Nisu ni preuzeli postrojenje a već ga treba popravljati

0
Postrojenje PPOV

Zajednička firma opština Kotor i Tivat „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV“ koja je osnovana prije dvije godine da upravlja postrojenjem sagrađenim na Klačini u Krtolima kod Tivta, tek će u junu ove godine preuzeti upravljanje tim tehnolopkim kompleskom koje je u pogonu još od ljeta 2016.

Postrojenjem upravlja njemačka kompanija WTE koja je i sagradila taj infrastrukturni objekat kapaciteta 72.500 ekvivalent stanovnika, vrijedan 12,2 miliona eura, a sa njom je do sada zbog nespremnosti opštinske firme PPOV da to uradi, u nekoliko navrata produžavan ugovor po kojem Njemci taj posao obavljaju za opštine Tivat i Kotor. Posljednjji takav aneks potpisan je prije tri dana, a po njemu, WTE će sa postrojenjem na Klačini upravljati do 31.maja ove godine. To će dvije opštine Njemcima plaćati nešto više od 11 hiljada eura mjesečno, čime se nastavlja rast nepredviđenih troškova vezanih za preuzimanje upravljanja postojenjem koje suporeske obveznike Tivta i Kotora od septembra 2018. kada je to trebala da počne raditi opštinska firma do sada koštale 327 hiljada eura. Zajednička opošptinska firma PPOV u međuvremenu nije zaživjela u punoj mjeri jer su svi napori njenog v.d. direktora Srećka Tripovića (HGI) da riješi početne porbleme i firmu stavi na noge bivali blokirani od Odbora direktora u kojem je većinu članova imala Opština Kotor, pa je Tripović stoga ljetos podnio ostavku na tu funkciju. U međuvremenu je imenovan novi direktor Radoje Vučević (DPS) i promijenjeni svi članovi Odbora direktora jer je se u Kotoru na vlast ponovno vratio DPS koji sada lakše sarađuje sa stranačkim kolegama iz DPS-a koji su na vlasti u opštini Tivat.

Ipak, PPOV-u kojeg sada vodi Vučević ostalo je da riješi čitavo brdo problema jer je u međuvremenu, krajem avgusta prošle godine, već istekao i garantni rok za svu opremu na postrojenju, pa će sada značajno porasti i troškovi njenog održavanja.

“Dodatni problem je što WTE upravlja i održava PPOV od početka rada, više od tri godine, pa u PPOV-u nema dovoljno informacija o problemima u dosadašnjem radu i funkcionisanju opreme i sistema u cjelini, kao i troškovima tekućeg održavanja. To je nepovoljna okolnost, jer tim koji bude formiran u PPOV mora da počne od „nule“, sa opremom koja je djelimično amortizovana i već imamo zamjenu pojedinih komponenti novim, kao što su pumpe, frekfentni regulatori, ležaji i drugo.”- piče u Planu i prgramu rada PPOV za 2020. koji su Vučeviću usvojili odbornici na posljednjoj sjednici SO Tivat. Zanimljivo je da postrojenje koje radi već više od tri godine do danas nije uspješno prošlo tehnički prijem i dobilo upotrebnu dozvolu, a pitanje je da li će nedostaci koji su evidentirani u njegovom do kraja maja biti otklonjeni o trošku WTE-a, jer je garantni rok istekao.

Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

Novo rukovodstvo PPOV sistematizovalo je 10 radnih mjset au toj firmi sa ukupno 13 izvršilaca, od čega će u početku biti popunjeno njih 8, ali obuka svih tih kadrova da prezmu upravljanje i održavanje sofisticiranog postrojenja sa SBR tehnologijom prečišćavanja otpadnih voda, tek treba da bude završena da bi optinski PPOV kako se očekuje, u junu mogao konačno da počne raditi ono za što je osnovan.

Ta firma, kako piše u Programu rada, suočena je i sa nizom drugih problema od prozaičnih tipa da službeno vozilo i kamion koji su kupljeni jop 2016., do dana nisu registrovani jer njihovi papiri ne glase na PPOV, već na WTE, do onih veoma ozbiljnih kakav je činjenica da država Crna Gora nije sistemski riješila pitanje odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada ovakvih postrojenja. Stoga se mulj sa Klačine za sada preko jedne privatne firma izvozi za Albaniju što jako puno košta. Mjesečno se na postrojenju akumulira oko 140 tona mulja, odnosno oko 1.680 tona godipnje, a čiji transport i odlaganje u Albaniju valja platiti skoro 55 hiljada eura.

