Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti, pošto je savladala Hrvatsku 10:9 (1:3, 2:4, 3:1: 2:1), u utakmici za treće mjesto.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića revanširali su se rivalu za poraz u grupi i nakon velikog preokreta osvojili prvu bronzu na šampionatima Evrope.
To je četvrto odličje crnogorskim vaterpolistima, nakon šampionskog trofeja 2008. u Malagi i dva srebra 2012. u Ajndhovenu i četiri godine kasnije u Beogradu.
Hrvatska je povela na startu 2:0, a sredinom treće četvrtine imala je prednost od četiri gola (8:4).
Crna Gora je u trećem dijelu zaostatak smanjila na gol (8:7), a u samom finišu, nakon serije od tri gola, došla do pobjede.
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Aleksandar Ivović sa pet, Dragan Drašković sa dva, dok su po gol postigli Draško Brguljan, Vladan Spaić i Stefan Pješivac.
Foto Beta,vaterpolo
U hrvatskoj selekciji po dva gola postigli su Loren Fatović, Maro Joković i Josip Vrlić.
Crnogorski vaterpolisti plasman u osminu finala izborili su kao drugoplasirani u grupi, sa dva trijumfa i porazom, a nastup među osam najboljih pobjedom u duelu sa Turskom 17:6.
U četvrtfinalu eliminisali su Italiju 10:8. U polufinalu poraženi su od Mađarske 10:8.
Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.
Španija će igrati za prvu, a Mađarska za 13. zlatnu evropsku medalju.
Nekoliko desetina građana Tivta i Krtola okupilo se večeras ispred zgrade Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
U tivatsku policiju prethodno je došlo desetak uglavnom mlađih Tivćana i Krtoljana koji su pozvani da se odmah jave inspektorima zbog sumnje da su juče i sinoć na nekoliko mjesta u gradu,na javnim površinama iscrtavali trobojke.
Time su oni po mišljenju nadležnih, oštećivali i devastirali javnu imovinu.
Prisutni građani okupili su se ispred policije da iskažu podršku svojim sugrađanima i prijateljima i iskažu nezadovoljstvo postupkom policije.
Župa Tivat – foto čitalac Boka News-a
Građani koji su pozvani u policiju, nakon davanja izjave, pušteni su na slobodu, a protiv njih su pokrenuti prekršajni postupci.
Okupljeni građani najavili su da će oni sami između sebe, sakupiti novac i platiti kazne za svoje sugrađane jer kako ističu, oni nisu uradili ništa nezakonito iscrtavajući jedan od državnih simbola Crne Gore iz vremena Kraljevine.
Oni će večeras u 19 sati izaći pred dežurnog sudiju Suda za prekršaje u Kotoru.
Okupljanje ispred zgrade policije
Jedan od okupljenih prisutnima je prenio da policija navodno, još nije čvrsto odlučila da protiv građana koji su iscrtavali murale sa trobojkama, podnese prekršajne prijave. O tome će navodno, odlučiti nakon konsultacija inspektora sa prekršajnim sudijom.
Nakon što im je to saopšteno, a njihovi sugrađani koji su dali izjave inspektorima izašli iz zgrade policije, okupljenih nezadovoljnih oko 200 građana se poslije kraćeg skandiranja “ne damo svetinje”, mirno razišlo.
Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina posjećuje sve više turista iz regiona, ali i mnogih drugih dijelova svijeta, što najbolje pokazuju i zvanični podaci Agencije za statistiku BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Turizam bez sumnje predstavlja jedan od najbrže rastućih sektora u BiH koja uz kontinuirano obogaćivanje ponude i kontinuiranu promociju turističkih sadržaja iz godine u godinu privlači sve veći broj turista i gostiju.
Zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama, izuzetno bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i gastronomskoj ponudi BiH je i prošle godine bila atraktivna turistička destinacija za mnoge koji su odlučili da posjete ovaj dio Evrope.
BiH je prošle godine posjetilo više od 1,5 miliona turista, ubjedljivo najviše od kako se prikupljaju podaci o turističkim posjetama bh. gradovima.
BiH posjetilo 1.544.452 turista
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine Bosnu i Hercegovinu je posjetilo ukupno 1,544.452 turista, što je znatno više u odnosu na sve prethodne godine. O značajnom turističkom procvatu najbolje govori podatak da je broj turista u BiH prošle godine bio veći za oko milion u odnosu na podatke od prije deset godina.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je 2009. godine posjetilo 572.634 turista, a već sljedeće 656.333, što je 14,6 posto više u odnosu na godinu ranije.
