Iberostar Heritage Grand Perast dobitnik je priznanja Wild Beauty Awards (WBA) za najbolji hotel u ovoj godini, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Na 15. dodjeli godišnjih nagrada u turizmu, koja je u srijedu održana u hotelu Hilton pod pokroviteljstvom predsjednika Mila Đukanovića, nagradu za mali hotel godine dobio je cetinjski Hotel Gradska.
Nagradu za restoran godine dobio je Meat iz Podgorice, plaža sezone je budvanska Kamenovo Beach, dok je manifestacija godine Tivat World Music Festival.
Priznanja WBA za razvoj agroturizma dobilo je seosko domaćinstvo na Prokletijama Samelova koliba iz Plava, a za jedinstveni turistički proizvod Farma magaraca iz Martinića.
Priznanje WBA za doprinos razvoju turizma sjevera Crne Gore dobila su Skijališta Crne Gore, za afirmaciju sportskog turizma Multisport akademija Mayer, a za ostvareni rezultati na dalekom tržištu turistička agencija Fly Montenegro Travel.
Svečanoj ceremoniji dodjele tog prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su, pored Đukanovića, predsjednik Skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić, predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.
Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, NTO, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti odluku o kategorijama i nagrađenima donio je žiri za dodjelu WBA 2019.
WBA-2019
Žirijem je predsjedavao državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, Damir Davidović, a članovi su bili direktorica NTO Željka Radak Kukavičić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ćazim Hodžić i redovni profesor na fakultetu za biznis i hotelijerstvo i fakultet za saobraćaj, komunikaciju i logistiku u Budvi, Ivo Županović.
U žiriju su bili i šefica kuhinje hotela Hilton, Slađana Šoć, profesor gitare Srđan Bulatović, novinarka RTCG Svetlana Popović Vujotić i urednica i novinarka, Sanja Golubović.
Iz NTO je saopšteno da je zbog velikog interesovanja za gastronomsku ponudu, ove godine prvi put formirana posebna komisija za nominacije u kategoriji najbolji restoran.
Komisijom je predsjedavao Svetozar Raspopović – Pop, a ostali članovi su Slađana Šoć, koja je i zaštitno lice kampanje Dobro, Bolje, Domaće i šef kuhinje restorano Murano, prošlogodinjeg dobitnika u ovoj kategoriji, Željko Knezović.
Gusti dim od velikih australskih požara nadvio se nad Sydneyem u utorak i uvukao se u zgrade pa su se posvuda oglasili protupožarni alarmi u utorak, a zbog slabe vidljivosti zaustavljen je trajektni promet.
Šezdeset kilometara duga vatrena fronta uništava područja suhe i zapaljive vegetacije sjeverozapadno od Sydneya, najvećeg australskog grada, i širi opasan dim diljem istočne obale i nad Tihim oceanom, a izmaglica od požara došla je čak do Novog Zelanda, pokazuju satelitske snimke.
“Ovaj dim koji imamo oko mjesec dana je bez presedana i ti su uvjeti opasni za zdravlje ljudi”, rekao je Richard Broome, dužnosnik vlade Novog Južnog Walesa zadužen za zdravlje okoliša.
Broome je kazao da bi mnogi ljudi mogli imati simptome iritacije sluznice grla i nos, te očiju a u rizičnoj skupini su oni koji imaju zdravstvenih problema, mala djeca i stariji. Indeks kvalitete zraka u Sydneyu u nekim je dijelovima grada u utorak bio 11 puta veći od praga koji se smatra opasnim, pokazuju vladini podaci.
Šumski požari već više od dvije sedmice prekrivaju Sydney, u kojem živi više od 5 milijuna ljudi, dimom i pepelom.
Zbog izmaglice je nebo narančasto tijekom dana, vidljivost je smanjena i mnogi ljudi nose maske.
Iako nije izdano službeno naređenje za evakuaciju, mnogi stanovnici ugroženih područja odlučili su napustiti svoje domove, rekao je za Reuters gradonačelnik Hawkesburyja Barry Calvert.
Više od stotinu požara gori u istočnim australskim saveznim državama – Novom Južnom Walesu, Victoriji i Queenslandu, a mnogi od njih još od studenoga.
Najmanje četiri osobe poginule su u požarima i uništeno je više od 680 domova, a spaljeno područje je veličine milijun hektara.
Mnoga događanja na otvorenom su otkazana u utorak zbog dima.
Trajketi u Sydneyu ne voze zbog smanjene vidljivosti.
Gusti dim čak se uvukao u zgrade u utorak zbog čega su se oglasili požarni alarmi u uredima i domovima te na željezničkim postajama i u sveučilišnim kampusima, priopćile su vlasti.
