Pozorišna predstava “Krčmarica Mirandolina” biće izvedena pred tivatskom publikom u ponedeljak 23. decembra u Velikoj sali Centra za kulturu od 20 sati.
Ova predstava je imala premijeru 2007. godine i od tada oduševljava publiku gdje god da se igra.Po tekstu Karla Goldonija predstavu je režirao Jug Radivojević. Dramaturg je Ivana Dimić, scenograf Aleksandar Denić, kostimograf Jelena Stokuća a kompozitor Kristina Kovač.
Glumačku postavu čine: Katarina Žutić, Andrija Milošević, Goran Jevtić, Andrijana Oliverić, Uroš Jovičić, Nenad Nenadović, Jelena Trkulja i Igor Damjanović.
Godina 2019. bila je još jedna koja nije mogla proći bez natezanja oko brexita i Donalda Trumpa u nekoj od kontroverznih uloga, ali su njome ipak dominirali globalni klimatski pokret i brojni politički i socijalni prosvjedi koji su stotine tisuća ljudi potaknuli da izađu na ulice.
Mladi naraštaj predvođen Gretom Thunberg ustao je u borbu za opstanak planeta, Hongkonžani, Parižani, Katalonci, Bolivijci, Čileanci i Srbi mjesecima su na ulicama prosvjedovali protiv stanja u svojim zemljama, gorjele su Amazonija, Australija i pariška ikona Notre Dame, Britanija je dvaput odgađala brexit, a američki je predsjednik nakon ruske upao u ukrajinsku krizu i suočio se s opozivom. Japan je u ovoj godini dobio novog cara, a Europa novu Komisiju.
Kako se usuđujete?!
Proglašenjem 16-godišnje Šveđanke Grete Thunberg osobom godine, časopis Time potvrdio da je 2019. bila godina mobilizacije mladih u borbi s klimatskim promjenama. Klimatska Ivana Orleanska, kako su je prozvali, sama je svakoga petka počela prosvjedovati ispred švedskog parlamenta pozivajući svoju vladu da hitno poduzme nešto za spas planeta. Nije trebalo dugo da je počnu slijediti mladi diljem svijeta.
Potaknula je učenike iz 185 zemalja na najveći svjetski prosvjed za klimu u New Yorku uoči Opće skupštine UN-a, a njezin govor svjetskim vođama, već pod nazivom “Kako se usuđujete?!”, zvučao je snažno poput “Sanjam” Martina Luthera Kinga u borbi za crnačka prava.
Na ekološko obraćenje radi očuvanja prirodnih bogatstava, brojnih oblika života i same Zemlje pozvao je i papa Franjo koji je ekologiju uvrstio u prioritete svog pontifikata.
U međuvremenu se gotovo iz mjeseca u mjesec obaraju toplinski rekordi, pa je tako na Islandu simbolično, s nadgrobnom pločom, pokopan otopljeni glečer Okjokull, žrtva globalnog zatopljenja.
Britanski rječnik Oxford proglasio je klimatsku krizu za riječ godine, a plastika je mogla biti potkategorija jer bila je u središtu znanstvenih upozorenja za spas plavog planeta.
Zemlja gori, Venecija plavi
Meteorološke katastrofe bit će češće i jače, kažu znanstvenici, a 2019. pamtit će se po najgorim požarima u Amazoniji. U kolovozu je ondje gorjelo rekordnih 74.155 požara, no brazilski predsjednik i klimatski skeptik Jair Bolsonaro isprva je optužio aktiviste za palež. Pod pritiskom velikih razaranja, gubitka staništa i kritika iz cijelog svijeta, naredio je vosjci da pomogne u gašenju.
Šumski požari harali su Sibirom, Kalifornijom, Bolivijom, Indonezijom. U Australiji je sezona požara počela najbrže i najintenzivnije u povijesti. Više od 2,7 milijuna hektara raslinja poharano je od listopada samo na području Novog Južnog Walesa. U požarima je nestalo i 2000 koala.
Istovremeno se Venecija borila s vodom. Drevni grad u studenome je preživljavao najviše razine plime otkako postoje mjerenja. U gradu jedinstvenom u svijetu po svojim kanalima, arhitekturi i umjetnosti, šteta od povijesnih poplava mjerit će se u milijardama eura.
Vatrene ulice
U Europi i Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, posvuda su građani izlazili i još izlaze na ulice buneći se protiv vlada, poreza, nestašica, socijalno-ekonomskih nejednakosti, korumpirane političke klase, nasilja, nepravde. Traže ostavke u čemu ponekad i uspijevaju – srušili su pet šefova država ili vlada.
Najdublja kriza otkako je Hong Kong 1997. vraćen matičnoj zemlji počela je u lipnju. Povod je bio sporni zakon o izručenju Kini koji je povučen nakon tri mjeseca masovnih prosvjeda. Ali oni time nisu prestali nego su pretvorili u prodemokratska okupljanja protiv pokušaja Pekinga da pojača stisak nad Hong Kongom i naruši načelo “jedna zemlja, dva sistema” kojim je bivšoj britanskoj koloniji zajamčeno očuvanje sloboda kakve ne uživaju u ostatku Kine.
Pokret Žutih prsluka protiv socijalne i fiskalne politike vlade u Francuskoj trajao je mjesecima, praćen valom nasilja, pljački i paleža. Prosvjednici su s vremenom posustali, ali nisu odustali. Priključili su se štrajku protiv mirovinske reforme koji je počeo 5. prosinca, paralizirao promet i druge javne službe.
Ispuhale su se i prosvjedne šetnje “1 od 5 milijuna” koje su potpomognute nekim oporbenim političarima počele u Srbiji krajem 2018. zbog političkog nasilja u zemlji.
