Vozač kamiona u kojem je u Essexu pronađeno 39 tijela optužen je za ubistvo iz nehata.
Tijela 39 osoba pronađena su u srijedu u teretnom prostoru kamiona hladnjače u industrijskoj zoni Grays, tridesetak kilometara istočno od Londona.
Dvadesetpetogodišnji vozač kamiona Maurice Robinson uhapšen je nakon pronalaska tijela 31 muškarca i osam žena, podsjeća Hina.
U kamionu su bili ljudi raznih nacionalnosti, a u toku je njihova identifikacija.
Troje uhapšenih ostaju u pritvoru
On je, također, optužen za trgovanje ljudima te krivična djela vezano uz imigraciju i pranje novca, saopćila je policija u Essexu.
Robinson bi se trebao pojaviti pred sudom u Chelmsfordu u ponedjeljak.
Još troje uhapšenih – muškarac i žena iz Warringtona u Chechireu, oboje u dobi od 38 godina, te 48-godišnji muškarac iz Sjeverne Irske – ostaju u pritvoru.
Svi su uhapšeni pod sumnjom za ubistvo i urotu u svrhu trgovine ljudima.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je u subotu kako je 26. oktobra 1979., točno prije 40 godina, Dubrovnik uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine te da je od 1991. do 1998. bio i na UNESCO-vom popisu ugrožene svjetske baštine zbog srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.
“U protekla četiri desetljeća Dubrovnik se suočio s dvije velike katastrofe – potresom 1979. i brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom 1991. I iz obje te tragedije, Grad se, kao mitski feniks, izdigao, te se na neki način iznova rodio. Osobito je ratna tragedija ostavila brojne ožiljke i još uvijek pamtljive rane. Zbog te agresije Dubrovnik je u prosincu 1991. završio i na UNESCO-vom Popisu ugrožene svjetske baštine i tu se nalazio do 1998.”, istaknuo je Franković u priopćenju povodom 40. obljetnice uvrštenja povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Ususret toj obljetnici, Grad Dubrovnik je organizirao i izložbu “Dubrovnik, a Scarred City”, o ratnim stradanjima te brzoj i impresivnoj obnovi, koja je bila upriličena u središtu Ujedinjenih naroda u New Yorku, potom i u Washingtonu, a od 1. listopada je u Lazaretima.
Franković: Zbog napada na Dubrovnik – prva presuda za zločin protiv kulturne baštine
“Izložba je svjedočenje o stradanju Grada u Domovinskom ratu. A taj je rat donio i dva presedana. Prvi je da je UNESCO prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom, dok su presude zapovjednicima napada na Grad pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine. I to su stvari koje kao kršćani možemo oprostiti, ali koje nikako ne smijemo zaboraviti“, rekao je Franković.
Istaknuo je i kako iskustva Grada u obnovi i postupanju prema baštini u situacijama prirodnih katastrofa i ratnih djelovanja čine Dubrovnik prikladnom lokacijom na kojoj bi se razne stručnjake i znanstvenike iz cijelog svijeta moglo podučavati, s njima izmjenjivati iskustva te stvarati okvir u kojemu bi se djelovalo u sličnim situacijama.
Dubrovački gradonačelnik je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli kod uvrštavanja Dubrovnika na dva UNESCO-va popisa, u njegovoj obnovi i u predstavljanju kao UNESCO-om zaštićene kulturne baštine.
UNESCO je na trećoj sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u Egiptu, prije točno 40 godina, 26. listopada 1979., uvrstio prva hrvatska dobra na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine, a riječ je o povijesnim jezgrama starog grada Dubrovnika i Splita s Dioklecijanovom palačom i o Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Iz Ministarstva kulture istaknuli su da Republika Hrvatska na taj način ravnopravno sudjeluje u kulturnom nasljeđu čitavog čovječanstva, kao i bogatom tradicijom koja svojim razmjerima i značenjem nerijetko nadrasta nacionalne povijesti mnogo većih zemalja.
