Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, dostavio je Privrednom sudu odluku po osnovu koje je zakup slobodnih carinskih prodavnica, free shop-ova, na aerodromima u i Tivtu i Podgorici, produžen na dodatnih pet godina kompaniji Regal Impex.
Advokat Regala, Vladan Bojić, u ponedjeljak je, nakon izlaska iz sudnice, saopštio da je Nurković dostavio i mišljenje Ministarstva finansija iz 2011. godine, na osnovu kojeg je došlo do produženja tog ugovora, pišu Vijesti.
Iz Ministarstva finansija, na čijem čelu je Darko Radunović, su tokom jula obavijestili sud da je akt saglasnosti na produženje ugovora “izlučen kao bezvrijedni materijal”, što je slučaj sa uništavanjem dokumentacije nakon protoka određenog vremena.
Dopisom Nurkovića napravljen je obrt u toj parnici, koju je Regal poveo protiv Aerodroma Crne Gore.
Bojić je tražio od suda saslušanje Gorana Petrovića iz Ministarstva finansija, koji je poslao dopis iz tog resora, uz još nekoliko svjedoka.
Regal Impex tužio je Aerodrome krajem prošle godine, tražeći obeštećenje od 3,5 miliona EUR, jer Aerodromi dovode u pitanje stari ugovor o zakupu, prećutno produžen na dodatnih pet godina, uz navodno prethodnu pribavljenu saglasnost Ministarstava finansija i saobraćaja u martu 2011. godine.
Ročište koje je održano u ponedjeljak sutkinja Milica Popović je odložila za 7. novembar da bi se advokat Aerodroma, Velibor Marković, izjasnio na novi podnesak tužioca.
Ugovor o zakupu free shop-ova na dva aerodroma istekao je u drugoj polovini 2016. godine, a tužilac u sporu i zakupac je računao da je automatski produžen.
Aerodromi su, međutim, nakon prošlogodišnjeg tendera izabrali novog zakupca, irsku kompaniju Air Rianta International, tvrdeći da ugovor sa Regalom nije na snazi.
Ta firma tvrdi da im mjesečno fakturišu i naplaćuju zakupninu korišćenja oba free shop-a.
Povodom blagdana Gospe od Krunice i 448. godišnjice čuvene pomorske bitke kod Lepanta (7.oktobar 1571. god), u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna večeras je održano molitveno sjećanje i sveta misa za duše svih Kotorana, Peraštana, Bokelja i svih stradalih u toj bici.
Svetu misu prevodio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
“Ove bitke bile su presudne u oblikovanju i očuvanju u ono doba uglavnom kršćanske Europe. Bitka kod Lepanta dogodila se na današnji dan, a u njoj je učestvovala i kotorska galija „Sveti Tripun Kotorski“ sa oko 250 veslača, vojnika, sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem. Sa istočne jadranske obale takvih galija u sklopu Mletačke flote bilo je sedam. Neke su izgubile najveći dio posade, a kotorska galija nažalost izgubila je svu svoju posadu. Danas se sjećamo ne samo poginulih Kotorana, Peraštana, Bokelja već svih poginulih, i onih koji su pobjedili i onih koji su poraženi” – poručio je Belan.
Lepant – sjećanje
Jutros je u znak sjećanja na stradale postavljen vijenac od strane HGDCG, Pomorskog muzeja CG i Bokeljske mornarice na komemorativnoj ploči koja se nalazi na kući u kojoj je Jeronim Biznati živio (palata Bizanti).
Lepant – sjećanje
Pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope
Piše: S. Luković
Naime, 7.oktobra 1571. kod Lepanta (današnjeg Naupaktosa u Grčkoj) odigrala se najveća pomorska bitka brodova na vesla i jedra u istoriji, a u kojoj su se sukobile hrišćanska, tzv flota Svete Lige i islamska, flota Osmanlija. Na obje strane učestvovalo je preko 500 galija i više od 150 hiljada mornara i vojnika na brodovima, a hrišćani predviđeni plemićem Don Huanom od Austrije, pobijedili su moćnu tursku flotu admirala Ali-paše.