Inače, PPOV čiji je osnovni prihod naknada za prečišćavanje otpandih voda koju ta firma treba da naplaćuje preduzečima Vodovod i kanalizacija iz Tivta i Kotora (idirektno svim građanima koji plaćaju usluge kanaluizacije) još uopšte nije ni određena. PPOV naime, do sada nije mogao napraviti tu kalkulaciju jer nije imao uvid u sve operativne troškove postrojenja kojim upravlja WTE, troškove radne snage koju tek zapošljava i ostalog, ali je svakako izvjesno da će ta konalna tržišna cijena usluga ove firme, biti prilično visoka  i da će je građani Tivta i Kotora itekao osjetiti na svojim računima za vodu i kanalizaciju, kada ona bude konačno fakturisana lokalnim ViK-ovima.

Inače, prema Planu i programu rada PPOV će ove godine raspolagati sa ukupno 416.600 eura- sve na ime dotacija koje će za rad te firme dobiti direktno iz budžeta opština Kotor (250.000) i Tivat (166.600 eura). Troškovi rada PPOV iznosiće najmanje isto toliko novca, pri čemu će najviše – 158.616 eura biti izdvojeno na plate i doprinose za zaposlene, materijalni troškovi iznosiće 128.800 eura, a troškovi za razne usluge još 127.684 eura.

PPOV inače, planira da ove godine u postrojenju na Klačini tretira ukupno 3 miliona kubika otpadnih voda iz Tivta i Kotora pri čemu se očekuje da se zadrži dosadašnji generalni odnos količina kanalizacije koje dolaze na preradu od oko 60 prema 40 odsto u korist Kotora.

TREBA POPRAVLJATI UNIŠTENI PODVODNI ISPUST U ZALIVU TRAŠTE

Podmorski dio cjevovoda koji odvodi prečišćene otpadne vode iz PPOV na Klačini do ispusta u more na oko 3 kilometra od obale u zalivu Trašte je oštećen.

“Iz tog razloga prečišćene otpadne vode se izlivaju u more prije predviđenog ispusta Trašte. U narednom periodu treba planirati snimanje postojećeg podmorskog cjevovoda, utvrditi mjesta i obim oštećenja, kao i procjenu potrebnih radova i sredstava u cilju sanacije ovog dijela cjevovoda. Jer, svaki problem ili zastoj u funkcionisanju postrojenja za posljedicu može imati izlivanje neprerađenih otpadnih voda u more u neposrednoj blizini obale gdje su izgrađeni značajni turistički kapaciteti.”- piše u Planu i programu rada PPOV za 2020.

Dio cijevi podmorskog ispusta u zalivu Trašte lani je isplivao na povrpinu i more ga je potom izbacilo na obalu u blizini popularne plaže Oblatna na tivatskom dijelu Luštice, što znači da se prečišćena otpadna voda iz PPOV sada izliva u neoposrednoj blizini marine i luksuznog turističkog kompleksa Luštica Bay, a ne na preko tri kilometra dalje odatle na pučini kako bi to trebalo biti.

U Planu i programu rada PPOV za 2020. piše i da “treba izvršiti funkcionalne probe pojedinih djelova sistema, jer predviđene su situacije u vanrednim okolnostima kada postrojenje može privremeno da zaustavi prijem otpadnih voda zbog problema u funkcionisanju i kada se otpadne voda mogu preusmjeriti direktno u more postojećim cjevovodom.”

“Ovakav scenario je moguć i pitanje je samo vremena kada će se to desiti. Zato treba pripremiti sistem za ovakve situacije. Posljedice neće biti iste ako se neprerađene otpadne vode ispuste u more na oko 3,5 km od obale i dubini od oko 30 mertara ili ako se to desi u neposrednoj bilzini obale.”- stoji u tom dokumentu.

Ambasadorka SAD: Vaš najveći izazov je da održite razvoj na zavidnom nivou, ali, naravno, ne na uštrb prirodne ljepote grada

0
Aprcović primio ambasadorku SAD

Predsjednik Opštine Željko Aprcović primio je danas ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Nj.E. Judy Rising Reinke.