Školjke, puževi, trpovi i spužve ne smiju se više vaditi u Paškom zaljevu. Odluku je nedavno donijelo Ministarstvo poljoprivrede zbog dugogodišnjeg intenzivnog izlova školjaka u tom zatvorenom i osjetljivom ekosustavu otoka Paga, piše Morski.hr.
I sami su mještani tijekom ove godine više puta prijavljivali prekomjerno vađenje gropa (brbavica), lakirki (rumenka) i drugih vrsta cijenjenih u gastronomiji. Pažani već dugo zagovaraju uspostavu posebnog režima zaštite Paškog zaljeva. Ronioce su često i sami motrili, prijavljivali policiji i inspekciji.
– Da smo svi šutjeli i pravili se da ne vidimo, možda ne bi bilo zabrane i došlo bi do potpune devastacije paške vale. Uvijek se motrilo, što je na kraju i dovelo do veće akcije. Ja sam zabilježio kamerom, što se pokazalo dobro jer je to dokaz na sudu, kaže Tihomir Kustić, za HTV. I zato se danas osjeća kao pobjednik.
Zabrana izlova školjaka, puževa, trpova i spužvi do 15. listopada 2020. u Paškom zaljevu dobra je, kaže biolog mora Filip Bukša, jer se dobila godina dana da se procijeni šteta, utvrdi stanje i donesu mjere za daljnju zaštitu.
– S obzirom na to da sam odavde i to mi je struka, stvarno mislim da se drastično smanjila populacija ribe i ostalih morskih organizama. Nije riječ samo o brojnosti nego je primjetan i pad veličine jedinki organizama, kaže Bukša. Dodaje da on nije za zabranu nego za održivo gospodarenje. Tužno je što je do zabrane došlo jer se kontrolirani izlov mogao prije uspostaviti. Naglasio je da se radi o području koje može biti ogledni primjer upravljanja na Jadranu jer se lako kontrolira.
Uskoro na Pag stižu stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita koji će procijeniti ekosustav Paškog zaljeva, ocijeniti stanje školjkaša i donijeti preporuke za daljnje upravljanje. Tomu se nadaju otočani, a mladi Pažanin Filip Bukša poručuje:
– Ako ovo bude samo jednogodišnja zabrana, jednogodišnja procjena – nismo napravili ništa.
Turistička organizacija Tivat poziva na već dobro znanu gastro feštu „Đir o′ bumbara“, koja će se u okviru programa „Zimska bajka“ održati u subotu, 14. decembra, od 11 sati na Rivi Pine.
Organizator ove manifestacije je FB grupa „Bokeški izrazi“, pod pokroviteljstvom TO Tivat.
Pored Organizacije žena Tivat biće prisutne i mnoge druge organizacije iz NVO sektora koje će upriličiti pravi gastro užitak. Uz već tradicionalne bumbare na trpezi će se naći zelje, kobasice, kolači kao i brojni drugi specijaliteti bokeške kužine.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
U zabavnom dijelu programa nastupiće Ansambl Toć od 12 sati.
Budite dio Zimske bajke u Tivtu, poručuju iz TO Tivat.
Sekretarijat za investicije Opštine Budva planira da na trgu ispred Staroga grada napravi fontanu. To je jedan od najinteresantnijih projekata koji se nalazi u nacrtu Programu uređenja grada za 2020.
Naime, za uređenja platoa ispred Staroga grada predviđeno je da se izdvoji čak 284 hiljada eura, pišu Primorske novine.
“Stari grad predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Budve. Uređenje platoa ispred Staroga gradaznačajno će se poboljšati turistička ponuda i izgled Staroga grada. Planira se izgradnja fontane i uređenje platoa. U 2020. za izradu tehničke dokumentacije i samu izgradnju planiraju se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 284.000”, navodi se u nacrtu Programa uređenja prostora opštine Budva
U Boki Kotorskoj većinski žive Srbi, potom Crnogorci, Hrvati i ostali. Ovu tvrdnju neću potkrijepiti nikakvim statističkim podacima, niti ću se pozvati na zvanične izvore od na primjer popisne vrste.
Namjera mi je da kazujem kao stari Bokelj, kao čovjek koji je mnogo toga generacijski upamtio, te i dalje gleda oko sebe kako se to u jednom od zvanično najljepših zaliva na svijetu deboto odvija život.
U zalivskom smislu to ujedno znači i idiličan suživot.