O kakvom je žestokom boju bila riječ, potvrđuje i podatak da se tu na jednom mjestu našlo čak oko 90 odsto svih ratnih brodova koji su tog dana plovili Mediteranom. Nakon odlučne borbe koja je po pisanju hroničara, ostavila i more crveno od krvi, uništeno je 83 odsto svih turskih brodova i skoro polovina vojnika i mornara na njima. Uništeno je ili zarobljeno 117 turskih galija, a Turci su imali i oko 25 hiljada mrtvih i 7,5 hiljada zarobljenih mornara, naspram 14 stradalih hrišćanskih galija sa 10 hiljada mrtvih i 2,5 hiljada ranjenih boraca. Od poraza doživljenog kod Lepanta, Turci se kao pomorska sila, više nikada nisu oporavili.
Model galije SVETI TRIPUN KOTORSKI
Jedan od najblistavijih trenutaka u bogatoj bokeljskoj pomorskoj prošlosti bilo je učešće kotorske galije „San Trifone di Cattaro“ („Sveti Tripun Kotorski“) u Lepantskoj bici. Naime, jadranski gradovi od Kopra do Kotora opremili su i poslali u bitku ukupno osam svojih galija koje su se borile u floti Svete Lige, sastavljenoj od ratnih brodova pape, Venecije, Đenove i Španije. U floti Svete Lige bilo oko 88 hiljada mornara i vojnika, te ukupno 208 galija iz grčkih komuna sa Krita, Kefalonije, Levkasa i Krfa, galija jadranskih komuna, brodova sa Sicilije, iz Napulja, galija Savoje, ratnih brodova Đenove, Malte, Španije i 12 papinih galija. Među njima bila je galija “Sveti Tripun Kotorski” sa 175 članova posade i kapetanom, kontom Jeronimom Bizantijem, a naš ratni brod posebno se istakao herojstvom posade i vještinom svog zapovjednika.
Naime, nakon što je nesmotrenošću dijela đenoveških galija na čelu sa čuvenim admiralom Andreom Doriom koji je odveslao i odjedrio previše na jug, stvorena velika rupa na južnom krilu flote Svete Lige, galija “Sveti Tripun Kotorski” zajedno sa galijama Raba i Trogira i još desetak mletačkih galija, samoinicijativno je popunila zjapeću prazninu kroz koju je trećina turske flote pokušala proboj i opkoljavanje glavnine snaga Svete Lige.
Tu rupu samoinicijativno su odlučili zatvoriti kapetani Jeronim Bizanti iz Kotora, Ivan Dominis sa Raba i Kristofor Lučić iz Trogira i njihove kolege iz Venecije. To je međutim, bila praktično samoubilačka odluka – oni su zaista uspjeli da zaustave turski prodor i dok su se Turci bavili njima, hrišćanima je pristiglo pojačanje iz centra, ali nažalost prekasno za neke naše ljude. Oni su zbog svog herojstva platili stravičnu cijenu – galija “Sveti Tripun Kotorski” potopljena, poginula je čitava njena posada na čelu sa kapetanom Jeronimom Bizantijem, na rabskoj galiji bila je svega šačica preživjelih, na galiji Trogira bilo je oko 160 mrtvih. Posebno su bokeljski pomorci sve zadivili svojim herojstvom jer je galija “Sveti Tripun Kotorski” izdržala istovremeni napad čak osam turskih brodova, a na jednog mrtvog bokeljskog mornara stradalo je sedam do osam Turaka.
“To govori o strahoti koju su ti ljudi prošli, ali da njih nije bilo povijest bi sigurno bila drugačija – turski proboj bi uspio, bitka bi pukla na tom najslabijem dijelu hrišćanskog fronta i cijela istorija zapadnog Mediterana vjerovatno bi bila mnogo drugačija od ove koju poznajemo. Sam Jeronim Bizanti je nakon pogibije bio je slavljen kao veliki junak u Boki, cijeloj Dalmaciji i savezničkoj floti”- kaže istoričar dr Tonći Tadić iz Hrvatske, koji je temeljito proučavao bitku kod Lepanta i ulogu ljudi iz krajeva bivše Jugopslavije u njoj. Naime, posadama od ljudi iz tadašnje Dalmacije koja se prostirala od Spiča u današnjoj Crnoj Gori do Raba u Hrvatskoj, bilo je popunjeno čak 19 galija koje su se kod Lepanta borile u floti Svete Lige.
