“Prošlost živi život” – promovisana knjiga putopisa Tomislava Toma Grgurevića

0
Promocija knjige- Prošlost živi život – foto Radio Kotor

Knjiga putopisa “Prošlost živi život”, Tomislava Toma Grgurevića, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, promovisana je sinoć u Galeriji solidarnosti.

Marija Mihaliček, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj osvrnula se na značaj Matice hrvatske kao najstarija institucije, nosioca nacionalnog i kulturnog identiteta, najviše kroz publikovanje knjiga.

“Matica hrvatska djeluje putem razgranate mreže od 130 ogranaka, kojem pripada i ogranak u Boki Kotorskoj. Za razliku od većine njih koji postoje već decenijama i imaju zavidnu izdavačku djelatnost, naš ogranak je sa dvogodišnjim postojanjem među najmlađima i na samom početku” – kazala je Mihaliček.

Ona je kazala da knjiga Tomislava Toma Grgurevića “Prošlost živi život” označava početak rada ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.

“Nadam se da dijelim sa vama radost zbog knjige koja označava taj početak, a ujedno i zbog prisjećanja na autora knjige, našeg Kotoranina Toma Grgurevića, koji je kroz mnogobrojne zapise ostavio svjedočanstvo o prošlom ali i hroniku novijeg vremena koji mnogi pamtimo” – kazala je Mihaliček.

Dragan Mitov Đurović, novinar, književnik i publicista prisjetio se trenutaka provedenih sa Tomislavom Tomom Grgurevićem i naglasio da će Grgurević ostati upamćen po biblioteci u kojoj stanuje istorija Kotora, Boke i Crne Gore.

Promocija knjige- Prošlost živi život – Foto Radio Kotor

“Kada nijesmo bili robovi mobilnih telefona, niti televizijskih ekrana, tada smo slušali radio. Istina je za naše babe, đedove i za nas bila: bilo je na radio. A ja sam tamo negdje daleko u nekom Nišu, 15. aprila 1979. godine kao vojnik slušao radio, a radio Beograd je prenio glas Tomislava Grgurevića Kotora više nema! Dragi prijatelji, boljelo je to tad, čitavu Jugoslaviju i sve ljude, a Tomislav je brinuo i o Kotoru i pratio njegovu izgradnju do kraja. Ali brinuo je punim srcem, sjećate se, i o delfinu Joci! U dokumentaciji mog Radio Titograda, odnosno Radija Crne Gore je više stotina dokumentarnih zapisa Toma Grgurevića. Svakog petka, naš vozač, išao je u ono doba do autobuske stanice u Titogradu da iz autobusa od konduktera preuzme prelijepo uređenu traku i u njoj uvijek više od 20 priloga. Bio je Tomo hroničar. Bio je to čovjek koji je pripadao onim zlatnicima bokeškog i crnogorskog novinarstva. Neki se možda i sjećaju Vitomira Sagera, Špira Račete, Andrije Ševaljevića, ali sjećamo se tih ljudi koji su u naše ime javljali svijetu ko smo, što smo i kako smo. Tomo Grgurević ostaje zapamćen po biblioteci u kojoj stanuje istorija Kotora, Boke i Crne Gore” – kazao je Đurović

Recenzentkinja Marija Starčević kazala je nešto više o knjizi i osvrnula se na datum koji je izabran za promociju knige.

“Sasvim slučajno, mada ja iskreno ne vjerujem u slučajnosti, ovu promociju smo organizovali na današnji datum kada se ove godine proslavlja 332 godine od oslobođenja Herceg Novog od Turaka pod komandom Jeronima Kornera i na dan kada se svetkuje Sveti Jeronim.

Promocija knjige- Prošlost živi život – foto Radio Kotor

Ako zaboravimo prošlost, koračamo ka neizvjesnoj budućnosti. Razgovor među istorijama, kulturama gradova nezamisliv je bez posrednika. Tomislav Tomo Grgurević jeste taj posrednik koji nam uvijek iznova otkriva snagu i ljepote naše Boke i opominje da se previše na nju ne naviknemo pa je olako shvatimo jer ćemo izgubiti bogatstvo koje nam je kao blagodat dato. U knjizi PROŠLOST ŽIVI ŽIVOT, nažalost posthumno objavljenoj, Tomislav Tomo Grgurević svojom beznadežnom zaljubljenošću u Boku u zavičaj, a opet objektivno i vjerno iznosi ono što je stvarno vidio i doživio u Herceg Novom i ostalim mjestima duž hercegnovske rivijere sa izraženim elementima putopisa i precižnošću jednoga hroničara” – kazala je Starčević.

