Proslava 180 godina - Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo - foto Radio Kotor
1 od 4
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo - foto Radio Kotor
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo - foto Radio Kotor
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo - foto Radio Kotor
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo - foto Radio Kotor
Kotorskom (“O srpska mlada nevina čeda”, autora Đovanija Salgetija) i Mokranjčevom “Himnom Svetom Savi”, u izvođenju združenih horova, Srpsko pjevačko društvo (SPD) “Jedinstvo” (1839) Kotor je u prepunoj crkvi Svetog Nikole u Starom gradu sinoć zaključilo bogat program svečane akademije posvećene 180-godišnjici rada i postojanja.
Kao raritet u diplomatskoj praksi bilježimo da je od strane prvog potpredsjednika Vlade Republike Srbije i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića “Jedinstvu” povodom značajnog jubileja dodijeljena “Povelja Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije”.
Predsjedniku Društva Vojinu Lazareviću Povelju je uručio konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović.
Među gostima je bio i ambasador Republike Srbije Zoran Bingulac. Telegram čestitku uputio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Prisutnima se obratila potpredsjednica opštine Kotor Sonja Seferović koja je uz čestitke prenijela pozdrave predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića.
Obraćajući se prisutnim predsjednik SPD “Jedinstvo” Vojin Lazarević je podsjetio na brojne nastupe i uspjehe horova od obnove rada 1994. naglasivši da misija Društva mora i dalje da bude “njegovanje tradicije kraljevskog i carskog grada i grada Svjetske kulturne baštine”. “To su nam u amanet ostavili naši osnivači prije 18 decenija. Istrajmo u tome”, poručio je Lazarević.
On je naznačio da je cijela 2019. posvećena 180-godišnjici rada SPD “Jedinstvo”.
Na svečanoj akademiji povodom 180 godina “Jedisntva” Upravni odbor Društva je za počasnog predsjednika imenovao arhijerejkog namjesnika bokokotorskog, paroha kotorskog, protojereja stavrofora Momčila Krivokapića.
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo – foto Radio Kotor
Članici hora Vojislavki Milić dodijeljeno je priznanje za 25 godina predanog rada, a članu uprave Draganu Đurčiću, specijalno.”SPD ne bi postojalo bez našeg Dragana koji je u posljednjih 25 godina utkao sebe kako bi Jedisntvo izgledalo danas ovako kako izgleda”, kazao je predsjednik Društva Vojin Lazarević, uručujući priznanje g. Đurčiću.
Za počasne članove SPD “Jedinstvo” imenovani su vikarni episkop remezijanski Stefan i prof. dr Milo Lompar iz Beograda.
Konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović je zatim prenio čestitke prvog potpredsjednika Vlade Republike Srbije i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića koji je “Jedinstvu” povodom 180 godina rada i postojanja dodijelio “Povelju Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije”.
“Vjerujem da će ova Povelja biti dodatni podstrek da, kao i do sada, nastavite vašu veličanstveu misiju na polju kulture”, poručio je Dačić.
U okviru programa proslave 180 godina rada Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo” (1839) Kotor, u Galeriji solidarnosti (palata Pima), u ponedjeljak 07. oktobra u 20 časova biće otvorena izložba slika Kotorski mostovi, akademskog slikara Veljka Mihajlovića iz Beograda.
U crkvi Svetog Nikole, u četvrtak 17. oktobra u 20 časova je književno veče akademika Gorana Petrovića iz Beograda.
Takođe u crkvi Svetog Nikole, u petak 25. oktobra sa početkom u 20 časova, biće održan koncert polaznika škole pravoslavnog pjevanja mati Julijane Denisove iz Bjelorusije.
„Pjesmom srcu, srcem rodu”, poruka je iz “Jedinstva”.
Suviše malobrojnim inteligentnim, časnim i, u građanskom smislu, hrabrim ljudima u Crnoj Gori sve je, zapravo, intuitivno bilo jasno još davne 1991. godine, kad je počeo eksplicitni raspad SFRJ. Gledajući, najprije, ogroman broj svojih sudržavljana kako na mitinzima Antibirokratske revolucije 1988. i 1989. uzvikuju da su gladni sa platom koja na prostoru bivše SFRJ nikad nije bila veća nego tada, kako marksističku ideologiju u koju su se decenijama zaklinjali (a o čijoj suštini, uzgred budi rečeno, većina pojma nisu imali) odjednom s gađenjem zamjenjuju ideologijom nacionalizma i više-manje bez razloga se pune mržnjom prema ljudima i nacijama sa kojima su, gle čuda, sedamdeset godina do tada bez problemâ mogli živjeti u okviru iste države- dok ih neko nije podsjetio da ih domaća birokratija, Slovenci i Hrvati vode ravno u Sotonine dvore i da će, ako pod hitno nešto ne preduzmu, Miloš Obilić i Njegoš lično ustati iz groba da ih izvuku za uši- malobrojni inteligentni, normalni i časni u Crnoj Gori vidjeli su da se stvari kreću u lošem pravcu.