Dvije godine nakon referenduma o neovisnosti Katalonije španjolski vrhovni sud osudio je 14. listopada devetero katalonskih političara na 104,5 godina zatvora zbog njihove uloge u tom procesu. Katalonci su zbog toga masovno izašli na ulice.
Bolivijski prosvjednici uspjeli su u studenome nakon četiri tjedna prosvjeda s više desetaka mrtvih poništiti spornu pobjedu predsjednika Eva Moralesa na izborima, a on je potom pobjegao iz zemlje.
Sudanski diktator i osumnjičeni ratni zločinac Omar al-Bašir bio je na vlasti 30 godina, a svrgnut je nakon četiri mjeseca narodnog pokreta izazvanog utrostručenjem cijene kruha.
Alžir je izlaskom nezadovoljnika na ulice uspio odvratiti predsjedničkog veterana Abdelaziza Butefliku od kandidature za peti mandat, a nakon mjesec dana nasilnih prosvjeda protiv socijalno-ekonomskih nejednakosti u kojima je poginulo 20, a ranjeno 2000 ljudi, čileanska vlada najavila je referendum o izmjeni ustava koji potječe iz doba diktature generala Pinocheta.
Iračanima je prekipjelo zbog korupcije, nezaposlenosti, nerada javnih služba što je preraslo u tešku političku krizu u zemlji bogatoj naftom i godinama razaranoj sukobima. Vlada je pod pritiskom podnijela ostavku 1. prosinca, ali uz 420 mrtvih, uglavnom prosvjednika, i tisućama ranjenih.
Libanonska vlada najavila je 17. listopada porez na WhatsApp i razbjesnila narod što je rezultiralo ostavkom premijera Saada Haririja. Prosvjednici sada traže odlazak cijele političke klase, korumpirane i nesposobne da sredi gospodarsko rasulo.
Dvoje premijera i brexit
Tri i pol godine od referenduma 2016. kojim su Britanci tijesnom većinom glasali za izlazak iz Europske unije, brexit nikako da se dogodi.
Zube su na njemu lomili premijer David Cameron koji je raspisao referendum pa podnio ostavku kad su pobijedili zagovornici izlaska iz EU, a zatim i njegova nasljednica Theresa May koja je s Bruxellesom mukotrpno dogovorila sporazum o izlasku, predviđen za 31. ožujka. No morala je zatražiti odgodu i povukla se u lipnju pošto je parlament triput odbio potvrditi njezin sporazum.
U arenu tada ulazi svježi Boris Johnson, novi čelnik vladajućih konzervativaca, obećava bolji sporazum i kune se u brexit 31. listopada. Tvrdi da bi radije skončao u jarku nego tražio novu odgodu. Ali i on se namjerio na nepopustljivi saziv parlamenta koji je zakonski zabranio brexit bez sporazuma s EU i tako primorao Johnsona da pogazi svoju riječ i zatraži novu odgodu.
EU je Londonu odobrio novi produžetak do 31. siječnja 2020., a britanski zastupnici odobrili su Johnsonu prijevremene izbore 12. prosinca na kojima je trijumfirao s 43,6 glasova. Brexit je tako napokon postao izgledan, ali tek treba dogovoriti nove odnose Britanije i EU-a.
Lov na vješca
Američki predsjednik Donald Trump u kampanji za izbore 2020. ističe da je ostvario obećanja dana biračima – gospodarski rast, rekordno stvaranje radnih mjesta, povijesno smanjenje poreza, trgovinski sporazumi koji stavljaju Ameriku na prvo mjesto, uništenje ISIS-a.
U vanjskoj politici Trumpov je mandat obilježen carinskim ratom s Kinom i Europom, sukobima sa saveznicima i paktiranjem s neprijateljima. Povlačenjem iz međunarodnih nuklearnih, trgovinskih i klimatskih ugovora poslao je svijetu poruku da SAD nije pouzdan partner, a na domaćem planu pod pritiskom je raznih istraga.
Vjeran svom geslu “Amerika na prvom mjestu” povukao je vojsku sa sjeveroistoka Sirije. Prazninu je popunila Turska vojnom ofenzivom protiv sirijskih Kurda koji su bili američki saveznici u ratu protiv Islamske države.
Nakon prvog, povijesnog sastanka sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, drugi susret u Hanoju u veljači 2019., bio je fijasko i razgovori su na mrtvoj točki uz povremenu razmjenu toplo-hladnih poruka Trumpa i Kima.
Dana 30. lipnja Trump je postao prvi aktivni američki predsjednik koji je stupio na tlo Sjeverne Koreje kako bi se sastao s Kimom.
U domovini je izložen kritikama i istragama koje naziva “lovom na vještice”. Djelomičnu zadovoljštinu dobio je 24. ožujka kada je specijalni istražitelj Robert S. Mueller objavio izvješće kojim zaključuje da Trumpov izborni stožer nije bio u dosluhu s Moskvom kako bi mu ova pomogla na predsjedničkim izborima 2016.
No ubrzo pale su nove optužbe kada je nepoznati zviždač otkrio da je Trumpova administracija prijetila Ukrajini da će joj uskratiti 400 milijuna dolara vojne pomoć ako ne istraži ulogu sina bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena u upravi ukrajinske energetske kompanije.
Pod sumnjom da je Trump zlorabio predsjedničke ovlasti ucjenjujući Ukrajinu radi vlastitog probitka i na štetu američke nacionalne sigurnosti, demokrati su otvorili istragu u svrhu opoziva predsjednika. Zastupnički dom u kojem demokrati imaju većinu odobrio je te optužbe i Trump će postati treći predsjednik u povijesti protiv kojeg će se provesti opoziv.
A uz to nije uspio kupiti Grenland.
Od Vardara pa do Fujija
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija od 12. veljače službeno se zove Sjeverna Makedonija čime je okončala višedesetljetni spor s Grčkom i otvorila put u euroatlantske integracije, no za početak pregovora s EU još će čekati, kao i Albanija.
