Riječki karneval ili riječko “peto godišnje doba” i ove godine počet će 17. januara, a trajat će do Pepelnice, 26. februara, kada će Pust “platiti” za sve loše u protekloj godini.
Riječki karneval, 37. po redu, već tradicionalno počinje na Antonju (17.januar), kada mesopustari u zapadnom dijelu riječkog zaleđa pušu u antonjski rog, a maškare preuzimaju vlast.
Prema tradiciji, u Hrvatskom primorju, posebice na istočnom dijelu, maškare počinju “vladati” prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, dok će u Rijeci i u većem dijelu naselja u zapadnome dijelu riječkog prstena mesopusna ludovanja početi na Antonju.
Kako je najavljeno, prvog dana Riječkog karnevala, uz slogan “Budi što želiš!”, kao uvodna manifestacija u sve maškarane ludosti, bit će održana svečana primopredaja ključeva grada maškarama te izbor kraljice Riječkog karnevala.
U programu karnevala potom će uslijediti brojne maškarane zabave i razne manifestacije pod maskama, kao što su Maškarani auto-rally Pariz – Bakar, boardanje pod maskama u središtu grada, Humanitarni maškarani bal, Dani smijeha u karnevalu i druga događanja.
Vesela Dječja maškarana povorka najavljena je za 8. veljače, a veliko finale Riječkog karnevala – Međunarodna karnevalska povorka, u kojoj se očekuju domaće i inozemne tradicijske i urbane karnevalske grupe s tisućama maškara i brojnim alegorijskim kolima bit će 23. februara.
Crveni palmin surlaš, štetočina koja je širom Mediterana uništila na hiljade palmi, brojne drvorede uz more te izmjenila pejzažni krajolik brojnih mjesta, činio se neuništivim. Ali tako nije mislio zadarski entuzijasta agronom Roko Štokov, zahvaljujući kome palme u Zadru i dalje njišu grane.
Zovu ga i doktor za palme jer svaku poznaje u dušu. S kovčegom punim modernih instrumenata postavlja dijagnoze.
Sve je počelo pred oko godinu dana, kada su zadarske palme bile na izmaku snaga. Roko Štokov, agronom po struci, ljubitelj prirode u srcu, odlučio je učiniti sve da ih spasi.
– Priča je išla da su baš lijepi primjerci evo baš ova iza nas počeli padati. Taman se borim protiv štetnika u plasteniku i sad mi nije jasno što je napalo. Lijepo mi je stablo, žao mi je bilo tog stabla, ako raste 30 godina i sad ga nešto uništi u dva mjeseca – hajdemo to riješiti, govori Štokov.
Uhvatio se u koštac s crvenom palminom surlašom, nametnikom koji je prije nekoliko godina na Mediteran stigao sa uvezenim palmama. Zvao je, kaže, koga god je mogao.
Injektiranje palme
– Krenuo sam s jednim čovjekom u Americi, on mi je proslijedio svoje kontakte u Španjolskoj i Francuskoj. Sjeo sam na avion i otišao kod njih da vidim kako oni rješavaju to. Naišao sam na entuzijaste poput sebe, dodaje.
I dobio odgovore. U vidu učinkovitih sredstava. No sve je trebalo prilagoditi našoj mikroklimi. Ubojiti koktel uspješno uništava štetnika i oživljava zaražene palme. I što je najvažnije liječenje ne utječe na okolne biljke niti ljude.
– Mi ga tretiramo onda kada je njegova migracija najveća i samim tim snižavamo troškove i tijek daljnje zaraze. Prvi simptomi se javljaju prije nego štetnik uđe u palmu. Buba do 4 cm dužine se nastani se u samom srcu palme i vizualno ju je nemoguće primijetiti, ali se može čuti, pojašnjava.
Palme
Savremena tehnologija pomaže da ih se zamijeti na vrijeme, no isto tako da se provjeri je li posao dobro odrađen. A gdje god se problem pojavi tu je Roko. Liječio je i spašavao palme od Raba do Dubrovnika. Svoje znanje rado dijeli i podučava Komunalna društva širom obale i otoka. Kako je palmama u Zadru ponovno udahnuo život dobio je i nagradu grada. Bila je to, kaže, kruna na sve što je učinio. I ne namjerava stati.