Događaji koji su uslijedili: dovođenje- izbornom voljom zastrašujuće i ogromne većine beslovesnikâ (koji se, inače, eufemistički nazivaju crnogorskim biračkim tijelom)- mladih, lijepih i pametnih na vlast na izborima u decembru 1990. godine; 1991. godina kad je to isto većinsko beslovesničko stanovništvosa neviđenim entuzijazmom i radošću pohrlilo u građanski rat i u sramnupljačku na dubrovačkom području; 1992. godina kad se ti silni buntovnici iz 1988. i 1989., koji su doveli mlade, lijepe i pametne na vlast, nisu, međutim, nijednom javno pobunili protiv besprizorne bankarske pljačke čiji su formalni izvođači bili legendarni groteskni likovi gazda Jezda I Dafina Milanović, a njen stvarni organizator i suštinski protagonist vladajući režim u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji:režim koji su, podsjetimo se,na saveznoj razini konstituisali mladi, lijepi i pametni iz Crne Gore u koaliciji sa partijom njihovog tadašnjeg političkog gospoda boga Slobodana Miloševića, Socijalističkom partijom Srbije; 1993. godina kada se ti isti buntovnici kojima četiri godine prije nije valjalo što imaju siguran posao i platu od hiljadu tadašnjih dojč marakâ nijednom javno nisu pobunili protiv nove besprizorne pljačke naroda u Crnoj Gori (i Srbiji), opet u organizaciji tadašnjeg režima u SRJ: govorim, naravno, o hiperinflaciji, koja je mnogima od buntovnikâ iz 1988. i 1989. isisala i posljednju dojč marku iz džepovâ i dovela ih na rub prosjačkog štapa; lagana- bez ikakvih problema sa sviješću i savješću- adaptacija većine stanovništva Crne Gore društvenom hororu komponovanom od šverca cigaretâ i goriva, svakodnevnih restrikcijâ struje od po osam i dvanaest sati 1994. i 1995. godine, nakaznog turbofolka po svim medijima i- opet i još jednom- potpunog odsustva bilo kakve potrebe za pobunom zbog svih tih silnih uništenih preduzećâ i spržene proizvodnje i ekonomije- malobrojnim (i sve malobrojnijim) inteligentnim, normalnim i časnim ljudima u tim devedesetim godinama prošloga stoljeća govorili su samo jedno: još nekako trajemo, ali ne nadajte se boljitku ni u budućnosti. Dobra ovdje biti neće.
I zaista: nije ga bilo i nema ga ni u nagovještaju ni u 21. stoljeću; naprotiv. Početkom dvijehiljaditih DPS-u je (ponovo) pošlo za rukom da fokus sa razvojno-ekonomskog plana prebaci na plan nacionalno-identitetskih pitanjâ i na pitanje rješavanja državno-pravnog statusa Crne Gore. U međuvremenu su bivši obožavaoci Slobodana Miloševića i zatočnici ideje zajedničke države sa Srbijom iz DPS-a promijenili dres i postali velikocrnogorci i najvatreniji pobornici crnogorske državne nezavisnosti. Ovdje treba naglasiti da nije problematično što je pokrenuto pitanje rješavanja državno-pravnog statusa Crne Gore i što je to pitanje riješeno; državno-pravni status Crne Gore nesporno je (bilo) jedno od najozbiljnijih pitanjâ koje je opterećivalo crnogorsko društvo od nestanka SFRJ sa istorijske scene. Problematično je (a i duboko žalosno), međutim, to što se i gotovo četrnaest godinâ nakon konačnog rješenja tog pitanja i dalje manipuliše istim onim stvarima kojima se manipulisalo i prije njegovog rješenja, tj. što se stanovništvo u Crnoj Gori i dalje polarizuje na temelju dihotomije zajednička država sa Srbijom/nezavisna Crna Gora. A činjenica da ta manipulacija prolazi i da ima efekta kod nemalog broja ljudi u Crnoj Gori samo je jedan od brojnih pokazateljâ ozbiljne retardiranosti i oboljelosti crnogorskog društva.