Bijeli rasist napao je džamije u Christchurchu u ožujku i usmrtio 51 osobu, a islamistički teroristi su na Uskrs napali tamošnje crkve i hotele i ubili 300, a ranili više od 500 ljudi.
Najpoznatiji svjetski zviždač, osnivač WikiLeaksa Julian Assange uhićen i izveden iz ekvadorskog velposlanstva u Londonu gdje je sedam godinama imao utočište i prijeti mu izručenje u Sjedinjene Države koje mu žele suditi za špijunažu.
Požar 15. travnja uništio je krov i srušio zvonik pariške katedrale Notre Dame, najposjećenijeg povijesnog spomenika Europe i simbola europske kulture, ali ljudski lanac spasio je gotovo sva umjetnička djela i relikvije.
Ursula von der Leyen postala je krajem godine prva žena predsjednica Europske komisije u kojoj pola povjerenika čine žene, a Christine Lagarde prva je žena predsjednica Europske središnje banke. Stidljive društvene pobjede izvojevale su Iranke kojima je dopušten ulazak na stadione te Saudijke koje više ne moraju tražiti dozvolu muških da putuju.
Bila je ovo godina beskrajnih, ponavljajućih izbora u Španjolskoj i Izraelu koji nikako da iznjedre jasnu parlamentarnu većinu sposobnu sastaviti održivu vladu.
Japan je dobio novog cara, Naruhita, koji je stupio na prijestolje nakon abdikacije oca Akihita, prvog japanskog cara koji je to učinio nakon dva stoljeća.
Svijet su napustili politički velikani Jaqcues Chirac i Robert Mugabe, a samoubojstvo je počinio samozvani islamski kalif, brutalni terorist Abu Bakr al-Bagdadi kako ne bi živ pao u ruke Amerikancima koji su mu bili na tragu.
Crne rupe u svemiru i u nekim glavama
Einsten je u ovoj godini došao na svoje. Znanstvenici su prvi put uspjeli snimiti crnu rupu i time potvrdili predviđanja njegove opće teorije relativnosti i otvorile nove pravce u istraživanja svemira. Crnu rupu u središtu masivne galaktike Messier 87, u zviježđu Djevice, udaljenu od Zemlje 55 milijuna svjetlosnih godina, a od Sunca masivniju 6,5 milijardi puta snimio je Event Horizon Telescope.
Izvan Sunčeva sustava prvi je put otkrivena voda, na egzoplanetu K2-18b, udaljenom 110 svjetlosnih godina.
Elon Musk predstavio je 28. septembra svemirsku letjelicu Starship dizajniranu za putovanja na Mars, a 18. ljunaa pamti se kao dan prve ženske svemirske šetnje izvan ISS-a (astornautikinje Christina Koch i Jessica Meir).
Solarni rover Opportunity okončao je svoju misiju na Marsu koja je trebala trajati 90 dana, a Oppy je radio 14 godina dulje. S drugim robotskim vozilom Spirit potvrdio je da je na Crvenom planetu bilo vode.
Medicinska čuda postigli su liječnici spašavajući prerano rođenu djecu. Rekorderi u preživljavanju su palčić iz Tokija rođen s 268 gama i palčica iz San Diega rođena prije petog mjeseca trudnoće sa samo 245 grama.
Usporedo sa znanstvenim postignućima u stvarnom svijetu, onim virtualnim se šire teorije zavjere o cjepivima pa se vraćaju bolesti za koje se mislilo da su prošlost. Tako je procijepljenost stanovništva u mnogim zemljama pala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je više od 140.000 ljudi umrlo od ospica u 2018. Uzalud znanstvenici dokazuju drugo.
Archie i Skywalker
Rijetko prođe godina da najpoznatija svjetska kraljevska obitelj, Windsori, ne izazove pozornost. Supruga princa Harryja, američka glumica Meghan Markle u svibnju je rodila sina Archieja.
U junu je par ponovo izbio u središte pažnje, pošto je Harry javno objavio da mu dosta medijske nastrljivosti i optužio je britanske novinare za napastovanje njega i njegove supruge Meghan Markle čija ga sudbina podsjeća na onu njegove majke Diane koju su paparazzi otjerali u smrt.
Njegov je stric princ Andrew, pak, neuspješno pokušao objasniti prirodu svoje veze sa seksualnim zlostavljačem Jeffreyjem Epsteinom i odgovoriti na optužbe da je spavao s maloljetnicama. Skandal je, zasad, završio tako da se Andrew morao povući iz javnoga života.
U svijetu šoubiznisa kraj godine obilježila je premijera “Uspona Skywalkera” zadnjeg iz serije filmova “Ratova zvijezda”.
A taj je svijet u 2019. ostao bez Britanca Alberta Finneyja (82), Amerikanca Lukea Perryja (52), Nizozemca Rutgera Hauera (75), slavnog po ulozi replikanta u kultnom filmu Istrebljivač i Švicarca Brune Ganza (77), koji je majstorski odigrao Hitlera u Konačnom padu.
Umrle su i slavna američka glumica i pjevačica Doris Day (97) i Šveđanka Bibi Andersson (83), jedna od filmskih muza velikog redatelja Ingmara Bergmana.
Francuska redateljica Agnes Varda, “majka francuskog novog vala” umrla je u dobi od 90 godina, a u dobi od 96 talijanski filmski i operni redatelj Franco Zeffirelli.
U avgustu je u dobi od 88 godina umrla prva afroamerikanka dobitnica Nobelove nagrade za književnost Toni Morrison koja je u temelje klasično-američke književne tradicije upisala ono što je dugo bilo prisilno izostavljeno – crnački subjektivitet.