Moderatorka je bila Jasmina Bajo koja je i lektorisala knjigu Tomislava Toma Grgurevića “Prošlost živi život”.

/Radio Kotor/

Tomo Grgurević

Tomislav Tomo Grgurević (Kotor, 1935 – Risan, 2009.) bio je po obrazovanju ekonomista. Od 1960. godine počinje se profesionalno baviti novinarstvom i od tada do umirovljenja 2000. bio je zaposlen u tiskanim i audio-medijima. Prvo novinarsko iskustvo stiče u Radio Titogradu, kome je ostao vjeran tokom čitavog radnog vijeka, preko trideset godina, radeći kao dopisnik. Pored drugih angažovanja bio je i dopisnik Radija Crne Gore iz Kotora. Uz tekuće izvještaje slušateljima je preko radio-valova priređivao „putovanja“ čudesnom prirodom i drevnim gradovima Boke Kotorske, upoznajući ih sa različitim ljudima i njihovim sudbinama. Osnivanjem Radio Kotora bio je njegov prvi urednik, kao i tehnički urednik lista Boka,uređivao je i časopis Pomorstvo,bio je stalni dopisnik dnevnog lista Pobjeda iz Boke Kotorske.

Radove publicističkog i naučnoistraživačkog karaktera objavljivao je u stručnoj periodici: kao i reviji More iz Zagreba i časopisu za književnost i kulturu Odzivi iz Bijelog Polja, u Boki, zborniku iz nauke, kulture i umjetnosti iz Herceg Novog i Godišnjaku Pomorskog muzeja iz Kotora Tomislav Grgurević je autor nekoliko knjiga i publikacija – putopisa i povijesnih tema.Poslije završetka radnog vijeka u novinarstvu, 2000. godine, pa do smrti 2009. Tomo Grgurević se potpuno predao publicističkom radu, a od 2003. godine i aktivnostima u Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore.     Tomislav Grgurević je bio član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, od osnivanja 2000. godine, i jedan od pokretača Hrvatskog glasnika – jedinog tiskanog hrvatskog glasila u Crnoj Gori, istinski se zalažući da to bude mjesečnik visoke žurnalističke kvalitete. Bio je urednik prvih deset brojeva, a svojim bogatim novinarskim iskustvom doprinio je da Hrvatski glasnik zaživi i bude prihvaćen.Pola stoljeća bogate djelatnosti Tomislava Grgurevića, rezultirale su da  njegovo ime bude ugrađeno u povijest crnogorskog novinarstva, publicistike i putopisne literature.  Tomislav Tomo Grgurević umro je u januaru mjesecu 2009. godine u 74. godini, a pokopan je na groblju Crkve Svetog Matije u Dobroti.

Porto Montenegro u narednih 10 godina ulaže još 500 miliona eura

0
Porto Montenegro

U dalji razvoj rizorta Porto Montenegro u Tivtu, u narednih deset giodne biće investirano preko 500 miliona eur.

Saopštili su to predstavnici kompanije tivatske Adriatic Marinas specijalizovanim novinarima juče na Monako Yacht Show sajmu jahtinga u Monte Karlu. Tamo je Porto Montrenegro predstavio svoju ponudu, ali i planove razvoja za narednih nekoliko godina.

U susretu sa novinarima u Monaku, PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić je kazao da je uprabvo usvojena nova Državna studija lokacije za prostor koji pokriva tivatski nautičko-turistički centar i koja omogućava dalji njegov razvoj po nešto inoviranom konceptu.

„Do sada smo gradili samo na 30% površine od ukupno 24 hektara koju je zahvatalo nekadašnje tivatsko vojno brodogradilište Arsenal. Do danas smo investirali oko 500 miliona eura, a vjerujemo da ćemo u narednih 10 godina uložiti još najmanje toliko da izgradimo nove sadržaje i razvijemo samo polovinu preostalog zemljišta bivšeg Arsenmala.“- kazao je Kalezić.

Izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margason naglasio je da je cilj te kompanije da „popuni i preostale nedostajuće djelove meozaika“ da Crna Gora postane jedno od najpoznatijih središta za super i mega jahte u svijetu.

„Mnogi projekti marina u svijetu su umjereni na to da se te marine razviju kao tzv.matične luke za mega i super jahte, ali kada imate u vidu uslove koje imamo u Crnoj Gori u smislu povoljnih poreskih riješenja, fleksibilnih propisa koji regulišu oblast krstarenja i čartera jahti, niskih troškova života i predivnog prirodnog okruženja, teško je da ćete bilo gdje drugo u svijetu sada naći bolje mjesto sa prirodnim karakteristikama da se razvija u središte za mega i super jahte.“- istakao je Margason.

