Šta koči dogovor o romingu na Zapadnom Balkanu?

0
Roming

Iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) demantuju tvrdnje potpredsjednika Vlade Srbije i ministra za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasima Ljajića da te dvije države ne provode dosljedno Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana.

Ljajić je za RSE izjavio kako ima saznanja da Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne primjenjuju drugu fazu ovog sporazuma, koji, kako kaže, Srbija dosljedno poštuje.

“Za Bosnu i Hercegovinu ne znamo razloge zbog kojih se ne primenjuje, a ono što smo uspeli da saznamo iz informacija koje smo dobili iz Crne Gore jeste da je tamo 70 odsto ’pripejd’ korisnika, kojima bi od 1. januara bio skuplji roming u odnosu na prvu fazu primene, koja je počela 1. jula 2019. godine, zbog načina obračuna, ali, ipak bi to bilo jeftinije nego što je bilo pre stupanja na snagu ovog sporazuma. I zato su oni nastavili da primenjuju sporazum po prvoj fazi, kako su obračunavali troškove rominga u regionu”, objašnjava Ljajić.

BiH: Primjena druge faze nije ni počela

Međutim, u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH tvrde kako to nije tačno, jer druga faza još uvijek nije u primjeni. Glasnogovornica RAK-a Jovana Čolić kaže kako je do 1. jula ove godine na snazi prva faza i da se ona dosljedno provodi u BiH.

Cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još od 1. jula 2019. godine niže su za oko 27 posto.

Iz RAK-a pojašnjavaju kako to trenutno znači da su cijene odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH, kada se nalaze u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, niže od 25 do 27 posto. Cijena odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Albaniji i Kosovu niže su od 85 do 92 posto.

To će trajati do 1. jula 2020. godine, kada počinje druga faza, koja podrazumijeva dodatno smanjenje cijena, pojašnjava Čolić.

“Tada će zapravo operateri definisati nove, snižene cijene u skladu sa graničnim vrijednostima koje su definisane u Odluci koji je Agencija donijela krajem šestog mjeseca prošle godine”, objašnjava Čolić.

Nakon druge faze, roming se potpuno ukida u ovim zemljama od jula 2021. godine, a prema Sporazumu o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana, koji je potpisan u aprilu 2019. godine, na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu.

U Crnoj Gori iznenađeni tvrdnjama Srbije

Sporazum se poštuje i u Crnoj Gori, kaže državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić.

Iz Ministarstva su proteklih dana saopštili da Crna Gora poštuje Sporazum o smanjenju cijena rominga u zemljama Zapadnog Balkana.

Tvrde kako nije tačna informacija koja se pojavila u medijima proteklih dana, a navodno je izvor bilo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije o tome da će cijene rominga u zemljama Zapadnog Balkana od prvog januara biti snižene od devet do 35 odsto, ali da će cijene ostati iste u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Bili smo prilično zatečeni i iznenađeni sadržajem saopštenja koje su prenijeli regionalni mediji oko Nove godine, jer ono sadrži dosta nepreciznosti, posebno u dijelu tumačenja odredbi sporazuma i gdje se komentarišu cijene i pojeftinjenja koja se ne dešavaju u drugim zemljama”, kaže Srzentić.

Šibenski jedriličari “zapeli” na Balearima

0
Šibenski jedriličari

Šibenski liječnik Dražen Grgić i prijatelj Branimir Vlaje već nekoliko su dana ‘zarobljeni’  u mjestu Mahon na otoku Menorca u Sredozemnom moru i čekaju da mine oluja kako bi mogli nastaviti jedriti do brazilskog otočnog nacionalnog parka Fernando de Noronha.

Nakon što su Grgić i Branimir Vlaje jedrilicom sv. Mihovil uspješno izišli iz Jadrana, prošli Siciliju i Sardiniju, sada već nekoliko dana čekaju na španjolskim Balearima dok se nevrijeme ne smiri.