Svijet spektakla napustili Karl Lagerfeld, njemački modni dizajner te američka dizajnerica i umjetnica Gloria Vanderbilt. Umro je i nekadašnji svjetski automobilistički as, legendarni Niki Lauda.
Plan davanja koncesija za valorizaciju kulturnih dobara za 2020. godinu i Predlog plana i Izvještaj sa javne rasprave po tom pitanju usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, Planom je predviđeno davanje koncesija za tvrđave Goražda (zaleđe Boke kotorske – mirac) i Besac i zadužbinu Ljubatovića, kao oblika podsticaja privatnih investicija u obavljanju djelatnosti od javnog interesa, a radi obezbjeđivanja zaštite i očuvanja kulturnog dobra.
Na ovaj način će se postići optimalna turistička valorizacija izuzetno vrijednih prirodnih resursa i kulturnog nasljeđa.
“Glavni cilj davanja koncesija je obezbjeđenje adekvatnog tretmana nepokretnih kulturnih dobara, koji podrazumijeva sprovođenje mjera na zaštiti i unapređenju stanja, funkcionisanje i upravljanje na održivoj osnovi, ali i obezbjeđivanje eksternih izvora finansiranja za zaštitu kulturne baštine. Osim toga, na ovaj način se poboljšava turistička privreda i izgrađuje mreža turističkih destinacija, van uobičajenih ruta na primorju”, navodi se u saopštenju Vlade.
Od postavljanja sistema javnih bicikala u Splitu sredinomjula pa do kraja novembra, Splićani su bicikle unajmljivali čak 7943 puta, a uglavnom je riječ o domaćim korisnicima, njih oko 75 posto, što pokazuje da je taj novi način prijevoza u Splitu naišao na odličan odaziv.
“Split jedan od najuspješnijih gradova u regiji kad su rezultati sustava javnih bicikala u pitanju”, rekao je direktor Sustava javnih bicikala d.o.o. Ante Gustin te dodao da na poneke izazove vezane uz taj sustav Split parking odgovara u suradnji s operaterom sistema Nextbike.
“Vjerujem kako će Grad Split nastaviti s razvijanjem biciklističkih staza i cijele infrastrukture kako bi ovu uslugu učinili još sigurnijom i kvalitetnijom. Split parking također već radi na tome da se nove postaje čim prije postave. Električni bicikli učinili su vožnju po Splitu lakšom i bržom nego ikad prije i građani su to jako dobro prepoznali”, dodao je Gustin.
Od ovog tjedna Splitu je dobio još četiri nove postaje u sklopu sustava javnih bicikala te za nova 32 bicikla – 12 električnih i 20 klasičnih, a riječ je o postajama na Zvončacu (Šetalište Ivana Meštrovića), kod knjižnice Marka Marulića (Ulica Slobode), na Vukovarskoj ulici (Higijenski zavod) te na Pazaru (Poljana kneza Trpimira uz Biskupovu palaču).
Ukupna vrijednost te investicije je 700 hiljada kuna bez PDV-a, a financira je Split parking. Nastavak je to ulaganja u sustav javnih bicikala nakon što je ovog ljeta postavljeno osam postaja s 50 bicikala.
“Želimo osigurati da svaki kotar ima barem jednu postaju te već u idućoj godini planiramo preko 40 postaja te preko 200 novih bicikala”, najavio je direktor Split Parkinga Marko Bartulić,.
Registracija u sustav je besplatna, a za aktivaciju računa treba izdvojiti 10 kuna što vrijedi za cijeli Nextbike sustav bilo gdje u svijetu. Cijena korištenja bicikla je pet kuna svakih dodatnih pola sata za klasični, odnosno 10 kuna za električni bicikl. Cijena sezonske pretplate iznosi 200 kuna, vrijedi godinu dana i uključuje neograničeni broj besplatnih vožnji u trajanju od 30 minuta po biciklu, dok za dodatne vožnje vrijedi isti način kao i kod ‘pay as you go’ opcije u prvom slučaju.
Izgradnjom novog stadiona FK Igalo na području Servisne zone, Herceg Novi će dobiti novi, moderan sportski objekat, koji će obogatiti turističku ponudu u zimskom periodu, a hotelijerima i privrednicima vezanim za sportski turizam omogućiti bolje poslovanje. Fudbalski centar će pored glavnog stadiona imati i tri pomoćna fudbalska terena, jedan manji za mlađe kategorije, kao i dva pomoćna terena za tenis sa pratećim objektima.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića, novi fudbalski centar će se prostirati na oko 75 hiljada kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost projekta, čija bi realizacije mogla početi već iduće godine, iznosi oko pet miliona eura. Stadion će biti kapaciteta 2200 sjedećih mjesta, odnosno maksimalnih 2500 sa uračunatima mjestima za stajanje.
Konjević je naglasio da je i prilikom nedavnog obilježavanja jubileja 90 godina postojanja FK Igalo, i predsjednik Fudbalskog Saveza Crne Gore Dejan Savićević pružio podršku inicijativi Opštine Herceg Novi i kluba sa Solila, a veliki oslonac u realizaciji biće dugogodišnji predsjednik kluba i sadašnji pokrovitelj Stefan Vukićević.
Kompijuterska animacija
Kako je naglasio, Igalo zaslužuje da ima prvoligaša i sve uslove koje su sportskim klubovima u Crnoj Gori i regionu neophodni za unaprijeđenje rada i ostvarivanje što boljih rezulata. Za nekih sedam do osam godina bi se mogle igrati i utakmice u okviru evropkih takmičenja, uzimajući u obzir da je idejno rješenje rađeno prema svim propisima UEFA 2 kategorije standarda, što podrazumijeva utakmice pretkvalifikacija Lige šampiona, prvog i drugog kola kvalifikacija Lige Evrope, kao i zvanične utakmice reprezentacije mlađih kategorija.