Prvi čovjek grada je izrazio zadovoljstvo susretom te istakao da su Sjedinjene Američke Države dugo prisutne na teritoriji opštine,  u smislu jačanja kapaciteta i kao finansijska podrška – preko programa USAID-a, IRD-a kao i preko programa saradnje sa pobratimskim gradom Santa Barbarom.

“Prijateljska razmjena na poljima sporta i kulture kao i projekat kulinarske akademije su opravdali u cjelosti potpisanu Povelju,” kazao je predsjednik Aprcović.

On je posebno istakao nemjerljiu podršku Sjedinjenih Američkih Država evroatlantskim procesima koje Crna Gora uspješno sprovodi.

“Vaša podrška nam daje snagu da istrajemo u svemu onome što smo od obnove nezavisnosti radili na polju integracije i stabilizacije regiona”, rekao je predsjednik Aprcović.

“Pored toga što je Kotor grad svjetske baštine od univerzalne vrijednosti, Kotor je i pomorski grad. Nažalost, usljed sankcija i dešavanja 90-ih godina naša pomorska privreda je bila uništena. Radimo na obnovi Crnogorske plovidbe iz razloga što oko 5 000 naših sugrađana plovi na inostranim kompanijama. Trenutno imamo 2 broda u odnosu na 27 koliko smo ih imali na početku 90-ih”, rekao je predsjednik Opštine Kotor.

On je dodao i da se moramo oslanjati na turizam.

“Turizam koji proizvodi određene benefite, ali nameće i ograničenja lokalnom stanovništvu i njihovom životu. Treba naći balans između onoga što jesu ekonomski interesi lokalne samouprave u odnosu na ono što je želja investitora i ograničenja koja imamo kao grad pod zaštićenim statusom UNESCO-a”, zaključio je Aprcović.

Ambasadorka Judy Rising Reinke se zahvalila na informacijama o glavnim pravcima razvoja grada i predstavljanju razvojnih izazova sa kojima se lokalna samouoprava suočava i najbitnijih investicionih projekata.

“Smatram da ste već uspjeli u ambiciji da uvrstite Kotor na listu top 10 turističkih destinacija na svjetskom planu. Jedna od uticajnijih svjetskih publikacija ‘Blumberg’  stavila je Crnu Goru na prvo mjesto na svojoj listi. Mislim da je Vaš najveći izazov da održite razvoj na zavidnom nivou, ali, naravno, ne na uštrb prirodne ljepote grada”, istakla je Nj.E.  Judy Rising Reinke.

Ambasadorka je kazala i da bi željela vidjeti što više američkih kompanija i investitora koji će biti  partneri Opštine Kotor.

“Tokom naše dvodnevne zvanične posjete Kotoru trudiću se da identifikujem neke oblasti u kojima bi američke kompanije mogle biti vaši partneri”,  rekla je ambasadorka, i dodala da iskreno vjeruje da će se uzajamna saradnja i prijateljski odnosi nastaviti razvijati i ubuduće.

Predsjednik Aprcović je u zaključku predložio da se napravi iskorak u dijelu koji se tiče saradnje na polju kulture i da je neophodno da dvije strane u narednom periodu uspostave dijalog u dijelu ulaganja na području opštine Kotor.

Protestna šetnja ulicama Kotora (foto dronom)

9

Više hiljada vjernika na čelu sa sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske večeras su protestnom šetnjom u Kotoru izrazili protest zbog usvajanja Zakona u slobodi vjeroispovjesti.

Moleban u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu služiio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Kako je bilo u Kotoru na fotografijama dr Stevana Kordića urađene iz ptičije perspektive – dronom.

Svjetski forum o holokaustu: lideri pozvali na zajedničku borbu protiv antisemitizma

2
Izrael – foto EPA

Domaćin Svjetskog foruma o holokaustu i lideri savezničkih zemalja zaslužnih za oslobađanje zatvorenika iz nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza pozvali su u četvrtak u Yad Vashemu na zajedničku odgovornost i borbu protiv antisemitizma kako se mračna povijest ne bi ponovila.

“Nakon Drugog svjetskog rata počela je nova era, era odgovornosti”, rekao je svjetskim čelnicima u Jeruzalemu domaćin 5. Svjetskog foruma o holokaustu, izraelski predsjednik Reuven Rivlin.

“Židovi su ljudi koji pamte … pamtimo jer ako to ne budemo činili, povijest se može ponoviti”, rekao je Rivlin.

Rivlin je osudio antisemitizam i nazvao ga “bolešću na koju nijedno društvo nije imuno” i pozvao sve zemlje koje još nisu usvojile IHRA-inu definiciju antisemitizma da to učine.