Svake sljedeće godine u kontinuitetu je rastao broj turista, pa je tako ovu balkansku zemlju tokom 2011. godine posjetilo 686.148 turista, što je više za 4,5 posto u odnosu na isti period 2010. godine.
Već 2012. godine u Bosni i Hercegovini je registrovan dolazak 747.827 turista, što je povećanje od devet posto, dok je 2013. zemlju posjetilo 844.189 turista – više za 12,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U BiH su 2014. godine turisti ostvarili ukupno 846.581 posjetu, što je za 0,3 posto više nego 2013. godine, dok je u periodu januar – decembar 2015. godine zabilježeno 1.029.000 posjeta turista, što predstavlja rast od 21,5 posto.
Prema tome, 2015. je godina u kojoj je prvi put broj turista premašio cifru od milion, a svake sljedeće godine njihov broj je konstantno rastao.
Sarajevo
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su u periodu januar – decembar 2016. godine turisti ostvarili 1.148.530 posjeta, što je više za 11,6 posto u odnosu na isti period 2015. godine.
Tokom 2017. godine gradove BiH je posjetilo 1.307.319 turista, što je više za 13,7 posto u odnosu na 2016. godinu, dok su u periodu januar – decembar 2018. turisti ostvarili 1.465.412 posjete, što je više za 12,1 posto u odnosu na isti godinu ranije.
Dominantne vrste turizma u BiH
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao dominantne vrste turizma u BiH ističu zimski turizam, kulturni turizam, eko i etno turizam, avanturistički, vjerski, banjski i primorski turizam.
“Sektor turizma u BiH ima visok potencijal koji nije iskorišten ni na približno optimalnom nivou. Trenutno se BiH, u smislu stepena njenih turističkih potencijala kojima obiluje, može smatrati ‘neobrađenim dijamantom'”, smatraju u ovom državnom ministarstvu.
Brojni poznati svjetski časopisi u posljednjih nekoliko godina Sarajevo i Mostar su u više navrata proglašavali jednom od deset atraktivnih turističkih destinacija koja se mora posjetiti.
Tradicionalna manifestacija „Noć punog mjeseca”, u organizaciji PK Subra, ove godine će 17. put biti održana od 7. do 9. februara. Dosad je prijavljeno 40 učesnika, mahom planinara iz Crne Gore i Hrvatske.
Riječ je o noćnom usponu na najatraktivniji vrh Orjena – Subru, u noći februarskog “super-Mjeseca”. Ova lijepa pojava prava je zimska poslastica za sve one koji su spremni da je posmatraju sa 1679 m nadmorske visine.
Noć punog mjeseca
Prijave su otvorene do 1. februara, učešće se ne naplaćuje,a učesnici moraju posjedovati svoju opremu.
Iz PK „Subra” poručuju da očekuje povoljne vremenske uslove, a od visine snijega zavisiće i trasa i vrijeme trajanja uspona.
Nije česta pojava da se u moru nalazi crkvica. A Hrvatska i to ima. U podmorju našeg Kukljice nalazi se zavjetna kapela sv. Nikole biskupa. Trodimenzionalni kameni objekt, kapela u moru, u koju i čovjek može ući i u njoj se pred križem i pokraj Gospinog kipa pomoliti, objavila je Hrvatska katolička mreža.
Njen je idejni tvorac, graditelj i postavljač Vinko Šimunić Bubanj (70), rodom iz Bibinja, piše novinarka Ines Grbić. Čovjek duše velike kao Velebit na kojemu nas je kao hrvatski branitelj čuvao odolijevajući buri, snijegu i ledu, srca širokoga kao Jadransko more čije dubine pohodi i poznaje kao svoj dom. I visok je i dubok taj skromni, staloženi, koncentrirani, dragi čovjek Vinko. Svemu on, nama smrtnicima nepojmljivo, hrabro u oči gleda – i smrti samoj. I to kakvoj i kako!