Čelnici Porto Montenegra u Monaku su specijalizovanim medijima saopštili da njihovi ambiciozni razvojni planovi idu u skladu sa rezultatima koje je Porto Montenegro postigao u sezoni koja je na izmaku, a tokom koje popunjenost tivatske marine bila 11,5% veća nego u istom periodu lani.

„Svi vezovi za brodove kraće od 30 metara su bili popunjeni, a ukupna popunjenost marine je i tokom zimksih mjeseci ove godine bila 10,5% bolja nego lani. Očekujemo da do kraja godine prevaziđemo i lanjske rezultate što se tiče popunjenosti vezova namijenjenih za velike jahte, duge preko 30 metara, jer će našu ponudu za te brodove uskoro dopuniti lagani početak rada novog servisnog centra za jahte koji u partnerstvu sa kompanijom Damen iz Holandije, razvijamo u Bijeloj.“- naglasio je Kalezić podsjećajući da je Porto Montenegro ove sezone bio i domaćin nekoliko prestižnih sportskih i lifestyle događaja svjetske klase, poput jedne od trka ovovgodišnjeg svjetskog šampinata RC44 regatnih jedrilica, međunarodnog Foruma kapetana gigajahti, predstavljanja katamarana koje gradi kompanija Sunreef Yachts, kao i prvog u Crnoj Gori ikad organizovanog polo turnira.

Elena rezidencija – Porto Montenegro

„Sa novim rezidencijalnom poslovnim objektima koje smo otvorili –završnim „Baia“ krilom hotela „Regent“ i zgradom „Elena“, novim multifukcionalonim otbvorenim prostorom „Arena“ i gejmimg centrom „Blue Room“,  Porto Montebnegro se transformisao iz ljetnje sezonske u cjelogodišnju destinaciju i regionalni lifestyle i višedimenzionalni poslovni centar.“- istakao je Kalezić dodajući da je sledeća novost koja se u Portu uskoro otvara, novi manjin biznis-centar nazvan „Ambulanta Club“ jer će on biti otvoren u rekonstruisanom objektu nekadašnje garnizonske ambulante tivatskog Arsenala, u blizini međunarodne Knightsbridge škole.

Novi detalji potrage za pomorcima nestalim na Atlantiku

0
tegljač

Potraga za 11 članova posade, među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić i dalje je u tijeku, priopćio je sinoć francuski brodar, javlja HRT.

“Potraga za tegljačem Burbon Rhode i dalje je u tijeku, a provodi ju Regionalni centar za traganje i spašavanje uz pomoć francuske mornarice. Jučer navečer su francuski i američki zrakoplovi u moru uočili brod za spašavanje prema kojem trenutno plovi jedan od komercijalnih brodova uključenih u potragu”, priopćeno je iz Bourbon Maritime&Logistics.

Iako tvrtka Bourbon nije bila konkretna što su to točno pronašli sinoć, informacija je pak došla do našeg Ministarstva mora.

– Prema situacijskom reportu kojeg je Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje Rijeka primila je sinoć u kasnim večernjim satima zamijećeno je beživotno tijelo od strane američkog zrakoplova i nakon tog je ta spoznaja potvrđena od jedne pomorske spasilačke jedinice, rekao je u Temi dana Lukša Čičovački, načelnik sektora u Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstvo mora.

Bourbon Rhode potonuo je nasred Atlantika, 1200 nautičkih milja od otoka Martinique. Iako je površina potrage izrazito velika, operacija se vodi jako organizirano. Nada za pronalaskom preostalih pomoraca postoji iako su uvjeti bili izrazito teški. O novim detaljima potrage govorilo se u večerašnjoj Temi dana.

Branko Skorić, predsjednik šibenske Udruge pomorskih kapetana i časnika, kaže kako nema nikakvih novih informacija.

– Potraga za nestalim pomorcima je u tijeku. Radi se o 5 – 6 sati razlike u vremenskim zonama i za sada nemam nikakvu novu informaciju, rekao je Skorić.

Čičovački smatra kako trenutačno najveći izazov predstavlja ogromno područje ove pretrage.

– Izuzetno je teško uočiti osobu u moru ili malu spasilačku splav na tolikom prostoru. Potragu su posljednjih dana otežali i izuzetno loši vremenski uvjeti i loše stanje mora, objasnio je Čičovački dodavši da akcijom spašavanja koordiniraju Francuzi.

