Mediteranski sajam zdrave prehrane koji je zbog korone odgođen već dva puta, u martu i aprilu ove godine, najavljen je za kraj ove sedmice, ali na drugoj lokaciji.
17.mediteranski sajam zdrave prehrane će se održati od 17. do 20. septembra na vanjskim terenima Sportske dvorane Dubrovnik u Gospinom polju.
Promjena lokacije je napravljena iz sigurnosnih razloga uvjetovanih covidom 19 i zbog poštivanja preporučenih epidemioloških mjera socijalne distance. Prostor raspolaže sa velikim parkingom za posjetitelje – poručuje organizator Vedran Kraljević.
U Španjolskoj je sve veća prisutnost članova kriminalnih skupina iz istočne Europe, poput Albanije, Crne Gore, Hrvatske te Bosne i Hercegovine, priopćila je u subotu španjolska policija Civilna garda nakon što je zaustavila jedrilicu s troje hrvatskih državljana kod kojih je pronašla tonu kokaina.
“Kriminale skupine iz navedenih zemalja nalaze se uglavnom u strateškim zonama za putovanja preko Atlantskog oceana, poput Kanarskih otoka, sjeverne pokrajine Galicije i južne obale Španjolske. Skupine koje ondje operiraju odgovorne su za veliki dio uvoza kokaina u Europu”, navela je Civilna garda u priopćenju objavljenom na svojoj internetskoj stranici.
Civilna garda je u u utorak ujutro presrela hrvatsku jedrilicu na udaljenosti od 88 milja zapadno od kanarskog otoka La Palma, španjolskog otoka uz zapadnu obalu Afrike. Jedrilica je plovila pod hrvatskom zastavom a posadu su činila trojica hrvatskih državljana. Nakon pregleda zbog sumnje na krijumčarenje droge jedrilica je dotegljena do otoka. Pretragom jedrilice pronađeno je 980 paketa s oko 1000 kilograma kokaina, izvijestila je Civilna garda objavivši na svojoj stranici fotografije jedrilice i zaplijenjenih paketa.
„Prema procjenama španjolskih kolega, ulična vrijednosti zaplijenjenog kokaina je veća od 40 milijuna eura. Prema do sada prikupljenim saznanjima kokain je bio namijenjen europskom, španjolskom i hrvatskom ilegalnom narko tržištu“, priopćila je pak hrvatska policija na svojoj internetskoj stranici.
Imena uhićenih osoba nisu objavljena.
„Troje hrvatskih državljana od ranije je povezano s trgovinom drogom i trgovinom oružjem“, izvijestila je Civilna garda.
Hrvatska policija prikupila je u okviru svojih aktivnosti inicijalna saznanja o prekoatlanskom krijumčarenju većih količina kokaina u koje su, kao pripadnici tzv. “Balkanskog kartela”, aktivno uključeni hrvatski državljani. S obzirom na takva saznanja, početkom ove godine su policajci nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Službe kriminaliteta droga i Službe Split, te Policijske uprave šibensko-kninske – započeli istraživanje kodnog naziva Falkuša.
Zbog izraženog međunarodnog karaktera kriminalnih aktivnosti već u početnoj fazi, hrvatska policija je pokrenula trilateralnu suradnja sa španjolskom Civilnom gardom te francuskom carinom, priopćila je hrvatska policija.
Civilna garda je izvijestila kako je jedrilica u veljači krenula iz Dubrovnika prema Crnoj Gori a zatim je došla do španjolske obale gdje je bila uočena u južnoj luci Almeriji. Potajno je praćena prilikom dolaska na kanarski otok Lanzarote gdje su identificirani članovi posade. Namjeravali su zatim krenuti prema Karipskim otocima u srednjoj Americi. U travnju je jedrilica primijećena na tamošnjim otocima Barbadosu i Martiniku.
Zbog pandemije koronavirusa jedrilica se našla pod sanitarnim kontrolama i inspekcijama u lukama na Karipskim otocima pa u takvim okolnostima posada nije mogla ukrcati drogu. Zbog toga su se jedirilicom vratili na kanarski otok Lanzarote u lipnju. Trojica članova posade su se zatim razdvojili te otišli u različite dijelove Europe pa se u kolovozu ponovo sastali na Lanzaroteu. Policija ih je nastavila tajno pratiti.
