Vlada će danas objaviti pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za aerodrome. Koncesioni akt i nacrt ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica Vlada je usvojila 25. jula i predstavnici izvršne vlasti su tada najavili da bi postupak dodjele koncesije za aerodrome i potpisivanje ugovora sa koncesionarom trebao da bude završen u martu naredne godine.
Tenderski postupak obuhvata dvije faze, od kojih je prva pretkvalifikaciona sa rokom od 45 dana.
Nakon odabira kvalifikovanih ponuđača slijedi postupak raspisivanja tendera, odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu.
Taj postupak će trajati 60 dana, nakon čega će tenderska komisija razmatrati dostavljene ponude.
Ministar saobraćaja Osman Nurković saopštio je prije desetak dana da postoji ogromno interesovanje respektabilnih firmi za crnogorske aerodrome, te da Vlada očekuje dobru ponudu i dobrog operatera
Šest budvanskih diskoteka na otvorenom, “Trokadero”, “Paris”, “Ambinete”, “Rafaelo”, “Maltez” i “Miami” i još 14 ugostiteljskih objekata lokala brze hrane i trgovačkih radnji porušeni su, a gomile šuta, gvožđa betonskih blokova se uklanjaju.
Porušeni objekti u Planu privremenih objekata označeni su kao crvena zona, sa rokom da budu uklonjeni zaključno sa 31. oktobrom.
Izmjenama i dopunama Plana privremenih objekata za period od 2019. do 2023. koje je aminovalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), za dvadesetak privremenih objekata data je dozvola da rade ovoga ljeta, a JP Morsko dobro je dozvolu izdalo nakon što su priložene od zakupaca bankarske i gotovinske garancije da će objekte nakon sezone ukloniti.
Zakupci diskoteka pozvali su danas ponovo nadležne u MORT-u i Opštini Budva da ispune obećanje koje su javno dali, da će obezbijediti novu lokaciju na kojoj će diskoteke biti premještene i ova ponuda zabave i provoda i narednog ljeta biti turistima i posjetiocima moguća da je konzumiraju.
Ukrainian President Zelensky meets journalists in Kiev foto EPA
Volodimir Zelenskij, bivši popularni glumac koji je u aprilu izabran za ukrajinskog predsjednika, ostvario je u četvrtak rekord održavši konferenciju za medije koja je trajala više od 12 sati, najdužu u povijesti, objavila je Ukrajinska državna agencija za rekorde.
Gotovo osam sati nakon početka tiskovne konferencije održane u poznatom restoranu u središtu Kijeva, predstavnik agencije se digao i proglasio rekord koji još nije potvrdila međunarodna organizacija.
Predsjednik Zelenskij je reagirao iznenađeno rekavši da je “skroman” i da ne voli proslave.
Prethodni rekord je držao bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kojega je tiskovna konferencija trajala više od sedam sati, navode ukrajinska glasila.
Više stotina ukrajinskih i stranih novinara izmijenilo se za stolom sa Zelenskijem u Food Marketu koji poslužuje hamburgere i pizze.
Ukrajinski predsjednik se dotaknuo nekoliko tema kao što su sukob na istoku Ukrajine, veze s Rusijom i telefonski razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom zbog čijeg iznošenja u javnost potonjem demokrati vode istraživanje zbog opoziva u Zastupničkom domu.
Medijima je povjerio da je uoči maratonske konferencije dobio injekcije za jačanje glasnica.
Izložba slika crngorskog likovnog umjetnika Tiha Vujovića biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u utorak 15. oktobra u 20 sati.
“Crna Gora Jedan Grad” je misija u kojoj naš umjetnik Tiho Vujović svojim dijelima i pozitivnom energijom spaja sve gradove u Crnoj Gori. Tivat je nova tačka na njegovoj mapi ljubavi i prijateljstva. U organizaciji JU Muzej i galerija Tivat Tiho će se predstaviti slikama pod motom: “Tražimo jedni u drugima ono što nas spaja”.