Od tih prvih upisa do danas Hrvatska je Popisu svjetske baštine nadodala još sedam dobra: povijesni grad Trogir, katedralu sv. Jakova u Šibeniku, kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, starogradsko polje na Hvaru, tri višenacionalne nominacije: stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike, izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe te Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća.
Hrvatska ima i bogatu nematerijalnu baštinu pa je čak 17 kulturnih i prirodnih dobara uvršteno na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine.
Povodom praznika opštine Herceg Novi, 28. oktobra, danas je na gradsku tvrđavu Tora istaknuta nova zastava grada, koja uz grb predstavlja usaglašene simbole grada.
“Novi simboli posjeduju, istorijsko utemeljenje i predstavljaju specifično kulturno nasljeđe stvarano vjekovima”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić na svečanosti povodom podizanja nove zastave na Toru, u okviru manifestacije „Slavimo Nove simbole grada“.
On je naglasio da simboli idu u korak sa nastojanjem lokalne uprave da Herceg Novi bude predstavljen na prepoznatljiv način, koji će odgovarati njegovoj jedinstvenosti.
“Ova zastava vijoriće se od danas sa Tore, a onda i tvrđava brojnih ustanova. Ona će zajedno sa grbom obići svijet predstavljajući naš grad. Njihovim isticanjemo od danas ubuduće Herceg Novi slavi svoje bogatstvo, nasljeđe, iskrenost, mudrost, mir, snagu i odvažnost. Herceg Novi, Grade naš, neka su ti srećni tvoji simboli”, poručio je Katić.
Katić foto Radio HN
I nakon ceremonije podizanja zastave, na glavnom gradskom Trgu je bilo svečano i veselo.
Otvoren je bazar na kojem su domaće i goste služili tradicionalnim posluženjem, pršutom i vinom.
Ulična izložba simbola je privukla brojne posjetioce. Nastupili su ulični svirači. Castel Nuovo je napravio đir kroz grad zabavljajući autentičnim melodijama prisutne, koji su bili oduševljeni cjelokupnim programom.
Dan nakon privođenja u dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo i očekivane odluke suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku o istražnom zatvoru ocu i sinu Antunu i Antoniu Katušiću, osumnjičenicima za počinjeno razbojništvo u ponedjeljak 21. listopada oko 7,40 sati u Zračnoj luci Dubrovnik, iz krugova bliskih kriminalističkoj istrazi te nezapamćeno drske oružane pljačke, u javnost polako “cure” detalji iz kriminalističke istrage.
Prema našim pouzdanim izvorima, neslužbeno smo doznali kako je poziv za suradnju i pomoć kojeg je dubrovačka policija uputila kolegama u susjednim državama već urodio plodom. Navodno su policijski istražitelji iz susjedne Crne Gore kolegama u Dubrovniku proslijedili izjave očevidaca prema kojima je barem jedan od osumnjičenika nakon pljačke za koju se sumnjiče, viđen u Sutorini. Prema našim izvorima, višeni su u poznatom restoranu “Babić” u Igalu, nedaleko hrvatsko- crnogorske granice na Debelom brijegu. Prema tim izjavama “društvo se u Sutorini dobro proveselilo, a sve je izgledalo kao da nešto važno proslavljaju”. Navodno, ima čak indicija i da je posjet susjedoj državi iskorišten za kupovinu nekog skupog osobnog vozila, ali nam naš izvor nije mogao potvrditi je li se to zaista i dogodilo.