Miomir Abović
Gotovo da nije potrebno u ovom članku pominjati sve one kancerogene karakteristike crnogorskog društva koje su u hroničnim fazama metastaze: od partitokratije, sveopšte korumpiranosti i poodmakle kriminalizacije- preko oštre podijeljenosti po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, sve opasnijeg enormnog socijalnog raslojavanja, otvorenog aparthejda prema svima onima koji na ovaj ili onaj način kritikuju vladajući režim i ne žele da se pretvore u poltrone- do već poslovičnog našeg primitivizma i neodgovornnosti u svim sferama života. Ono najbitnije (ujedno i najtužnije) što je odbjegli biznismen Duško Knežević, po mom mišljenju, uradio jeste to što je- svakako nemajući tu svjesnu intenciju- pokazao do koje je užasavajuće mjere crnogorsko društvo trulo. Naime, Di Kej nam je početkom tekuće godine- onim što je kasnije nazvano aferom „Koverta“- konkretnim dokazom pokazao ono što smo uveliko naslućivali i znali i prije njegovog iznošenja poznatog snimka u javnost: da su crnogorska vlast i crnogorske institucije do guše korumpirani i da se demokratija u Crnoj Gori svodi na običnu farsu. Uslijedilo je, međutim- barem za ovdašnje normalne ljude- još poraznije i neopozivo saznanje: da je crnogorska „opozicija“ potpuno ista matrica kao i crnogorska vlast. Jer: situaciju bogomdanu za smjenu vlasti i nagomilano nezadovoljstvo ovaploćeno u građanskim protestima razvodniti i obesmisliti zakulisnom borbom za svoje partikularne političke interese mogu samo ljudi koje ne želim kvalifikovati jer onda ovaj članak ne bi prošao cenzuru i ne bi bio pušten u medije.
Crna Gora- i ne samo Crna Gora nego i ostale zemlje nastale raspadom SFRJ (sa izuzetkom Slovenije)- suočava se, zapravo, sa nečim što se može nominovati nestajanjem narodnogelanvitale-a. Sve su to narodi i društva u kojima nema više životnog soka i koji trule kao što biljka truli kad joj crvi nagrizaju korijen. Možda je najvažniji indikator tog rapidnog gubljenja elan vitale-a kod naroda činjenica da ogroman broj stanovništva u Crnoj Gori nema više nikakvu potrebu da se bori za neke opšte ciljeve i opšti socijalni boljitak i napredak. Sve se ograničava- i to svakim danom sve više- isključivo na borbu za ostvarivanje ličnih interesâ, često po svaku cijenu i bez ikakvih obzirâ. Svi ostali užasi koje svakodnevno gledamo: dijeljenje stanovâ funkcionerima, povlastice za poltrone vlasti, vođenje osnovnoškolske djece na trgove da tamo gledaju naoružanje i sredstva za ubijanje ljudi, besprizorna socijalna nepravda, apatija i odsustvo adekvatne reakcije na kancerogene društvene tendencije, haos u svim sferama društva, duhovna pogubljenost itd. samo su, po mom mišljenju, posljedice dubljeg, suštastvenog uzroka: uzroka koji sam odredio kao iščezavanje narodnog elan vitale-a, uzroka koji dovodi do potpune izgubljenosti jednog naroda.
Prezentacija opreme MUP
Nismo, međutim, ni prvi ni zadnji narod(i) u istoriji kojima se to dešava; sjetimo se samo starih Rimljanâ. Dekadencija kod narodâ je opšteistorijski proces i misleći čovjek neke stvari- protiv kojih očito ne može da se bori i da ih popravi-možda konačno treba da prihvati kao takve. Na naše prostore već uveliko- i to u sve većem broju- dolaze pripadnici narodâ čiji su elan vitale, radišnost i zrelost- kakve god nedostatke da imaju i ti narodi- obrnuto proporcionalni elan vitale-u, radišnosti i zrelosti stanovništva Crne Gore: Kinezi, Turci, Rusi, nemali broj Zapadnih Evropljanâ.
Autor ovog članka nema nikakve sumnje na koji način ćemo mi kao kolektiv- i to u istorijskom smislu vrlo brzo- završiti. Bolje od mene to je još davno u Gorskom vijencu formulisao Njegoš: „Da kad glavu razdrobiš tijelu, u mukama izdišu členovi“. Veliki pjesnik kao da je ovim stihom profetski anticipirao duhovne grane na koje će jednom doći (spasti) njegov narod i narodi sa kojima je sanjao da se Crnogorci ujedine u zajedničku državu. A kad sam već napravio link sa beletristikom, ovaj članak bolje je i znakovitije od bilo kakvog mog zaključka završiti onim čuvenim i sjajnim stihovima Branka Miljkovića: “Ruko ispružena prema drugoj obali kloni; Ako smo pali bili smo padu i skloni; Ovde je noć što se životu opire“.
Opština Herceg Novi dobitnik je pehara 52. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu, a gradski festivali i ponuda nagrađeni su sa osam medalja za vrhunski kvalitet.