– Nakon jučerašnjeg vjetra i kiše koja je nemilice lila, danas vjetar još jači. Saznali smo da je ovo ciklon Gloria i da je jedan od najjačih koji je pogodio ovo područje. Naravno, u marini uvijek frka oko konopa i muringa – napisao je Grgić na Facebooku.

Grgić i Vlaje su, podsjetimo, iz Šibenika isplovili 6. januara s ciljem da do Brazila dođu za oko mjesec i pol dana, a za ukupno tri mjeseca doplove natrag do šibenske rive. Nakon neuspjele lanjske plovidbe do Brazila, Grgiću je ovo drugi pokušaj da jedrilicom dođe do otočja Fernando de Noronha, samo što za razliku od lani, ove godine ima društvo na brodu pa će i plovidba biti lakša.

– Cilj te naše akcije nije samo jačanje svijesti o zaštiti okoliša kao što je to bio slučaj lani, već smo ove godine napravili suradnju s SOS Dječjim selom Hrvatske. Ujedno je ova naša plovidba i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu koja tamo žive, za njihovo obrazovanje i dobrobit. Cilj je omogućiti im obrazovanje s kojim će moći promišljati o okolišu i važnosti njegovog očuvanja – rekao je Grgić uoči isplovljavanja iz Šibenika. Kretanje šibenskih jedriličara možete pratiti ovdje.

“Bokeški D mol” u Kotoru

0
plakat bokeski d mol

Predstava BOKEŠKI D MOL rađena u produkciji Centra za kulturu Tivat biće izvedena u Kotoru u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u utorak 28. januara u 20 sati.

Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10h do 12h i od 18h do 20h

Za đake, studente i penzionere ulaznica je 2,50 eura.

U predstavi igraju: Jelena V. Đukić, Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Pavle Popović, Vule Marković, Dejan Đonović, Marija Maša Labudović, Marija Đurić, Goran Slavić, Stevan Radusinović, Omar Bajramspahić

Aktuelna tema predstave pitanje izbora i slobode pojedinca u turbulentnim vremenima, pitanje ljubavi i borbe za nju dato kroz istorijske, kulturološke i etičke paralele Boke kotorske, sa melodičnim bokeškim jezikom dali su ovoj predstavi poseban šarm pa je i najveća vrijednost “Bokeškog d mola” što je poruka ove predstave jednako tumačena bilo gdje da je predstava igrana. To je i omogućilo predstavi dug život i desetine hiljada gledalaca pa su to bili i naši razlozi da predstavu obnovimo za sve one koji su je voljeli kao i za novu pozorišnu publiku koja je stasala u medjuvremenu.

Vješto napisana melodrama koja govori o ljubavi dvoje mladih – mlade Peraštanke i francuskog oficira, na pogrešnom mjestu i u pogrešnom vremenu, kaže se u saopštenju Kulturnog centra.

Protesti na grčkim ostrvima zbog prenatrpanih izbegličkih kampova

0
Grčka protesti – foto Reuters

Hiljade stanovnika i vlasnika firmi pridružilo se štrajku i protestovalo je juče na grčkim ostrvima najteže pogođenim situacijom prenatrpanih kampova za migrante i izbjeglice, pozivajući vladu da reši taj problem.

Većina radnji je zatvorena i ne rade javne službe na ostrvima Lezbos, Hios i Samos gde se u nekim izbegličkim kampovima nalazi deset puta više ljudi nego broj za koji su sagrađeni.

I zavaničnici međunarodne pomoći kritikovali su uslove u nekim od kampova na grčkim ostrvima.

Današnji dan protesta organizovali su regionalni guverneri i gradonačelnici koji planiraju da odu u Atinu sutra da podnesu zahteve vladi. Oko 6.000 ljudi pridružilo se protestu na Lezbosu i oko 2.000 na Samosu.

Gotovo 75.000 ljudi došlo je u Grčku iz Turske tokom 2019. godine, prema UN agenciji za izbeglice, što je skoro 50 odsto više nego prethodne godine.

