Herceg Novi – završena druga faza proširenja puta prema Bjelskoj Vali, u toku radovi u Mojdežu

0
Bijela

Svetosavki put u Bijeloj prema naselju Vala proširen je u okviru druge faze projekta uređenja puta, pa će mještani i turisti sada mnogo lakše saobraćati ovom trasom, bez stvaranja saobraćajnih gužvi koje su predstavljale problem tokom prethodnih godina. U isto vrijeme, u Mojdežu su otpočeli radovi na sanaciji i asfaltiranju puta od Doma kulture do Tijesnog klanca, u dužini od oko 250 metara.

Tim povodom, potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović obišla je obje lokacije, gdje je sa građanima razgovarala o izvedenim radovima i planovima za dalje uređenje putnih dionica u Bijeloj i Mojdežu.

Đurović je naglasila da su organizacioni odbori i mještani Bijele i Mojdeža dali najveći doprinos u realizaciji pomenutih projekata, a Opština Herceg Novi pomaže u finansijskom dijelu, u smislu obezbjeđivanja sredstava za njihovu realizaciju. Ona je istakla da su aktivnosti lokalne samouprave u mjesnim zajednicama brojne, te pohvalila kontinuiranu i plodotvornu saradnju tokom poslednje dvije godine.

-U ovom trenutku je u Bijeloj prošireno preko 100 metara puta za Valu, uz veliku pomoć mještana i privrednika. Opština Herceg Novi je do sada izdvojila oko 15 hiljada eura za realizaciju proširenja puta, a zasigurno ćemo pomoći i tokom treće faze radova, rekla je Đurović.

Kako je kazao član Savjeta Mjesne zajednice Bijela Božo Šerović, koji je i na čelu organizacionog odbora za proširenje puta prema Vali, taj zaseok sada ima četrdesetak domaćinstava, a sa povratkom stanovništva i prilivom turista, potreba za proširanjem puta rasla je iz godine u godinu.

On je pojasnio da su radovi izvedeni kroz dvije faze, a u narednom periodu će raditi i treću fazu, odnosono preostalih osamdesetak metara puta. Vlasnici domaćinstava čije se parcele graniče sa dionicom puta koja će biti predmet radova u trećoj fazi već su potvrdili da će ustupiti potreban dio zemlje kako bi cjelokupan projekat proširenja ove saobraćajnice bio doveden do kraja.

Šerović se zahvalio Opštini Herceg Novi, Mjesnoj zajednici Bijela i mještanima, kako na dobroj volji za rješavanjem dugogodišnjih problema sa saobraćajem, tako i na održanoj riječi i poštovanju prethodnih dogovora između lokalne samouprave i mještana Vale.

U Mojdežu asfaltiranje puta od Doma kulture ka Tijesnom klancu

Mojdež

Potpredsjednica Đurović je obišla i radove koji se trenutno izvode u Mojdežu – asfaltiranje glavne saobraćajnice od Doma kulture prema Tijesnom klancu, u dužini od oko 250 metara. Prema njenima riječima, lokalna samouprava je obezbijedila sredstva u visini od 25 hiljada eura za radove na asfaltiranju puta u Mojdežu, koji će u narednih desetak dana biti završeni.

Sanacija i asfaltiranje puta od Doma kulture u Mojdežu do Tijesnog klanca građanima znači mnogo, kazao je mještanin Ranko Radončić. Kako kaže, put je do bio u izuzetno lošem stanju, uzrokovanom prolaskom teške mehanizacije privatnika koji su gradili kuće i vile u okolini. Nakon završetka sanacije, mještani više neće imati oštećena na vozilima i dobiće pristojan prilaz svojim domovima. On je dodao da, nakon ove, mještani imaju u planu da zajedno sa lokalnom samoupravom tokom 2020. godine realizuju drugu i treću fazu sanacije puta od Doma kulture do Igala.