Pehar predstavlja potvrdu doprinosa Herceg Novog razvoju turizma i kvalitetnih sadržaja, a velike zlatne medalje za vrhunski kvalitet manifestacije pripale su Prazniku mimoze, Hercegnovskom filmskom festivalu i Hercegnovskom strip festivalu.
Zlatnu medalju za vrhunski kvalitet hotela zaslužio je hotel „Palmon Bay“, za vrhunski kvalitet usluge restorana „Gradska kafana“ , za vrhunski kvalitet usluge etno selo „Malo selo“, dok je srebrnu medalju dobio hotel „Play“ za kvalitet usluge hotela. Veliku zlatnu medalju je osvojio i hotel „Casa Del Mare“ u Kamenarima.
Priznanja su uručena na sinoć održanoj Večeri šampiona, kojoj su prisustvovali predstavnici Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednikom Milošem Konjevićem, kao i direktor Pavle Obradović u ime lokalne Turističke organizacije. Priznanje za Hercegnovski strip festival primio je jedan od organizatora Nebojša Mandić, a u ime kompanije „Lighthouse of Montenegro“, u okviru koje posluje „Gradska kafana“ nagradu je preuzeo izvršni direktor Jovan Vukalović.
Dodjelu pehara i medalja za Herceg Novi uljepšale su svojom koreografijom gradske, što je izazvalo oduševljenje dobitnika nagrada i organizatora manifestacije.
Veče šampiona organizovano je u okviru 52. Međunarodnog sajma turizma „Lorist“ u Novom Sadu, na kojem Turistička organizacija Herceg Novi predstavlja ponudu grada, promoviše sadržaje u postsezonu, kao i program dočeka Nove godine i 51. Praznika mimoze.
Svečanom akademijom u dvorani “Park” danas su evocirane uspomene na 5. oktobar 1944. godine kada je u selu Кonjsko na Zupcima kod Trebinja formirana NOU Bokeljska brigada, čiji je prvi komandant bio Božo Jovanović.
U ime domaćina svečanosti, Opštine Herceg Novi učesnike i brojne goste je pozdravila potpredsjednica Danijela Đurović, poručivši da su vjera u budućnost, snaga mladosti i zajedništvo, bez obzira na pol i nacionalnost, ideali slobode i pravde, nosili hrabre mladiće i djevojke naprijed u borbi za oslobođenje skoro svih gradova Crne Gore.
– Sjećajući se svih koji su zajedno, hrabro i ponosno stajali u stroju Bokeljske brigade na ovaj jubilej iskazujemo duboko poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili i potvrđujemo da se i mi zauzimamo za iste principe i ideale –antifašizam, mir i slobodu. Malobrojni borci koji su ovdje sa nama i istorijske lekcije koje smo dužni da pamtimo, opominju da borba za slobodu i mir nikada nije zauvijek dobijena, i da je ona najvažniji zadatak svake generacije, poručila je Đurovićka.
O osnivanju brigade i njenom putu od Ledenica, Кotora, Budve i Bara do Danilovgrada , Podgorice, Bijelog Polja, Prijepolja i Metohije, govorio je predsjednik organizacionog odbora – profesor Ljubenko Borović iz Кotora.
– Bokeljska brigada je od formiranja do završetka rata i do kraja revolucije hrabro i časno, sa primjernim osjećanjem za politički rad sa narodom, izvršavala postavljene zadatke. U okršajima na početku njenog ratnog djelovanja na Ledenicama, gdje su vođene žestoke borbe sa Njemcima i četnicima, i pored ogromnih sopstvenih gubitaka, nanijeli su neprijatelju značajne gubitke. Zatim su uslijedili pokreti po bespućima i borbe za Boku, za Podgoricu. Na Metohiji su bili izloženi napadima balista, no i pored toga borci ove brigade su uspijeli da uspostave stabilnost i prisne odnose sa ogromnim dijelom stanovništva. Borci Bokeljske brigade stali su uz rame proslavljenih brigada Jugoslavije u dosljednom spovođenju borbenih zadataka. Brigada je dobila značajna priznanja među kojima su „Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom“ i „Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, podsjetio je Borović, poručivši da je ovakavo podsjećanje na hrabrost i mladost tih boraca svojevrstan spomenik o sudbini jedne generacije.
Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je istakao da je ovo jedan od najsvjetlijih datuma u novijoj istoriji naše Boke i Crne Gore.