– Operacije se prema onome u što mi imamo uvid odvijaju izuzetno organizirano – jučer i danas u potrazi sudjeluje 7 pomorskih i 2 zračne spasilačke jedinice. Mapiracije su podijeljene u sedam sektora i nadamo se da ćemo uskoro imati bolje vijesti, rekao je Čičovački.

Kapetan Lino Sokolić, zapovjednik je broda Uljanik Plovidbe, tankera Champion, koji se također nalazi na Atlantiku, ali srećom daleko od uragana Lorenzo. Sokolić, koji je gotovo 40 godina na moru, kaže kako se ne može sa sigurnošću tvrditi zašto se Burbon Rod našao na putu uragana.

– Trebalo bi vidjeti okolnosti kako se to dogodilo. Obično se takva nevremena izbjegava, u njih se ne ulazi. Treba vidjeti okolnosti i zašto se to dogodilo, sigurno nitko svojom voljom ne bi ušao u takvo nevrijeme, ustvrdio je.

– Kod takvog nevremen veličina broda nema nekog utjecaja, iako je normalno bolje biti na većem nego manjem brodu. No takvo nevrijeme radi od vas ono što želi, morate se tome prilagoditi i pokušati izaći van. Gledao sam na prognozi to nevrijeme, to je moralo biti strašno, istaknuo je dodavši da u potrazi pomažu i trgovački brodovi koji su se u vrijeme nesreće našli u blizini.

– Ne znam koliko oni mogu pomoći u ovakvim uvjetima, ali barem mogu osmatrati i možda uočiti nekog člana posade na splavi. To je staro pravilo plovidbe da se treba odazvati na svaki poziv u pomoć, istaknuo je Sokolić.

Branko Skorić objašnjava da odluka posade da napusti brod nije laka i ovisi o situaciji.

– U ovakvim uvjetima sigurno nikome ne bi padalo napamet napustiti brod bez valjanog razloga. U ovom slučaju, prema informacijama koje imamo, čini se da je došlo do prodora mora u tanker. Pretpostavljam da je moj kolega u dogovoru sa svojim časnicima odlučio napustiti brod. I oni su to učinili, vjerojatno, vidimo da su trojica spašena. Tu splav koja je teška oko 70-80 kg u takvim ekstremnim uvjetima treba baciti u more i povući konopac koji će aktivirati inertni plin i osloboditi splav iz kontejnera. Ako to ne uspiju napraviti i kontejner krene tonuti hidrostatska kuka na 5 metara dubine će aktivirati i katapultirati splav na površinu. Da li su oni uspjeli to napraviti i u tim uvjetima napustiti brod, doći do splavi i ukrcati se – ne znam, teško je to reći, nadam se da jesu, rekao je Skorić.

Lukša Čičovački ističe kako je teško u ovome trenutku reći kakve su šanse za spašavanje nestalih pomoraca.

– Ja sam siguran da će francuski kolege sa svim drugim spasilačkim timovima koji se sada nalaze na Atlantiku napraviti sve da pronađu osobe. Hoće li te osobe biti žive ili možda neće teško je reći. To je neizvjesnost u kojoj se sada nalazimo, kaže Čičovački.

Pronađeno tijelo jednog od 11 članova posade „Bourbon Rhodea“ za kojima se traga

Bourfon Offshore je priopćio tužnu vijest o smrti jednog od članova posade „Bourbon Rhodea“. Tijelo nestalog pomoraca uočio je jedan od zrakoplova uključenih u potragu, a pronašao ga je jedan od pet brodova koji su pritekli u pomoć. Obitelj pomorca odmah je obaviještena, no traženo je da se ne otkrije njegov identitet.

Spasilačke operacije nastavljaju se i dalje, a u njima sudjeluju zračne i pomorske snage francuskih i američkih vlasti.

“Sve naše misli i molitve idu njegovoj obitelji i voljenim osobama. Ova tragedija utječe na sve zaposlenike Bourbona koji iskazuju punu potporu obiteljima pomoraca. Ostajemo u potpunosti mobilizirani u potrazi za pronalaskom ostalih nestalih pomoraca i želio bih izraziti našu zahvalnost spasiocima, svim timovima CROSS-a (Regionalnog operativnog centra za nadzor i spašavanje) i timovima kriznog stožer koji neumorno rade na tom cilju “, izjavio je Gaël Bodénès, izvršni direktor korporacije Bourbon.

Druženje na najvišem vrhu primorskih Dinarida

1

Uspon na Veliki kabao izveden je u organizaciji PK „Subra“ u subotu, 28. septembra povodom Evropske nedjelje sporta, a ostvaren uz podršku Planinarskog saveza Crne Gore.