U Dubrovniku skoro duplo više kruzera nego u svim ostalim hrvatskim lukama zajedno

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Sezona kruzera još nije niti završila, a Luka Dubrovnik po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima te broju putnika koje su ti brodovi dovezli i dalje ostaje prva kruz luka na hrvatskom dijelu Jadrana. Naime, u prvih osam mjeseci ostvareno je 466 kružnih putovanja inozemnih brodova po hrvatskom Jadranu, što je 15 putovanja više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Do početka rujna kruzeri su na hrvatsku obalu dovezli 733 tisuće putnika što je sedam posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Dubrovnik je i dalje najposjećenija kruz destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana s 339 uplovljavanja kruzera u prvih osam mjeseci ove godine. Split kao destinacija kruzerima je tek upola zanimljiv kao Dubrovnik. Naime, Split je u prvih osam mjeseci posjetilo 175 kruzera, a Zadar čiji je novoizgrađeni terminal Gaženice tamošnja lučka uprava dala u koncesiju konzorciju koji je trebao graditi putnički terminal u Luci Dubrovnik, posjetilo je tek 77 kruzera. Hvar je posjetio 71, Korčulu 66, a Šibenik 46 kruzera.

Iako je već listopad, kruz sezona u Dubrovniku ne jenjava pa tako do kraja mjeseca gotovo da i nema dana kad u Luci neće biti i po nekoliko kruzera. Brodovi na kružnim putovanjima u nešto manjem broju uplovljavat će i tijekom studenoga i prosinca, a posljednji veći kruzer – Costa Deliziosa uplovit će 28. prosinca. Kad je u pitanju uplovljavanje kruzera 2020. očekuje se da će njihov interes za Dubrovnik biti jednak ovogodišnjem.

Već od iduće sezone shuttle prijevoz putnika s kruzera prema povijesnoj jezgri, odnosno Pilama preuzet će Libertas koji je za tu namjenu od Gradskog vijeća dobio zeleno svjetlo za operativni leasing putem kojeg će nabaviti tri “harmonike” kojima će vršiti shuttle prijevoz, a za istu će namjenu Libertas nabaviti još tri ista takva autobusa.

Gradonačelnik Mato Franković nedavno je tako istaknuo kako su se predstavnici kruz kompanija usuglasili da se putnici s njihovih brodova u Grad prevoze “harmonikama”.

Inače, od 1. siječnja 2021. kruzeri koji će uplovljavati u Dubrovnik, ovisno o kapacitetu putnika plaćat će turističku pristojbu. Temeljem odluke Gradskog vijeća ta se pristojba kreće od dvije tisuće kuna za brodove kapaciteta do 200 putnika dok će najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćati kruzeri kapaciteta od 3 001 putnika na više.

Stonska kamenica uskoro bi trebala biti zaštićena i od Europske unije

0
Kamenice – Ston

Stonska kamenica, vrhusnki premium autohotni proizvod, uskoro bi trebala dobiti oznaku izovrnosti na razini EU.

Naime, Dubrovačko-neretvanska županija dodijelila je bespovratnu potporu 17 poduzetnika – uzgajivača školjaka – kamenica za podmirenje troškova dobivanja oznake izvornosti u ukupnom iznosu od 68.000,00 kuna.

Malostonska kamenica već ima oznaku izvornosti na nacionalnoj razini, a uskoro bi trebala biti zaštićena i od Europske unije. Oznaka izvornosti školjkarima bi trebala omogućiti lakši plasman, a kupcu jamstvo kvalitete. Slijedi postupak pred Europskom komisijom, te će tako stonska plosnata kamenica biti prva zaštićena na području Europske unije.

Inače, tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16 – og stoljeća, a o uzgoju iz 17 – og stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike.

Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku kada se slavi blagdan Sv.Josipa, a gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom. Baš takve, svježe otvorene i s mirisom mora možete kušati u vrijeme blagdana Sv.Josipa (19. marta) u restoranima Stona i Malog Stona i manifestacije Dana malostonske kamenice.