“Antisemitizam nije problem samo Židova, već i svih drugih. Antisemitizam vodi slabljenju demokracije”, upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Smatra da je potrebno spriječiti “uvlačenje naše djece u diskurs mržnje”. “Govor mržnje i rasizam su otrovi, a vjerujem da je edukacija naš protuotrov”, odlučno je rekao Macron.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je “holokaust uvijek bio duboka rana i tragedija koju nećemo nikada zaboraviti”. Holokaust je opisao kao jednu od “najmračnijih i najsramotnijih stranica povijesti” i pritom napomenuo da “koncentracijske logore nisu vodili samo nacisti, već i njihovi pomagači iz brojnih europskih zemalja”.

“Auschwitz je za mnoge simbol zla, a za Židove je to i simbol njihove bespomoćnosti”, upozorio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Američki potpredsjednik Mike Pence kazao je da “danas imamo odgovornost i moć osigurati da se ono čega se prisjećamo, više nikada ne ponovi”.

Izraelski premijer se u svom govoru zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i Penceu jer su se “suprotstavili tiraniji Teherana”, dok je Pence rekao da “svijet mora ostati snažan pred Iranom”.

Yad Vashem, memorijalni centar holokausta u Jeruzalemu, u četvrtak je ugostio gotovo 50 svjetskih lidera, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kako bi se na tom mjestu obilježila 75. obljetnica oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza u kojem je pogubljeno više od milion Židova.

Treća trka karića u Herceg Novom

0
Trka karića – Karotrc 2018

Treća trka karića, u organizaciji Nevladine organizacije Maškare, biće održana 7. marta u Herceg Novom, a prijave za najluđu vožnju ulicama grada počeće u petak 24. januara.

Trka karića je prva trka takve vrste u Crnoj Gori i Herceg Novom, a i ove godine organizujemo je u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, Turističkom organizacijom i JUK Herceg Fest, u sklopu Programa 51. Praznika mimoze.

Prijave, za autentičnu trku djetinjstva i mladosti Novljana, koja vraća zaboravljeno, trajaće od 24. januara do 29. februara u ponoć.

Trka će biti organizovana 7. marta sa početkom u 12 sati, čemu će prethoditi lična prijava takmičara, tehnički pregledi ispravnosti samih karića i provjera zaštitne opreme. Pravilnik i propozicije će biti, kao i do sada, bez izmjena, i biće dostupne za svakog ko se želi prijaviti. Prijave će biti „on line“, što znači da će se svi prijavljivati direktno preko linka https://docs.google.com/forms, s tim da će se moći prijaviti i usmenim putem na brojeve telefona:

+38268279905 i +38269196272

Pravo da se prijavi imaju svi od 14 godina pa naviše. Staro, mlado, žensko i muško, u kategorijama jednosjeda, dvosjeda i trosjeda. Napominjemo, da je trka međunarodnog karaktera i da se mogu prijaviti i učesnici iz regiona. Takmičari od 14 do 18 godina jedino moraju uz dopuštenje jednog od roditelja i pisane izjave istog da se prijave.

Trka karića – Karotrc 2018

Nagradni fond će biti veći u odnosu na prošlu godinu i kako bude trka starija tako ćemo se i mi truditi da budemo što interesantniji za takmičare.

Što se tiče izmjena same trke, neće biti ništa što će uticati na konačan ishod rezultata, osim u djelu što atraktivnijeg događaja.

NVO Maškare, kao organizator u skladu sa Pravilnikom, može izmjeniti neke detalje koji će ići u prilog što boljoj organizaciji samog događaja.

Staza ostaje ista na dionici od starog Rudnika do Škvera, đe će biti upriličena gozba za takmičare i posjetioce uz muzički dio programa.

Trka karića – Karotrc 2018

Ulica od Novljanke do Škvera će biti zatvorena za sva motorna vozila i s tim u vezi „NU bez konja i benzina“ doprinjet ćemo i čistijem vazduhu, bar na 1 dan.

Još jednom pozivamo sve koji su zainteresovani da se prijave, a građane ako nisu do sad, da ovaj put sa kamerama i dlanovima isprate ovaj jedinstveni događaj.