Događaj je protekaou odličnoj atmosferi, po lijepom vremenu, uz učesnike iz Kotora, Tivta, Nikšića, Šibenika, Dubrovnika, Trebinja, kao i manje grupe njemačkih planinara. Uz organizatora, planinarski klub „Subra“, učestvovali su i članovi SRD „Montenegro team“, PK „Pestingrad“, HPD „Sniježnica“ i HPD „Kamenar“, ukupno preko 50 ljudi.

Valjalo je savladati 800 m visinske razlike od Avanturističkog parka „Vrbanj“, preko pl. doma „Orjensko sedlo“ (1600 m), pa sve do 1894 m visokog Velikog kabla, vrha Orjena i cjelokupnih primorskih Dinarida. Da uspon prođe lakše i zanimljivije, postarali su se domaćini s brojnim istorijskim pričama, pretežno vezanim za austrougarsko razdoblje, kao što je to ona vezana za „Kameno srce“ smješteno u podzidu puta ka Orjenskom sedlu-atrakcija koju će ovih dana biti još bolje valorizovana kroz saradnju Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i Turističke organizacije Herceg Novi, ali i priča o izlasku na vrh Princa Rudolfa, austrougarskog prestolonasljednika.

Na Veliki kabao je izašla kolona od blizu 40 planinara, dok je manji dio izveo uspone na obližnje vrhove, Kosmaš (1720 m) i Mali kabao (1810 m). U povratku su se svi učesnici okupili u, i oko planinarskog doma na Orjenskom sedlu na zajedničkom ručku i druženju.

Spektakularni sumrak po okončanju uspona na Veliki kabao

Evropska nedjelja sporta je projekat koji je pokrenula Evropska komisija, a nacionalni koordinator za Crnu Goru je Ministarstvo sporta i mladih.

Pomenimo na kraju da su članovi HPD „Kamenar“ iz Šibenika bili gosti HPD „Dubrovnika“ u pl. domu na Vrbanju, a da su, osim zajedničkog uspona na vrh primorskih Dinarida, sutradan imali organizovano razgledanje starog jezgra Kotora i Herceg Novog, uz pratnju vodiča iz domaćih planinarskih klubova, Pestingrada i „Subre“, što spada u uobičajenu prekoganičnu saradnju planinara.

Adria Airways otkazao sve letove, ide u stečaj

0
adria

Rukovodstvo Adria Airways podnijelo je zahtjev za stečaj Okružnom sudu Kranjske zbog bankrota avio-kompanije, koja se već neko vrijeme suočava sa ozbiljnim finansijskim i operativnim teškoćama.

Adria airways je otkazala sve letove, a sud će o stečaju odlučiti u roku od tri dana, prenosi rtvslo.si.

Iz te avio-kompanije su objasnili da je stečajni postupak pokrenula uprava zbog insolventnosti kompanije i u skladu sa zakonskim odredbama.

Nadležni sud ima zakonski rok od tri dana, u okviru kojeg mora da odluči o pokretanju stečajnog postupka.

Na sjednici vlade ministar ekonomije Slovenije Zdravko Počivalšek predstavio je mogućnosti djelovanja države u slučaju Adria Airways.

On je kazao da je Adria Airways važna za slovenačku privredu i turizam, ali da zbog zakonskih ograničenja države ne može pomoći toj kompaniji.

Počivalšek je rekao da je finansijska analiza koju su pripremili SDH i BAMC pokazala da je finansijska praznina znatno veća od očekivane.

“Država ne namjerava da uđe u takvo preduzeće. U suprotnom bismo preuzeli veliki dug koji je stvorio vlasnik, a vlasniku omogućili da izbjegne odgovornost za situaciju. Smatramo da bi to bilo neodgovorno i da je jedini mogući scenario bankrot Adria Airways-a “, rekao je on.

Počivalšek je kazao da se u slučaju uvođenja stečaja mogu dogoditi dva scenarija.

Prvi je, kako je naveo, reguliasanje stanja na tržištu.

“To će potrajati neko vrijeme, a ne mora biti u korist naše ekonomije i naše zemlje”, rekao je Počivalšek.

On je dodao da su, u razgovorima sa Lufthansom i Fraportom, ustanovili da se oko polovine linija Adria Airways-a može obnoviti.

Počivalšek je kazao da je drugi scenario osnivanje nove avio-kompanije, jer bi se na taj način lakše i bolje uspostavila veza između Ljubljane i drugih gradova, ali da će to trajati mjesecima.