Simbol Mediterana, Dalmacije i gotovo svakog našeg malog i malo većeg mjesta uz more, zahvaljujući Roku i entuzijastima poput njega, još će dugo njihati grane.
Otvaranje prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori u sklopu Instituta za biologiju mora u Kotoru planirano je krajem maja 2020. godine.
U sklopu cijelokupnog projekta planirano je uređenje dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma. Kako će prostor oko Instituta za biologiju mora izgledati možete pogledati na fotografijama kompijuterskog prikaza.
Nosilac cjelokupnog projekta je Institut za biologiju mora iz Kotora, a pored JP za upravljanje morskim dobrom, značajnu podršku je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede i održivog razvoja i Ambasada Norveške u Crnoj Gori kao najveći donator.
Kompijuterski prikaz uređenjA obale IBM
Podsjetimo, krajem decembra direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović potpisali su danas Sporazum o finansiranju uređenja dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma.
U skladu sa Planom korišćenja sredstava, JP za upravljanje morskim dobrom opredjeljuje ukupno 80.000 € koje će donirati iz dva dijela, odnosno po 40.000 € u 2019. i 2020. godini. Sporzumom je definisano da se ova sredstva namjene za izgradnju interaktivnog parka i uređenje dijela obale u okviru budućeg akvarijumskog kompleksa u dvorištu Instituta za biologiju mora.
Budući Akvarijum Boka
Nakon potpisivanja Sporazuma o donaciji, direktor Instituta Mirko Đurović je izrazio zadovoljstvo što JP za upravljanje morskim dobrom podržava rad te institucije u svim segmentima, te istakao da je ova donacija ujedno potvrda dugoročne dobre saradnje i značajna podrška otvaranju prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori – “Bokaquarium”.
“JP Morsko Dobro biti jedan od aktivnih učesnika u realizaciji projekata “Bokaquarium”, koji će pored edukativnog karaktera imati važno mjesto u turističkoj ponudi opštine Kotor i cijele Crne Gore” – kazao je tom prilikom Jelušić.
U požarima koji od septembra bijesne u Australiji dosad je poginulo najmanje 25 osoba, uginulo više miliona životinja, a uništeno oko 2.000 kuća.
Nakon izuzetno teških uslova za gašenje požara, vatrogasci početkom ove sedmice koriste blaže vremenske prilike kako bi stekli kontrolu nad požarima koji ne jenjavaju na jugoistoku Australije.
Prema prognozama meteorologa, temperature bi u petak ponovo mogle porasti, zbog čega vlasti strahuju od pogoršanja situacije na terenu.
Najviše objekata uništeno je u državi Novi Južni Vels, oko 1.600. U susjednoj Viktoriji uništeno je oko 200 kuća, a u drugim državama više od 100, prenosi BBC.
Oskarom nagrađeni reditelj Sem Mendez, poznat po velikim hitovima poput Vrtloga života, Skajfal i Spektre, predstavlja spektakl o Prvom svjetskom ratu jednostavnog naziva 1917.
Napeta ratna drama prati dva mlada britanska vojnika, koji dobijaju naizgled nemoguću misiju. U trci protiv vremena moraju preći neprijateljsku teritoriju i dostaviti poruku koja će zaustaviti napad na stotine vojnika, koji nemaju pojma da se napad sprema, a među njima je i brat jednog od dvojice vojnika. Oskarovac Mendes u filmu prikazuje zaista fantastične, ali i zastrašujuće ratne scene koje nismo do sada imali prilike da vidimo na velikom platnu.
DULITL
Robert Dauni Džunior oživljava jedan od najdražih književnih likova u živopisnoj obradi čuvene priče o čovjeku koji je mogao da priča sa životinjama – Dulitlom. Nakon što je izgubio suprugu sedam godina ranije, ekscentrični Dr Džon Dulitl (Robert Dauni Džunior), poznati doktor i veterinar, povlači se iza visokih zidina Dulitl dvorca sam sa svojom grupom egzotičnih životinja. Ali kada se mlada kraljica teško razboli, bezvoljni Dulitl je primoran da se uputi u epsku avanturu do mitskog ostrva u potrazi za lijekom, koristeći svoju pamet i hrabrost, dok se susreće sa starim neprijateljima i otkriva čudesna stvorenja.