Tivat domaćin Evropskom odboru regija

0
Tivat – foto Miko Đuričić

Zajednički savjetodavni odbor Evropskog odbora regija i Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. oktobra u Tivtu svoju 13. sjednicu.

Evropski odbor regija je skupština mjesnih i regionalnih predstavnika u Evropskoj uniji, je političko tijelo EU, koje čini 350 članova i 350 zamjenskih članova iz svih država članica EU. Članovi su izabrani na mjesnom ili regionalnom nivou (gradonačelnici, predsjednici opština, župani, članovi gradskih odbora, skupština). Članovi su okupljeni u političke grupacije (evropske političke stranke; sada ih je pet). Na čelu CoR je predsjednik, sada Karl-Heinz Lambertz (socijalista iz Belgije).

Evropski odbor regija je glas gradova, opština i regija u EU. Savjetuje zakonodavna tijela EU (Vijeće EU, Evropski parlament) o zakonodavstvu, koje se u 70% sprovodi na mjesnom i regionalnom nivou. Sastaje se šest puta godišnje u Briselu /Bruxelles/ u punom sastavu, a i djeluje i u šest tematskih komisija.

Kao trajni oblik saradnje sa zemljama kandidatima za članstvo u EU – pa tako i sa Crnom Gorom – CoR održava zajedničke savjetodavne odbore. To su paritetna tijela, što znači da imaju jednak broj članova iz CoR i iz partnerske zemlje, u ovom slučaju po osam. JCC ME ima dvoje kopredsjedavajućih; iz EU (CoR) to je Jelena Drenjanin (Švedska, Europska pučka stranka – EPP), a iz Crne Gore Aleksandar Kašćelan, gradonačelnik Cetinja. Sa evropske strane sjednice Odbora priprema Glavno tajništvo CoR, a s crnogorske Zajednica opština Crne Gore.

Svrha Odbora je da se, putem raspravljanja o različitim temama od zajedničkog interesa, pomogne razvoj lokalne demokratije, dobre uprave, vladavine prava, privrede i kulture na mjesnom nivou te pomogne mjesnim i regionalnim vlastima i tijelima javne uprave u pripremi za buduće članstvo u EU. JCC obično održava dvije sjednice godišnje: u proljeće u Briselu /Bruxellesu/, u sklopu Dana proširenja EU, a na jesen u partnerskoj zemlji.

Na dnevnom redu 13. sjednice JCC ME biće dvije važne teme: Sistem finansiranja i održavanja komunalne infrastrukture te „Trebamo li još raditi svojim rukama?“ – Uloga industrije u ekonomskom razvoju na mjesnom nivou. Uz govornike iz CG (domaćin, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac; glavni pregovarač CG sa EU Aleksandar Drljević; Sanja Živković, sekretarka Odbora za prostorno planiranje Zajednice opštiina CG; Ranko Mišnić, predsjednik Opštine Mojkovac i dr.), govoriće i gosti iz EU: Aivo Orav, ambasador Delegacije EU u CG; Jaroslav Hlinka, izvjestitelj CoR za Paket proširenja za 2019. (Slovačka, socijalist); Sonja Polonijo, gradska vijećnica u Crikvenici, stručnjakinja za upravljanje otpadom, te dr. Velibor Mačkić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Svjetski mjesec borbe protiv karcinoma dojke – besplatni pregledi u Domu zdravlja Kotor

0
dom zdravlja kotor

Dom zdravlja Kotor i ove godine obilježava oktobar-Svjetski mjesec borbe protiv karcinoma dojke, organizovanjem preventivnih ultrazvučnih pregleda žena.

Pregledi će se obavljati bez uputa i besplatno.

Sve zainteresovane sugrađanke, od četvrtka, 10. oktobra treba da se jave glavnoj sestri ustanove, koja će im zakazati termin za snimanje do kraja ovog mjeseca.