Ruski ‘morževi’, ronioci u ledenim vodama Bajkalskog jezera, postavili su božićno drvce na njegovo dno – iako ne na najdublje mjesto – pa potom oko njega zaplesali.
“Htjeli smo na taj način zaželjeti sretnu Novu godinu svima”, rekao je Egor Lesnoj, 27-ogodišnji ronilac.
“Želimo stanovnicima Irkutska i svim Rusima dobro zdravlje. Bavite se sportom, budite pametni i čitajte knjige”, rekao je njegov kolega Evgenij Lohov.
Njih su dvojica s još jednim roniocem ušli u Bajkalsko jezero, najdublje na Zemlji, u kupaćim gaćicama i s kapom Djeda Mraza, dok je vanjska temperatura bila oko 15 stupnjeva Celzija ispod ništice, a temperatura vode oko nule.
Iako je jezero najdublje na Zemlji, s oko 1630 metara, ronioci ipak nisu išli postavljati drvce na tu dubinu. Postavili su ga na oko tri metra dubine, blizu obale.
Oni su usput s dna pokupili automobilske gume, a kako nisu željeli rezati pravo drvce za svoj performans, umjesto njega poslužili su se umjetnim.
Njega su naravno nakon izranjanja uzeli sa sobom, kako plastikom ne bi zagadili vodu.
Proširenje Europske unije na jugoistok Europe, suradnja u sklopu NATO-a i regionalna suradnja bile su glavne teme 4. sastanka Jadranske trilaterale, koja okuplja Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru, održanom u petak u Zadru na razini šefova diplomatije, kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Na sastanku je kao zemlja gost sudjelovala i Republika Sjeverna Makedonija, kako je prošle godine bilo dogovoreno na sastanku u Budvi.
Jadranska trilaterala službeno je inaugurirana u veljači 2017. u Splitu u cilju poticanja sigurnosne i gospodarske suradnje između Hrvatske, Albanije i Crne Gore.
„Ovogodišnji sastanak Jadranske trilaterale bio je posvećen najprije proširenju Europske unije na europski jugoistok, suradnji u okviru NATO-a i učinkovitoj regionalnoj suradnji”, kazao je Grlić Radman.
Sastanak je održan deset dana prije početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pa je i to bila jedna od glavnih tema razgovora.
Ministar Grlić Radman izvijestio je kolege o prioritetima hrvatskog predsjedanja, posebice četvrtom – Europa koja je utjecajna.
Ministar je istaknuo da će središnji događaj hrvatskog predsjedanja biti Zagrebački samit 7. maja 2020. na kojem će se okupiti čelnici svih država Europske unije i država zapadnog Balkana.
„Želja nam je da taj sastanak na vrhu, koji se održava 20 godina nakon samita u Zagrebu 2000. godine, koji je otvorio europsku perspektivu Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Europi, bude jednako značajna referentna točka i za Uniju i za države kandidate i potencijalne kandidate kroz sljedećih deset godina”, kazao je.
Grlić Radman je istaknuo da će Hrvatska uložiti maksimalne napore kako bi se pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvorili tokom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, a očekuje i da će tijekom hrvatskog predsjedanja doći do daljnjih pomaka u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom.
Hrvatska će se, istaknuo je, zauzimati i za napredak svih drugih država jugoistočne Europe na njihovu europskom putu, polazeći od načela ispunjavanja kriterija i vlastitih zasluga.
„Hrvatska će kao i do sada nastaviti davati bezrezervnu podršku europskim težnjama naših prijateljskih država, naših susjeda, i kroz pružanje tehničke, stručne svake druge pomoći”, kazao je.
Na sastanku je ponovljena i zajednička potpora Albanije, Crne Gore i Hrvatske, članica NATO-a, završetku integracije Sjeverne Makedonije u NATO savez.
„Također, snažno podržavamo nastavak politike otvorenih vrata NATO saveza prema državama jugoistočne Europe. Ta politika mora svakako uključiti i Kosovo”, kazao je Grlić Radman.
Predstavnici triju država potvrdili su važnost daljnjeg jačanja međusobne suradnje jer ona daje snažan doprinos stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi.
Grlić Radman je kazao da postoje brojna područja od zajedničkog interesa u kojima je moguće bolje surađivati, kao što su prometna povezanost, zaštita okoliša, posebice Jadranskog mora i priobalja, te pitanje ilegalnih migracija.
„Sve zemlje koje predstavljamo danas su na migrantskim rutama i svima je ovo pitanje iznimno važno. Zaključili smo da je potrebno još usklađenije surađivati na ovom području”, kazao je.
Grlić Radman je također podsjetio da je u Zadru prošli tjedan pokrenut višenacionalni program obuke helikopterskih posada za posebne operacije te izrazio nadu da će se i druge države uključiti u taj oblik stručnog usavršavanja.
Sporazum o uspostavi Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Program – MSAP) potpisali su u junu 2018. u sjedištu NATO-a u Bruxellesu ministri obrane Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Slovenije.
Željeznički vagon koji već skoro dvije decenije stoji i propada ispred Instituta Simo Milošević u Igalu, pored spomenične dobiće još jednu novu namjenu. Projekat rehabilitacije vagona, dug skoro pet godina, konačno doživljava svoju potpunu realizaciju. NVO Sinergija, kao i vlasnik vagona i član udruženja ljubitelja željeznice iz Pančeva, Josip Veber, posljednja dva mjeseca intenzivno rade na renoviranju vagona u Igalu i infrastrukturnoj pripremi njegove nove lokacije i finalne destinacije u Zelenici.
Da bi vagon oživjeli, članovi NVO Sinergija morali su osmisliti novu namjenu za njega koja nije samo spomeničnog tipa već je i ekonomski održiva, namjenu koja će nakon same sanacije vagona moći da isplati uložena sredstva i pomogne da vagon ne bude ponovo izložen destruktivnosti vandala.