Doktoru se na ovom putovanju priključuje mladi, samoprozvani šegrt (Hari Kolet, Dunkirk) i zanimljiva životinjska družina, koju čine nervozni gorila (dobitnik Oskara Rami Malek), entuzijastična ali pomalo ograničena patka (dobitnica Oskara Oktavija Spenser), duo koji se stalno prepire a čine ga cinični noj (Kumail Nandžijani, The Big Sick’s) i optimistični bijeli medved (Džon Sina, Bamblbi) i tvrdoglavi papagaj (dobitnica Oskara Ema Tomson), koji je Dultilov najpovjerljiviji savjetnik.
4 RUŽE
Film “Četiri ruže” je krimi-drama sa elementima komedije.
Prikazuje urbani mozaik gradskih likova, koje u ispovijesti jedne beogradske noći, povezuje neutoljiva želja za lakom lovom, dobrim provodom i bezbrižnim jutrom. Iza kulisa carstva poroka u noćnom klubu Četiri ruže, u centru mozaika, gdje se vodi bespoštedna borba, često i sa one strane zakona, naći će se jedan običan čovjek. U bezuspješnom pokušaju da od svega pobjegne, shvata da će uspjeti samo ako u pomoć pozove sve ono što je u međuvremenu izgubio: ljubav, iskrenost i vjeru.
LIJEPO DOBA
Viktoru, muškarcu u šezdesetim godinama života, svijet se okrenuo naopačke kada mu Antoan, preduzetnik u usponu, ponudi da isproba jedinstven i novi vid zabave.
Koristeći mješavinu pozorišnih trikova i prikaz prošlih događaja, Antoanova kompanija omogućava klijentima povratak u doba po sopstvenom izboru. Viktor odlučuje da se vrati četrdeset godina unazad i ponovo proživi najljepšu nedjelju svog postojanja. Nedjelju kada je upoznao ljubav svog života.
INVAZIJA
Prošle su tri godine od pada vanzemaljskog broda.
Prošle su tri godine od pada vanzemaljskog broda. Katastrofa koja se desila, zauvijek je promijenila život djevojčice iz Čertanova ali i pogled stanovnika na kompletan univerzum. Čini se da je ovo bio najveći test za čovječanstvo. Ono čega ljudi još uvijek nisu svjesni jeste da će uskoro doživjeti novi susret. Da li su spremni na to?
Vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) su i ove godine nalagali badnjake u odvojenim ceremonijama.
Mitropolija crnogorsko-primorska je centralnu cermoniju nalaganja badnjaka organizovala ispred Cetinjskom manastira, dok su vjerenici CPC nalagali badnjake ispred dvora kralja Nikole na Cetinju. Kao i prethodnih godina dvije crkve su organizovale odvojeno nalaganje badnjaka i u ostalim crnogorskim gradovima, jer SPC priznaje autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je vjernike da šire ljubav i bratsku slogu, dok je mitropolit CPC Mihailo poručio da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti osnov pravne i evropske Crne Gore.
Juče tačno u podne šibenski oftalmolog Dražen Grgić u društvu kolege jedriličara Branimira Vlaje s rive se po drugi put otisnuo na plovidbu do Brazila. Osim što želi upozoriti na zagađenje mora, njegova misija ovaj put ima i humanitarni karakter. Njegova plovidba ujedno je i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu iz SOS Dječjeg sela Hrvatska.
Doktoru Grgiću ovo je drugi pokušaj plovidbe jedrilicom do Brazila. Prvi je put, također sa šibenske rive, sam krenuo u oktobru 2018. godine, no ekspediciju je morao prekinuti u Italiji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
– Puno toga drukčije je nego prvi put. Sve smo reorganizirali, pojačali jedra i ono najvažnije, pojednostavnili smo upravljanje jedrima. Jest da smo sada dvoje, ali kada jedan spava, drugi je solo tako da smo taj dio maksimalno olakšali. Imamo i nešto nove navigacijske opreme, imamo i novu sigurnosnu opremu jer sigurnosti nikada dosta, a tu je i nova komunikacijska oprema. I evo, pojačali smo i posadu! Sada imamo dva člana posade- kazao je Grgić prije isplovljavanja.