Podsjetimo kako je pretprošle srijede 16. listopada ukradeni motocikl u vlasništvu restauranta “Mezzanavea” kojim je počinjeno spomenuto razbojništvo na platou aerodroma u Čilipima, jučer poslijepodne pronađen na dijelu puta od Čilipa prema mjesnom kupalištu. Završio je u šikari ispod tog puta te su ga mogli uočiti samo oni koji doista poznaju teren. Pretpostavlja se kako su na tu lokaciju počinitelji ili neki od njihovih pomagača, motocikl na još neutvrđeni način prebacili iz oko 5 kilometara udaljenih Gabrila, kamo su se uputili nakon pljačke. Navodno, krim- inspektori imaju izjavu svjedoka- mještanina Konavala koji je u jutro kada se dogodila pljačka, uočio dvojicu na motociklu “Mezzanavea” kojem je prethodno skinut “portapack” odnosno pretinac za transport pizza i gotovih jela, kako žure preko Konavoskog polja i uz brektanje motora “s mukom” se penju uzbrdicom prema Gabrilima.
Inače, u svezi često spominjane tajanstvene, navodne ljubavnice Antuna Katušića, doznali smo kako je u jutro kada je počinjena oružana pljačka zabilježeno nekoliko telefonskih kontakata između njega i neimenovane bivše djelatnice duty free shopa u Zračnoj luci Dubrovnik.
Opljačkani novac još uvijek nije pronađen, a kriminalisčka israga te istraživanje svih forenzičnih tragova na pronađenonm motociklu i dalje traje kao i provjera te prikupljanje ostalih, za istragu bitnih informacija. Istodobno. Pokušava se otkriti tko je još bio pomagač u počinjenju razbojništva koje je, na neželjeni način, Dubrovnik stavilo na naslovnice svih medija u zemlji. Neovisno o toj kriminalističkoj istrazi, otvorena je i pravosudna istraga koja će prije podizanja optužnice utvrditi osnovanost sumnji i indicija koje terete svakog od pritvorenih osumnjičenika.
Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.
Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.
Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.
Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.
„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću - foto Boka News
1 od 14
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Olga Brajnović u Kotoru
Luka Brajnović
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Olga Brajnović
Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.
Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.
Marija Mihaliček: Prilika da saznamo više o Brajnoviću
Marija Mihaliček je istaknula kako zavičajna Boka, osim rodbine i uskoga kruga ljudi nije znala ili tačnije nije htjela upoznati Luku Brajnovića. Mislim da ne griješim ako kažem da ga je javnost Boke kotorske tek pomalo otkrivala, nažalost tek poslije njegove smrti, dodala je.
Ličnost i djelo Luke Brajnovića, napomenula je, u našoj sredini je malo poznato pa je ovaj književno – znanstveni kolokvij prilika da saznamo više o životu i nedavno objavljenim književnim, publicističkim i pjesničkim knjigama, s onim što nitko neće oduzeti njemu niti nama uskratiti, rekla je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.
Slobodan Vuković: Zvao sam ga da sarađuje u “Pobjedi”
Doajen crnogorskog novinarstva Slobodan Vuković prisjetio se kako je kao glavni i odgovorni urednik “Pobjede” svojedobno ponudio Brajnoviću da piše za taj list, što je zbog lošeg zdravlja Luka odbio s velikim žaljenjem.
“Na sudbini Luke Brajnovića označena je sudbina cijele jedne genracije Bokelja, ali nigdje tako markantno kao na njegovom primjeru, jer je on predstavnik sudbine generacije od kvalitete, na koji je zaboravio rodni kraj, naglasio je Vuković. Možda nijedna osoba, koja je morala napustiti rodni grad, zavičaj i zemlju, nije dobila takvu valorizaciju na međunarodnoj razini, kao što je to bio Luka Brajnović, podsjetio je Vuković na riječi don Branka Sbutege.
Ovim kolokvijem Brajinović se vratio svojoj domovini, u kojojće njegovo djelo svijetliti kao putokaz mladim naraštajima, ocijenio je Vuković.
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Vladimir Lončarević: Velikanu hrvatske i španjolske kulture
Književni povjesničari prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, izrazio je zadovoljstvo što u drevnom Kotoru, Zaljevu hrvatskih svetaca, pomoraca, zavičaju hrvatskih pjesnika može govoriti o velikanu hrvatske i španjolske kulture.