– Prošlo je 75 godina od formiranja prve bokeljske brigade, kada je narod Boke i Crnogorskog primorja snagom slobodarskih uvjerenja ustao protiv fašističkih okupatora, dajući puni doprinos oslobođenju od fašizma, ne žaleći živote za oslobođenje svog kraja i svoje zemlje. Danas se sa ponosom i poštovanjem prisjećamo tih sudbonosnih dana i vremena koje su krvlju ispisali. Borci Bokeljske brigade utrli su put ka slobodi i dali svoj puni doprinos oslobađanju od fašizma. Velika je odgovornost naše generacije i mladih pokoljenja da sačuvamo ideju antifašizma i da se borimo za svijetle tekovine NOB-a, jer tako branimo našu budućnost i ispunjavamo amanet slavnih predaka da čuvamo stečenu slobodu, poručio je Radojević.
Na akademiji su uručene zahvalnice živim borcima brigade: Vitomiru Vujnoviću, Aleksandru Acu Dragićeviću, Jeftu Musiću, Jovanu Toškoviću, Nikoli Prijiću i Anđi Radulović Mujanović iz Herceg Novog, Antoniju Tonćiju Denderu i Peru Miloševiću iz Кotora, Lazaru Boreti i Miroslav Mirku Luketiću iz Budve. U prigodnom programu učestvovali su članovi КUD-a „Igalo“ i učenici hercegnovskih osnovnih škola.
Jutros su predstavnici bokeljskih opština Herceg Novi, Кotor, Tivat i Budva, sa delegacijom boraca iz Trebinja, položili vjence i cvijeće kod zgrade nekadašnje osnovne škole na Кonjskom, gdje je prije 75 godina formirana Bokeljska brigada.
Donatorsko veče na kojem će biti prikupljana sredstva za nabavku novog ultrazvučnog aparata za ginekološku ambulantu u Domu zdravlja Tivat biće održano u utorak, 8. oktobra u 20 časova, u Atrijumu Buća Luković, na inicijativu predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca- saopšteno je juče iz lokalne uprave.
Prije nego što je inicirao sakupljanje donacija za nabavku nedostajućeg dijagnostičkog aparata za za javnu zdravstvenu ustanovu u kojoj se liječe njegovi sugrađani, gradonačelnik Kusovac (DPS) inicirao je lani i potpisao sa Porto Montenegrom ugovor kojim je tog strateškog stranog investiotora častio sa 5,6 miliona eura novca građana Tivta, jer je Porto Montenegru bez ikakvog pravnog osnova, Kusovac na ovaj način oprostio dug za komunalije koje je ta firma imala prema gradu. Za novac koji je Kusovac poklonio bogatim investitorima Porta inače, moglo sa kupiti ukupno 112 najmodernijih aparata za ultrazvučnu dijagnostiku – više nego dovoljno za sve javne zdravstvene ustanove u cijeloj Crnoj Gori.
Kako je juče objašnjeno iz Opštine, u novoj akciji sakupšljanja milostinje koju je pokrenuo gradonačelnik, „doniranje sredstava će biti omogućeno kroz aukcijsku kupovinu izloženih likovnih radova na temu „Majka i dijete“ autora učenika tivatskih osnovnih škola, Muzičke škole, SMŠ Mladost i vrtića „Bambi“.“
„Pored aukcije biće otvoren žiro-račun za uplatu sredstava za zvanice koje ne budu u prilici da prisustvuju događaju, ali i za druge dobrotvore, prijatelje grada, djece, zdravlja i budućnosti uopšte. Nabavkom najsavremenijeg ultrazvučnog aparata biće značajno unaprijeđen rad Savjetovališta za reproduktivno zdravlje i trudnice Doma zdravlja.“-naveli su iz Opštine.
„Namjera je da unaprijedimo brigu o budućim majkama, a time i najmlađima. Planirali smo zabavno donatorsko veče u čemu su nam mnogo pomogli učenici. U Ime Opštine posebno im se zahvaljujem, kao i direktorima obrazovnih ustanova što su omogućili da u saradnji sa profesorima likovne umjetnosti i vaspitačima za kratko vrijeme djeca naslikaju radove.“- saopštila je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović (DPS).
Ona je pozvala sve građane, preduzetnike, poslovne ljude i one koji imaju mogućnosti da pomognu rad Savjetovališta, da učestvuju u akciji i da, uz sredstva Opštine Tivat, podrže nabavku aparata vrijednog 50 hiljada eura.
Ginekološka ambulanta Doma zdravlja Tivat nedjeljno prihvati do stotinu žena, a ukupan broj registrovanih korisnica usluga je više od četiri hiljade.
Do tri godine zatvora prijeti zadarskom iznajmljivaču koji je prošlog ljeta odbio bračnom paru iz Brazila iznajmiti rezervirani apartman, nakon što je saznao da su gay.
Grupe za LGBTQI prava pozdravljaju podizanje optužnice i vjeruju da će ubuduće oni koji žele slati homofobne i diskriminatorne poruke – dvaput promisliti.
Opštinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je optužnicu protiv 66-godišnjaka zbog, kako stoji u optužnici, počinjenja kaznenog djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda povredom ravnopravnosti. Za to je zapriječena kazna zatvora do tri godine.
Kada je Fabiano Vallim iz Sao Paola u Brazilu preko portala booking.com zatražio dupli krevet za gay par, Zadranin mu je odgovorio “da ne uzima homoseksualce u apartman” i da otkaže rezervaciju.
Time je, navodi se u kaznenoj prijavi, povrijedio pravo oštećenika na dostupnost smještaja pod jednakim uvjetima kao drugim građanima i počinio kazneno djelo, jer je zabranjeno drugim osobama uskratiti uslugu smještaja zbog drugačijeg spolnog opredjeljenja.
Odmah nakon što je Brazilac prijavio slučaj booking.comu, oni su tom iznajmljivaču otkazali saradnju, a za njima i Airbnb i Turistička zajednica grada Zadra.
“Apsurdno je da netko može tako nešto izjaviti i misliti da će to proći neopaženo. Očito čovjek koji je to kazao nije niti znao da je to kazneno djelo”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) koordinatorica LGBT centra Split Mirta Barić.
“Ovakva reakcija pravosuđa da će se tako nešto sankcionirati je odlična stvar. Mislim da je velika stvar što je ovaj bračni par na to reagirao, jer – sada se podigla vidljivost o tome i možda će netko sada ipak malo bolje promisliti prije nego što ide izjaviti nešto tako homofobno i diskriminatorno. Koliko god je ružno što se nekome nešto takvo moralo dogoditi, toliko je super što je uslijedila reakcija i što sada javnost zna da je to nešto što nije OK i nešto zbog čega ih se može kazneno goniti”, kaže Mirta Barić.
Koliko znaju u Zagreb Prideu, nevladinoj udruzi koja se bavi zaštitom ljudskih prava LGBTQI osoba, ovo je prvi slučaj podizanja optužnice za odbijanje izdavanja apartmana gay osobama.
“Prošlo je godinu dana od događaja i pokretanja postupka do podizanja optužnice”, kaže za RSE programska koordinatorica Zagreb Pridea, Doria Jukić.
“To samo potvrđuje ono na što kontinuirano ukazujemo, a to je sporost i neefikasnost sustava, odnosno postupanja policije i sudstva generalno. Što se tiče Kaznenog zakona i Zakona o suzbijanju diskriminacije, oni postoje već deset godina. Ono što je manjak i propust je njihova neadekvatna implementacija i provođenje”, upozorava koordinatorica Zagreb Pridea.
To se očituje u dugotrajnosti postupaka, sekundarnoj viktimizaciji žrtava i dugom čekanju na pravomoćnost presude.
Nije slučajno što su osobe koje su prijavile diskriminaciju – Brazilci, kaže sugovornica RSE.
“Strane državljanke i državljani očigledno češće reagiraju na nepravdu, što je dobar primjer za našu domaću LGBTQI zajednicu da prepoznaju i prijave ovakvo diskriminatorno ponašanje”, poručuje Doria Jukić.
Odmah nakon incidenta prošle godine e oštećeni Brazilac Fabiano Vallim objavio je što je napisao u odgovoru ovom zadarskom iznajmljivaču, nakon što ga je ovaj odbio primiti.
“Iznenadio me Vaš nepristojan odgovor na moju rezervaciju. Homofobno ponašanje poput Vašega trebalo bi biti zabranjeno u čitavom svijetu. Ali i dalje vjerujem u dobre ljude. Vi niste jedan od njih. Siguran sam kako ćete razumjeti da ću zadržati svoju rezervaciju do 30. kolovoza jer to je moj dogovor sa servisom booking.com. Nadam se da će vas oni nekako kazniti. Oduvijek slušam vrlo lijepe stvari o Hrvatskoj ali, naravno, vi ne biste bili dio toga. Jesam li u pravu? Bog vas blagoslovio”, poručio je tada Vallim.
Hercegnovski strip festival (HSF) je nagrađen Velikom zlatnom medaljom za vrhunski kvalitet manifestacije na 52. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu. Nagrada koja je stigla od jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija na prostoru Balkana, još jedna je potvrda izuzetnom kvalitetu i regionalnalnoj prepoznatljivosti HSF-a kao vrhunskog promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.