Uz obitelj i prijatelje, na rivi su ga jučer ispratili direktor Turističke zajednice Grada Šibenika Dino Karađole, poznati šibenski ginekolog Nikica Živković, mladi HDZ-ovac i organizator Croatian Travel Festivala Nikola Baraka, a sreću su mu poželjeli i jedriličari iz Jedriličarskog kluba Val.
– Ovaj put ne plovimo samo da ukažemo na onečišćenje mora, nego i za pomoć našoj djeci u SOS Dječjem selu Hrvatska namijenjeno djeci bez adekvatne roditeljske skrbi. Za njih svi mogu donirati sredstva pozivom na broj 060 90 55 – pozvao je doktor Grgić prije isplovljavanja.
Ako ih posluže vremenski uvjeti, Grgić i Vlajo u Šibeniku ponovno planiraju biti oko Uskrsa.
– Ruta nije jednostavna budući da je sada poprilično hladno na Mediteranu, ali vjetrovi su povoljni. Idemo niz Jadran na Otrantska vrata pa oko Kalabrije, potom ulazimo u Tirensko more, onda idemo prema Sardiniji. Do tamo imamo otprilike 4,5 dana puta, sve zavisi kakav će nam biti tempo, a onda lovimo onaj dio zapadnog Mediterana koji zna biti neugodan zbog opakog vjetra. Plovit ćemo blizu kraja jer ipak je zima. Uz španjolsku obalu idemo put Gibraltara, tamo stajemo sigurno jer je pitanje što će biti s vremenom na Atlantiku. Mi smo spremni, ako nas vrijeme posluži, da ga odradimo u komadu za što smo se i opremili – otkrio nam je šibenski doktor.
Grgić i Vlajo plove jedrilicom sv. Mihovil nakrcanom zalihama teškima jednu tonu, a njihovu plovidbu možete pratiti na ovom linku.
Više stotina vjernika svih generacija Mitropolije crnogorsko primorske večeras je u Tivtu ispred crkve Svetog Save nalagalo Badnjak, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Nalaganju Badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save. Nalaganje Badnjaka prošlo je u miru i bez incidenata.
Na Božić 7. janura liturgija je u 9 sati a večernja u 18.
Drugi dan Božića, 8. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati.
Trećeg dana Božića, 9. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati – saopšteno je iz pravoslavne parohije tivatske.
Prodaja novih električnih automobila u Norveškoj lani je porasla za 31 posto, a ta nordijska zemlja će po očekivanjima analitičara ubrzo potpuno elektrificirati vozni park.
Potpuno električni automobili činili su 42,4 posto lanjske prodaje u Norveškoj što je globalni rekord, povećavši se s 31,2-postotnog tržišnog udjela u 2018. i samo 5,5-postotonog u 2013. godini, priopćila je u petak Norveška cestovna udruga.
U želji da postane prva zemlja koja će do 2025. okončati prodaju automobila na fosilna goriva, Norveška oslobađa vlasnike električnih vozila od poreza koji se nameću za benzinske i dizelske automobile.
Ove godine bi šest od 10 novih automobila prodanih u toj zemlji moglo biti u potpunosti električno, rekao je Harald A. Moeller iz Volkswagena, koji se priprema za pokretanje nekoliko električnih modela 2020. godine.
“Elektrifikacija tržišta automobila se ubrzava. Predviđamo da će električna vozila u 2025. godini u Norveškoj imati 100-postotni tržišni udjel”, rekao je Moeller.
Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inostranstvu, ocijenio je u ponedjeljak HGK te istaknuo da uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Evropske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina te orade.
U prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegnuo 33,9 milijuna eura (3.000 tona), izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).
Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).
Ovi podaci, ocjenjuje HGK, pokazuju da međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi”, kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva, istaknuto je u priopćenju.
U prvih osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegnuo je 121,1 milijun eura, što je, procjenjuje se, dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura, naveo je HGK.
Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.