Neobično je i neuobičajeno da se kapela nalazi pod pučinom. A još je neobičnije i neuobičajenije što se iza toga čina i zavjeta krije. Kapela je polovica priče (i vrhunac) o jednom nesvakidašnjem životu. Njegova plemenitost osobu koja ga upozna pogodi poput zvonkog Bubnja, kako ga svi zovu. Latinsko porijeklo imena Vinko – Vincentius, znači – onaj koji pobjeđuje. Sveti Vinko činio je djela milosrđa. Baš to, hrabrost i milosrđe, i to u području potrage za nestalim ljudima, u sebi sabire naš bibinjski Vincentius. Njegov život vrijedan je dokumentarne ekranizacije na ponos Hrvatske koja je takvog sina rodila. Izronila.
Crkva pod morem
Vinko je vrhunski ronilački instruktor, to je položio 1971. godine. Ima najviši stupanj u ronilačkim vještinama, instruktor je s tri zvjezdice po Cmasu – međunarodne asocijacija s najvišom kategorijom ocjene ronilaštva. Bavi se ronjenjem 52 godine. I sam je doživio ronilačke nezgode i razne opasnosti. U svom ronilačkom življenju bio je svjedok brojnih nesreća ljudi. Vinku je prioritet bilo traganje i spašavanje stradalih u nesrećama čija je posljedica potapanje ljudi u moru, a kasnije i obuka novih ronilaca da nastave njegov rad. Vaditi preminule iz podmorja i podvodnih površina bila je Vinkova životna misija i stručno djelovanje do prije deset godina, a završetak te spasilačke misije bila je gradnja i postavljanje kapele sv. Nikole u more 2010. godine.
Crkva pod morem
Cijeli tekst i priču o Vinku Šimuniću Bubnju, graditelju kapele u podmorju Kukljice, pročitajte OVDJE
Sposobnost širenja koronavirusa sve je veća i očekuje se da će se broj zaraženih povećavati, objavilo je u nedjelju nacionalno kinesko povjerenstvo za zdravlje u trenutku dok je više od 2000 osoba širom svijeta zaraženo, a 56 osoba preminulo je od bolesti.
Nacionalni povjerenik za zdravlje Ma Xiaowei na konferenciji za novinare kazao je kako su znanja o tom virusu ograničena.
Po njegovim riječima inkubacija se kreće od jednog do 14 dana, a virus može zaraziti druge i tijekom toga razdoblja što nije bio slučaj sa SARS-om, koji je također uzrokovan koronavirusom koji je krenuo iz Kine i ubio gotovo 800 osoba širom svijeta tijekom 2002. i 2003.
Napori da se ograniči širenje koji su do sada obuhvatili ograničavanje prometa putnika te otkazivanje događaja na kojima se okuplja veliki broj ljudi bit će pojačani, kazao je Ma drugog dana kineskih novogodišnjih blagdana.
Virus, za koji se vjeruje da se proširio prošle godine s tržnice morske hrane u gradu Wuhanu u središtu Kine gdje se ilegalno prodaju divlje životinje, proširio se na druge kineske gradove među kojima i Peking i Šangaj te na druge države među kojima i SAD, Tajland, Južna Koreja, Japan, Australija, Francuska i Kanada.
Predsjednik Xi Jinping na sastanku politbiroa u nedjelju rekao je da je Kina suočena s “teškom situacijom” u trenutku dok vlasti širom svijeta pokušavaju spriječiti pandemiju.
U nedjelju je Kina objavila da uvodi zabranu prodaje divljih životinja na svim tržnicama, restoranima i internetskim platformama. Kineske tržnice smatraju se inkubatorima virusa koji s divljih životinja prelaze na ljude. Zmije, paunovi, krokodili i druge vrste prodaju se na tim platformama.
SAD je objavio da povlači konzularno osoblje iz Wuhana.
Svjetska zdravstvena organizacija ovog tjedna nije proglasila zarazu globalnim hitnim stanjem no neki zdravstveni stručnjaci nisu uvjereni da Kina može ograničiti širenje te bolesti.
U nedjelju Kina je potvrdila da je do 25. siječnja 1975 osoba zaraženo tim virusom a dosad je od bolesti preminulo njih 56.
Mjere provedene u Kini obuhvaćaju i karantenu nad Wuhanom, gradom od 11 milijuna stanovnika do kojeg prometuju samo vozila hitnih službi.
Zdravstvene vlasti u Pekingu pozvale su u nedjelju stanovnike da izbjegavaju rukovanje i uputile ih da se pozdravljaju mahanjem ruke, a najavile su i da će se početak nastave nakon novogodišnjih blagdana odgoditi.