“Brajnović je čovjek koji nedvojbeno, u nekom virtualnom leksikonu bokeljskih i hrvatskih velikana zauzima jedno od najčasnijih mjesta, ne zbog svog književnog, novinarskog i profesorskog doprinosa, već prije svega zbog svojih ljudskih vrlina, ustvrdio je Lončarević.
On je podsjetio na Lukinog španjolskog prijatelja Hose Antonio Vidal Quadras koji nakon njegove smrti piše:
„Volio je svoju zemlju, svoj narod, s ljubavlju koja se ne može nazvati nacionalizam, već patriotizam. Nacionalizam označava i prezir prema drugome, a don Luka, kako su ga zvali, nije prezirao nikoga…“ – kazao je Lončarević.
Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.
Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” hispanistica Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.
U knjizi, istaknula je, prati sudbinu mladog novinara koji je kao 22-godišnjak 1941. godine, kad je Italija zaposjela hrvatsku obalu, zbog podrugljivoga članka o talijanskom fašističkom diktatoru Mussoliniju, završio u talijanskom zatvoru.
Kada je shvatio da ga žele odvesti u Italiju, skočio je s ratnoga broda i uspio pobjeći, rekla je dodavši kako su ga poslije zatvorili i na smrt strijeljanjem osudili jugoslavenski partizani, a smrt je izbjegao zaslugom službenika koji ga je poznavao.
Ocjenjuje kako on na zanimljiv način govori o svomu životu u ratnom Zagrebu, o obiteljskom stanju, druženju s prijateljima i odluci da 1945. ode iz tadašnje Jugoslavije.
U knjizi, podsjetila je, opisuje boravak u izbjegličkom logoru u Rimu, dolazak u Madrid, život u Španjolskoj i na kraju dojmove potaknute osamostaljivanjem Republike Hrvatske.
Okosnica je ovoga djela, tvrdi, život u izbjeglištvu koji opisuje iz perspektive novinara i hrvatskoga vjernika suočena s golemom tragedijom koja je pogodila mnoge Hrvate prisiljene tražiti život daleko izvan domovine.
Nakon dugoga lutanja stigao je do Pamplone i Sveučilišta Navarra, gdje su ga iznimno cijenili kao sjajna profesora i novinara. Po njemu od 1997. sveučilište Navarra dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”, istaknula je.
Božidar Petrač: Radio je i na prevodu Biblije
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.
Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.
„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.
Posebno zanimanje publike izazvala je prisutnost Brajnovićeve kćerke Olge, koja je prikazala fotografije svog oca s predavanja, dodjela nagrada i iz života, a prikazan je i kratki animirani film o Luki koji su režirali njegovi studenti.
Olga Brajnović u Kotoru
Osim brojne rodbine Luke Brajnovića skupu su prisustvovali ministrica u Vladi CG Marija Vučinović, Veselko Grubišić veleposlanik RH u Crnoj Gori, Jasminka Lončarević konzulica RH u Kotoru, predsjednik HNV Zvonimir Deković.
Komunikološka nagrada “Luka Brajnović”
Književnik i novinar Luka Brajnović rođen je u Kotoru 1919., a umro je u Pamploni u Španjolskoj 2001. Nakon Drugoga svjetskog rata sve do smrti živio je u Španjolskoj. Od 1960. bio je profesor svjetske književnosti i novinarske deontologije na sveučilištu Navarra u Pamploni.
Luka Brajnović
Po njemu od 1997. Komunikološka škola tog sveučilišta dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”.
Luka Brajnović pisao je pjesme, pripovijesti i romane. U Hrvatskoj je bio urednik katoličkih časopisa “Luč” i “Hrvatska straža”. U Madridu je pokrenuo i uređivao reviju za duhovna i znanstvena pitanja “Osoba i duh” te nakladničku knjižnicu “Osvit”.
