Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, u Skoplju je i službeno uspostavljena Balkanska vinska mreža.
Inicijator nove mreže regionalne saradnje je udruženje “Vina Makedonije”, a zajedno s organizacijama: Wine Q Center of Serbia iz Srbije, Udruženje Salon žilavke Bosna i Hercegovina i i Vinska akademija iz Crne Gore kao partneri na projektu, i druge vinske asocijacije iz zemalja zapadnog Balkana koje sprovode projekt “Vino kao most za povezivanje zemalja zapadnog Balkana”.
Nova mreža regionalne saradnje, koja će djelovati na području povezivanja i promovisanja vina balkanskih zemalja, održala je danas svoju prvu regionalnu konferenciju na kojoj je usvojen akcijski plan djelovanja, a koji će se početi provoditi početkom sljedeće godine.
Ukupno 15 udruženja proizvođača vina, vinogradara i sommeliera potpisalo je memorandum o saradnji.
Konferenciji su prisustvovali i predstavnici strukovnih udruženja iz nekoliko zemalja regije – Grčke, Bugarske, Slovenije, Hrvatske i Rumunije, koji su dobili službeni poziv za pridruživanje mreži s kojom će Balkan Wine Network sarađivati u budućnosti.
Vino
Jedan od glavnih zadataka Balkanske vinske mreže je promocija lokalnih autohtonih vinskih sorti, kao i vina proizvedenih u regiji, pridonoseći tako da Balkan kao vinska regija dobije pravo mjesto među drugim svjetski poznatim vinskim regijama.
Osnivači vinske mreže došli su do zaključka da su vina Balkana zanimljiva svjetskoj javnosti, tako da zajednički nastup kao regionalne vinske destinacije ima puno bolju perspektivu nego nastup svakog ponaosob.
Uspostavljanje i rad Balkanske vinske mreže finansijski je potpomognuo Fond Zapadni Balkan koji su osnovale vlade Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, kao dio svojih napora za promovisanje regionalne saradnje i integracije zemalja regije u Evropsku uniju.
U dijelu prostora objekta Starog zatvora u Kotoru trebalo bi otvoriti memorijalnu sobu posvećenu onima koji su svoje živote ugradili u temelje Jugoslavije, smatraju u Udruženju boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Podsjećaju da je Ministarstvo kulture dobilo 1,3 miliona eura za projekat uspostavljanja centra za razvoj kreativnih industrija u objektu Starog zatvora, da je iznos opredijeljen IPA projektom „3C Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija“, kao i da je pojašnjeno da će stari zatvor time postati kreativni hab sa sadržajima i smještajnim kapacitetima namijenjenim umjetnicima.
– Uvažavajući činjenicu da su u ovoj zloglasnoj kaznionici stradali brojni pripadnici Komunističke partije i simpatizeri, čiji se životni put najčešće završavao na gubilištu ili odvođenjem u koncentracioni logor na Mamuli, UBNOR i antifašisti Kotora čvrsto stoje na stanovištu da je neophodno dio prostora u ovom objektu posvetiti onima koji su svoje živote ugradili u temelje slobodoumne i prosperitetne Jugoslavije, podignute na idejama antifašističke borbe i junačkog otpora našeg naroda i narodnosti, navodi se u saopštenju UBNOR-a i antifašista Kotor koje potpisuje predsjednik Jovo Bećir.
Kotorski UBNOR i antifašisti su uvjereni da će Ministarstvo kulture i Opština podržati njihovu ideju, te da bi se memorijalna soba sastojala od jedne ili više prostorija, a u njoj bi se čuvala dokumenta iz tog vremena, fotografije i predmeti koji bi bili izloženi građanstvu i turistima koji posjećuju Kotor. Bila bi to, kažu, i učionica za mlade kojima bi se pričala priča o patriotizmu i ljubavi prema svojoj zemlji.
Francuska prefektura Martinique je u ponedjeljak saopštila je kako je u noći s nedjelje na ponedjeljak uočena “moguća signalna raketa za nevolju” u blizini područja potrage za tegljačom Bourbon Rhode, koji je potonuo na Atlantiku krajem septembra, piše francuski dnevnik Le Parisien.