Jedrilica je prijavila put prema Brazilu no skrenula je s njega prema afričkoj obali u Gvinejskom zaljevu. Zatim je krenula natrag prema sjeveru što je navelo policiju na zaključak da su ukrcali drogu na otvorenom moru, u međunarodnim vodama, s nekog drugog broda. Jedrilica je nastavila ploviti natrag prema Kanarskim otocima. Kada se približila otoku La Palmi, španjolska Civilna garda je zaustavila jedrilicu te u njoj pronašla tonu kokaina.
Hrvatska policija dodaje kako je „provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako su navedeni hrvatski državljani s jedrilicom otplovili iz Šibenika početkom 2020. godine, da bi krajem kolovoza ove godine zaplovili afričkom rutom krijumčarenja s Kanarskog otočja, u vodama Španjolske, južno prema obalama zapadne Afrike, gdje su tamošnje organizirane kriminalne skupine, koje je angažirao kartel, na hrvatsku jedrilicu ukrcale kokain“.
U provođenju kriminalističkog istraživanja Falkuša podršku su pružile agencije: Europol, DEA (Drug Enforcement Administration – Ured u Zagrebu), britanska NCA (National Crime Agency), nizozemska nacionalna policija te policija Bosne i Hercegovine (MUP Republike Srpske).
Kriminalističko istraživanje Falkuša je usmjereno prema kriminalnoj ćeliji unutar tzv. “Balkanskog kartela” koja se specijalizirala za pružanje “usluga” krijumčarenja droge jedrilicama i jahtama. Tu kriminalnu ćeliju čine najmanje trojica hrvatskih državljana koje je kartel “regrutirao” za prekooceansko krijumčarenje kokaina jedrilicom za prekooceansku plovidbu.
Italija je pristala prihvatiti skupinu migranata koji su više od mjesec dana proveli na danskom tankeru Maersk Etienne, izvijestila je u subotu nevladina udruga Mediterranea.
“Dvadesetipet ljudi koji su još uvijek na moru pristat će u lučki grad Pozzallo, na Siciliji, zbog zdravstvenih razloga, što će okončati “noćnu moru”, navodi se u saopštenju, prenosi Reuters.
Migranti su u petak s danskog tankera Maersk Etienne prebačeni na talijanski humanitarni brod kojim upravlja Mediterranea. Udruga je potom priopćila da su ljudi u “ozbiljnom psiho-fizičkom stanju što onemogućava da ostanu na tankeru”.
Posada danskog tankera spasila je migrante iz drvene barke 4. kolovoza nedaleko od Malte. Danima su plutali, a barka je potonula odmah nakon operacije spašavanja.
Malteške, talijanske i libijske vlasti nisu dopustile iskrcavanje migranata te je operator tankera Maersk Tankers zatražio pomoć humanitarnog broda Mediterranea da procijeni zdravlje migranata među kojima je bila i trudnica.
19. Festival klapa Perast 2020. - foto Krsto Vulović
1 od 20
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
19. Festival klapa Perast 2020.
Dodjelom nagrada u subotu, na centralnom peraškom trgu ispred crkve Svetog Nikole, završen je 19. Međunarodni festival klapa Perast, koji je održan u specifičnim uslovima, prema mjerama Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT-a).
U kategoriji muških klapa po ocjeni žirija pobjednik je klapa “Krijanca” iz Raba, druga nagrada pripala je klapi “Pokornik” iz Dugog Rata, treća klapi “Štiglići” iz Podgorice.
19. Festival klapa Perast 2020. klapa Krijanca – foto K.Vulović
Prvu nagradu u kategoriji ženskih klapa osvojile su “Cavtajke” iz Cavtata, a drugu klapa “Alata” iz Podgorice.
19. Festival klapa Perast 2020. klapa Cavtajke foto – K.Vulović
U kategoriji Nova klapska pjesma takmičile su se klape “Castel Nuovo” iz Herceg Novog sa pjesmama “Skalu po skalu” i “Daljina” i klapa “Štiglići” iz Podgorice sa pjesmama “Boka” i “Ova moja tanka jedra”.
Nagradu za najbolju kompoziciju nove klapske pjesme osvojili su: prvo mjesto pjesma “Daljina” Mije Vidović koju je izvela klapa “Castel Nuovo”, drugo mjesto za pjesmu “Ova moja tanka jedra“ Maria Petanija koju je izvela klapa “Štiglići”, i treće mjesto pjesma “Boka” Maria Katavića koju je izvela takođe klapa “Štiglići”.