Izbijanje zaraze zasjenilo je proslavu kineske Nove godine kada stotine milijuna Kineza putuje. Mnoga su turistička odredišta zatvorena, a događaji na otvorenom otkazani, kao i projekcije u kino-dvoranama.
Novootkriveni virus alarmirao je zbog toga što je mnogo toga još kod njega nepoznato, primjerice koliko je opasan i koliko se brzo može širiti među ljudima.
Izaziva upalu pluća koja je u nekim slučajevima bila smrtonosna.
U subotu je Hong Kong proglasio izvanredno stanje i otkazao proslave te ograničio odlaske u ostali dio Kine. U nedjelju zatvoreni su hongkonški Disneyland i tematski Ocean Park. Šangajski Disneyland već je ranije zatvoren.
U Hong Kongu potvrđeno je pet slučajeva zaraze.
Kanada je u subotu potvrdila da je otkrila prvi slučaj zaraze kod stanovnika koji se vratio iz Wuhana, a isti dan je i Australija potvrdila prva četiri slučaja. U Maleziji je otkriveno četiri slučaja a Francuska je u petak objavila prve europske slučajeve bolesti. I u SAD-u je zabilježeno nekoliko slučajeva.
Zračne luke širom svijeta pojačale su zdravstveni nadzor putnika iz Kine, no mjera nije tako učinkovita jer su primjerice dva od tri slučaja otkrivena u Francuskoj doputovala u tu zemlju iz Kine bez simptoma bolesti.
Protivnici Zakona o slobodi vjeroispovjesti daju svoj svojevrstan umjetnički izraz kroz akciju oslikavanja trobojke, sa ili bez dodataka, po zidovima i na javnim površinama širom Crne Gore.
Tako je juče osvanuo novi “mural” oslikana trobojka u Tivtu na Župi.
Racionalno objašnjenje za takvu privrženost zastavi koju je dizajnirao turski sultan Mahmut II ne bi bilo lako pronaći. Ali, iracionalno bi – ono se “krije” u negiranju svega što simbolizuje državu u kojoj žive i rade protivnici Zakona o vjeroispovjesti, koji ovakvim potezima šalju jasnu poruku.
Sa pravom očekujemo da komunalna policija ukloni oslikani “mural” ili da svi počnemo oslikavati javne površine.
Katolička Crkva Sv. Ilije, koja se nalazi u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora na Plagentima u Dobroti, prema podacima Uprave za nekretnine, upisana je na Srpsku pravoslavnu crkvu.
Konkretno, katolička crkva u Dobroti “vodi” se na Crkvu Sv. Ilije u Nalježićima u Grblju, koja je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, piše Pobjeda.
Po dokumentu u koji je ovaj medij imao na uvid, SPC je korisnik bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih tik uz Institut za biologiju mora. Tu crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina, piše Pobjeda.
Upis
Iz Uprave za nekretnine Pobjeda navodi da nijesu mogli dobiti podatke ko je tražio izmjenu vlasništva i na osnovu kojih dokumenata je napravljen taj prepis.
“Ovaj upis datira od stupanja katastarskih opština u katastar nepokretnosti, tj. od izlaganja podataka na javni uvid 1996. godine, od kada posjedujemo tražene podatke. Sve informacije prije navedenog upisa nijesmo u mogućnosti dostaviti jer se nalaze u istorijskom arhivu opštine Kotor”, navodi se u odgovorima Uprave za nekretnine.
Dokument Uprave za nekretnine koji dokazuje da je katolička crkva “upisana” na pravoslavnu crkvu u vlasništvu SPC.
Institut za biologiju mora Kotor
Pobjeda je dobila potvrdu iz Kotorske biskupije da postoji greška u katastru i da će tražiti od Uprave za nekretnine da se ispravi. Jedino što se vidi iz dokumenta je da je crkva 2010. zavedena kao spomenik kulture u pojasu morskog dobra.
Crkva Sv. Ilije nalazi se u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora, nekadašnje palate Radoničić, na poluostrvu Plagenti u Dobroti. Palata je izgrađena početkom XIX vijeka, a uz nju, na samom kraju poluostva, nalazi se romanička Crkva Sv. Ilije, koja prema pisanim izvorima datira iz 15. vijeka, ali se ne isključuje da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je svojevremeno kotorskoj opštini. Hrvatska kapetanska i trgovačka porodica Radoničić iz Prčanja i Dobrote kupila je cijelo poluostrvo od opštine 1808. godine, za vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 1847. boravio Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoničića, koji je palatu i sagradio.