Tokom noći s nedjelje na ponedjeljak, brod Alp Striker, kojeg je osiguralo osiguravajuće društvo Bourbon group, na putu za područje pretrage, izvijestio je krizni stožer CROSS Antila-Francuske Gvajane da su dva promatrača na mostu vidjela tijekom dvadeset sekundi bijeli, a zatim crveni pirotehnički signal koji su protumačili kao moguću nevolju, objašnjava prefektura.
“Područje podrijetla ovog signala poklapa se s jednom od hipoteza o području potrage za preživjelima brodoloma Bourbon Rhode”, dodaje se u saopštenju prefekture.
Tri trgovačka broda odmah poslana u potragu
Regionalni operativni nadzorni i spasilački centar “odmah je zatražio da tri trgovačka broda skrenu i odu na područje do kojeg će stići (od utorka).” Također je zatražio da “svaki brod na tom području bude budan”. Konačno, u utorak ujutro, “zrakoplov američke obalne straže Hercules C-130 također će letjeti iznad tog područja.”
U Gradskoj galeriji Josip Bepo Benković danas utorak, 8. oktobar će biti priređena zajednička izložba dvoje hercegnovskih umjetnika, Dragana Pečurice i Tihomira Konjevića.
Dragan Pečurica je rođen 28. jula 1963. godine u Kotoru. Osnovno i srednje obrazovanje je stekao u Herceg Novom gdje i danas živi i stvara. Živjeći skoro 40 godina na Škveru, u kući Leopolda Mandića, vrlo mlad je počeo da se bavi slikanjem. Sam ambijent u kojem je živio pružao je neiscrpnu inspiraciju za njegove slike. Do sada je imao četiri samostalne izložbe: u dvorani „Park“ i „Matici crnogorskoj“ u Herceg Novom, kao i u Dvorcu Petrovića i KIC „Budo Tomović“ u Podgorici.
Tihomir Konjević je rođen 1971. godine u Kotoru, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, gdje i sada živi i stvara, koristeći kombinovane slikarske tehnike i materijale. Savladavajući znanja iz različitih finih zanata stvara detalje koji na njegovim radovima izgledaju kao više puta umanjeni predmeti iz svakodnevnog života. Inspiraciju najviše nalazi u primorskoj arhitekturi, bokeljskim selima, Mediteranu, pa su to najčešće teme i motivi na njegovim radovima. Osim tri kolektivne izložbe u svom gradu, samostalno je izlagao u dvorani „Park“, Porto Montenegru u Tivtu i u sarajevskoj galeriji „Preporod“.
Izložbu slika Dragana Pečurice i diorama Tihomira Konjevića sutra veče u 19:30 otvoriće kustos galerije „Josip Bepo Benković“, istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, a poklonici likovne umjetnosti moći će da je pogledaju do 22. oktobra.
Izgradnja “prsten auto-puta” između Beograda i Sarajeva počeće u utorak, najavila je potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.
Ona je za RTS rekla da je veoma važno što počinje realizacija projekta koji su inicirali predsjednici dvije države, Aleksandar Vučić i Redžet Taip Erdogan,
“Pripremni radovi na prvoj dionici ovog auto-puta, od Sremske Rače do Kuzmina, završeni su i sjutra je početak glavnih radova, prije svega na mostu preko Save. Takođe je važno što ćemo na ovoj dionici imati i zajednički granični prelaz između Srbije i Bosne i Hercegovine”, rekla je Mihajlovićeva.
Ona naglašava da su je projekat važan zbog novog znanja i novih tehnologija koje na ovaj način dolaze u Srbiju.
Auto-put gradi turska kompanija Tasyapi a prva dionica duga 18 kilometara, kako je ranije saopšteno, koštaće oko 220 miliona eura.
Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, dostavio je Privrednom sudu odluku po osnovu koje je zakup slobodnih carinskih prodavnica, free shop-ova, na aerodromima u i Tivtu i Podgorici, produžen na dodatnih pet godina kompaniji Regal Impex.
Advokat Regala, Vladan Bojić, u ponedjeljak je, nakon izlaska iz sudnice, saopštio da je Nurković dostavio i mišljenje Ministarstva finansija iz 2011. godine, na osnovu kojeg je došlo do produženja tog ugovora, pišu Vijesti.