Pored kompletne posade galije “Sveti Tripun”, Bokelji kao žrtvu za pobjedu Svete Lige u ovoj istorijskoj bici, priložili i živote čak sedam od 12 najstarijih sinova najuglednijih porodica iz Perasta koji su po tradiciji, obavljali dužnost čuvara savezničke zastave uz mletačkog admirala Sebastiana Venijera, na komandnom brodu flote Svete Lige.
Iz Kotorske Biskupije poručili su da su “pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope.”
Direktor francuske brodarske kompanije pokušao je u ponedjeljak dati nadu obitelji nestalog hrvatskog kapetana Dine Miškića rekavši da potraga za posadom potonulog broda Bourbon Rhodea neće završiti određenim danom jer će specijalizirani brod i trgovačka plovila nastaviti motriti područje.
Tegljač Bourbon Rhode potonuo je 26. rujna u Atlantiku, 2000 kilometara od francuskog otoka Martiniquea.
Dosadašnja potraga rezultirala je pronalaskom trojice preživjelih i tijela četvorice poginulih pomoraca. Na brodu ih je bilo ukupno 14, uključujući kapetana Dinu Miškića koji nije pronađen.
Francuski krizni stožer CROSS s Martiniquea objavio je u petak da je potraga obustavljena, na što je Miškićeva obitelj pozvala hrvatske vlasti da pomognu da se potraga nastavi, a na internetu se prikupljaju potpisi građana Hrvatske i Ukrajine čiji su pomorci također među nestalima.
Direktor tvrtke Bourbon Gael Bodenes izjavio je u ponedjeljak da se potraga nastavlja, unatoč tome što je prema riječima direktora CROSS-a “nakon jedanaest dana potrage mogućnost preživljavanja ljudi na moru pa i opremljenih, bitno smanjena”.
“Zatražili smo da potragu nastavlja Alp Striker, 90-metarski brod koji može operirati na vrlo velikim udaljenostima, a područje će motriti i svi trgovački brodovi koji ondje budu plovili”, rekao je Bodenes Hini.
“Potraga se nastavlja i neće završiti na neki određeni dan”, istaknuo je Bodenes u intervjuu Hrvatskoj novinskoj agenciji.
Uz kapetana Miškića, na brodu su bili većinom Ukrajinci, te po jedan Rus, Južnoafrikanac i Filipinac.
Prema navodima CROSS-a, radilo se o možda najopsežnijoj potrazi na moru u srednjem Atlantiku.
U nju bilo uključeno dvanaest brodova, a francuski i američki avioni su deset puta preletjeli područje. Operacije su uključivale satelitsku potragu, Francuska je osigurala zrakoplove Falcon i Panther, a američki nacionalni centar za uragane zrakoplov Hercules.
Tvreka Bourbon je ranije izvijestila da su trojica spašenih pomoraca fregatom “Ventose” uplovila u glavi grad Martiniquea Fort de France gdje su ih preuzele nadležne službe, a tijela poginulih mornara koja su pronađena vraćena su njihovim obiteljima.
Sindikat pomoraca Hrvatske pridružio se obitelji Mikšić u ocjeni da potragu treba nastaviti jer stručnjaci ocjenjuju da splavi kojima su se pomorci evakuirali nisu pronađene, a opremljene su za preživljavanje do 30 dana.
Ranije su i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministarstvo vanjskih i europskih poslova također rekli da trgovački brodovi koji prolaze područjem potonuća broda trebaju pažljivo motriti područje i dojaviti korisne informacije nadležnim institucijama, a ministar Gordan Grlić Radman rekao je da je Hrvatska zatražila i američku pomoć u potrazi za nestalim kapetanom Miškićem.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju je pismeno francuskog predsjednika Emmanuela Macronu zamolila za pomoć da se nastavi potraga za kapetanom Miškićem.
Kamioni Čistoće od jutros ne mogu prići deponiji Tisove grede jer su mještani Ubala, nezadovoljni što Opština Herceg Novi od prošle godine ne ispunjava njihove zahtjeve, blokirali prilaz.
Prema riječima člana savjeta MZ Ubli Dragana Vukovića mještani su tražili da se deponija adekvatno zatrpava, da se ugasi požar koji tinja već duže vrijeme, da se sanira put koji vodi prema selu, kao i da se ne odlažu gume na deponiji. Od blokade neće odustati dok im opština ne ispuni zahtjeve.