Pošto se vlasnici zemlje u Igalu, na kojoj će se vagon još kratko zadržati, nisu slagali da se on revitalizuje na ovaj način, kroz saradnju sa upravništvom Opštine Herceg Novog izabrana je nova lokacija u Zelenici koja je mogla da zadovolji sve potrebe ovakvog projekta. Zelenika je bila početna stanica pruge koja je spajala Herceg Novi sa Gabelom, naseljem na Neretvi nedaleko od Mostara, pa stoga ima i istorijsku dimenziju. Nova lokacija nalazi se uz nekadašnju prugu – katastarska parcela 33 KO Sasovići na ostrvu između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića. Projekat NVO Sinergija se time nadovezuje na već realizovani projekat sanacije nekadašnjeg željezničkog tunela između Meljina i Zelenike i asfaltiranja pješačko biciklističke staze na trasi nekadašnje pruge kroz tunel i u njegovoj neposrednoj blizini koji je realizovala Opština Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada Herceg Novog.
I druge lokacije poput trijema ispred objekta stare željezničke stanice Zelenika ili željezničkog mosta u Zelenici ili pak željezničke stanice na Škveru u Herceg Novom bile su razmatrane pri odabiru lokaliteta u toku realizacije ovog projekta. Međutim, zbog pravno imovinskih odnosa i privatnog karaktera ovih lokacija kao i neispunjavanja urbanističko tehničkih uslova nisu mogle biti izabrane za konačnu destinaciju vagona.
Lokacija za postavljanje vagona u Zelenici takođe je prepoznata i Programom za postavljanje privremenih objekata Herceg Novog koji je Opština donijela ove godine i na osnovu kojih su izdati UT uslovi za izradu projekta za postavljanje privremenog objekta i potpisan Ugovor o zakupu zemljišta „Vagon“ doo sa Opštinom Herceg Novi. U toku je finalizacija idejnog rješenja i cjelokupne projektne dokumentacije koju će izraditi Arhitektonski studio “Modularh” iz Herceg Novog.
Unutrasnjost Vagona
“Vagon” će u Zelenici biti, ne samo spomenik kulture i dokaz željezničke istorije Boke Kotorske već i ugostiteljsko izložbeni prostor – novo mjesto za okupljanje Bokelja i turista. Najbolja kafa, lokalni proizvodi hrane i pića, izložbe, koncerti i drugi kulturno umjetnički događaji za djecu, mlade, odrasle i starije osobe biće ponuda koja će biti dostupna tokom čitave godine, a sve u cilju da se gosti prisjete istorije i svojim mislima malo otputuju u ambijentu koji će podsjećati na lijepa putovanja i minula vremena. “Vagon” će prije svega imati glavnu ulogu u valorizovanju uspomene na veoma značajnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Trenutno su u toku radovi na sanaciji spoljašnjeg omotača vagona od lima i njegove čelične konstrukcije. Izrezan je i zamjenjen lim koji je propao tokom godina te je novi lim prefarban temeljnom bojom. Postojeća konstrukcija i zadržana obloga od lima na krovu i gornjem dijelu fasade su obrušene i ofarbane kvalitetnom temeljnom farbom, a uskoro će biti ofarbane i završnim bojama. Radove izvode preduzetnici iz Bijele sa velikim iskustvom u radu sa ovakvim konstrukcijama koje nose iz bivšeg brodogradilišta Bijela.
Paralelno s radovima u Igalu, u Zelenici je u organizaciji Arhitektonoskog studia “Modularh” i angažmanom više podizvođača (“RR-Ivović Company” doo, “Novitović” doo, “Bondini” doo, “Perić gradnja” doo) urađen iskop 30-90 centimetara u kojem su izvedene potrebne instalacije vodovoda i kanalizacije, struje i drenaže kišnice. Iskop je potom tamponiran, dobro nabijen vibro mašinama i nasut kamenom i iznivelisan “šakavcem” koji se koristi za postavljanje pruga.
Uskoro će biti prebačene i šine, a u narednim danima će posebnim konvojem iz Igala u Zeleniku, ispred starog hotela “Plaža” sagrađenog u istom periodu kada je dovedena i pruga, biti dovezen i postavljen i sam vagon.
Riječ osnivača “Vagona”
“Vagon” će pored osvježenja pićem i ukusnim zalogajčićima posjetiocima pružati mogućnost da se informišu o rutama koje žele da obiđu, da kupe knjige i suvenire o željeznici i Boki i dožive kroz enterijer nekadašnji izgled željeznice u Boki. A i da Novljani imaju mjesto koje je lako dostupno, omogućuje predah u šetnji pored mora, zgodnu pauzu tokom radnog dana ili prijatan večernji izlazak jer posjeduje prostran parking. Planiramo da organizujemo izložbe mladih umjetnika, organske hrane, lokalnih proizvoda, prezentacije projekata u domenu očuvanja kulturne baštine.” – rekao je Vuk Čvoro, inicijator ovog projekta.
““Vagon” će otvoriti svoja vrata do proljeća kada će biti i zvanično otvaranje ovog prostora. “Drago nam je da je opština Herceg Novi prepoznala u ovom projektu mogućnost da razvija svoju kulturnu politiku ali i ekonomiju. Biće tu dešavanja koja će privlačiti domaće i strane turiste i koji su takođe i potrošači i koji će doprineti ekonomskom razvoju opštine. Dopada mi se kako je u Herceg Novom napravljen spoj turizma i kulture i s obzirom da se prepoznajemo u tome, zato tu i razvijamo ovaj projekat,“ kaze Miloš Krivokapić, suosnivač “Vagona”.
Projekat je prvenstveno inicirala NVO Sinergija, uduženje za očuvanje baštine, a pod čijim je budnim okom vagon čuvan posljednjih godina i saniran nakon brojnih aktova vandalizma u Igalu.