Imam prijatelje i među Crnogorcima i među Hrvatima, dočim u godini u kojoj je Boku zapljusnuo najveći broj muslimana – što radnika na građevini što turista u novijoj istoriji – ne mogu da kažem kako lično poznajem više od pet zalivskih pripadnika islamske vjeroispovijesti. Očito je da će se to promijeniti, jer mi se koncem sezone po prvi put dogodilo da muslimanka u marami, postavi na engleskom pitanje da li može da iznajmi prostor Knjižare So da bi se njih 12-ak tu pomolilo? Time je simbolično pređen prag, što se mene tiče. Osjetio sam kako me u potiljak sa knjižarske ikone gledaju Sveti Simeon i Sveti Sava i kako me, Bože prosti, teološki čikaju da li bih osveštanu butigu rasveštao ako bih odobrio da se u njoj, možda i pred mušterijama, čuje islamska molitva? LJubazno sam rekao fureštoj i vjerujućoj ženi da klasična knjižara nije pravo mjesto za molitvene aktivnosti, te da nju i ostale vjernike molim da pronađu neko drugo prikladno mjesto, kao što bi to po prilici mogao da bude gradski park, na pet minuta hoda od glavnog trga.
Zalivski Hrvati su, ostavimo li po strani činjenicu da mnogi iako katolici obilježavaju slavu, izuzetno kulturan svijet. Sve što ima veze sa tradicijom od 1420. kada je Mletačka republika zavladala polovinom Zaliva, preko inih rimokatoličkih uprava, prvenstveno austrougarske – bokeljski Hrvati vrijedno baštine. Oni su odlični susjedi, odlični ribari, odlični zanatlije, odlični pomorci i pomorski kapetani, odlični intelektualci, odlični privrednici, vrsni muzičari, profesori koje zaista pamte generacije đaka i studenata. Zalivski Hrvati gledaju s visine na Crnogorce iako to nikad ne bi priznali jer bi takovo priznanje poremetilo političku ravnotežu. A zalivski Hrvati su veoma diplomatični. U odnosu na zaista mali udio u stanovništvu i u odnosu na etno-triling (Srbi-Hrvati-Crnogorci), najobrazovaniji su, rekao bih, Bokelji.
Etnički Crnogorci su pak najmanje obrazovani. Da li zato što je nužnost snaći se van djedovine, to su počesto ljudi skloni prevarama zarad kratkoročne ćari. I može im biti, kako se u narodu kaže, jer Crnom Gorom vlada etnička manjina koja tek s rukom u ruci sa koalicionim Albancima, Bošnjacima i sa Hrvatima čini većinu. To su ljudi, čast izuzecima, koji pare vole više od Crne Gore. Ili: Crnu Goru vole samo zbog para. I dok bude para. Političkim i porodičnim vezama crnogorski su klanovi opsjeli Primorje, donijeli zakone da o Obali odlučuje ne Kotor, ne Herceg Novi, ne Tivat, ne Budva – nego Podgorica. Sa plaže me prvi put u životu ćera Crnogorac. Hotelska je, kaže. Privatna je. A ja, iako domorodac star 325 godina, nisam gost. Na plaži na kojoj sam proplivao nisam Crnogorcu platio ležaljku i suncobran. U nedoumici sam ljetos ostao da li da mu koitiram sa ocem ili sa majkom?!
Ono što se događa starim Beograđanima, događa se starim Bokeljima. Postoji i uzrečica u narodu: Dođoše divlji, i uzeše mjesto pitomima.
Potomci starosjedjelaca vremenom izgube motivaciju da se bore za svoju izuzetnu geografiju. Onaj ko sa strane dođe u Beograd, ili ko odozgo dođe u Boku, zadivi se, i čvrsto tada zarekne da tu mora da ostane. I bori se, takav: grize, teško radi, uči, snalazi se, koristi veze i poznanstva, prodaje dušu stranačkom vragu… samo da bi majci opstao i ostao.
Stare pak porodice, bilo srpske ili hrvatske, vremenom su stekle. Poslale su potomstvo u škole van granica, pa je to potomstvo, kao i beogradsko, ostalo van granica. Ili se pak dogodio drugi scenario, da se potomstvo u bogatstvu uljuljkalo, pa su ih pretekli u ambiciji energičniji oni koji su došli. U Beograd ili na Primorje.
Zalivski Srbi, iako većinski, povukli su se u se.
Nikako da se organizuju, nikako da sa susjedima naprave svoju autohtonu, bokeljsku političku priču. Stoga cijeli glasački korpus naginje ka ovoj pseudograđanskoj stranci ili ka onoj pseudonacionalnoj, koja lovi glasačke duše fotografavajući se stalno sa Mitropolitom, i pričajući o srpstvu, Kosovu i ćirilici, no su centrale svima njima sve vrijeme u Podgorici.