– Bili smo prinuđeni da blokiramo istovar smeća jer Opština nije ispunila obećanja, koja nam je dala prije godinu. Osim što nepropisno odlažu gume, iste pale pa onaj dim od ljetos još, nije ugašen. Ovome treba dodati i uništenu putnu infrastrukturu, koja nam uništava automobile. Ovo je zaista dno dna što smo bili prinuđeni da uradimo, ali ne vidimo drugi način. Ne želimo više da trpimo javašluk. Žao nam je naših Novljana i svih građana koji će ostati ugušeni u smeću, kao i mi gore, ali što ćemo, ako moramo biti svi ugušeni da bi se nadležni dozvali pameti, onda neka se svi gušimo u smeću i smradu -rekao je Vuković.
On je kazao da su danas razgovarali sa Aleksandrom Kovačevićem, sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, Vesnom Samardžić, sekretarkom za lokalnu samoupravu te Marijom Andrić, načelnicom Službe komunalne policije, ali i da nije došlo do dogovora, pa će blokada biti nastavljena do ispunjenja datih obećanja.
Direktor Čistoće Vladimir Arsić kaže da se blokada odnosi samo na kamione Čistoće, a ne na blokadu saobraćaja.
– Mještani imaju određene zahtjeve prema lokalnoj upravi, o kojima će oni razgovarati u budućem periodu, a shodno tome mi čekamo i rješenje naših problema. Informisao sam lokalnu samoupravu, da ćemo mi imati redovno funkcionisanje do kraja sutrašnjeg dana, a šta će se nakon toga dešavati, ne znamo, ali znamo da će ovo postati veoma ozbiljan problem i odgovornost. U kontaktu smo sa policijom, i oni su od nas dobili inpute šta sve može da prouzrokuje ovakva vrsta ponašanja i kakve sve posljedice može imati kompletan grad – kazao je Arsić.
Sekretar za komunalne djelatnosti Aleksandar Kovačević kaže da mještani Ubala između ostalog traže da se asfaltira 1, 4 km puta i da se izgradi trafostanica koja nije u nadležnosti opštine. Ističe da se odlaganje guma obavlja uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, na lokaciji za koju je izdato odobrenje, te da će pokušati u najbržem roku da prevaziđu probleme.
-Problem sa deponijom dugo traje. Mi smo danas obustavili odvoz smeća na deponiju , a sutra oko pola osam, trebalo bi da dođe izvođač za sanaciju puta pa očekujemo da će taj problem biti anuliran. Ne mogu da govorim unaprijed, vidjećemo sutra. Opština će uraditi maksimum. Oni traže da se svaki milimetar deponije prekrije zemljom i ne znam koliko je to izvodljivo. Poslušaćemo i njihove sugestije i vidjećemo da li ćemo doći do nekog rješenja-rekao je Kovačević.
Hiljade klimatskih aktivista u ponedjeljak je izašlo na ulice širom svijeta i označilo početak dvotjednih prosvjeda kojima se traže hitne mjere za smanjenje emisija štetnih plinova te spriječi ekološka katastrofa.
Uhapšene su stotine ljudi iz skupine ‘Pobuna protiv izumiranja’.
Organizacija osnovana u Velikoj Britaniji od vlade traži da proglasi “klimatsku i ekološku hitnu situaciju” i do 2025. smanji emisije štetnih plinova na nulu.
Trideset ljudi je optuženo za nerede u Sydneyu nakon što su stotine prosvjednika blokirali cestu.
Više od stotinu uhićeno ih je u Amsterdamu, a više od 130 u Londonu.
“Oprostite što smo blokirali cestu, ali ovo je hitan slučaj”, pisalo je na plakatima u Amsterdamu.
“Klimatske promjene ugrozit će budućnost naše djece ako odmah ne djelujemo”, poručili su prosvjednici u Londonu.
Demonstracije su održane i u Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Francuskoj i na Novom Zelandu.
‘Pobuna protiv izumiranja’ traži od vlada da poduzmu trenutne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Mirni klimatski prosvjedi očekuju se u 60 gradova u sljedeća dva tjedna kojima se traži postizanje nulte emisije štetnih plinova do 2025. i očuvanje biološke raznolikosti.
“Pokušali smo s peticijama, lobirali smo i marširali, ali vrijeme nam istječe”, rekla je aktivistica Jane Morton iz Australije za AFP.