Tri desetljeća pisao je kolumnu u vanjskopolitičkoj rubrici dnevnika “Diario de Navarra” te uređivao časopis “Nuestro Tiempo”.
Odlikovan je Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturnom djelovanju.
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu u Kotoru
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu boravio je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori na poziv ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludina Nuhodžića. Soylu je u petak posjetio i Kotor, gdje ga je dočekao predsjednik opštine Željko Aprcović.
Delegacija republike Turske obišla je kotorski Stari grad, palatu Bizanti, Fakultet za turizam i hotelijerstvo, Opštinu, katedralu Svetog Tripuna, Pomorski muzej i Muzej grada Perasta.
,,Čast mi je što ste prilikom prve posjete Crnoj Gori izabrali baš Kotor i siguran sam da ovo neće biti prvi i posljednji put da boravite ovdje,” kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu u Kotoru
Ministar Soylu je iskazao zadovoljstvo prijemom i gostoprimstvom, ali i ljepotama kotora.
,,Vaš grad je raj na zemlji i ovom prilikom Vas pozivam da budete naši gosti u Turskoj,” rekao je ministar unutrašnjih poslova republike Turske Süleyman Soylu.
Britanska policija, koja istražuje smrt 39 ljudi koji su ove sedmice pronađeni mrtvi u kamionu nedaleko od Londona, potvrdila je da je dosad uhitila četvero ljudi koji se dovode u vezu sa strašnim događajem.
Nakon što je Kina pozvala Britaniju da “strogo kazni” odgovorne za smrti tih ljudi, policija je objavila da je uhitila muškarca i ženu, oboje u dobi od 38 godina, u Warringtonu na sjeverozapadu Engleske, pod sumnjom da su sudjelovali u uroti radi krijumčarenja ljudi i da su upleteni u 39 ubojstava.
Britanski mediji objavili su da se radi o bračnom paru Joanni i Thomasu Maheru, koji su bili bivši vlasnici kamiona. Oni, pak, tvrde da su kamion prodali prije više od godinu dana.
Još je jedna osoba uhapšena je jučer i to na aerodromu Stansted. Radi se o 48-godišnjaku iz Sjeverne Irske.
Vozač kamiona (25), podrijetlom iz Sjeverne Irske, u pritvoru je i osumnjičen za ta ubojstva.
U ponedjeljak je započeta obdukcija tijela. Radi se i na njihovoj identifikaciji, što će potrajati. U tijeku je ispitivanje osumnjičenih.
Žrtve su bile i iz Vijetnama?
U međuvremenu je jučer otkriveno kako su neke od žrtava iz hladnjače vjerojatno bile iz Vijetnama.
BBC je razgovarao s tri obitelji iz Vijetnama koje su zabrinute da su njihovi bližnji bili u prikolici kamiona.
Tako je obitelj jedne Vijetnamke rekla da im je ona poslala poruku u kojoj je pisalo da se guši. “Oprostite, mama i tata, moj put u daleku zemlju nije uspio. Gušim se, ne mogu disati, umirem”, napisala je u poruci. Pham Tra My poslala je poruku svojoj majci u utorak navečer, nakon čega se više nisu čule. Obitelj je priznala da je platila 30.000 funti kako bi 26-godišnju Tra My prokrijumčarili u Britaniju.
Njezin otac je za CNN kazao kako su ga trgovci ljudima uvjeravali da će njegova kći ići sigurnom rutom. “Govorili su da će put biti siguran, da će ići automobilom, avionom… Da sam znao što će se dogoditi, nikad je ne bih pustio”, kazao je.
Dobili su povrat novca
Preostale dvije obitelji rođaci su 26-godišnjaka i 19-godišnjakinje za koje se također strahuje da su bili u prikolici. Brat 19-godišnje djevojke rekao je da ga je nazvala u utorak ujutro rekavši mu da ulazi u prikolicu.