Iz Ministarstva finansija, na čijem čelu je Darko Radunović, su tokom jula obavijestili sud da je akt saglasnosti na produženje ugovora “izlučen kao bezvrijedni materijal”, što je slučaj sa uništavanjem dokumentacije nakon protoka određenog vremena.
Dopisom Nurkovića napravljen je obrt u toj parnici, koju je Regal poveo protiv Aerodroma Crne Gore.
Bojić je tražio od suda saslušanje Gorana Petrovića iz Ministarstva finansija, koji je poslao dopis iz tog resora, uz još nekoliko svjedoka.
Regal Impex tužio je Aerodrome krajem prošle godine, tražeći obeštećenje od 3,5 miliona EUR, jer Aerodromi dovode u pitanje stari ugovor o zakupu, prećutno produžen na dodatnih pet godina, uz navodno prethodnu pribavljenu saglasnost Ministarstava finansija i saobraćaja u martu 2011. godine.
Ročište koje je održano u ponedjeljak sutkinja Milica Popović je odložila za 7. novembar da bi se advokat Aerodroma, Velibor Marković, izjasnio na novi podnesak tužioca.
Ugovor o zakupu free shop-ova na dva aerodroma istekao je u drugoj polovini 2016. godine, a tužilac u sporu i zakupac je računao da je automatski produžen.
Aerodromi su, međutim, nakon prošlogodišnjeg tendera izabrali novog zakupca, irsku kompaniju Air Rianta International, tvrdeći da ugovor sa Regalom nije na snazi.
Ta firma tvrdi da im mjesečno fakturišu i naplaćuju zakupninu korišćenja oba free shop-a.
Povodom blagdana Gospe od Krunice i 448. godišnjice čuvene pomorske bitke kod Lepanta (7.oktobar 1571. god), u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna večeras je održano molitveno sjećanje i sveta misa za duše svih Kotorana, Peraštana, Bokelja i svih stradalih u toj bici.
Svetu misu prevodio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
“Ove bitke bile su presudne u oblikovanju i očuvanju u ono doba uglavnom kršćanske Europe. Bitka kod Lepanta dogodila se na današnji dan, a u njoj je učestvovala i kotorska galija „Sveti Tripun Kotorski“ sa oko 250 veslača, vojnika, sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem. Sa istočne jadranske obale takvih galija u sklopu Mletačke flote bilo je sedam. Neke su izgubile najveći dio posade, a kotorska galija nažalost izgubila je svu svoju posadu. Danas se sjećamo ne samo poginulih Kotorana, Peraštana, Bokelja već svih poginulih, i onih koji su pobjedili i onih koji su poraženi” – poručio je Belan.
Lepant – sjećanje
Jutros je u znak sjećanja na stradale postavljen vijenac od strane HGDCG, Pomorskog muzeja CG i Bokeljske mornarice na komemorativnoj ploči koja se nalazi na kući u kojoj je Jeronim Biznati živio (palata Bizanti).
Lepant – sjećanje
Pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope
Piše: S. Luković
Naime, 7.oktobra 1571. kod Lepanta (današnjeg Naupaktosa u Grčkoj) odigrala se najveća pomorska bitka brodova na vesla i jedra u istoriji, a u kojoj su se sukobile hrišćanska, tzv flota Svete Lige i islamska, flota Osmanlija. Na obje strane učestvovalo je preko 500 galija i više od 150 hiljada mornara i vojnika na brodovima, a hrišćani predviđeni plemićem Don Huanom od Austrije, pobijedili su moćnu tursku flotu admirala Ali-paše.
O kakvom je žestokom boju bila riječ, potvrđuje i podatak da se tu na jednom mjestu našlo čak oko 90 odsto svih ratnih brodova koji su tog dana plovili Mediteranom. Nakon odlučne borbe koja je po pisanju hroničara, ostavila i more crveno od krvi, uništeno je 83 odsto svih turskih brodova i skoro polovina vojnika i mornara na njima. Uništeno je ili zarobljeno 117 turskih galija, a Turci su imali i oko 25 hiljada mrtvih i 7,5 hiljada zarobljenih mornara, naspram 14 stradalih hrišćanskih galija sa 10 hiljada mrtvih i 2,5 hiljada ranjenih boraca. Od poraza doživljenog kod Lepanta, Turci se kao pomorska sila, više nikada nisu oporavili.