“Nemamo izbora, moramo se pobuniti sve dok naša vlada ne proglasi klimatsku i ekološku hitnu situaciju i poduzme potrebne akcije za naš spas”, rekla je Morton.
Prosvjedi su, između ostalog, najavljeni i održavaju se i u Argentini, Španjolskoj, SAD-u, Irskoj, Indiji i Južnoafričkoj Republici, pišu svjetski mediji
Predsjednik Skupštine Opštine Kotor Jovo Suđić (DPS) nazvao je odbornika Demokrata u kotorskom parlamentu, ljekara dr Gorana Jovanovića „čudovištem u ljudskom obliku“ i zatražio od direktora Opšte bolnice u Kotoru dr Ivana Ilića da preduzme mjere protiv Jovanovića koji je zaposlen u toj javnoj zdravstvenoj ustanovi.
U otvorenom pismu Iliću kojeg je danas uputio preko Skala radija iz Kotora, Suđić je konstatovao da se “nekada ugledna kotorska bolnica danas, zahvaljujući pojedinim ljekarima, čije se ponašanje u najmanju ruku može nazvati besprizornim i nevaspitanim, spustila na nivo od kojega se crveni Kotor.” On je Jovanovića koji se osim medicinom, bavi i umjetničkim stvaralaštvom kao muzičar, pjesnik i satiričar Timur Tmurni, optužio da se “ostrašćeno” bavi Suđićem i drugim javnim linostima čija mu se politika ne sviđa i da ih u svojim javnim nastupima, “satanizuje i vrijeđa, nastavlja sa klevetama ne birajući riječi, s ciljem da omalovaži i uvrijedi.”
“Očekivao sam dr Iliću da ćete doći u SO Kotor ili ćete me makar, kao nekadašnjeg kolegu odbornika pozvati na razgovor, kako bi ovaj problem pokušali prevazići. Nijeste to uradili iz Vama znanih razloga. Zbog toga smatram da ni Vama lično mnogo ne smeta vrijeđanje ljekara i samozvanog satiričara, koji bi morao biti humanista, a ne čudovište u ljudskom obliku. Drugi to vide, na žalost ne i Vi a ni ministar (zdravlja Kenan) Hrapović.”- stoji u Suđićevom otborenom pismu.
Šef kotorskog parlamenta direktoru bolnice zamjera što ovaj navodno, nije adekvatno reagovao na njegovo pismo iz juna mjeseca kada se Suđić Iliću takođe žalio na medijske nastupe Jovanovića. Suđić je naglasio da je za njega Jovanovićeva stručnost kao ljekaraa “upitna”. On smatra da ne stoji ranija Ilićeva trvdnja da se niko od Jovanovićevih kolega ili pacijenata nije žalio na njegovo postupanje kao ljekara, istakavši da je Jovanović navodno, “verbalno nastrnuo na koleginicu (Brunu) Lončarević, Vašu saradnicu, koja je to, kako mi je saopšteno, javno iznijela na Kolegijumu ljekara u Vašem prisustvu.”
“Otćutali ste to, a morali ste da reagujete jer je to napad i atak koji se ne smije tolerisati, upravo zbog ugleda bolnice, ako već nijeste željeli da zaštitite koleginicu i njen integritet i ugled. Oslušnite malo dr Ilicu kolege u bolnici. Pitajte ih što misle o ponašanju Jovanovića. Ne samo zbog brutalnih napada na mene ali i drugih uglednih građana, poput Vaše koleginice, koji mu nijesu po volji, već iz potrebe da od takvog uličarskog ponašanja zaštitite ugled bolnice na čijem ste čelu.”- poručio je Suđić direktoru kotorske bolnice.
Bruna Lončarević inače, odbornica je SDP koja svojim odlučujućim 17-tim glasom u SO Kotoro, podržava aktuelnu lokalnu DPS-SD-HGI-LP vlast.
Jovo Suđić
Suđić je u pismu Iliću, Jovanovića optužio i da navodno, javno objavljuje dijagnoze i terapije bolesnika koje prima, da se “šegači na njihov račun ismijavajući ih i omalovažavajući njihovo porijeklo i status” i da je on “ljekar koji po bolničkim sobama drži političke tirade.” Istakao je da je o svemu upoznao i ministra zdravlja Kenana Hrapovića (SD) ali da se ovaj “nije udostojio ni da odgovori na dopis, čime je na najbolji način pokazao zainteresovanost za ovaj problem.”