Zalivski Srbin u ovom trenutku lupa šakom o sto. Ima nešto da objavi.
Mi podsjećamo da se 1813. Boka na ravnim osnovama ujedinila sa Crnom Gorom i da, ako ništa drugo, mora da ima partiju koja zastupa interese Primoraca. Mi, zalivski Srbi, ljubimo svoje susjede i komšije. No je jedan proces sasvim suprotan viševjekovnoj tradiciji na koju smo veoma osjetljivi.
Naime, sve vrijeme su se, vjekovima, ljudi došavši u Zaliv bokeljizovali, tj. ostajali to što jesu prihvatajući obalne vrijednosti starosjedilaca, postajući vremenom i kroz generacije Mediteranci.
Danas nad Bokom vlada teror da se svi deboto montenegrizujemo, što je oksimorom, što je kontra pravila, što je kontra regula.
Nemoguće je da u kulturnom smislu Podgorica bude glavni grad gradu Kotoru.
No Kotor, opijen parama i kupljen odozgo, podan i podvođen sve vrijeme Podgorici, treba finalmente da shvati što mu je činjeti.
Ne mogu ja kao Novljanin da držim slovo Kotoru.
Mada, kao rođeni Kotoranin, što ne bih mogao? Kažite po duši?
Štrajk koji je usporio Francusku u ponedjeljak i najavljuje se i za utorak, novi dan protesta uoči vladina predstavljanja kontroverznog plana mirovinske reforme.
U ana cestama pariške regije koja bilježi vrhunac sa 620 km prometnih zastoja, korisnici se laktovima probijaju kako bi ušli u rijetka prijevozna sredstva, a bicikli, romobili i skuteri se probijaju između pješaka, odjek je mobilizacije protiv općeg mirovinskog sustava predsjednika Emmanuela Macroba, koja je počela 5. decembra, a posebice se odražava u javnom prijevozu.
Željeznički prijevoznik SNCG je naveo da je u ponedjeljak osiguravao između 15 i 20 posto svog uobičajenog prometa, uz jake poremećaje u međunarodnom prometu. U utorak se planira nastavak štrajka za 20 posto brzih i prigradskih vlakova i tri od deset regionalnih vlakova.
U Parizu će zatvoreno ostati deset od 16 metro linija kojima upravlja RATP. Samo će dvije automatizirane linije normalno prometovati. Štrajk je produljen najmanje do srijede, navode izvori.
Oko 25 posto domaćih letova će biti otkazano i Uprava civilnog zrakoplovstva (DGAC) je tražila od kompanija da smanje broj letova.
Godinu dana od početka socijalnog pokreta “žutih prsluka” koji im je zadao težak udarac, taj pokret zabrinjava trgovce, hoteljere, uslužne djelatnosti i turističke djelatnike.
“Vikend je bio katastrofa. Pariz je bio prazan”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik sindikata GNI-Synhorcat i spomenuo do 50 posto gubitaka bruto prometa.
Tijekom razdoblja božićnih kupovina, prvog dana štrajka u četvrtak zabilježeno je 30 postotni pad aktivnosti u dućanima, prema podacima Trgovinskog saveza.
Socijalni pokret zadesio je i kulturu, predstave su u ponedjeljak otkazane u Opera Bastille, Opera Garnier i Comedie francaise, dok su neki muzeji bili zatvoreni.
Iako među korisnicima javnog prijevoza vlada nervoza, anketa Harris Interactive/RTL od ponedjeljka pokazuje da 68 posto Francuza podržava štrajk.
Sindikati su najavili novu manifestaciju za utorak, nakon uspjeha štrajka 5. prosinca s više od 800.0000 okupljenih diljem zemlje jer žele zadržati pritisak na vladu prije objave sadržaja još nejasne reforme.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji sa svojim Informacijskim centrima Europe Direct, izradilo je brošuru pod nazivom “EU u Hrvatskoj”, u kojoj su predstavljeni najznačajniji projekti iz svih županija u Hrvatskoj, a koji su sufinancirani iz fondova Europske unije.
Brošura predstavlja 84 projekta iz različitih područja – od prometa i infrastrukture do turizma, zdravstva, zapošljavanja i zaštite okoliša, među kojima su i četiri kapitalna projekta koja se provode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i to ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’, ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’, ‘Objedinjeni hitni bolnički prijem’ te projekt ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’, ukupno vrijedni skoro pet milijardi kuna.
Regionalna agencija DUNEA, kao regionalni koordinator, sudjeluje u pripremi i provedbi projekta uspješno povlačeći EU sredstava, te na taj način omogućuje održiv i ravnomjeran razvoj svih dijelova Dubrovačko-neretvanske županije.
