Vlada Crne Gore nedavno je usvojila Strategiju razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, čiji je cilj unapređenje poslovanje u lukama i privlačenje investicijama. Jedan dio strategije odnosi se i na luku Kotor, odnosno projekat modernizacije vezova u luci. Takođe, strategija je obuhvatila i mogućnost valorizacije nedovoljno iskorišćenih luka, kao što su Risan i Zelenika.

Luka Kotor segmentirana je u dvije osnovne cjeline – lučki i marinski dio. Operativna zona akvatorija Luke Kotor u ukupnoj površini zahvata pojas od cca 52.000 m2. Operativnu obalu namijenjenu za privez brodova i mega jahti čine vez I i II- Vez III na sjevernoj strani operativne obale koristi se za privez manjih plovnih jedinica – brodova maksimalnog gaza 4.00m kao i mega jahti u periodu dobijanja slobodnog saobraćaja i ferija na krmenom vezu.

Operativna obala nudi kvalitetne uslove za prihvat brodova dužine oko 250 metara, zavisno od gaza broda. Za brodove čija dužina ne prelazi 300 metara, postoji projekat postavljanja odgovarajućeg pilona, na udaljenosti 80 metara od kraja Luže, za čiju realizaciju postoji i planska dokumentacija.

Održavajući korak sa trendovima kruzing industrije, odnosno potrebom za vezom plovila do 350 metara, te obezbjeđenju većeg stepena sigurnosti veza, planira se postavljanje sistema za privez kruzera na priveznim bovama. Sistem se sastoji iz priveznih plutača obima do 6 metara, na međusobnoj udaljenosti oko 420 m, privezanih lančanim elementima za sidreni sistem u obliku sidrenih blokova.

Kako se navodi u Strategiji, operator u Luci Kotor je već dugi niz godina preduzeće Luka Kotor AD, a osnovna djelatnost je promet putnika sa borodova na kružnim putovanjima – kruzer brodova. Lučka infrastruktura je u funkcionalnom stanju i redovno se koristi za prijem i snabdijevanje plovila.

– U luci Kotor planira se adaptacija, rekonstrukcija, izgradnja i opremanje luke za obavljanje poslova trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, sa naglaskom na turistiko-putnički segment. Takođe, planira se povećanje kapaciteta prijema brodova na samom vezu u luci i osiguravanje kruzer brodova na sidrištima, inastalacijom privremenih plutača za vezivanje brodova – navodi se u Strategiji.

Sistemsko unapređenje marinskog dijela podrazumijeva i unapređenje sidrenih, muring, elektro, vodovodniih sistema, kao i pristupnih mostova koji imaju ugrađen sistem kontrole pristupa.

– Ovako osavremenjivanje marinske infrastrukture omogućiće usavršavanje i samog sistema naplate, izradu katastra vezova, te rezervaciju vezova, na način da korisnik usluga marinskog dijela – preduzeće Luka Kotor AD sve svoje obaveze može da izmiri na dostupnom naplatnom punktu koji će biti u funkciji 24 sata – stoji u dokumentaciji.

Dalje se navodi da su svi pontonsku elementi modularni, što u praksi znači da je u zavisnosti od budućih planova, projekcija popunjenosti vezova, moguće proširenje kapaciteta.

– Treba napomenuti da je prilikom realizacije prve faze izvršena nabavka i stavljanje u funkciju tri od planirana četiri valobranska elementa dimenzija 20×3,3×1,4 m. Montažom četvrtog valobranskog elementa kapacitet novoizgrađenih gatova bio bi povećan i na nivou planiranog projektom, s obzirom na to da unutrašnje gatove štiti valobranski gat i oni svojim gabaritima ne smiju biti duži od linije zaštite, koja se formira postavljanjem valobrana – navodi se.

Okvirna vrijednost predmetnog investicionog projekta je 500.000 EUR.

Kako se dalje navodi, u postupku izrade strateškog dokumenta prepoznata je i mogućnost, ali i potreba da se na odgovarajući način valorizuje zapuštena ili nedovoljno iskorišćena lučka infastruktura. U tom smislu, kao potencijale koje je potrebno iskoristiti i staviti u funkciju razvoja ukupne pomorske privrede valja istaći luke Risan i Zelenika.

Luka Risan ima 75 metara opreativne obale, dubine oko 5 metara i privezište dužine 75,5 metara, koje je ranije bilo u funkciji lokalnog pomorskog saobraćaja. Površina njene otvorene operativne obale je 1.330 m2 i ima četiri bitve za privez. Ima i mogućnost za privez nautičkih polovila do 17 metara dužinem tj. oko pet plovila prosječne veličine paralelno uz obalu.

– Velike dubine na prilazu luci u lučkom akvatoriju uz odsustvo prepreka za polvodbu omogućavaju nesmetano i sigurno uplovljavanje u luku. Granični prelaz koristi NW gat luke dužine 134 metra i fizički je odvojen ogradom od ostalog dijela luke. Na gatu graničnog prelaza nalazi se osam bitvi za privez plovila, dva priključka za struju, dva priključka za krcanje pogonskog goriva i hidranti za vodu.

Luka koristi SW gat dužine 130 metara, na kome se nalazi devet bitvi za privrez brodova, dva priključka za struju i hidranti za vodu.

– Luka Zelenika još uvijek ne ispunjava sve standarde predviđene zakonom i podzakonskim aktima potrebnim za promet putnika, ali svakako postoji značajan prostor za adevatnu valorizaciju ove luke i njeno otvaranje za prihvat brodova,kao altenrantivu Kotoru – navodi se u dokumentu koji je nedavno usvojila Vlada.