“Cilj manifestacije je da na izložbu dođe što više ljudi koji nikada u svom životu nijesu bili na nijednoj izložbi. Naravno, uslov je da im se Tihove slike dopadaju. Sve Tihove slika su glorifikacija žene kao najljepšeg, najuzvišenijeg i najmisterioznijeg bića na Zemlji.”- saopšteno je iz Muzeja i galerije Tivat.
“Na slikarskim ostvarenjima Tiha Vujovića, koja su odrađena rafiniranim potezom, koloristički harmonizovanim modulacijama dovode u fokus njegovog likovnog stvaralaštva baš nju-ženu. Ženu koja se ne boji da prikaže sve atributivne prizore koji je krase, snažno akcentujući fizičku ljepotu, koju umjetnik ne strahuje da prikaže baš onakvu kakvu je napravio stvoritelj. Glorifikujući njenu ljepotu Tiho je prikazuje u najrazličitijim pozama na jedan neponovljiv i krajnje individualan način.”- zapisala je o ovim radovima u katalogu izložbe istoričarka i teoretičarka um jetnosti Marija Saičić.
Izložbu Tiha Vujovića u Tivtu otvoriće predsjendik te Opštine dr Siniša Kusovac, dok će u revijalnom dijelu programa nastupiti klapa “Maris” iz Kotora.
Hrvatski zastupnik uz Europskom parlamentu Tonino Picula imenovan je izvjestiteljem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, koja je u statusu kandidata za pristupanje Evropskoj uniji od 2010. godine a pregovore o pristupanju započela je u lipnju 2012., saopštio je ured zastupnika u četvrtak.
“Od svih zemalja kandidatkinja, Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima s Evropskom unijom i kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, zalagat ću se za jačanje njezinih veza s Unijom kako bi što prije postala punopravnom članicom. Za Hrvatsku je od strateškog interesa da na svim svojim granicama ima druge članice Unije. Naše iskustvo i know-how, koje smo stekli kao posljednja zemlja koja je postala članicom EU, trebamo prenositi na zemlje u regiji i vjerujem da ćemo u Podgorici imati dobre partnere na njihovom putu prema Uniji“, istaknuo je Picula prilikom imenovanja, navodi se u priopćenju.
Naglasio je kako potvrđivanje Josepa Borrella od strane EP-a kao kandidata za povjerenika Europske komisije za vanjske poslove, a koji je u prioritete svojeg mandata stavio upravo zemlje zapadnog Balkana, dodatno učvršćuje njihovu europsku perspektivu.
U pregovorima s Crnom Gorom Unija naglasak je na vladavini prava, neovisnom pravosuđu, slobodi medija, te efikasnijoj borbi protiv kriminala i korupcije. Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i sigurnost) prioritet su za tu zemlju. Trenutno je ispunjena većina od ukupno 83 privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Crna Gora je otvorila ukupno 32 od 35 poglavlja u pregovorima, a tri su privremeno i zatvorena. Izvješće EK za 2018. godinu otkriva manjkavost u području povjerenja u izborni sustav, ali s druge strane, Crna Gora ostvaruje umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi, u pogledu racionalizacije i depolitizacije, gdje je potreban dodatni trud, stoji u saopštenju.
Italijani zainteresovani za gradnju žičare Kotor-Njeguši
Predsjednik Vlade Duško Marković primio je predstavnike italijanske kompanije Lajtner, jednog od vodećih svjetskih proizvođača žičara, uspinjača, vazdušnih tramvaja i ski liftova, koja je nakon uspješnog početka realizacije projekata žičara na Cmiljači i relaciji Manastir Podvrh – Đalovića pećina, izrazila namjeru da uđe u projekat gradnje žičare sa gondolom od Kotora do Njeguša i to tako što bi gradnju vrijednu, prema prvim procjenama, oko 20 miliona eura, sama finansirala.
Premijer je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim poslovanjem kompanije Lajtner u našoj zemlji ocijenivši da se obje žičare kao strateški projekti koje finansira Vlada, a gradi Lajtner uspješno realizuju zahvaljujući ozbiljnosti i posvećenosti matične kompanije, ali i izboru kvalitetnog lokalnog partnera.