Goran Jovanović i nedavno je bio u centru pažnje javnosti nakon što je opštinska DPS vlast zabranila da se on pojavi kao jedna od najavljenih govornika na festivalu “Kotorski krug” a koji je finansijski bio podržan od lokalne uprave. Zbog toga su svi učesnici festivala – ugledni intelektualci i javni djlatnici iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske javno protestovali i dali podršku Jovanoviću, a organizatori “Kotorskog kruga” iz NVO “Hiperion” su odlučili da se taj festival više ne održava u Kotoru.
“Nakon ovako brutalne, otvorene i ogavne cenzure, više nama mjesta u Kotoru dok Kotor ponovno ne postane oaza slobode, dok se poluintelektualci i pripiti gradonačelnici ne sjutre skalama kojima su se i popeli. Mi se povlačimo iz ovog grada i nosimo festival na neka druga, bolja mjesta ako ih ima u domovini – ako ne, mi ćemo ih stvarati uz pomoć svih vas.”- kazala je tada suorganizatorka festtivala mr Ksenija Rakočević.
Sadnjom drveta generacije u velikom Gradskom parku, u Tivtu je danas je počela tradicionalna manifestacija “Dječija nedjelja” koju priređuje ovdašnja NVO “Djeca Tivta” u saradnji sa Opštinom.
Ovogodišnja “Dječija nedjelja” u Tivtu traje do 11.oktobra a odvija se pod motom motom “Budi drug”. Tivatski prvaci danas su za svoje stablo generacije u Gradskom parku posadili novi javor uz pomoć radnika Komunalnog preduzeća, a o karakteristika tog stabla govorila im je diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović, rukovoditeljska službe Gradskog zelenila u Komunalnom preduzeću.
Stihove dječijeg pjesnika Dragana Radulovića na ovoj priredbi govorila je Maša Mikić učenica IV4 razreda OŠ”Drago Milović”, zatim su prvaci poslali svoje ekološke stihove prirodi.
Dječija nedjelja u Tivtu – foto D. Redžo
Početak “Dječije nedjele” obilježio je i raznovrstan program u vrtiću „Bambi“ u centru grada, gdje je priredjena likovna radionica za dvije grupe predškolaca „Budi drug i okreni ovaj krug“, dok su druge dvije grupe testirale svoje sposobnosti na poligonu spretnosti. Učenicima OŠ”Branko Brinić” iz Radovića uručena je zimzelena biljka koja će krasiti prostorije škole. Sve obrazovne ustanove u Tivtu će povodom “Dječije nedjelje” od Komunalnog preduzeća, na poklon dobiti nove biljke koje će krasiti holove škola kao i botaničke bašte.
Za učenike OŠ“Drago Milović“ i mališane vrtića „Bambi“ od sutra pa do petka biće organizovana posjeta Muzeju pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i podmornici „Heroj“, kao i posjeta školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“.
Pod pretpostavkom da je sedam pomoraca s “Bourbon Rhodea”, koji se još uvijek smatraju nestalima, živo i da se nalaze u splavi ili splavima za spašavanje, potraga za njima, koja je po meni neopravdano prekinuta, trebala bi biti nastavljena. Ti ljudi, ako se nalaze u splavi, još uvijek mogu biti živi, kazuje kapetan Toma Miletić, čovjek s tridesetogodišnjim iskustvom pomorca, od čega je šesnaest godina bio zapovjednik, a koji je kao predavač na Srednjoj i Visokoj pomorskoj školi u Splitu odgojio mnoge današnje kapetane duge plovidbe. Osim toga bio je i pomoćnik ministra pomorstva u hrvatskoj Vladi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora.
Odluka da se prekida potraga za pomorcima s “Bourbon Rhodea” je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, izazvala golemu nevjericu i neodobravanje.
Kapetane Miletić, koliko se dugo može preživjeti u splavi za spašavanje?
– To ovisi o zalihama vode i hrane u toj splavi, kao i psihofizičkom stanju pomoraca, odnosno onih koje se nalaze u splavi. Svaka splav već u sebi ima spremne zalihe suhe hrane i vode, a kada pomorci vide da im se bliži napuštanje broda, oni splav mogu dodatno opremiti zalihama. Splavi su različite veličine i u njima može stati različit broj ljudi. Ponavljam, puno toga ovisi o njihovom psihičkom stanju. Nije lako u takvim okolnostima u relativno skučenom prostoru boraviti s nekoliko ljudi na morskoj površini, kojoj se ne nazire kraj, kazuje Miletić.