“Ljekarski timovi našim sugrađankama davaće informacije o obolijevanju i liječenju karcinoma dojke, kao i savjete o samopregledu i prevenciji ove najćešće maligne bolesti kod žena”, saopšteno je Radio Kotoru iz ove zdravstvene ustanove.

Uočena splav na Atlantiku, nekoliko brodova plovi prema lokaciji

0

 

Atlantik -Bourbon Rhode

I dalje traje potraga za šibenskim kapetanom Dinom Miškićem i ostalih šest pomoraca koji su nestali prije dva tjedna u potonuću broda na Atlantiku.

– Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), koja se na zahtjev hrvatske Vlade uključila u potragu za nestalim pomorcima s broda Bourbon Rhode potonulog usred Atlantskog oceana 26. rujna 2019., danas je uz pomoć satelitskih snimaka, kojima raspolaže, obavijestila da je uočen objekt koji bi po dimenzijama mogao odgovarati jednoj od splavi za kojima se traga, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

– No zbog tehničkih ograničenja snimanja iz satelita te vremenskog odmaka nakon obrade snimaka, to nije moguće potvrditi dok to brodovi na lokaciji ne utvrde. Stoga su koordinate objekta proslijeđeni francuskom regionalnom stožeru za operacije spašavanja (CROSS) na Martiniqueu, koji je preusmjerio brodove koji se nalaze u blizini na tu lokaciju, budući da bi iz Martiniquea prvi brodovi stigli na lice mjesta za tri do četiri dana, navodi se u priopćenju.

– Sve naše nadležne službe i diplomatske aktivnosti u potpunosti su koordinirane i angažirano rade na pronalasku nestalih pomoraca, među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stalnoj je vezi s obitelji kapetana Miškića, dodaje se iz Ministarstva.

Sindikat pomoraca: Uočena splav, svi brodovi upućeni prema njoj

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan potvrdio je u srijedu za Hinu da je taj sindikat oko 15,30 sati dobio informaciju da je u Atlantiku uočena splav te da su svi brodovi, koji tragaju za preživjelima s potonulog tegljača Bourbon Rhode, krenuli prema toj lokaciji. Melvan je rekao da satelitska snimka pokazuje stanje otprije dva sata te da brodovima treba neko vrijeme da dođu do lokacije na kojoj je splav uočena.

Donacija Porta Montenegra za OŠ “Drago Milović”

1
Donacija OS Drago Milovic 2019

Kompanija Adriatic Marinas, koja je matična kompanija projekta Porto Montenegro, finansirala je kupovinu i postavljanje video nadzora u dvorištu OŠ Drago Milović, područna jedinica Gradiošnice. Projekat je koštao 3.200 eura.

Prioritet u realizaciji projekata društveno-odgovornog djelovanja Porto Montenegra je obrazovanje – od PM stipendija i podrške talenata do renoviranja učionica i finansiranja kupovine školskog mobilijara. Osluškujući potrebe menadžmenta škole, u ovom trenutku nam je prioritetna područna jedinica u Gradiošnici, i želimo da, korak po korak, kreiramo što bolje uslove za svakodnevicu i obrazovanje najmlađih školaraca, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra Kristina Škanata.

U prethodnom periodu imali smo nekoliko vandalskih incidenata u dvorištu i oko  škole nakon  nastave, u večernjim satima. Mnoge od tih problema nijesmo mogli riješiti jer nije   bilo  mogućnosti  da  se  utvrde  krivci. Sa  postavljenjem  video   nadzora u  PJ  Gradiošnica , već se vide  rezultati, koji će nadamo se dugoročno  riješiti probleme koje smo godinama imali. Zadovoljstvo nam je što smo i ove godine imali priliku da nam Porto Montenegro pomogne  u  realizaciji  projekata i aktivnosti koje radimo u cilju  poboljšanja  kvaliteta  i uslova  boravka  djece u  školi i same nastave, istakao je direktor škole OŠ “Drago Milović” Predrag Sušić.

