cjelovit i izuzetno funkcionalan i skup sistem, respektabilan i dan-danas. Ali, danas on kao slojevita baština vojnog nasljeđa je i mogućnost za neke ljepše i vrijednije stvari u vremenu koje dolazi. Spoznajom da uvažavanje i miješanje kultura i civilizacijskih dostignuća čini čovjeka boljim i vrijednijim, ja se lično osjećam bogatijim nakon istraživanja i rada na ovog knjizi“ – rekao je autor, Radojica Pavićević.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je u Sarajevu bogat petodnevni novogodišnji program koji će se održati na gradskom trgu. Budva je već dvije decenije prepoznata kao regionalni centar novogodišnjih dešavanja, a to svakako namjerava i da ostane.
Veliko zadovoljstvo što je dio novogodišnjeg programa u Budvi nije krio ni Hari Varešanović koji je tokom press konferencije podijelio svoje utiske s novinarima i prisutnim gostima.
“Ja sam muzički rođen u Crnoj Gori 1985. godine i tamo kad odem, osjećam se kao kod kuće“, izjavio je Hari. „Ovo će biti moj dvadeseti nastup tamo i vrhunac moje 30-godišnje karijere“, s ponosom je dodao slavni sarajevski pjevač. Upitan šta misli o turističkoj ponudi Crne Gore, rekao je: „Možemo da učimo od komšija! Divna je konekcija između nas, Bosanaca i Hercegovaca i Crnogoraca.“
Promocija 2020.
Građani Bosne i Hercegovine pozvani su da osjete čarobni budvanski duh i uživaju u različitim žanrovima muzičkih programa. Turistička organizacija opštine Budva mislila je na sve, pa je tako osigurala i brojne aktivnosti za najmlađe te sada već tradicionalni koncert klasične muzike.
Osim Budve, novinarima i turističkim radnicima iz Bosne i Hercegovine, novogodišnji program na otvorenim gradskim trgovima promovisali su i predstavnici Bara, Tivta, Kotora i Herceg Novog, kao i hotel „Splendid“ poznate kompanije „Montenegro stars hotels group“. Poznati izvođači koji će nastupati u ovim gradovima sigurno će zadovoljiti i ukuse najzahtjevnijih poznavalaca muzike.
NOVOGODIŠNJI PROGRAM NA TRGU
Budva 2020
Još jednom da podsjetimo da će program na trgu početi u subotu, 28. decembra, kada će nastupiti trebinjski rok sastav “Krugovi u žitu”, „Akademia“ i “Katapult“ iz Bara i kultni hrvatski rock sastav „Psihomodo pop“.
U nedjelju, 29. decembra u podne će koncert održati poznata džez pjevačica iz Srbije – Lena Kovačević, dok će se u noćnim satima predstaviti Gradska muzika Budve, budvanski bend “Refugie Jesus & Apostols” i hrvatski rock muzičar Neno Belan s bendom.
U ponedjeljak 30. decembra održaće se podnevni koncert crnogorskog gudačkog kvarteta „Lords of the Strings “, čiji članovi su ujedno i muzičari crnogorskog simfonijskog orkestra. Istu noć nas očekuje veče elektronske muzike koje će “otvoriti” budvanski DJ-evi Stevan Mandić i John K, a potom će nastupiti svjetski poznati turski DJ – Mahmut Orhan i francuski DJ duo „Offenbach “.
Poslednjeg dana ove godine, 31. decembra u dnevnim satima će biti organizovan program za najmlađe, dok će uveče nastupiti crnogorski sastav „The Grupa“, poznata pop pjevačica Nevena Božović i regionalna zvijezda – Zdravko Čolić.
U srijedu, 1. januara od 14 sati planiran je koncert klasične muzike u okviru kojeg će nastupiti renomirana crnogorska operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asja Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac. Soliste će i ove godine pratiti Mediteranski revijski orkestar pod dirigentskom palicom Radovana Papovića, a na flauti će svirati i budvanka Ksenija Franeta.
U večernjim satima će na Trgu prvo zapjevati klapa “Assa Voce” iz Podgorice, onda ćemo se podsjetiti poznatih hitova grupe “Hari Mata Hari” , nakon kojih će nastupiti zvijezda narodne muzike – Svetlana Ceca Ražnatović.
U Kotoru je počelo kićenje Starog grada za nastupajuće božićne i novogodišnje praznike.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, DOO Komunalnog Kotor, kao i zaposlenih u kotorskoj Opštini ukrašavaju grad.
Kićenje Kotora
Ove godine opština Kotor će biti ukrašena malo drugačije i fokus neće biti samo i isključivo na Stari grad. Dužna pažnja je data i mjesnim zajednicama koje će takođe biti ukrašene prigodnom prazničnom dekoracijom.