Model galije SVETI TRIPUN KOTORSKI
Jedan od najblistavijih trenutaka u bogatoj bokeljskoj pomorskoj prošlosti bilo je učešće kotorske galije „San Trifone di Cattaro“ („Sveti Tripun Kotorski“) u Lepantskoj bici. Naime, jadranski gradovi od Kopra do Kotora opremili su i poslali u bitku ukupno osam svojih galija koje su se borile u floti Svete Lige, sastavljenoj od ratnih brodova pape, Venecije, Đenove i Španije. U floti Svete Lige bilo oko 88 hiljada mornara i vojnika, te ukupno 208 galija iz grčkih komuna sa Krita, Kefalonije, Levkasa i Krfa, galija jadranskih komuna, brodova sa Sicilije, iz Napulja, galija Savoje, ratnih brodova Đenove, Malte, Španije i 12 papinih galija. Među njima bila je galija “Sveti Tripun Kotorski” sa 175 članova posade i kapetanom, kontom Jeronimom Bizantijem, a naš ratni brod posebno se istakao herojstvom posade i vještinom svog zapovjednika.
Naime, nakon što je nesmotrenošću dijela đenoveških galija na čelu sa čuvenim admiralom Andreom Doriom koji je odveslao i odjedrio previše na jug, stvorena velika rupa na južnom krilu flote Svete Lige, galija “Sveti Tripun Kotorski” zajedno sa galijama Raba i Trogira i još desetak mletačkih galija, samoinicijativno je popunila zjapeću prazninu kroz koju je trećina turske flote pokušala proboj i opkoljavanje glavnine snaga Svete Lige.
Tu rupu samoinicijativno su odlučili zatvoriti kapetani Jeronim Bizanti iz Kotora, Ivan Dominis sa Raba i Kristofor Lučić iz Trogira i njihove kolege iz Venecije. To je međutim, bila praktično samoubilačka odluka – oni su zaista uspjeli da zaustave turski prodor i dok su se Turci bavili njima, hrišćanima je pristiglo pojačanje iz centra, ali nažalost prekasno za neke naše ljude. Oni su zbog svog herojstva platili stravičnu cijenu – galija “Sveti Tripun Kotorski” potopljena, poginula je čitava njena posada na čelu sa kapetanom Jeronimom Bizantijem, na rabskoj galiji bila je svega šačica preživjelih, na galiji Trogira bilo je oko 160 mrtvih. Posebno su bokeljski pomorci sve zadivili svojim herojstvom jer je galija “Sveti Tripun Kotorski” izdržala istovremeni napad čak osam turskih brodova, a na jednog mrtvog bokeljskog mornara stradalo je sedam do osam Turaka.
“To govori o strahoti koju su ti ljudi prošli, ali da njih nije bilo povijest bi sigurno bila drugačija – turski proboj bi uspio, bitka bi pukla na tom najslabijem dijelu hrišćanskog fronta i cijela istorija zapadnog Mediterana vjerovatno bi bila mnogo drugačija od ove koju poznajemo. Sam Jeronim Bizanti je nakon pogibije bio je slavljen kao veliki junak u Boki, cijeloj Dalmaciji i savezničkoj floti”- kaže istoričar dr Tonći Tadić iz Hrvatske, koji je temeljito proučavao bitku kod Lepanta i ulogu ljudi iz krajeva bivše Jugopslavije u njoj. Naime, posadama od ljudi iz tadašnje Dalmacije koja se prostirala od Spiča u današnjoj Crnoj Gori do Raba u Hrvatskoj, bilo je popunjeno čak 19 galija koje su se kod Lepanta borile u floti Svete Lige.
Pored kompletne posade galije “Sveti Tripun”, Bokelji kao žrtvu za pobjedu Svete Lige u ovoj istorijskoj bici, priložili i živote čak sedam od 12 najstarijih sinova najuglednijih porodica iz Perasta koji su po tradiciji, obavljali dužnost čuvara savezničke zastave uz mletačkog admirala Sebastiana Venijera, na komandnom brodu flote Svete Lige.
Iz Kotorske Biskupije poručili su da su “pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope.”