“Za Vladu, koja izdvaja veliki novac iz kapitalnog budžeta za strateške razvojne projekte, važno je da imamo kredibilne partnere poput Lajtnera koje donose i novi kvalitet i znanje. Uspješnan početak realizacije prethodna dva projekta preporučuje vas i za ovaj. Zato me obradovala Vaša zainteresovanost za projekat žičare Kotor – Njeguši koju biste gradili po principu koncesije ili javno-privatnog partnerstva”, kazao je Marković.
Direktor prodaje i član Odbora direktora kompanije Lajtner Martin Lajtner predstavio je predsjedniku Vlade idejni projekat žičare rekavši, među ostalim, da planiraju gradnju Pininfarinijevih kabina nalik onima koje su nedavno izgradili na Cermatu u Švajcarskoj preko glečera do Materhorna.
Italijani zainteresovani za gradnju žičare Kotor-Njeguši
Na sastanku je ocijenjeno da projekat ima turističku, ali i ekološku i kulturnu dimenziju jer obogaćuje turističku ponudu naše zemlje, poboljšava turističku poziciju Cetinja i Nacionalnog parka „Lovćen“, ali i stvara pretpostavke za smanjenje obima saobraćaja putem od Kotora do Njeguša.
Sastanku su prisustvovali ministri održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i kulture Aleksandar Bogdanović.
Vlada Crne Gore uputila je protest Albaniji povodom posljednjih ekoloških akcidenta u pograničnom vodotoku rijeke Bojane koji, saopšteno je iz Vlade, ugrožavaju imidž ove prestižne turističke destinacije.
„Vlada Crne Gore u skladu sa dobrosusjedskom politikom, pozivajući na zajedničku brigu o resursima, u konstantnoj komunikaciji sa albanskom stranom, dosljedno insistira na primjeni svih međunarodnih konvencija”.
Protest Vlade Crne Gore je uslijedio nakon što su nadležni, po pozivu zabrinutih mještana Ulcinja, obišli teren i utvrdili da leševi uginulih kokošaka, krava i svinja plutaju rijekom Bojanom.
Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je koordinirala akcijom na terenu, u srijedu je saopštila da sve ukazuje da je riječ o prekograničnom problemu, odnosno da su uginule životinje porijeklom iz susjedne Albanije, s obzirom da u širem području na crnogorskoj strani nema farmi živine.
„Evidentno je da je problem prekogranične prirode. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka pokazali su da živina nije bila zaražena nekom bolešću koja se može prenijeti na ljude, ali jeste izolovana salmonela koja ima uticaj na živinu i od koje su najvjerovatnije kokoške uginule“, kazala je Daković.
Planirano je, saopšteno je, da se odmah krene u akciju sakupljanja otpada iz vode. Imajući u vidu uočenu količinu kesa u vodi, prilikom obilaska gornjeg toka rijeke, procjenjujemo da za sakupljanje tog otpada treba više dana”.
Protest albanskoj strani je upućen na inicijativu potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Milutina Simovića i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića.
„Shodno tome, crnogorska strana je u obavezi da o svemu obavijesti svoje međunarodne partnere, što će biti urađeno u hitnom službenom postupku“, navodi se u saopštenju Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Podsjetimo, zvanično je saopšteno da je do prvog incidenta ove vrste došlo 30. septembra 2019. godine. Tom prilikom inspektor je uzeo uzorke sa terena i poslao na analizu kojom je utvrđeno da je pronađena količina neškodljivo uklonjena.
Vrijedna umjetnička zbirka pripašće građanima Herceg Novog - foto S.K.
1 od 6
Porteret S Milosevica rad Mata Đuranovića foto S.K.
Institut Igalo
Luka Tomanović foto S.K.
dr Simo Milošević foto S.K
Naša akcija
Institutu Igalo
Umjetnička zbirka Instituta “Dr Simo Milošević”, postaće vlasništvo građana Herceg Novog , kada ta zdravstvena ustanova bude privatizovana, izričiti su predsjednik Odbora direktora Ranko Konjević I izvršna direktorica dr Gordana Rajović.