Crkva je od 1961. godine na listi kulturnih dobara i karakteristična je po tome što je sagrađena na stijeni ispred koje se na školju u moru nalazi veliki kameni krst.
Poklon
Kako je potvrdio jedan od članova dobrotskih kapetanskih porodica Radoničić, Milošević, Radimiri i Dabinović, u čijem vlasništvu je bila bogomolja, oni su je poklonili Kotorskoj biskupiji, odnosno župi Sv. Matije u Dobroti.
Objašnjava da su ove porodice vlasništvo stekle kupovinom ili nasljedstvom, da bi kasnije crkvu poklonili župi Sv. Matije na čije ime je i upisana krajem šezdestih ili početkom 70-ih godina.
Sagovornik koji nije želio da mu se pominje ime, ispričao je da su oni čuli da je crkva u katastar upisana na SPC, i nije isključio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv onoga ko je nezakonito upisao crkvu na SPC.
Inače, crkvu, iako je upisana na SPC, svake godine na katolički svetac Sv. Iliju, 20. jula obilaze porodica bivših vlasnika, a misu služi Kotorska biskupija.
Na planini Igman danas je održano obilježavanje 78. godišnjice “Igmanskog marša”, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči. Nekoliko hiljada okupljenih antifašista sa skupa je poručilo da pozdrav iz vremena Drugog svjetskog rata “smrt fašizmu, sloboda naroda“, u današnje vrijeme možda ima i veće značenje nego ranije, te da antifašizam nije iskorijenjen.
Tradicionalnim maršom i polaganjem vijenaca i cvijeća mnogobrojnih delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade, te prigodnim programom hiljade učesnika iz BiH i regije, ali i Rusije, Italije i Austrije obilježilo je 78. godišnjicu “Igmanskog marša”.
Ismir Jusko, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo izrazio je zadovoljstvo što je ponovo imao priliku prisustvovati obilježavanju godišnjice Igmanskog marša.
“Ovdje smo da se sjetimo svih onih koji nisu s nama, koji su najzaslužniji što imamo mir i slobodu. Kako mislim na one od perioda Narodno-oslobodilačkog rata od 1941. do 1945, tako i Odbrambeno-oslobodilačkog rata u periodu od 1992. do 1995. Evidentno je da mi živimo u vremenima loših idola, da loši idoli našim mladim ljudima postaju oni koji preko noći žele da dođu do slave, na jedan totalno pogrešan način, a da ne gledaju ljude kao što su upravo bili borci Prve proleterske brigade i mnogi drugi koji su bili nakon njih, koji se nisu libili da daju ono što je najvrijednije, a to je vlastiti život da bi imali ono što imamo danas. Mladost koja ne bude znala cijeniti svoju prošlost, neće nikada moći praviti svoju budućnost. I upravo poruka s ovog mjesta, koja treba da ide, je da s Igmana šaljemo poruku da antifašizam ovdje nije iskorijenjen, da je naprotiv jači možda više nego što je ikada bio“, kazao je Jusko.
Među učesnicima obilježavanja godišnjice Igmanskog marša svih starosnih dobi, bio je veliki broj Slovenaca, koji tradicionalno svake godine dolaze na Igman. Jedan od njih je i Bruno Kocijan iz Primorske, koji je sa dvadesetak prijatelja došao autobusom.
“Igmanski marš nama znači ne samo kao druženje, nego da odamo počast ovima što su ostavili život u čitavoj ovoj zemlji da ovdje živimo u miru i da hoćemo da živimo u miru. Također, kao što su željeli naši očevi i majke, tako želimo i mi. Zato i dolazimo svake godine ovamo“, rekao je Kocijan i dodao da će, ukoliko ga zdravlje posluži, doći i sljedeće godine na Igman.
Igmanski marš foto Anadolija
Nenad Bjeloš stigao je iz Pančeva po osmi put na obilježavanje godišnjice Igmanskom marša, a za kratko je istakao šta za njega znači ovaj događaj:
“Bratstvo i jedinstvo i susret sa mojim prijateljima sa radnih akcija“.
Centralnom obilježavanju 78. godišnjice “Igmanskog marša” prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi, a obratili su se predstavnici antifašističkih boračkih organizacija iz regiona, kao i organizatora SUBNOR-a Kantona Sarajevo, a prigodan kolaž partizanskih pjesama izvela je Slovenka Marijeta Popovska.
“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati. Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