Direktor francuske brodarske kompanije pokušao je u ponedjeljak dati nadu obitelji nestalog hrvatskog kapetana Dine Miškića rekavši da potraga za posadom potonulog broda Bourbon Rhodea neće završiti određenim danom jer će specijalizirani brod i trgovačka plovila nastaviti motriti područje.
Tegljač Bourbon Rhode potonuo je 26. rujna u Atlantiku, 2000 kilometara od francuskog otoka Martiniquea.
Dosadašnja potraga rezultirala je pronalaskom trojice preživjelih i tijela četvorice poginulih pomoraca. Na brodu ih je bilo ukupno 14, uključujući kapetana Dinu Miškića koji nije pronađen.
Francuski krizni stožer CROSS s Martiniquea objavio je u petak da je potraga obustavljena, na što je Miškićeva obitelj pozvala hrvatske vlasti da pomognu da se potraga nastavi, a na internetu se prikupljaju potpisi građana Hrvatske i Ukrajine čiji su pomorci također među nestalima.
Direktor tvrtke Bourbon Gael Bodenes izjavio je u ponedjeljak da se potraga nastavlja, unatoč tome što je prema riječima direktora CROSS-a “nakon jedanaest dana potrage mogućnost preživljavanja ljudi na moru pa i opremljenih, bitno smanjena”.
“Zatražili smo da potragu nastavlja Alp Striker, 90-metarski brod koji može operirati na vrlo velikim udaljenostima, a područje će motriti i svi trgovački brodovi koji ondje budu plovili”, rekao je Bodenes Hini.
“Potraga se nastavlja i neće završiti na neki određeni dan”, istaknuo je Bodenes u intervjuu Hrvatskoj novinskoj agenciji.
Uz kapetana Miškića, na brodu su bili većinom Ukrajinci, te po jedan Rus, Južnoafrikanac i Filipinac.
Prema navodima CROSS-a, radilo se o možda najopsežnijoj potrazi na moru u srednjem Atlantiku.
U nju bilo uključeno dvanaest brodova, a francuski i američki avioni su deset puta preletjeli područje. Operacije su uključivale satelitsku potragu, Francuska je osigurala zrakoplove Falcon i Panther, a američki nacionalni centar za uragane zrakoplov Hercules.
Tvreka Bourbon je ranije izvijestila da su trojica spašenih pomoraca fregatom “Ventose” uplovila u glavi grad Martiniquea Fort de France gdje su ih preuzele nadležne službe, a tijela poginulih mornara koja su pronađena vraćena su njihovim obiteljima.
Sindikat pomoraca Hrvatske pridružio se obitelji Mikšić u ocjeni da potragu treba nastaviti jer stručnjaci ocjenjuju da splavi kojima su se pomorci evakuirali nisu pronađene, a opremljene su za preživljavanje do 30 dana.
Ranije su i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministarstvo vanjskih i europskih poslova također rekli da trgovački brodovi koji prolaze područjem potonuća broda trebaju pažljivo motriti područje i dojaviti korisne informacije nadležnim institucijama, a ministar Gordan Grlić Radman rekao je da je Hrvatska zatražila i američku pomoć u potrazi za nestalim kapetanom Miškićem.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju je pismeno francuskog predsjednika Emmanuela Macronu zamolila za pomoć da se nastavi potraga za kapetanom Miškićem.
Kamioni Čistoće od jutros ne mogu prići deponiji Tisove grede jer su mještani Ubala, nezadovoljni što Opština Herceg Novi od prošle godine ne ispunjava njihove zahtjeve, blokirali prilaz.
Prema riječima člana savjeta MZ Ubli Dragana Vukovića mještani su tražili da se deponija adekvatno zatrpava, da se ugasi požar koji tinja već duže vrijeme, da se sanira put koji vodi prema selu, kao i da se ne odlažu gume na deponiji. Od blokade neće odustati dok im opština ne ispuni zahtjeve.
– Bili smo prinuđeni da blokiramo istovar smeća jer Opština nije ispunila obećanja, koja nam je dala prije godinu. Osim što nepropisno odlažu gume, iste pale pa onaj dim od ljetos još, nije ugašen. Ovome treba dodati i uništenu putnu infrastrukturu, koja nam uništava automobile. Ovo je zaista dno dna što smo bili prinuđeni da uradimo, ali ne vidimo drugi način. Ne želimo više da trpimo javašluk. Žao nam je naših Novljana i svih građana koji će ostati ugušeni u smeću, kao i mi gore, ali što ćemo, ako moramo biti svi ugušeni da bi se nadležni dozvali pameti, onda neka se svi gušimo u smeću i smradu -rekao je Vuković.