Biće to presedan u Crnoj Gori, jer su prilikom privatizacije velikih kompanija. tivatskog Arsenala i HTP Primorje, hercegnovske HTP Boka I drugih, vrijedne umjetnine koje su bile u njihovim objektima pripale novom vlasniku.
Podsjećamo da je Odbor direktora Instituta krajem 2013.godine donio odluku da zajedno sa Opštinom Herceg Novi osnuje nevladinu fondaciju „Banja Igalo“ sa ciljem da se sačuva fond umjetnina koji broji oko 800 , prije svega slika , ali I drugih djela, procijenjenih , na oko 300 hiljada eura. Djela bi ostala izložena u objektima Instituta, sve dok to novi vlasnik želi. U suprotnom, brigu i smještaj umjetnina preuzela bi Opština, tačnije JU Muzej “Mirko Komnenović i Galerija “Josip Bepo Benković”.
I Skupština opštine Herceg Novi bi, kao drugi osnivač, trebalo da se izjasni o osnivanju nevladine organizacije “Banja Igalo”, ali to do sada nije urađeno. Iz Opštine su kazali da podržavaju plemenitu ideju i da će narednih dana inicirati razgovor sa rukovodstvom Instituta kako bi eventualno dogovorili naredne korake.
U umjetničkoj zbirci Instituta je oko 800 djela koja je popisala stručna komisija u kojoj su bili istoričari umjetnosti dr Aleksandar Saša Čilikov, Nataša Đurović i Nenad Šoškić. Sačinjen je katalog koji sadrži fotografiju, ime autora, tehniku rada, dimenzije, mjesto gdje se nalazi i finansijsku procjenu koju je uradila komisija.
dr Simo Milošević foto S.K
Od osnivanja 1949. Godine, Banja, Zavod, Institut Igalo,kako se mijenjao naziv te ustanove, obogaćivala je svoj prostor umjetničkim djelima. Manji dio je kupljen od istaknutih autora, a veći je poklonjen.
Od maja 1992 do kraja 1996 godine u vrijeme sankacija SRJ, slikarstvo je u Institutu korišćeno kao socioterapija u liječenju pacijenata, većinom djece žrtava rata iz Bosne i Herceggovine. Kroz međunarodni projekat “Djeca u nevolji” pružena je pomoć za preko 4.000 hiljade najmlađih.
Institut je finansirao boravak i slikartski materijal umjetnicima koji su radili u tom programu, a oni su ostavili brojna djela koja I danas krase tu ustanovu. Bio je to povod da tadašnji direktor Milorad Đurović zajedno sa akademskim slikarom prof. Duškom Jeknićem inicira osnivanje SPA galerije Instituta u kojoj je organizovano preko stotinu izložbi i desetak umjetničkih kolonija, a izlagači su na poklon Institutu ostavljali njihova djela.
Luka Tomanović foto S.K.
Zanimljivo je kako je Institut, koji do tada nije imao ni jednu sliku humaniste i ljekara čije ime nosi, došao u posjed vrijednog portreta. Jedan od bivših direktora Instituta , dr Branimir Radojičić otkupio je portret dr Sima Miloševića , rad slikara Jovana Bijelića. Ulje na platnu plaćeno je tada 600 DM, a danas mu je vrijednost desetak puta veća. Dr Radojičić je Institutu poklonio i skulpturu dr Miloševića koju je lično dobio na dar od njegove porodice koja je živjela u Kamenarima na hercegnovskoj rivijeri.
U zbirci Instituta su djela autora koja su značajna umjetnička imena na našim prostorima: Milana Konjovića, Luke Tomanovića, Jovana Bijelića, Đorđa Bata Pravilovića, Luke Tomanovića, Borisa Veriga, Voja Tatara, Luke Berberovića, Naoda Zorića, Anke Burić, Janoša Mesaroša, Milića od Mačve, Ljubomira Popadića, Mihaila Pavlovića, Mišo Vemić, Veska Gagovića, Smaila Bostandžića, Gligora Čemerski, Jure Cekuta, Klavdij Palčić, Marka Musović, Danice Basta, Ljubomira Popadić, Kemala Ramujkića, Pera Nikčevića i mnogih drugih.