19. Festival klapa Perast 2020. – klapa Castel Nuovo – foto Krsto Vulović
Klapa “Castel Nuovo” proglašena je za najbolju klapu iz Crne Gore.
Nagradu za najbolju debitantsku klapu, dobila je klapa “Krijanca” iz Raba, koja je prvi put učestvovala na Festivalu klapa u Perastu.
19. Festival klapa Perast 2020. ‘ Krijanca nagrada za najbolju debitansku klapu – foto K.Vulovic
Nagrada publike ove godine nije dodijeljena obzirom da se Festival održao u specifičnim uslovima i prema mjerama NKT-a, saopštili su organizatori.
Novčani dio nagrade “Julije Balović” za najbolji tekst nove klapske pjesme, žiri je odlučio da usmjeri u svrhu podrške dječijim festivalskim klapama “Marineri” i “Ponta”, u zavisnosti od njihovog rada i potrebe a shodno dogovoru i procjeni upravnog odbora Festivala tokom godine.
Na festivalu revijalno je nastupila i dječija klapa Marineri iz Kotora.
Zbog pandemije koronavirusa veliki broj klapa iz Crne Gore, Hrvatske, BiH i Sovenije odustao je od nastupa na 19. Međunarodnom festivalu klapa Perast. Prema ocijeni umjetničkog direktora Jasminka Šetke organizacija festivala u ovim uslovima je podvig kako za organizatore tako i za učesnike koji su smogli snage i hrabrosti doći i učestvovati na MFK Perast 2020.
Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologu i seizmologiju, Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, upozorava da će u periodu od 13. do 17. septembra centralni i primorski dio biti pod povećanim rizikom od požara, a situaciju na na primoriju, području Podgorice i Danilovgrada može dodatno pogoršati pojačan do jak sjeverni vjetar, koji se očekuje tokom nedjelje, ponedjeljka i utorka, posebno u noćnim satima.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da poštuju mjere i naredbe nadležnih organa u vezi sa zabranom loženja vatre na otvorenom prostoru i na taj način doprinesu smanjenju rizika od požara.
“Takođe, u navedenom periodubiće pojačan inspekcijski nadzor, a na mjestima sa visokim požarnim rizikom biće intenzivirano prisustvo predstavnika Uprave policije.
Svi nadležni subjekti sistema zaštite i spašavanja spremno dočekuju najavljenu situaciji, a službe zaštite i spašavanja podiće nivo operativne spremnosti kako bi brže i efikasnije reagovale na eventualnu pojavu požara”.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 681 uzorka na novi koronavirus, a registrovano je 145 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novoinficirani su iz opština: Berane 33, Nikšić 29, Podgorica 23, Rožaje 15, Bijelo Polje 9, Pljevlja 7, Tivat 7, Cetinje 5, Budva 5, Plav 4, Mojkovac 2, Ulcinj 2, Kotor 1, Herceg Novi 1, Danilovgrad 1, Kolašin 1.
“Od poslednjeg presjeka prijavljena su tri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata koji su liječeni u Opštoj bolnici u Nikšić i u Kliničkom centru Crne Gore (2). Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 109 a od početka godine 118”, navodi se u saopštenju IJZ.
Prijavljen je oporavak kod 31 pacijenta.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.921.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 6.530.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) koristi priliku da oda poštovanje svim nastradalima i zatočenima u logoru Mamula tokom II svjetskog rata, a među kojima je bilo većinsko stanovništvo iz Boke Kotorske.
Ujedno, koristimo priliku da pozovemo buduće nosioce vlasti na revidiranje ugovora sa investitorom koji sada gradi hotelsko-turistički objekat na Mamuli i na osnivanje Memorijalnog centra Mamula, kao obilježja i trajnog pomena žrtvama, ali i podsjetnika svim budućim generacijama o zločinu koji se tu desio, poručuju iz CGO.