Kroz projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ poboljšat će se povezanost izolirane dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske i EU te priprema za Schengen, izgradnjom Pelješkog mosta s pristupnim cestama i stonskom obilaznicom osigurat će se trajna povezanost razdvojenih teritorija Republike Hrvatske i krajnjeg juga, te će zahvaljujući projektu biti izgrađeno sveukupno 32,53 km cesta s pripadajućim vijaduktima, mostovima, tunelima, podvožnjacima, odmorištima i vodospremama.
Uspostavom objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Dubrovnik povećat će se dostupnost hitne zdravstvene skrbi pacijentima uz istodobno povećanje njezine kvalitete. Adaptacijom postojeće bolničke zgrade unutar kompleksa bolnice, te nabavom i ugradnjom suvremene opreme očekuje se povećanje dostupnosti zdravstvene skrbi za hitna stanja, optimizacija poslovnog procesa bolnice u zbrinjavanju hitnih stanja te kvalitetnije i brže pružanje hitne medicinske pomoći.
Zahvaljujući projektu ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’ u Gradu Korčuli obnavlja se vrlo vrijedna palača Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju je obnovljen župni dvor u kojem će se uspostaviti Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, u Smokvici se gradi Muzej zlata i srebra Smokvice, a na Mljetu su već obnovljeni Austrijski put i uspostavljene tematske pješačke staze Babinog Polja.
Sedmočlani tim na čelu sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem i admiralom Bokeljske mornarice Antonom Sbutegaom učestvovati će na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u Bogoti (Kolumbija) od 9. do 14. ovog mjeseca. Oni će pruži dodatna objašnjenja i informacije oko upisa Bokeljske mornarice na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
“Početkom novembra ove godine je Evaluaciono tijelo, sastavljeno od eksperata koji nijesu članovi UNESCO- ovog Komiteta za nematerijalnu baštinu, ocijenilo validnom našu kandidaturu, ali je stavilo nekoliko primjedbi, odnosno tražilo dodatna objašnjenja koja delegacija Crne Gore treba da pruži Komitetu UNESCO-a koji se sastaje u Bogoti od 9. do 14. decembra ove godine. Ovo je neuobičajeno jer su ta objašnjena mogla da se traže ranije, ali to nije urađeno. Nije sporno da postoji jaki lobi koji pokušava da onemogući uspjeh naše kandidature” – kazao nam je Sbutega.
On je podsjetio na probleme koji su nastali zbog političke i medijske kampanje koja je tim povodom pokrenuta u Hrvatskoj, kao i od nekih Hrvata u Crnoj Gori, kojom se osporavalo pravo Crnoj Gori da samostalno kandiduje Mornaricu.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Delegaciju Crne Gore čine ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, sekretarka crnogorske komisije za UNESCO Milica Nikolić, generalni direktor Direktorata za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova Veljko Milonić, direktor Upraveza zašti u kulturnih dobara Božidar Božović, admiral Bokeljske mornarice Sbutega i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
“Mi smo uvjereni u snagu naših argumenta, tamo nas čeka izuzetno odgovoran zadatak da pružimo sva potrebna objašnjen da Bokeljska mornarica bude sada uvrštena na Reprezentativnu listu UNESCO-a, a ne odložena za sljedeću godinu” – kazao nam je Sbutega.
Potpuno neočekivan ulov u svojoj mreži pronašao je ribar iz Dalmacije Marko Šola. Riječ je o morskom psu vrste volonja (Hexanchus griseus), prema procjeni stručnjaka teškom oko pola tone.
Gorostasni volonja ulovljen je u blizini Rogoznice, a Šola ga je odmah po pronalasku vratio u more, no stigao je prije toga snimiti ovaj rijedak ulov.
– Nije opasan, radi se o dubokomorskoj vrsti. Plitko se pojave rijetko, uglavnom noću. Ponekad se dogodi i susret s roniocima, nekoliko takvih je i snimljeno u Jadranu, zadnji put prošle godine u Kvarneru.
Ti snimljeni su u pravilu manji jer kad narastu izbjegavaju svjetlost. Ova vrsta živi u svim svjetskim morima. U Sredozemlju, a i u nas, se povremeno ulovi koćom, ovako slučajno.
Na snimci je primjerak vraćen u more ubrzo nakon snimanja, što je i zakonska obaveza ribara. Ovaj na videu ima oko pola tone, rekao je za Dalmacija danas Pero Ugarković, suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo te urednik popularne Facebook stranice Podvodni.hr.