Institut Igalo
Gdje su djela Stanića i Pravilovića?
Odluka da se, prije privatizacije, umjetnička zbirka Instituta pokloni građanima Herceg Novog, koja je do sada nezabilježena u Crnoj Gori, naišla je na odobravanje i podršku stručne i laičke javnosti.
“Vlasništvo nad umjetninama treba da bude svojina grada I države data Inastitutu na korišćenje Niko nema koristi od pohranjivanja slika u neke mračne depoe gradske galerije ili tajkunske dvore. Ni djela Mikelanđela, da Vinčija, Pikasa ne bi vrijedila da ih ne možemo gledati i njima se nadahnjivati “, uvjeren je Đurović.
“Inicijativa je u potpunosti opravdana , a sve te umjetnine zaslužuju da budu sastavni dio zavičajne zbirke”, ističe muzejski kustor me Vojislav Vojo Kilibarda strahujući da bi mogle otići u private ruke, kao što se desilo sa slikama iz objekata HTP Boka. “ Iz Mlječnog restorana u centru grada nestala je sjajna slika Bata Pravilovića, ne zna se gdje je, isto tako I slika Voja Stanića i druga djela velikih imena koja su bile u Bokinom hotelu Igalo. Sve je to otišlo zajedno sa hotelima za male pare , a samo umjetnine su vrijedile jednog hotela”, tvrdi Kilibarda.
Može li biti osujećena inicijativa o poklonu ?
Mnogi strahuju da bi plemenita ideja da umjetnine čiji su autori najpoznatiji umjetnici, postane vlasništvo građana Herceg Novog, mogla da propadne. Naime u toku je privatizacija Instituta. Bilo je najavljeno da će pregovori Vlade i konzorcijuma kojeg čine češka kompanija Philibert.a.s. i kompanija Vile Oliva biznismena Žarka Rakčevića o zaključenju ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“, početi u septembru.
Ukoliko pregovori budu uspješni i promijeni se većinski vlasnik Instituta, za očekivati je da dodje i do promjene u odboru direktora. Novi odbor može poništiti odluku o osnivanju NVO “Banja Igalo”.
Čelnici Instituta su kategorični da se to neće desiti, jer će odluku o poklonu realizovati prije nego novi vlasnik preuzme imovinu.
Porto Montenegro sponzor je serije „Dug moru“ u režiji Gorana Gajića – premijera je prikazana u Kombank dvorani u Beogradu u prisustvu velikog broja zvanica, a serija se prikazuje na Superstar TV –u nedjeljom u 21:00h, i na RTS-u ponedeljkom u 20 sati.
Neobična dramska saga protkana je mitskim elementima, kao i elementima trilera, a zapravo predstavlja toplu porodičnu priču o žrtvi i beskrajnoj ljubavi. Od prve epizode prepliću se sadašnjost, sjećanja, teške traume iz prošlosti, tajne, priviđenja slovenskih bogova i mitovi, u čijem središtu je mit o moru koji svake godine uzima svoj dug – sedam ljudi, sedam žrtava onome što je početak i kraj svega, izvor života i opstanka.
Zadovoljstvo je biti prijatelj serije Dug moru, i podržati kvalitetnu filmsku produkciju, u kojoj glume crnogorski glumci, pogotovo mlada generacija. Neki kadrovi serije su snimani i u Porto Montenegru, i jedva čekamo da pratimo zaplet, obrt i rasplet serije na malim ekranima. Vjerovali smo sjajnom producentskom ekipi, Bojanu I Bojani Maljević, i fantastičnom Goranu Gajiću, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra, koja je prisustvovala promociji serije u Beogradu.
Dug moru
Izvanrednu ekipu glumaca predvode Dragan Mićanović, Nada Šargin, Ana Lečić, Vule Marković, Branimir Popović, Pavle Popović, Sergej Trifunović, Leon Lučev, Miodrag Krstović, Mišo Obradović, Vesna Trivalić, Mina Sovtić, Bojan Dimitrijević, Stela Ćetković, Bojana Maljević.