„Činjenica da su institucije poput novosadskog Sajma turizma počele da prepoznaju naš festival kao manifestaciju koja doprinosi stvaranju kvalitetnog imidža Herceg Novog kao turističke destinacije i da jedan događaj posvećen subkulturi koju predstavlja deveta umjetnost nagrađuju za vrhunsku organizaciju, dovoljno govori da smo uspjeli u svojoj misji i pokažemo koliko je nezavisna kultura važna za razvoj ne samo kulture kao takve, već i cjelokupnu ponodu i napredak jedne sredine. Ova nagrada, kao i prije nagrada Karavađo dobijena od italijanske ambasade će svakako biti dodatni podsticaj da nastavimo misiju započetu prije 13 godina“, poručili su organizatori Hercegnovskog strip festivala, koji na krilima nove nagrade i nedavnog izuzetno uspješnog i po ocijenama gostiju i posjetilaca još jednog vrhunski organizovanog izdanja festivala nastavljaju misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacijama posvećenim devetoj umjetnosti.
U tom kontekstu HSF u subotu i ndjrlju ima dva zvanična nastupa na festivalima stripa u Banja Luci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banja Luci, HSF će se predstaviti u subotu 5. oktobra na promotivnoj tribini koju moderira poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a će u okviru četvrtog izdanja bratskog festivala MoStrip, voditi tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom (Marco Mastrazzo) i Đankarlom Marzanom (Giancarlo Marzano). Takođe na mostarskoj smotri stripa, ali u nedjelju 6. oktobra, predstavnici HSF-a učestvuju i na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo (Roberto Diso), Alesandro Boći (Alessandro Bocci), Đuzepe Kandita (Giusepe Candita) i Đani Sedioli (Gianni Sedioli).
Vlasti Martiniquea potvrdile su da prekidaju potragu za pomorcima, koji su nestali nakon potonuća tegljača Bourbon Rhodea u uraganu na Atlantiku, objavila je Slobodna Dalmacija.
Iz francuske kompanije Bourbon Offshore priopćili su da će sada emitirati poruke brodovima, koji prelaze zonu potonuća da im pošalju bilo koji novi uočeni element.
Dosad su, podsjetimo, pronađena tijela četiri pomorca, a tri člana posade su spašena. Među nestalima je i hrvatski kapetan Dino Miškić.
Dvojica mladih Hrvata krenula su s Lošinja u ribarenje, upalili su autopilot pa zaspali, a brod je nakon toga udario u stijenu i potonuo. Oni su pak uspjeli doplivati do obale, ali na talijanskoj strani Jadrana, javlja talijanski portal Corriereadriatico.
– Došao sam otvoriti kafić u 7 ujutro i tada sam ih ugledao. Mislio sam da je riječ o lokalnim ribarima, no kada sam pogledao malo bolje vidio sam da na sebi imaju samo donje rublje i čarape – izjavio je novinarima Andrea Di Maggio, vlasnik kafića na plaži Torrette u mjestu Fano.
On je, naime, bio prvi koji je vidio dvojicu brodolomaca kako izlaze na plažu. Kako pišu talijanski mediji, havarija se dogodila 28. rujna u 4.30h, a 14-metarska koča potonula je oko 3 kilometra od talijanske obale.
Hrvatski su ribari, kako prenosi Jutarnji list, ispričali da ih je iz sna probudio siloviti prasak. Trup broda bio je probijen, a voda je nadirala unutra. Kada su shvatili da je stanje loše i da će njihov brod završiti na dnu, bacili su se u more i počeli plivati. Držeći se za bovu nakon tri sata uspjeli su doći do obale.
– Dao sam im obojici da popiju nešto toplo, ali i cigarete, koje su me odmah tražili – dodao je Di Maggio. Nakon što su malo došli k sebi, hrvatski je dvojac pokušao objasniti što je preživio.
Gestikulacijom i s nekoliko riječi na talijanskom vlasniku kafića uspjeli su nekako objasniti kako je tijekom plovidbe na spavanje prvo otišao jedan od njih, a nakon što je uključio autopilot zadrijemao je i drugi.
Corriereadriatico piše kako su 27-godišnjaka i njegovog dvije godine starijeg kolegu ubrzo nakon dolaska na plažu pregledali liječnici Hitne pomoći, ali su ustanovili kako srećom nisu ozlijeđeni.
Talijanski mediji javljaju kako će o točnim okolnostima ove nesreće biti pokrenuta istraga, a područje na kojem su se tijekom dana, par sati nakon što su Hrvati doplivali do obale, pojavili ostaci njihovog broda, osiguravala je talijanska obalna straža. Tijekom poslijepodneva istog dana potonulu koču pregledali su i ronioci talijanske mornarice te zaključili kako nije došlo do onečišćenja mora. Brod je potom izvučen i prebačen u luku Fano.