„Tri do šest mjeseci uobičajena je ruta za dobijanje dozvola, a skraćivanje tog vremena moguće je samo uz čvrsti dogovor sa Lufthansom“, objasnio je on.

Adria Airways, prema dostupnim finansijskim izvjestajima, ima 90 miliona EUR duga, a za nastavak poslovanja potrebna je dokapitalizacija od najmanje 30 miliona EUR.

Projekat Blue Land – odgovorno upravljanje u cilju zaštite i turističke valorizacije Velike plaže i ušća Bojane

0
Projekat Blue Land

U okviru projekta Blue Land, koji u Crnoj Gori implementiraju Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorat za ribarstvo, nedavno je realizovana ekspertska misija u cilju mapiranja ekosistema, habitata i ekosistemskih servisa pilot područja projekta u Crnoj Gori.

Blue Land područje u našoj zemlji, koje obuhvata priobalni pojas i zaleđe Velike plaže u Ulcinju od rta Đeram do ušća rijeke Bojane, obišli su i analizirali međunarodni eksperti za mapiranje habitata, ekosistema i vegetacije obalnih područja, Michele de Sanctis i Fabio Attore.

Projekat Blue Land za cilj ima uspostavljanje zajedničkog participativnog modela upravljanja priobalnim i morskim biodiverzitetom, njegovu zaštitu i održivo korišćenje, a realizuje se u okviru IPA INTERREG II prekograničnog programa saradnje Crne Gore, Albanije i Italije.

U okviru projekta Blue Land do sada je realizovan niz zajedničkih obuka za predstavnike partnera na projektu od strane međunarodnih eksperata. Stručnjaci su stekli nova znanja na polju mapiranja ekosistema i ekosistemskih servisa, a zatim pristupili istraživačkom radu na terenu.

U Crnoj Gori je tokom proljeća obavljano biometrijsko i hidrografsko snimanje podmorja u Blue Land području od rta Đeram do ušća rijeke Bojane, a prošlog mjeseca realizovana je ekspertska posjeta Michelea de Sanctisa i Fabia Attorea, koji su u društvu stručnjaka Instituta za biologiju mora tokom sedam dana detaljno analizirali stanje u obalnom području.

“Izvršen je premjer čitavog obalnog područja Blue Land, koje podrazumijeva Veliku plažu i njeno zaleđe. Identifikovano je da postoje jako značajni ekosistemi dina na Velikoj plaži, koji su na žalost u najvećem dijelu degradirani. Prave dine su sačuvane samo na južnom dijelu plaže, koji je još uvijek divalj i koji zakupljuju kajterski klubovi. U tom području još uvijek postoje prave dine sa netaknutom vegetacijom. Preporuka eksperata i cilj je da se obezbijedi zaštita tih dina i da se priječi njihova dalja degradacija,” ističe koordinatorka projekta Blue Land za Crnu Goru, Dr Ana Pešić, ihtiolog sa Instituta za biologiju mora.

“Drugi značajan ekosistem koji je identifikovan u Blue Land području su močvarna staništa koja postoje u zaleđu dina. Posebno su značajne aluvijalne, vlažne šume, koje se nalaze duž čitavog pojasa Velike plaže. Aluvijalne šume su zaštićene i kroz Natura 2000 i kroz mnoge evropske standarde i zakone. Zaštićene su i crnogorskim zakonom, jer su jako osjetljive na sve moguće pritiske. Ukoliko dođe do regulacije navodnjavanja ili odvodnjavanja, te šume su prve na udaru. Ono što je ekspertima bilo jako interesantno je da kod nas te šume postoje u velikom pojasu. Svuda po Mediteranu su aluvijalne šume pod velikim antropogenim pritiskom- uništene su, posječene. Kod nas su još uvijek očuvane i protežu se u zaleđu čitave Velike plaže,” objašnjava Dr Ana Pešić.

Razvoj turizma ne možemo i trebamo spriječavati. Ali, ono što treba da shvatimo je da se ljudi sve više okreću prirodnom turizmu, sve više traže priliku da uživaju u divljoj prirodi. Područje Velike plaže i ušća Bojane predstavlja još uvijek nedirnutu prirodu te kao takav predstavlja vrijedan potencijal za razvoj eko turizma.

Projekat Blue Land – Bojana

Međunarodni eko-ekspert Michele de Sanctis u Crnoj Gori je boravio po prvi put. Oduševljen je područjem Velike plaže i rijeke Bojane, uz tvrdnju da je ova zona u ekološkom smislu značajna ne samo za Crnu Goru, nego i čitav Mediteran. „Želim naglasiti da je ovo područje jedno od najznačajnijih vlažnih područja na cijelom Mediteranu, svakako je jedno od najvećih. Ovakva područja su širom Mediterana uništena uslijed urbanizacije ili isušivanja za potrebe poljoprivrede. Ovdje su, s druge strane, ekosistemi u veoma dobrom stanju,” istakao je Michele de Santis.