Mi smo jako ponosni na ovakav projekat i to što smo prvi put u Crnoj Gori organizovali jedan ovakav događaj daje nam još veću motivaciju da budemo najbolji u svemu što radimo.

trka karića

Napominjemo i da će sedam dana kasnije, 14. marta, uz podršku Opštine Herceg Novi, a u organizaciji NVO Maškare, biti organizovan 5. međunarodni karneval u Herceg Novom, koji će biti na ulicama grada u popodnevnim časovima.

To je uvertira u ceremoniju zatvaranja 51. Praznika Mimoze, tradicionalnom spaljivanju krnevola, i velikom koncertu Željka Joksimovića.

Definitivno sve miriše na fešte, poručuju organizatori.

Moškov dobila spor protiv „Skala radija“ – Neprofesionalnošu povrijedili ljudski integritet i dostojanstvo oštećene

0
Popović Moškov

Skala radio i njegov glavni urednik Slavko Mandić povrijedili su pravo na čast, ugled i dostojanstvo Ljiljane Popović-Moškov, predsjednice kotorskog odbora URA, i dužni su da informaciju o presudi objave u programu Skala radija, izmire obeštećenje Popović-Moškov od 500e i pokriju sudske troškove, to stoji u presudi Višeg suda u predmetu koji je Popović-Moškov 2017. godine pokrenula protiv „Skala radija“ i njenog glavnog urednika Slavka Mandića.

„Nakon sudskog procesa koji je trajao gotovo dvije i po godine, Viši sud u Podgorici je  presudio u moju korist i naravno da sam više nego zadovoljna ishodom“, ističe Ljiljana Popović-Moškov, predsjednica kotorske URE.

„Nakon niza  uvredljivih tekstova objavljenih na portalu Skala radija iz Kotora, tokom 2016. i 2017. godine, koji su na krajnje ružan i primitivan način vrijeđali moj ljudski integritet i lično dostojanstvo, odlučila sam podići tužbu protiv ovog medija. I ako su mi mnogi govorili da to nema svrhe i da će to biti samo gubljenje vremena, smatrala sam da je moja građanska i moralna obaveza pravdu potražiti na sudu“, navodi  Moškov.

Pojašnjava da je u ovom slučaju Osnovni sud u Kotoru, kao prvostepeni sud, dva puta presuđivao na njenu  štetu, uprkos jasno datim instrukcijama Višeg suda u Podgorici, ali da nije gubila nadu, baš kao ni njena advokatica Nađa Al Saraji, za koju Moškov ističe da je  bila uporna u cilju da dokaže da je „Skala radio“ flagrantno  povrijedio njeno pravo na čast, ugled i dostojanstvo, a što je u konačnici, kaže Moškov i uspjela.

„Lično me naknada štete nikad nije interesovala, a motiv za tužbu je bio dobiti proces i na sudu pokazati i dokazati da mediji moraju biti kažnjeni ukoliko zloupotrebljavaju svoju moć  i ne vode  računa o novinarskoj etici ili ne prave jasne granice između argumentovane kritike javnih osoba, odnosno osoba koje se bave javnim poslovima i nepristojnog „naklapanja“  i vrijeđanja ljudi bez ikakvog osnova“ dodaje Moškov ističući veliku moralnu satisfakciju  zbog dobijanja ovog sudskog spora.

Presuda je konačna i  na istu ne postoji pravo žalbe.

Morsko dobro: Popločavanje pješačke staze na Jazu

0
Jaz – foto MD

Nakon završetka zemljanih radova i uklanjanja viška betonskih površina, te postavljanja vodovodne i telekomunikacione mrže u podnožju pješačke staze duž plaže Jaz, ove sedmice su počeli radovi na njenom popločavanju.

Trenutno se poločava potez dug 380 metara od hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić, što ujedno predstavlja I fazu izgradnje staze.

Popločavanje se vrši prefabrikovanim betonskim pločama u boji terakote, debljine 6 cm, sa podužnim rigolama i ivičnim trakama. Kompletno uređenje staze podrazumjeva i rekonstruisanje postojećeg obalnog zida prema plaži, postavljenje urbanog mobilijara (klupe za sjedenje i kante za otpatke) i stubića za spječavanje ulaska vozila, a planirano je i hortikulturno uređenje staze.

Jaz – foto MD

Pri kraju radova biće rekonstruisani stubovi javne rasvjete, ugrađene dvostruke lire i postavljena led tehnologija.

Rok za završetak radova je februar 2020.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je za ovaj posao opredjelilo 150.000 €, dok je za nove stubove javne rasvjete ugovoreno dodatnih 12.000 €.