O željeznici u Boki Kotorskoj
Zelenika
Krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari željeznički most i tunel kroz Lalovinu.
Herceg – Novi
O tunelu
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva koristi pa čak i uređuje ovu pješacku stazu i nada se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a kasnije se povezati, putem stare zeljezničke pruge sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
O vagonu
Spoljno i unutrašnje uredjenje kafea “Vagon” i njegove terase uspješno će podsjećati na stare željezničke stanice i u posmatraču buditi duh tih vremena, a odlično odmjerena doza savremenog dizajnerskog izraza daće mu poseban šarm.
“Vagon” će posjedovati terasu koja će biti u njegovom produžetku na istom nivou sa vagonom i predstavljaće simbolično “još jedan vagončić”. U enterijeru samog vagona zadržaće se djelimično rješenje sa kupeima na jednoj strani, dok će na drugoj biti izvedeni stolovi kojima se može podešavati visina za dnevnu ili noćnu varijantu. Enterijer će biti spoj savremenog izraza i istorijskog salonskog izgleda vagon bara, a sadržaće i manji šank gdje će se izdavati piće i hrana za koju nije potrebna kuhinjska priprema, kao i muški i ženski toalet u samoj pozadini vagona.
O osnivačima
Vuk Čvoro, arhitekta, osnivač udruzenja NVO Sinergija za očuvanje baštine, organizator akcija zaštite i uređenja spomenika u Herceg Novom i zaleđu. Vagon za Vuka ima i emotivnu vrijednost – đed Vukov bio je mašinovođa koji je vozio “Ćira”, pa je za željeznicu vezan porodičnim nasljeđem, što ga je i povezalo sa Josipom Veberom, vlasnikom vagona.
Miloš Krivokapić, novinar s višedecenijskim iskustvom rada u internacionalnim medijma; radio na realizaciji turističkih projekata u raznim dijelovima svijeta. Porodično vezan za Herceg Novi, a i otac mu je kao dete dolazio vozom u Herceg Novi odakle je brodom išao za Risan kako bi onda pješke odlazio kod rodbine u Cucama.
Marija Čvoro, turizmolog, član NVO Sinergija sa iskustvom u turističko-ugostiteljskom sektoru. U okviru NVO Sinergija, Marija je sarađivala na nekoliko projekata značajnih za očuvanje kulturne baštine Herceg Novog.
Tiana Krivokapić, prevodilac, završila je teatrologiju i studije kulturne politike i učestvovala u značajnim internacionalnim izdavačkim i pozorišnim projektima.
Istorijski kontekst
Stari željeznički vagon, vlasništvo Josipa Vebera, člana Udruženja ljubitelja željeznice Pančevo, je konačno dobio novi život.
Nakon skoro dvije decenije boravka pored Instituta u Igalu i vandalskih napada tokom posljednjih nekoliko godina samovanja, a zahvaljujući ogromnoj upornosti i entuzijazmu članova NVO Sinergija, pod vodjstvom mladog novskog arhitekte Vuka Čvora, stara željeznička karoca dobija novi život. Vagon – a kako bi se drugačije zvao ovaj ugostiteljsko izložbeni projekat – će imati misiju mnogo širu od pružanja ugostiteljskih usluga, nakon što je obnova i puštanje u upotrebu tunela pokrenulo svojevrstan proces očuvanja uspomene na ogromnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Naime, krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva, konkretno iz Norveške i Njemačke, veliki plus daje uređenju ove pješačke staze i nadaju se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a IPA fondovima starom željezničkom prugom se povezati sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari most i tunel na Lalovini.
Uprkos petočasovnim naporima nekolicine opozicionih odbora da žestoko iskritikuju budžet za 2020, izvještaj o stanju uređenja prostora za ovu i plan uređenja prostora za narednu godinu koje je predložila lokalna DPS-SD-HGI vlast, odbornička većina te tri partije u SO Tivat nije danas progovorila ni riječ pohvale ni pokude tih dokumenata, već su odbornici vladajućih partija promptno digli ruke za njihovo usvajanje.
To je urađeno uprkos tome što su mnoge stvari kada su u pitanju investicije i novčani primici Opštine Tivat u narednoj godini ostali nedorečeni ili nepoznati, pa tako odbornici Tivatske Akcije ni nakon višečasovnog „natezanja“ sa gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem (DPS) i njegovim saradnicima, nisu dobili odgovor kolika površina privatnog zemljišta Tivćana treba da bude eskpropiisana dogodine radi gradnje bulevara kroz grad, niti je Andrija Petković (BF) dobio suvisli odgovor zašto u budžetu za 2020. nema ni centa planiranog prihoda opštine od davanja aerodroma u koncesiju, iako Vlada po tom osnovu u državnom budžetu planira prihod od najmanje 70 miliona eura, a po zakonu polovina te sume treba da pripadne opštinama Tivat i Podgorica.
Jedini iz vladajuće većine koji je uzeo riječ bio je Igor Petković (SD) koji je pitao predsjednika parlamenta Ivana Novosela (DPS) zašto nije na dnevni red sjednice stavio inicijativu opozicione SDP da se raspravlja o raspisivanju lokalnog referenduma o namjeri Vlade da aerodrom Tivat izda u 30-godipnji zakup. Tivatski SD takođe prikuplja potpise za referendum, ali ta partija do sada nije realizovala svoju ranije izrečenu prijetnju da će napustiti Vladu ukoliko se krene sa koncesijom za aerodrome.
„Ja sam procijenio da se nisu stekli uslovi da se to uvrsti u dnevni red jer pitanje aerodroma nije u nadležnosti lokalne samouprave“- odgovorio je Novosel njemu i Berndardi Moškov (SDP), dok je Kusovac kazao da je su „izvjesni veliki benefiti koje će Tivat imati od koncesije aerodroma“ i da će se raditi rebalans budžeta za narednu godinu „kada prihodi po tom osnovu budu izvjesni“.