Porto Montenegro je prethodnih godina finansirao renoviranje muzičkog i likovnog kabineta, renovirao i opremio školsku biblioteku, kao i informatičku učionicu. Prošlogodišnja donacija uvođenja WIFI-a i renoviranje kabineta maternjeg jezika, odnosno CSBH jezika i književnosti vrijedio je preko 30.000eura.

Tivat: Donatorsko veče za nabavku ultrazvučnog aparata, aukcija dječijih likovnih radova

2
Jedan od radova

Donatorsko veče na kojem su prikupljana sredstva za nabavku novog ultrazvučnog aparata za ginekološku ambulantu u Domu zdravlja Tivat održano je sinoć u Atrijumu Buća Luković, na inicijativu predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca.

Prisutni su bili u mogućnosti da doniraju kroz aukcijsku kupovinu 30 izloženih likovnih radova na temu „Majka i dijete“, autora učenika tivatskih osnovnih škola, Muzičke škole, SMŠ Mladost i petogodišnjaka vrtića „Bambi“. Prilikom izbora likovnog rada, donatori su dobijali smjernice za uplatu sredstava na žiro-račun koji je otvoren povodom ove akcije.

Zahvalivši se prisutnima, predsjednik Opštine Siniša Kusovac je istakao da je ideja vodilja donatorske večeri samo jedna – pokazati humanost i solidarnost na djelu.

“Ovo znači da i u narednom vremenskom periodu, i u narednoj budućnosti mi treba da pravimo ovakve skupove, u duhu savremene poslovne kulture, i da imamo izraženu tu crtu društvene odgovornosti. Ono što je takođe jako bitno jeste da je 8. oktobar Međunarodni dan humanitarnih akcija, što obavezuje ovu noć, i ovo donatorsko veče”, naveo je Kusovac.

Opština Tivat, kako je dodao, podržava i Dom Zdravlja, pa je samo u toku turističke sezone ta zdravstvena ustanova podržana u djelu Hitne službe, turističkog medicinskog punkta, ali i svih ostalih aktivnosti.

Darka Ognjanovic. predsjednik Kusovac, dr Julija Samardžić

“Ne želeći da oduzimam previše vremena, želim još da dodam sledeće – da zahvalim prvo investitorima, i strateškim investitorima koji su do sada imali inicijativu i realizovali odeđene aktivnosti iz zdravstvene oblasti i socijalne zaštite. Takođe, ovdje prisutnima na bezrezervnoj podršci, koji će pomoći i doprinijeti da se ovaj projekat realizuje. I ne samo prisutnima, nego i kolegama i koleginicama, donatorima i investitorima koji opravdano nisu mogli biti ovdje, ali koji će pomoći u narednim danima”, zaključio je Kusovac.

Kako je istakla dr Julija Samardzić, nabavkom najsavremenijeg ultrazvučnog aparata biće značajno unaprijeđen rad Savjetovališta za reproduktivno zdravlje i trudnice Doma zdravlja.

“Kroz naš dispanzer i kroz našu ambulantu nedjeljno prođe otprilike stotinjak žena. Naravno, u vrijeme sezone taj broj je daleko veći, tu su turistkinje i stranci, dakle, odgovornost je ogromna.Ovo je turistički grad i potrebe se povećavaju. Kod mene je trenutno registrovano nešto više od 4.000 žena”, rekla je Samardžić.

Aparat bi trebalo da podržava svojim softverom onaj dio koji se odnosi na vođenje trudnoće, jer u tom smislu potrebe su porasle, žene zahtijevaju detaljnije kontrole, a rizici su sve veći.

“Vrijednost aparata bi trebala da bude između 45.000 i 50.000 eura. Benefiti su ti, što će koristiti našem dispanzeru za žene – one, stoga, neće više morati da idu u Kotor na UZ preglede. Takođe, taj aparat će imati i dopler, što je veoma važno u praćenju vitalnih funkcija beba”, kazala je Samardžić.