Cijelu priču potvrdili su i u Hrvatskoj. Lučka kapetanija u Malom Lošinju objasnila je za 24sata da su Talijani prvo zvali Centar za spašavanje sa sjedištem u Rijeci kako bi ih informirali o incidentu. Potom se u cijelu priču uključilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
– Mogu samo reći da su talijanske službe utvrdile da se na njihovu teritoriju nalaze ljudi koji tamo ne bi trebali biti. Postupili su potom prema proceduri. Što je s brodom i jesu li ribari vraćeni u Hrvatsku, to još ne možemo reći – rekao je danas David Radas, glasnogovornik ministarstva.
Slučaj istražuje i talijanska policija. Pokušavaju utvrditi je li brod stvarno muškarcima služio za ribarenje te ima li na njemu sumnjivog sadržaja.
Turisti koji dolaze u Kotor kao najveći problem apostrofiraju saobraćajne gužve, a adekvatan odgovor na taj problem bi već sljedeće godine mogla da bude gradnja podzemnog prolaza na rivi, kvalitetnije upravljanje pješačkim tokovima, kao i parkingom automobila i izletničkih autobusa, saopštio je predsjednik te opštine Željko Aprcović.
“Gradnjom pothodnika i upravljanjem pješačkim tokovima sljedeće godine ćemo imati mogućnost da bar amortizujemo saobraćajne guževe”, istakao je Aprcović za Radio Kotor.
Povodom projekta izgradnje bulevara kroz Grbalj prema Budvi, Aprcović je kazao da je na nedavnom sastanku sa predstavnicima Uprave za saobraćaj konstatovano da bi ta saobraćajnica trebalo da rastereti saobraćaj od Veriga do Lastve Grbaljske.
“Vrijednost investicije je 35.000.000 eura. Uz ulaganje u vodovodnu infrastrukturu regonalnog vodovoda ka Herceg Novom, cifra ide i do 50.000.000 eura precizirao je prvi čovjek opštine Kotor.
Prema njegovim riječima, oko 200.000 kubika čiste zemlje sa trase bulevara bi trebalo da se tretira na zonama uništenim požarima. Aprcović je naveo da se radi i idejno-projektno rješenje za put koji će otvoriti gornjogrbaljske lokalitete sa Krsca ka Jugodrvu, u dužini od oko 14 kilometara.
“Time bi se zatvorio taj “lovćenski prsten” jer je rekonstruisan put Cetinje Njeguši-Kuk, Ivanova korita Cetinje. Sa isključenjem za Kotor bilo bi to nevjerovatno dobro”, objasnio je on.
Prema njegovim riječima, u planu je smanjenje tonaže za kamione koji se kreću lokalnim putevima nosivosti i po 40 tona, i uništavaju posebno priobalni put kroz Dobrotu, Perast i od Pelazuzice do Stoliva. Aprcović ističe da je cilj je da se smanji tonaža (od pet do deset tona).
Poradiće se na bezbjednosti učenika i škola. Tu je značajan projekat regulisanja saobraćaja prema OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”, Gimnaziji i Srednjoj pomorskoj. Izgradiće se i jednosmjerni prsten, kao i prostori za pješake za njihov bezbjedniji dolazak do škola.
Ž. Aprcović – foto S. Prelević
“Takođe je u planu i jednosmjerna ulica na Benovu. Ideja je da se treća traka valorizuje kako bi mogla da primi nekoliko autobusa koji bi i na toj lokaciji plaćali taksu. Takođe se planira i zaustavna traka za roditelje koji kolima dovoze djecu do škole “Njegoš. Održan je i niz sastanaka na temu alternativnih vidova saobraćaja kao što je biciklizam i pretvaranja nekih ulica u jednosmjerne”, kazao je Aprcović.
Na pitanje zašto se više ne spominje zaobilaznica oko Kotora, on kaže da je “trenutno nerealno očekivati da on kao predsjednik opštine priča o toj temi”.
Prema riječima Aprcovića, zbog nepostojanja adekvatne skupštinske odluke, kojom bi se regulisalo parkiranje oko 20.000 turističkih autobusa, koliko se procjenjuje da ih je ove godine stiglo u Kotor, izgubljeno je oko 500.000 eura.
“Ako znamo da je u turističkim autobusima od 30 do 55 sjedišta, onda je oko 700.000 do 800.000 turista došlo na ovaj način. Oko 500.000 ih je stiglo kruzerima. Podatak da od 1988. nijesmo imali nikakve izmjene i dopune Odluke o saobraćaju, da smo imali dvije izmjene zakona 2004. i 2012. dovoljno govori o tome da smo o saobraćaju malo vodili računa. Nacrt Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor, koji je zaključkom Skupštine od 30. septembra stavljen na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, zaključno sa 15. oktobrom ove godine, s razlogom izaziva budnu pažnju. Razlog je što saobraćaj moramo prilagoditi potrebama naše opštine, građanima i turistima koji posjećuju grad”, kazao je Aprcović.