„Ja vjerujem premijeru Dušku Markoviću jer je čovjek ono što kaže!“- odgovorio je Kusovac na prozivke opozicije da osim obećanja premijera, nema nikakve opipljive potvrde da će država kojoj hronično nedostaju pare, biti spremna da ustupi Opštini dio koji joj po zakonu pripada od koncesije.
Miomir Abovič i Mirko Kovačević iz TA i Petković su budžet Opštine za 2020. planiran na iznos od 23,55 miliona eura ocijenili kao „izborni“ ukazujući da se predviđa značajan porast socijalnih davanja i troškova koji se mogu dovesti u vezu sa predstoječim lokalnim izborima u martu 2020 i „svega onoga što lošoj vlasti valja da kupuje birače“.
„Naprasno ste se sjetili da ulažete ogromne pare u riješavanje stambenih pitanja Roma i Egipćana iz neformalnog naselja „7.jul“ za koje se pouzdano ne zna ni koliko ih ima, ni imaju li uopšte crnogorske papire i tivatske lične karte, ali su rezervoar glasova za vas.“- kazao je Petković dok je Kovačević naglasio da se iz predloga budžeta, ali i juče izrečenih stavova Kusovca, ništa precizno ne zna u vezi tog projekta koji će Tivćane dogodine koštati najmanje pola miliona eura i zašto se „baš sada pred uzbore na račun građana Tivta, ide u to privatno—javno, odnosno DPS-DPS partnerstvo“ sa Hilmijom Francom koji je član GO DPS i investitor hotela i poslovnih objekata na lokaciji do aktuelnih neuglednih romskih baraka u „7.julu“.
„Ništa ne radite da pokupate spriječiti milionske štete za budžet Tivta od nabujale divlje gradnje i neplaćanja komunalija od strane privilegovanih investitora, te spriječavanja urbanističkog haosa kojim trošimo posljednje ostatke našeg prostora. To radite jer su takvi investitori glavni finansijeri vaše izborne kampanje jer će dio toga što su uštedjeli ne plaćajući dadžbine opštini, sada vama „vratiti“ da ih upotreljavate za izborne mahinacije i kupovanje glasova“- ističe Kovačević.
„Kakav je, Franca je tamo dosta uradio i on je za nas strateški investitor sa kojim u privatno-javnom partnerstvu treba da se izgrade određeni objekti i da se kvalitetno situiraju ti ljudi. Tamo ima između 32 i 34 porodice koji već godinama traže da se na pravi način stambeno zbrinu i to nema veze sa izborima.“- odgovorio je Kusovac kazavši da Franca već radi idejni projekat novih zgrada, ali nije znao da saopšti detalje cijelog posla, koliko će on koštati Opštinu Tivat kroz novčana i ulaganja u smislu zemljišta i oslobađanja od komunalija.
Kusovac je odbacio optužbe opozicije da je lokalna vlast malo ili ništa uradila u smislu kapitalnih ulaganja u protekle tri ipo godine i da tek pred same izbore, pokušava da otvaranjem gradilišta po Tivtu, stvori utisak da se nešto radi „mimo enormnog i nepotrebnog gomilanja novozaposlenih kadrova u Opštini“. On je kazao da će realiacija kapitalnog budžeta ove godine biti najmanje 60% što je najviše do sada, ali ni nakon upornih prozivanja Kovačevića nije rekao koliko treba izuzeti zemlje Tivćana i koliko će to koštati Opštinu za realizaciju najvećeg projekta njegove administracije – gradnje bulevara kroz grad za koju je najavio da „sigurno počinje u septembru 2020.“
Petković i Abović
ABOVIĆ: POSTALI SMMO OBESPRAVLJENI STRANCI U SOPSTVENOM GRADU
Abović je kazao da se kroz primjer devastacije zaštićenog zelenila na lokaciji bivšeg hotela „Mimoza“ i apsolutnog nereagovanja države da to spriječi iako je Opština to tražila, vidi da „smo postali nezaštićeni stranci u spostvenom gradu i zemlji i da je bogatim investitorima sve dozvoljeno jer je namjerno stvoren ambijent da oni mogu raditi što god im se hoće“.
Kovačevič je istakao da se na primjeru urbanistilkog haosa i divljanja koje se događa u Tivtu od usvajanja aktuelnog kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je ukinuo sve nadležnosti opština u planiranju i kontroli svog prostora, „jasno vidi da je to u stvari bio Zakon o centralizaciji korupcije“.
Krašići – foto Boka News novembar 2019.
„Poslanici iz Tivta Jovanka Lalilčič (DPS) i Adrijan Vuksanović (HGI) su izglasali tu sramotu od zakona kojim je trajno uništen prostor na primorju“ – istakao je on ilustrujući to podatkom iz izvještaja o stanju ureženja prostora u Tivtu za 2019. po kojem je MORT dao samo 13 odobrenja na prijavu gradnje, a na terenu se, na očigled sviju, nesmetano gradi na desetine novih gotovo isključivo stambenih objekata.
Na putnom pravcu Tivat – Radovići, na potezu od kotorskog kružnog toka prema Solilima koji je danas bio potpuno poplavljen, voda se povlači ali su tri lokacije i dalje pod znatnim količinama vode.
„Ukoliko ne bude novih značajnijih padavina putni pravac bi oko 17 časova trebalo da bude otvoren za saobraćaj. Na terenu su ekipe Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS), DOO Komunalno Tivat i Parking servis sa specijalnim vozilom „pauk“. Tri tima SZS izvukla su sedam automobila iz bujicom prekrivene saobraćajnice, a „pauk“ jedno zaglavljeno vozilo.“- saopšteno je iz Opštine Tivat.