Donatorsko vece

Donatorskoj večeri su prisustvovali predstavnici tivatskih kompanija, opštinskih i javnih preduzeća,  ugostitelji, preduzetnici i pojedinci koji su se odazvali akciji.

„Zvanice koje su bile spriječene da dođu na donatorsko veče, najavile su uplatu donacije, a račun ostaje otvoren do Novembarskih dana za sve uplate dobrotvora, prijatelja grada, djece, zdravlja i budućnosti uopšte.

Žiroračun

Namjera je da unaprijedimo brigu o budućim majkama a time i o najmlađima. U ime Opštine posebno se zahvaljujem autirima likovnih radova, kao i direktorima obrazovnih ustanova što su omogućili da u saradnji sa profesorima likovne umjetnosti i vaspitačima za kratko vrijeme djeca naslikaju radove“, saopštila je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović.

H. Novi – Velaš imenovan za Sekretara za prostorno planiranje i izgradnju

0
Velaš

Vladislav Velaš imenovan je za novog Sekretara za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi.

Velaš je rođen 1977. godine u Kotoru, osnovnu i srednju školu završio u Herceg Novom. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja, 1995. godine upisuje Građevinski fakultet, geodetski smjer, u Beogradu. Po završetku studija počinje sa radom u kompaniji Energoprojekt, gdje tokom narednih 12 godina dolazi do pozicije vodećeg inžinjera.

Tokom svog radnog angažmana, Velaš je radio u Crnoj Gori i Srbiji, u zemljama regiona i Evrope, ali i u Africi, specijalizirajući se u izgradnji velikih infrastrukturnih objekata.

Pored želje da doprinese unaprijeđenju kvaliteta života u gradu iz kojeg potiče, Velaš ističe da je u rukovodstvu Opštine Herceg Novi prepoznao energiju i inicijativu koje su usmjerene na brži i  kvalitetniji urbanistički razvoj grada.

Predstavljanje tri najnovije knjige Stijepa Mijovića Kočana

0
Galerija Solidarnosti Kotor
Galerija Solidarnosti Kotor

Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj organizuje predstavljanje tri najnovije knjige Stijepa Mijovića Kočana u izdanju Matice hrvatske: SEDMOGLASJE – izabrane pjesme, PRIČA O KRAJU SVIJETA/LORKO I ROKO – pripovijest i ČOEK ZLATNIJE RUKA – roman.

O knjigama će govoriti autor i Mirjana Smažil Pejaković, članica Društva hrvatskih književnika.

Knjige će biti predstavljene u petak 11. oktobra u Galeriji solidarnosti sa početkom u 19 sati.

ČOEK ZLATNIJE RUKA – roman

“Stijepo Mijović Kočan, pjesnik, pisac, scenarista i filmski reditelj, rođen je u Đurinićima, Konavle, 1940. godine. Školovao se u Dubrovniku i Zagrebu, gdje je završio studij jugoslavenskih književnosti i komparativnu književnost, te doktorirao iz filoloških nauka.
Prvu samostalnu pjesničku knjigu objavljuje 1969. godine. Piše i za djecu. Objavio je brojne naslove od kojih nabrajamo nekoliko:

Ispovjedaonica, Zagreb 1969; Ta riječ, Zagreb 1974; Ono nešto, Zagreb 1986; Konavoski vez, Zagreb 1988; E, da mi je, Zagreb 1991; Prevlaka, ćaćina tamburica, Zagreb 1996, Sred zavičajnih nebesa, Zagreb, 2001; Ulovljen u jeziku, Zagreb 2005; Samo ljubav slavi, Zagreb 2012; Sin otac sin, Zagreb 2015.

Objavio je više naučnih radova o književnosti i novinarstvu. Osim književnosti, bavi se i filmom. Scenarista je i reditelj stotinjak dokumentarnih televizijskih filmova i reportaža. Živi i piše u Zagrebu i Konavlima” – navodi se u saopštenju Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.