BBC-ju je rekao da se od tada nisu čuli, ali da je krijumčar ljudi vratio novac obitelji. I obitelj 26-godišnjaka također je dobila povrat novca, dodaje BBC.
Istraga se proširila do Kine
Podsjetimo, vozač kamiona, 25-godišnji Mo Robinson iz Sjeverne Irske, u pritvoru je i osumnjičen je za ta ubojstva. Jučer i danas policija je provodila pretrese kuća u mjestu Portadown, gdje Robinson živi.
Istraga se proširila na Irsku i Belgiju, a sada i na Kinu.
Irska tvrtka u čijem vlasništvu je kamion poručila je kako surađuje s policijom te inzistira na tome da nema nikakve veze s Robinsonom.
Tvrtka GTR koja je iznajmila prikolicu izjavila je kako je to napravila 15. listopada te su informacije o najmu dali policiji.
Oglasili se Kinezi, traže oštre kazne za one koji su umiješani u ovaj zločin
Danas su se oglasili i iz Kine i pozvali Britaniju da oštro kazni one koji su umiješani u smrt 39 ljudi.
Državne novine kažu da bi Britanija trebala snositi dio odgovornosti za taj slučaj.
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying izjavila je da britanska policija i dalje vrši provjere te da trenutačno ne može sa sigurnošću potvrditi nacionalnost preminulih.
“Nadamo se da će britanska strana što je prije moguće potvrditi identitet žrtava, otkriti što se dogodilo i oštro kazniti kriminalce umiješane u taj slučaj”, kazala je ona na brifingu za novinare.
Također je rekla da je, bez obzira na to otkuda su žrtve, taj slučaj golema tragedija.
Kinesko veleposlanstvo u Londonu priopćilo je da je poslalo svoj tim u Essex.
Nakon morskih orgulja u Zadru, Hrvatska će iduće godine dobiti još jednu sličnu atrakciju. Iznad Rogotina pokraj Ploča grade se vjetroorgulje.
Da se iz evropskih fondova može povući novac i za takve projekte, dokazuje to da će tri milona kuna vrijednu izgradnju vjetroorgulja Bruxelles financirati s čak 80%.
Na brdu Trovro iznad Rogotina odjekuje čekićanje bagera. No za nekoliko mjeseci, kad radovi završe, a vjetar zapuše, čut će se akordi iz vjetroorgulja.
Idejno rješenje i jedinstveni projekt vjetroorgulja izradio je pločanski inženjer Željko Škorić. Načelo rada jednako je kao i kod svih drugih orgulja.
– Tri para po sedam svirala gdje imamo na svakoj različite, znači dužinu rezonantnih cijevi od kojih zavisi tonalitet samih orgulja, govori Željko Škorić, projektant vjetroorgulja u Rogotinu.
– Što se tiče snage orgulja i zvuka koji će proizvoditi ovo je jedno posebno iskustvo s kojim se još nitko nije susreo, barem koliko mi znamo. Znači nepoznanica je i za nas i za izvođača radova, naglašava Ante Šunjić, Rogotin.
Nepoznanica je i za stanovnike Rogotina, pitoresknog mjesta u podnožju Trovra. Blagodati pak koje bi im zvuk orgulja mogao donijeti vrednije su od mirnog sna.
– Nadam se da će se turistički podignut Rogotin na puno veću razinu i da ćemo s ovim dobiti jako puno, ističe Marin Glamuzina, glavar Rogotina.
– Lako ću ja za spavanje, navikneš se. Kad su ljudi navikli na vlak, tamo i na autobuse, što ne bi navikli i mi na orgulje, rekao je Jure Šunjić, Rogotin.
Kad radovi završe, rogotinske će vjetroorgulje postati turistička atrakcija, i to, prema svemu sudeći, prva takva u svijetu.