Trenutno je u toku projektovanje II faze izgradnje pješačkestaze dužine 226 metara, od kuće porodice Kunjić do ušćarijeke na zapadnom kraju plaže Jaz.

Kusovac kreće da gradi bulevar i novu sportsku dvoranu

0
Tivat foto Boka News

Program uređenja prostora Opštine Tivat za 2020. koji je usvojen na posljednjoj sjednici lokalnog parlementa krajem prošle godine „težak“ je 13,68 miliona eura.

Od toga će, kako su planirali u administraciji gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) iz budžeta Opštine biti obezbjeđeno 5.595.508 eura, od donacija Vlade za izgradnju bulevara kroz Tivat nešto preko 4 miliona eura, od njemačke KfW banke za nastavak izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture dugoročnim kreditom 1,6 miliona, od komercijalnih banaka kratkoročnom  pozajmicom 2 miliona eura, dok se od JP Morsko Dobro i raznih EU fondova očekuje ukupno još nešto preko 400 hiljada eura.

Prema programu, od ukupno opredijeljenih sredstava za uređenje prostora, 3 miliona će se potrošiti na ekskropijaciju privatne imovine, 175 hiljada eura za izradu prijektne i tehničke dokumentacije,  dok će najviše novca i to 5,99 miliona eura biti utrošeno na izgradnju novih saobraćajnica. U tom segmentu najviše para – 3,5 miliona eura „otići“ će na početak gradnje bulevara kroz Tivat, a 1,3 miliona na izgradnju novog kružnog toka prema Plavim horizontima i dijela nove MR2 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay.

Za rekonstrukciju trotoara i modernizaciju lokalnih puteva, postavljanje taktilnih površina za slabovide na raskrsnicama, te rekonstrukciju lokalnih autobuskih stajališta predviđen je iznos od 409 hiljada eura, dok će samo 25 hiljada eura biti izdvojeno za uređenje i izgadnju novih parking prostora koji su inače, Tivtu prijeko potrebni. Isti iznos od 25.000 eura opredijeljen je i za obnovu  i modernizaciju saobraćajne signalizacije na tivatskim  ulicama i putevima, dok će na postavljenje nove javne rasvjete biti utrošeno 15 hiljada eura, a za rekonstrukciju postojeće rasvjete dodatnih 20 hiljada eura.

Za rekonstrukciju i održavanje javnih objekata biće izdvojeno 85 hiljada eura,  održavanje i uređenje pješačkih staza i potoka 35 hiljada, 30 hiljada eura za izradu studija zaštite vrijednih lokaliteta prirode- brda Vrmac i plaže Pržna, dok je za ulaganje u energetsku infrastrukturu planirano 353.500 eura. U vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu planira se ulaganje 1,6 miliona, a za izgradnju novih javnih gradskih objekata iznos od 1,77 miliona eura.

Na spisku onoga što Kusovčeva administracija na mjerava da gradi u 2020. su nastavak uređenja obale i izgradnje lungo mare pješačke staze na Belanima od pola miliona eura,  nastavak izgradnje lungo mare šetališta u Krašićima od 200 hiljada eura, prva faza Doma za stare od 150 hiljada eura, početak izmještanja neformalnog romskog naselja „7.jul“ od 410 hiljada eura, te početak izgradnje sportsko-rekrativnog centra na Župi u saradnji sa strateškim partnerom koga će odabrati Opština i u taj posao ove godine uložiti 400 hiljada eura.

Šta koči dogovor o romingu na Zapadnom Balkanu?

0
Roming

Iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) demantuju tvrdnje potpredsjednika Vlade Srbije i ministra za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasima Ljajića da te dvije države ne provode dosljedno Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana.

Ljajić je za RSE izjavio kako ima saznanja da Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne primjenjuju drugu fazu ovog sporazuma, koji, kako kaže, Srbija dosljedno poštuje.

“Za Bosnu i Hercegovinu ne znamo razloge zbog kojih se ne primenjuje, a ono što smo uspeli da saznamo iz informacija koje smo dobili iz Crne Gore jeste da je tamo 70 odsto ’pripejd’ korisnika, kojima bi od 1. januara bio skuplji roming u odnosu na prvu fazu primene, koja je počela 1. jula 2019. godine, zbog načina obračuna, ali, ipak bi to bilo jeftinije nego što je bilo pre stupanja na snagu ovog sporazuma. I zato su oni nastavili da primenjuju sporazum po prvoj fazi, kako su obračunavali troškove rominga u regionu”, objašnjava Ljajić.