Racionalno korištenje zaliha može vrijeme preživljavanja povećati i na mjesec dana.
– Naravno, ako se unesrećeni racionalno ponašaju prema hrani i vodi, vrijeme preživljavanje uvelike raste. Ujedno, treba vidjeti kakav je bio kurenat, gdje ih je more odnijelo, radi se o ogromnom prostranstvu i brodovi koji prolaze tim područjem mogu ih, ali i ne moraju vidjeti. Oni su u moru kao igla u plastu sijena. Nevidljivi su golom oku i puno ih lakše mogu uočiti zrakoplovi koji nadlijeću to prostranstvo nego brodovi koji tuda plove.
U ovom slučaju nije u pitanju spašavanje imovine ili tereta pa da potraga može biti naprasno prekinuta.
– Ne, u pitanju je spašavanje ljudskih života, a ljudski život ništa ne može nadoknaditi. Kada bi bilo u pitanju spašavanje samo tereta ili broda, složio bih se s prekidom potrage, ali ovako ne mogu. Ljudski život nema cijene i potraga se mora nastaviti. Pogotovo jer je posada, po mome mišljenju, dovedena u ovu situaciju ne svojom krivnjom – kazuje kapetan Miletić.
Splavi i nisu tako lako uočljive na radarima brodova.
– One su od plastike i na radaru je slaba njihova refleksija. Ako splav na sebi ima radar reflektor, lakše ju je uočiti na radaru broda, odnosno onda će je radar jasnije uočiti. Ako ne postoji radar reflektor, splav će biti teško uočljiva. Iako, sada na North Atlanticu polako počinju vladati zimski uvjeti plovidbe, koji su jako teški i okrutni, ali na ovom području Atlantika gdje su oni nestali nema tako ekstremnih zimskih uvjeta plovidbe. Tu su relativno dobri vremenski uvjeti, stoga je moje mišljenje da se potraga mora nastaviti, jer oni po meni još uvijek mogu biti živi ako su u splavi – kazuje naš sugovornik.
Kako jedna tako relativno mala splav može opstati na tako “uskuvanom” moru, a jedan “Bourbon Rhode” nije mogao, iako je bio brod od šezdeset metara?
– Puno lakše, jer splav je mala i ona nema svoj pogon, već je more i valovi nose “vamo-tamo”. Splav je nepotopljiva i jedini problem je činjenica da je more valja i da u njoj nije lako izdržati takvo valjanje – govori Miletić.
Koliko je komplicirano baratanje sa splavi?
– Ona se nalazi u plastičnoj “ljusci” “prikačena” za brod. U trenutku bacanja, odnosno u trenutku kada ona padne u more, treba se prekinuti konop kojim se “drži” za brod i onda je splav slobodna. Kada je se baci u more, onaj koji drži konop ga potegne i tada se aktivira mehanizam za napuhavanje i odbacivanje “ljuske”. To otvaranje splavi je vrlo brzo i čim se posada ukrca u splav treba se, najbolje iz splavi, prerezati konop i osloboditi splav od broda, kako bi se mogla što prije udaljiti od broda – pojašnjava Miletić.
Inače, splavi su samonapuhavajuće i nalaze se na povišenom mjestu na brodu. U pravilu se jednaki broj splavi nalazi s obje strane broda, u ovom slučaju u blizini zapovjedničkog mosta. One su za brod vezane morskim vezom i hidrostatskim kukama. Te kuke imaju funkciju da se, ako dođe do potonuća broda, a splavi nisu aktivirane i bačene s broda, same aktiviraju i aktiviraju splavi. Tako da splavi isplivavaju na površinu i šire se.
Preživljavanje na splavima je izvjesnije ako splav ima plastični “pokrov” koji unesrećene može zaštititi od sunca i drugih vanjskih utjecaja.
Nada da je sedam za sada nestalih pomoraca još uvijek živo, ulijeva i činjenica da tri splavi nisu pronađene i da se u tim splavima može preživjeti dulje vremensko razdoblje.