Logor na ostrvu Lastavica, poznatijem kao Mamula, rasformiran je nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943.godine, prije 77 godine, a svakog septembra se održava komemoracija u znak sjećanja na zločine koji su se desili na Mamuli. Međutim, zbog epidemiološke situacije u zemlji, delegacija CGO-a ove godine neće posjetiti ostrvo i položiti cvijeće kako bi odala pomen nastradalima. Stoga, na ovaj način podsjećamo na ovaj zločin i pozivamo državu Crnu Goru da preuzme obavezu prema žrtvama i tekovinama antifašističke borbe, kao i da adekvatno zaštiti ovaj lokalitet i obilježi mjesto stradanja.
Mamula foto CGO
Brojna su mjesta stradanja na teritoriji Crne Gore, na kojima su počinjeni zločini tokom II svjetskog rata, a da o tome mlađe generacije danas ne znaju gotovo ništa. Strašno je ne znati da je preko stotinu građana i građanki ubijeno ili umrlo od gladi, a preko 2.000 je bilo zarobljeno u Kampo Mamuli, kako se procjenjuje na osnovu podataka iz italijanskih vojnih dokumenata. Zato, da bi ovakve činjenice pamtili i da bi podstakli razvoj kulture ljudskih prava u Crnoj Gori, čiji je jedan od glavnih stubova i kultura sjećanja, Mamula, ali sva druga mjesta stradanja na teritoriji Crne Gore, bi morala biti dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma.
Cjelokupno crnogorsko društvo, a posebno institucije sistema, dužni su da se sjećaju svih zločina nad nedužnim civilima tokom ratova na prostoru Crne Gore, ali i da posvećeno rade na razvijanju kulture sjećanja i poštovanja, priznanja i suosjećanja sa svim žrtvama, kako se počinjeni zločini ne bi zaboravili i kako bi se uticalo da se oni nikada više ne ponove.
Mamula – foto CGO
Apelujemo na novu vladajuću većinu, da se u svom budućem mandatu aktivno zalaže za ustanovljavanje kulture sjećanja, koju je prethodna vlast samo deklarativno podržavala. Najviši predstavnici dosadašnje vlasti nikada nisi ni otišli na komemoraciju na Mamulu, a ovo antifašističko stratište su tretirali kao bilo koji komad zemlje i izdali ga u višedecenijski zakup investitoru koji, shodno predočenom planu javnosti, ne može adekvatno zaštiti sjećanje na žrtve. Obaveza je svih u Crnoj Gori da posvećeno radimo na oblikovanju društva koje će biti bazirano na poštovanju žrtava, pomirenju, pravu na istinu, mir, suživot i toleranciju, kaže se u saopštenju CGO.
Članovi Pokreta “22. novembar” okupili su se danas u gradskoj marini, kod plaže Pizana u Budvi kako bi izrazili protest zbog, kako kažu, neprihvatljive presude u slučaju smrti Maje Šljivančanin u pomorskoj nesreći.
“Nepravda”, “Bahatost”, “Diskriminacija”, “Kazna?”, “Neodgovornost”, “Nebezbjednost” su poruke ispisane na transparentima koje su jutros nosili članovi Pokreta “22. novembar”, prenosi RTV Budva.
Članica Pokreta Marija Kuznjecov kazala je da su građani godinama unazad svjedoci nesreća na moru blizu obala Budve.
– Neke porodice su ostale bez svojih članova, počinioci su neotkriveni i nekažnjeni. U slučaju tragične pogibije Maje Šljivančanin, kazna je neprihvatljiva i čak neumjesno blaga. Izgubljeni život jednog ljudskog bića ni u kome slučaju se ne može izjrdnačiti sa 120 sati društveno korisnog rada – poručila je Kuznjecov.
Yacht Club Delfin je već decenijama nosilac tradicije i kulture ovoga grada. Jedan od najplodnijih tivatskih klubova, prošle godine u septembru, ugostio je jedriličare iz zemalja regiona, na 52. Balkanskom prvenstvu u jedrenju, prvom međunarodnom takmičenju u sportskom jedrenju u istoriji Crne Gore!
Dio atmosfere sa takmičenja možete pogledati u filmu “Optimisti“, u produkciji Brand New Tivat u kojem mladi „optimista“ Andrija Marković, član JK Delfin, govori o svojoj ljubavi prema ovom sportu, poručuju sa Viber grupe Opštine Tivat.
Brand New Tivat je u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem kreirao kratke dokumentarne filmove čiji koncept se oslanja na ideju očuvanja autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja od zaborava. Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, direktorom Centra za kulturu Tivat.