Eksperti su u Blue Land području identifikovali četiri osnovna tipa ekosistema. Pored ekosistema rijeke Bojane, veoma značajan je već pomenuti ekosistem dina koji treba posebnu brigu i konzervaciju, osobito na sjevernom dijelu plaže gdje je izgrađen veliki broj objekata kojima je potpuno uništena vegetacija ovih osjetljivih habitata.

Kao veoma značajne, de Sanctis ističe aluvijalne šume u zaleđu Velike plaže. “U ovoj zoni se primjećuje da tokom ljetnjih mjeseci mnoga stabla umiru. Potrebno je da istražimo zašto se to događa i postoji li ikakva mogućnost da to spriječimo. Ono  što bez sumnje možemo konstatovati jeste da je ovo područje veoma podesno kako bismo promovisali i podržali razvoj ekoturizma. Ekoturizam je velika razvojna šansa za ovo područje.”

De Sanctis vjeruje da je Blue Land projekat odličan početni korak kako bi se uspostavila sveobuhvatna zaštita ovog vrijednog područja, koji je izložen brojnim pritiscima. Jedan od glavnih problema koje su eksperti uočili tokom terenskog rada je nepostojanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom. “To je velika šteta jer je područje prekrasno, pa ni za turiste nije baš lijepo da šetaju i voze se okruženi smećem. Vjerujem da Blue Land projekat na veoma dobar način promatra ovaj prostor sa svih aspekata, i ono gdje vidim njegov najveći značaj je da približi lokalnoj zajednici i upravljačkim tijelima vrijednosti i potencijale ovog prostora, kako bismo u budućnosti svjedočili njegovom održivom razvoju.”

Što se tiče upravljanja samim područjem, Michelle de Sanctis preporučuje prije svega obnovu i očuvanje dina, monitoring kvaliteta vode, posebno u rijeci Bojani, uspostavljanje mjera za praćenje i poboljšanje kvaliteta vode, kreiranje pješačkih i biciklističkih staza za turiste, kako bi mogli ući dublje u područje, vidjeti ptice, vegetaciju i predivnu i jedinstvenu prirodu koja se nalazi u zaleđu Velike plaže i ušća rijeke Bojane.

Projekat Blue Land

„Tokom sedam dana koliko su eksperti boravili u posjeti Crnoj Gori, obišli smo kompletno Blue Land područje i mapirali sve značajne ekosisteme i sve značajne biljne vrste. Kao rezultat ove ekspertske posjete biće pripremljen izvještaj kao i GIS format svih ekosistema, njihovih granica, rasprostranjenost i gustina određenih biljnih vrsta, što će se koristiti za još jedan produkt ovog projekta, a to je Web GIS platforma koja će biti međunarodna, izrađena zajednički za sva tri projektna pilot područja. U nju će biti unešeniu svi značajni podaci koji su prikupljeni na tim područjima. Pored prirodnih karakteristika, pokušaćemo da unesemo i neke socio-ekonomske aspekte: broj turista tokom ljetnje sezone, broj stanovnika, broj restorana,” objasnila je koordinatorka projekta za Crnu Goru, Dr Ana Pešić.

Pešić je najavila da će u okviru Blue Land-a biti urađena i aplikacija za telefon koja će biti dostupna svim građanima. Građani i posjetioci će moći da šalju svoje fotografije, zamjerke, sve ono što im je značajno, interesantno ili bitno, a sve u cilju popularizacije ovog područja i približavanja njegovih vrijednosti i potencijala široj javnosti.

Antonela Stjepčević,

PR Blue Land projekta za Crnu Goru

Tivat – povodom Dana unutrašnjih poslova MUP CG predstavio opremu i naoružanje

0
Prezentacija opreme MUP

Povodom 2.oktobra – Dana unutrašnjih poslova, MUP Crne Gore danas je na tivatskoj rivi Pine priredio prezentaciju opreme i naoružanja raznih segmenata crnogorske policije, kao i opreme lokalne Službe zaštite i spašavanja Tivta koja je ovdje predstavljala MUP-ov Direktorat za vanredne situacije.