Usprkos činjenici da je potraga prekinuta, svi brodovi koji plove tim područjem morat će obratiti posebnu pozornost i stalno motriti ne bi li pronašli splavi i, eventualno, u njima sedmoricu pomoraca. Područje pretrage je ogromno i veličine je kao dvije ili tri Hrvatske.
A Šibenčani okupljeni u grupi na Facebooku pokrenuli su peticiju kojom traže nastavak potrage. U samo nekoliko sati peticiju je potpisalo više od 15 tisuća ljudi.
Usprkos svemu tome, francuski Centar za traganje i spašavanje procijenio je da više ne postoji šansa, odnosno da postoje male šanse da se pronađu. Iako su Francuzi odlučili prekinuti potragu, mnogi smatraju da se, dok god postoji i najmanja šansa i najmanja moguća nada, pretraživanje Atlantika mora nastaviti. Vrlo dobro se zna da je brod uletio u uragan sa strahovito jakim vjetrom, ali mora se znati da, osim vjetra koji ima određeni smjer kretanja, u Atlantiku postoje jake struje koje ne moraju biti u istom pravcu kretanja kao vjetar. Uvijek postoji mogućnost da su te splavi, za koje se pretpostavlja kako su se aktivirale, išle u drugom pravcu od onog koji su očekivali iz Centra za spašavanje i traganje.
Počeo je post–seizmički monitoring morske faune crnogorskog podmorja, nakon izvršenih 3D geofizičkih snimanja na blokovima 4, 5, 9 i 10. Monitoring će, kako je saopšteno iz Uprave za ugljovodonike, trajati dvadesetak dana.
“Ovo ispitivanje definisano je Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu i ima za cilj da utvrdi stanje morske faune, preciznije, morskih sisara, na predmetnim blokovima nakon završenog 3D geofizičkog ispitivanja koje je realizovano u novembru i decembru 2018. godine”, navode iz Uprave.
Monitoring će, pojašnjavaju, biti obavljen sa broda Aran, koji je korišćen za prikupljanje podataka o morskoj fauni prije 3D geofizičkog istraživanja.
“U konačnom, cilj ovog monitoringa je dobijanje podataka koji će biti upoređeni sa informacijama o stanju morske faune prije 3D istraživanja, i u konačnom, pokazati da li je i u kojoj mjeri realizovano 3D geofizičko istraživanje uticalo na morsku faunu na ovim blokovima. U ovom istraživnaju učestvuju i predstavnici Instituta za bilologiju mora”, saopšteno je iz Uprave za ugoljovodonike.
Istraživanja na blokovima 4, 5, 9 i 10 realizuju se u skladu sa Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni-Novatek, koji je potpisan u septembru 2016. godine.
“U skladu sa ustaljenom praksom, sprovode se sve mjere zaštite životne sredine, a Uprava za pomorsku sigurnost je uspostavila sigurnosnu zonu i obavijestila sve plovne objekte o ovim istražnim aktivnostima”, navode u saopštenju.
Izložba umjetničkih radova od vune “Sve boje Crne Gore” biće otvorena sjutra (utorak 8. oktobar) u 20 sati u Crkvi Svetog Pavla.
„Sve boje Crne Gore” – naziv je izložbe umjetničkih radova od vune učesnika/ca istoimene međunarodne umjetničke kolonije koja je prošlog ljeta održana u Šavniku. Razni predmeti od vune poput prostornih instalacija, skulptura i upotrebnih predmeta umjetnički su oblikovani i obojeni prirodnim bojama, a za bojenje su korišćeni jasen, breza, brć, orah i lukovina. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti i koordinatorka projekta Violeta Vukosavljević. U muzičkom dijelu programa nastupiće harmonikaš Goran Ševaljević.Učesnici/e kolonije bili su etnolozi/škinje iz Zagreba i Nikšića, profesori/ce i student/kinje sa akademija iz Beograda, Lećea, Trebinja i Podgorice, kao i umjetnici/e iz Holandije, Švedske i Crne Gore. Organizator je OJU „Muzeji” iz Kotora, a koloniju i niz izložbi pod imenom „Sve boje Crne Gore” organizovali su i pomogli Ministarstvo kulture Crne Gore, „Muzeji i galerije” Nikšić, Centar za kulturu Šavnik i Nacionalna turistička organizacija” – saopšteno je iz OJU “Muzeji” Kotor.