Ostrvske vlasti pozivaju grčku vladu da ubrza prebacivanje migranata na kopneni deo Grčke i traže dodatne informacije o planovima vlada o gradnji novih objekata za pritvor migranata kojima je određena deportacija.

Iako je obećala da će zauzeti tvrđi stav prema migraciji grčka konzervativna vlada, na vlasti šest meseci, nije uspela da ispuni obećanja da će rešiti prenatrpane kampove na ostrvima izgradnjom veće mreže kampova na kopnu.

Zvaničnici u najvećem grčkom izbegličkom kampu Moria, na ostrvu Lezbos, sa mukom pokušavaju da pruže usluge za više od 19.000 izbeglica i migranata u kampu izgrađenom za manje od 3.000 ljudi. Većina stanovnika kampa živi u šatorima na brdu izvan ograđenog kampa sa kontejnerima za stanovanje.

“Želimo da se ljudi prebace na kopno u većem broju, da se broj ljudi u kampu polako smanjuje i da se kamp zatvori i da bilo koji novi objekat bude daleko od naseljenih oblasti”, rekao je Jianis Mastrojanis, predsednik gradskog saveta Morije, demonstrantima na glavnom trgu na Lezbosu.

“Ljudi u ovoj oblasti su dovoljno patili”, dodao je on.

Iako se nisu pridružili štrajku, grčka policija i udruženja obalske straže na ta tri ostrva izdali su saopštenja u kojim podržavaju proteste.

Kotor – protestna šetnja mijenja režim saobraćaja

0
Photo: Boka News - Kotor noću
Kotor noću Photo: Boka News

Saobraćaj na dionici magistrale od Risna do ulaza u Stari grad, danas, četvrtak 23. januara u periodu od 14 do 18 sati, u vrijeme prolaska sveštenstva i vjernika ka crkvi Svetog Nikole u Kotoru na moleban, odvijaće se jednom saobraćajnom trakom, saopšteno je iz policije.

U Kotoru će, pored pomenutog okupljanja, vjernici i sveštenstvo ići i dionicom od gradskog groblja u Škaljarima (crkva Pokrova Presvete Bogorodice) do Starog Grada u terminu od 17 do 18 sati.

Litija nakon molebana je planirana i putem od Tabačine do Gurdića od 19 do 20 sati.

Pripadnici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor na ovim dionicama će regulisati saobraćaj, odnosno obavljati preusmjeravanje sa jedne na drugu kolovoznu traku.

Vjernici i sveštenstvo molebanima i litijama izražavaju protest zbog usvajanja Zakona u slobodi vjeroispovjesti.

Moleban u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u 18 sati služiće mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Boka Kotorska jutros…

0

Na fotografijama našeg saradnika Zorana Nikolića možete vidjeti djelimično zaleđeno more u zalivu Boke Kotorske, obzirom da se temperature tokom noći spuštaju u minus.

Fotografije su snimljene jutros u kotorskoj opštini, Prčanj.

Ovoj pojavi doprinijela je noćna temperatura ispod nule ali i koncentracija slatke vode koja se kao lakša od slane nalazi pri površini, kao i činjenica da u zalivu, pored rijeka koje uviru, postoje i brojni slatkovodni izvori, te tiho vrijeme bez vjetra.

Za uzgajivače hrane iz mora 800.000 eura kroz projekat Food4Health

0
Kamenice – Ston

Hrana za zdravlje (Food4Health) naziv je prekograničnog projekta sa Italijom i Albanijom, u kojem je kotorski Institut za biologiju mora sa Ministarstvom poljoprivrede dobio preko 800.000 eura da bi pomogli uzgajivačima hrane iz mora.

Namjera je da se u novoj laboratoriji u Institutu uskoro počne proizvoditi mlađ kamenica ili ostriga za čiji je uzgoj u prirodnoj sredini potrebno nekoliko godina.

Nova laboratorija će predstavljati jedino mrijestilište kamenca u in vitro uslovima na području istočne Jadranske obale, što dodatno doprinosi konkurentnosti kako naučnih istraživanja, tako i napretka sektora marikulture u Crnoj Gori.