On je kazao da su danas razgovarali sa Aleksandrom Kovačevićem, sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, Vesnom Samardžić, sekretarkom za lokalnu samoupravu te Marijom Andrić, načelnicom Službe komunalne policije, ali i da nije došlo do dogovora, pa će blokada biti nastavljena do ispunjenja datih obećanja.
Direktor Čistoće Vladimir Arsić kaže da se blokada odnosi samo na kamione Čistoće, a ne na blokadu saobraćaja.
– Mještani imaju određene zahtjeve prema lokalnoj upravi, o kojima će oni razgovarati u budućem periodu, a shodno tome mi čekamo i rješenje naših problema. Informisao sam lokalnu samoupravu, da ćemo mi imati redovno funkcionisanje do kraja sutrašnjeg dana, a šta će se nakon toga dešavati, ne znamo, ali znamo da će ovo postati veoma ozbiljan problem i odgovornost. U kontaktu smo sa policijom, i oni su od nas dobili inpute šta sve može da prouzrokuje ovakva vrsta ponašanja i kakve sve posljedice može imati kompletan grad – kazao je Arsić.
Sekretar za komunalne djelatnosti Aleksandar Kovačević kaže da mještani Ubala između ostalog traže da se asfaltira 1, 4 km puta i da se izgradi trafostanica koja nije u nadležnosti opštine. Ističe da se odlaganje guma obavlja uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, na lokaciji za koju je izdato odobrenje, te da će pokušati u najbržem roku da prevaziđu probleme.
-Problem sa deponijom dugo traje. Mi smo danas obustavili odvoz smeća na deponiju , a sutra oko pola osam, trebalo bi da dođe izvođač za sanaciju puta pa očekujemo da će taj problem biti anuliran. Ne mogu da govorim unaprijed, vidjećemo sutra. Opština će uraditi maksimum. Oni traže da se svaki milimetar deponije prekrije zemljom i ne znam koliko je to izvodljivo. Poslušaćemo i njihove sugestije i vidjećemo da li ćemo doći do nekog rješenja-rekao je Kovačević.
Hiljade klimatskih aktivista u ponedjeljak je izašlo na ulice širom svijeta i označilo početak dvotjednih prosvjeda kojima se traže hitne mjere za smanjenje emisija štetnih plinova te spriječi ekološka katastrofa.
Uhapšene su stotine ljudi iz skupine ‘Pobuna protiv izumiranja’.
Organizacija osnovana u Velikoj Britaniji od vlade traži da proglasi “klimatsku i ekološku hitnu situaciju” i do 2025. smanji emisije štetnih plinova na nulu.
Trideset ljudi je optuženo za nerede u Sydneyu nakon što su stotine prosvjednika blokirali cestu.
Više od stotinu uhićeno ih je u Amsterdamu, a više od 130 u Londonu.
“Oprostite što smo blokirali cestu, ali ovo je hitan slučaj”, pisalo je na plakatima u Amsterdamu.
“Klimatske promjene ugrozit će budućnost naše djece ako odmah ne djelujemo”, poručili su prosvjednici u Londonu.
Demonstracije su održane i u Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Francuskoj i na Novom Zelandu.
‘Pobuna protiv izumiranja’ traži od vlada da poduzmu trenutne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Mirni klimatski prosvjedi očekuju se u 60 gradova u sljedeća dva tjedna kojima se traži postizanje nulte emisije štetnih plinova do 2025. i očuvanje biološke raznolikosti.
“Pokušali smo s peticijama, lobirali smo i marširali, ali vrijeme nam istječe”, rekla je aktivistica Jane Morton iz Australije za AFP.
“Nemamo izbora, moramo se pobuniti sve dok naša vlada ne proglasi klimatsku i ekološku hitnu situaciju i poduzme potrebne akcije za naš spas”, rekla je Morton.
Prosvjedi su, između ostalog, najavljeni i održavaju se i u Argentini, Španjolskoj, SAD-u, Irskoj, Indiji i Južnoafričkoj Republici, pišu svjetski mediji