BiH: Primjena druge faze nije ni počela

Međutim, u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH tvrde kako to nije tačno, jer druga faza još uvijek nije u primjeni. Glasnogovornica RAK-a Jovana Čolić kaže kako je do 1. jula ove godine na snazi prva faza i da se ona dosljedno provodi u BiH.

Cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još od 1. jula 2019. godine niže su za oko 27 posto.

Iz RAK-a pojašnjavaju kako to trenutno znači da su cijene odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH, kada se nalaze u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, niže od 25 do 27 posto. Cijena odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Albaniji i Kosovu niže su od 85 do 92 posto.

To će trajati do 1. jula 2020. godine, kada počinje druga faza, koja podrazumijeva dodatno smanjenje cijena, pojašnjava Čolić.

“Tada će zapravo operateri definisati nove, snižene cijene u skladu sa graničnim vrijednostima koje su definisane u Odluci koji je Agencija donijela krajem šestog mjeseca prošle godine”, objašnjava Čolić.

Nakon druge faze, roming se potpuno ukida u ovim zemljama od jula 2021. godine, a prema Sporazumu o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana, koji je potpisan u aprilu 2019. godine, na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu.

U Crnoj Gori iznenađeni tvrdnjama Srbije

Sporazum se poštuje i u Crnoj Gori, kaže državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić.

Iz Ministarstva su proteklih dana saopštili da Crna Gora poštuje Sporazum o smanjenju cijena rominga u zemljama Zapadnog Balkana.

Tvrde kako nije tačna informacija koja se pojavila u medijima proteklih dana, a navodno je izvor bilo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije o tome da će cijene rominga u zemljama Zapadnog Balkana od prvog januara biti snižene od devet do 35 odsto, ali da će cijene ostati iste u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Bili smo prilično zatečeni i iznenađeni sadržajem saopštenja koje su prenijeli regionalni mediji oko Nove godine, jer ono sadrži dosta nepreciznosti, posebno u dijelu tumačenja odredbi sporazuma i gdje se komentarišu cijene i pojeftinjenja koja se ne dešavaju u drugim zemljama”, kaže Srzentić.

Šibenski jedriličari “zapeli” na Balearima

0
Šibenski jedriličari

Šibenski liječnik Dražen Grgić i prijatelj Branimir Vlaje već nekoliko su dana ‘zarobljeni’  u mjestu Mahon na otoku Menorca u Sredozemnom moru i čekaju da mine oluja kako bi mogli nastaviti jedriti do brazilskog otočnog nacionalnog parka Fernando de Noronha.

Nakon što su Grgić i Branimir Vlaje jedrilicom sv. Mihovil uspješno izišli iz Jadrana, prošli Siciliju i Sardiniju, sada već nekoliko dana čekaju na španjolskim Balearima dok se nevrijeme ne smiri.

– Nakon jučerašnjeg vjetra i kiše koja je nemilice lila, danas vjetar još jači. Saznali smo da je ovo ciklon Gloria i da je jedan od najjačih koji je pogodio ovo područje. Naravno, u marini uvijek frka oko konopa i muringa – napisao je Grgić na Facebooku.

Grgić i Vlaje su, podsjetimo, iz Šibenika isplovili 6. januara s ciljem da do Brazila dođu za oko mjesec i pol dana, a za ukupno tri mjeseca doplove natrag do šibenske rive. Nakon neuspjele lanjske plovidbe do Brazila, Grgiću je ovo drugi pokušaj da jedrilicom dođe do otočja Fernando de Noronha, samo što za razliku od lani, ove godine ima društvo na brodu pa će i plovidba biti lakša.

– Cilj te naše akcije nije samo jačanje svijesti o zaštiti okoliša kao što je to bio slučaj lani, već smo ove godine napravili suradnju s SOS Dječjim selom Hrvatske. Ujedno je ova naša plovidba i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu koja tamo žive, za njihovo obrazovanje i dobrobit. Cilj je omogućiti im obrazovanje s kojim će moći promišljati o okolišu i važnosti njegovog očuvanja – rekao je Grgić uoči isplovljavanja iz Šibenika. Kretanje šibenskih jedriličara možete pratiti ovdje.