Kamenice nakon što dostignu određenu velićinu biće vraćene u more na uzgajališta gdje će dostići konzumnu veličinu. Povezivanje malih proizvođača sa naučnim institucijama na jednoj i tržišta na drugoj strani te pomoć oko marketinga, uvođenje ekoloških standarda u uzgoju školjki cilj je projekta Hrana za zdravlje (Food4Health).

Institut za biologiju mora Kotor

Implementacija projekta je počela 1. juna prošle godine za dogradnju laboratorije iz projekta je izdvojeno 500.000 eura.

Potpisan ugovor za povezivanje Dubrovnika na mrežu autocesta!

0
autocesta-studijska-dokumentacija

U ime Uprave HAC-a d.o.o. predsjednik dr.sc. Boris Huzjan je potpisao Ugovor za izradu Studijske dokumentacije povezivanja Južne Dalmacije na sistem mreže autocesta u Republici Hrvatskoj na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika s poslovnom udrugom TRAFFICON d.o.o. i PRO URBE k.f.t., sukladno zaključku sa sjednice Vlade Republike Hrvatske koja je održana u Dubrovniku početkom veljače 2019. godine.

Izrada Studijske dokumentacije podrazumijeva utvrditi opravdanost izgradnje autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, u prvoj fazi preko Pelješkog mosta i pristupnih cesta koje su trenutno u izgradnji.

Potpisivanjem ugovora, napravljen je još jedan korak u izgradnji autoceste do Dubrovnika kroz hrvatski teritorij, kako je predviđeno Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije.

Predsjednik Finske donirao 200.000 eura za siromašnu djecu

0

Donirao je 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje

Predsjednik Finske

Predsjednik Finske Sauli Niinisto donirao je 200.000 eura siromašnoj djeci kako bi novac potrošili na obrazovanje, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kako navode finski mediji, predsjednik Finske je odlučio udruženjima i humanitarnim organizacijama donirati novac koji mu je ostao nakon predsjedničke kampanje iz 2018. godine.

Donirao je preostalih 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje.

Predsjednik Finske je tokom izborne kampanje u donacijama prikupio oko 1,5 miliona eura.

Porto Montenegro na 51. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu

0
PM u Dizeldorfu 2020.

Tim Porto Montenegra predstavlja svoj projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja na 51. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u periodu od 18. do 26. januara.

Marina Porto Montenegro je brend koji uživa povjerenje i poštovanje nautičkih klijenata, poslovnih partnera i indroduceer-a koji su na ovom njemačkom sajmu, te je na koktelu koji je organizovan na PM štandu na sajmu vladalo veliko interesovanje – klijentima su prezentovani novi nautički paketi marine Porto Montenegro, intenzivan kalendar regati i događaja u 2020. godini.

Sajam u Dizeldorfu je uvijek sjajna komunikaciona platforma za susret sa klijentima – i ove godine bilježimo veliko interesovanje njemačke i internacionalne klijentele za marinu i nautičko naselje koje nudi cijeli set aktivnosti za sve vrste odmora – od aktivnosti na vodi i raznovrsnih sportskih dešavanja do uzbudljivih umjetničkih i zabavnih događaja. Crna Gora je prepoznata kao jahting destinacija sa našom marinom koja nudi beskompromisnu uslugu ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova – njemački klijenti sami pokazuju inicijativu za ovu destinaciju, i preko 30 novinara, nakon ovog sajma, pisaće u ovom projektu u narednom periodu, istakla je Marina marketing koordinatorka Porto Montenegra Jovana Živković.

Ove godine, sajam imao rekordnih preko 1960 izlagača iz 68 zemalja koji su u Dusseldorf Exhibition centru prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 jahting industrijalaca, brodograditelja, brokera, kapetana i ljubitelja plovila na vodi, doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma. Na sajmu se očekuje preko 260.000 posjetilaca.