Građani su tako bili u prilici da vide razna vozila, plovila i opremu koja svakodnevno koriste saobraćajna, policija opšte nadležnosti i Posebna jedinica policije, kao i da se upoznaju sa dijelom opreme i aktivnosti krininalista i forenzičara iz Centra bezbjednosti Herceg Novi.

Prezentacija opreme MUP

Posebna atrakcija, pogotovo za najmlađe jer su đaci više odjeljenja nižih razreda tivatske OŠ „Drago Milović“ organizovano dovedeni na ovu manifestacijuk, bila su dva konja Konjičke jedinice MUP-a.

Izložba radova Vladimira Tomića

0
plakat

Izložba radova Vladimira Tomića, akademskog slikara iz Trebinja, biće otvorena u utorak 1. oktobra u 20 sati u JU “Muzej i galerija” Tivat.

Tomić je rođen 1986. u Odžaku u BiH. Osnovne studije završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, 2009. godine dok je master studije završio na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, 2017. godine. U okviru likovnog stvaralaštva bavi se problemima slike i crteža, kao i teorije umjetnosti. Učesnik je brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi kako u zemlji, tako i u inostranstvu.  Radi kao asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju.

Izložbu slika Vladimira Tomića u Tivtu otvoriće istoričarka umjetnosti Marija Saičić.

SAS od naredne godine uvodi liniju Kopenhagen- Tivat

0
SAS-ov airbus A 321

Nacionalna aviokompanija Norveške, Švedsjke i Danske – Scandinavian Airlines (SAS) saopštila je danas da će u ljetnoj sezoni 2020. uvesti još jednu novu redovnu liniju ka Tivtu.

Riječ je o liniji Kopenhagen- Tivat koja će saobraćati od 1.jula do 8.avgusta naredne godine.

Na njoj će dva puta nedjeljno, srijedom i subotom, letjeti avioni tipa „airbus A-321“, značajno većeg kapaciteta od aviona koje SAS već koristi na svojim redovnim ljetnjim linijama iz Osla, odnosno Štokholma za Tivat.

TO Tivat – 16.000 eura za valorizaciju kulturne baštine

0
Sa pressa

Direktorica Turistrilčke organizacije (TO) Tivat Gabrijela Glavočić danas je naprigodnoj ceremoniji u atrijumu srednjevjekkovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, potpisala ugovore o realizaciji tri projekta valorizacije kulturne baštine na području te opštine.

Riječ je o zakonskoj obavezi TO koja mora da izvdoji 10 posto ukupnog prihoda od naplate boravišne takse i ciljano ih uloži u projekte koji afirmišu, obnavljaju ili štite lokalnu kulturnu baštinu, a konkurs za to iz sredstava prihodovanih 2016., TO je raspisala početkom ove godine. Komisija koju su pored Glavočićeve, činili i Dragan Laković isprred Centra za kulturu Tivat i Jelena Bošković iz JU „Muzej i galerija“, je za sva tri projekta prispjela na konkurs, odredila maksimalni broj bodova i odlučila da ih finansira sa ukupno skoro 16.000 eura.

Projekat terenskih istraživanja i izdavanja publikacije o ostacima antičkog rimskog vodovodnog sistema na lokalitetu Bačve kod tivatske Prevlake sa kojim je konkurisala JU „Muzej i galerija“ dobio je 5.262 eura, a projekat „Kulturna valorizacija i prezentacija lokaliteta Sveti Vid i Pasiglav“  koji će realizovati NVO “Djela, ne riječi“ dobio je  3.902 eura.

Najviše novca – ukupno 6.500 eura, opredijeljeno je za realizaciju projekta „Valorizacija spomen obilježja  u Tivtu u funkciji turističke ponude“ sa naglaskom na spomenike što se odnose na ljude i događaje iz vremena NOB-a. Taj projekat kandidovala je NVO „Montemisijia“. „Ovo je prva dodjela sredstava za projekte valorizacije i zaštite lokalne kulturne baštine koju realizujemo. To ne samo što je naša zakonska obaveza, već je to i naša iskrena želja da na ovaj način doprinesemo razvoju kulturnog turizma u Tivtu.

Prema podacima UNESCO-a, kulturni turizam je najbrže rastući segment ukupne turističke porivrede u svijetu, sa trenutnim tržišnim udjelom od 15% globalnog turističkog prometa.“- kazala je Glavočić, dodajući da realizacija odabranih projekata kreće već od utorka, a da će TO Tivat do kraja godine objaviti još jedan sličan kobnkurs za finansiranje aktivnosti usmjerenih na zaštitu, istraživanje i prezentaciju tivatske kulturno-istorijske baštine, iz sredstava prihodovanih od boravišne takse u 2017.