Aerodromi Crne Gore zabilježili su danas 200 hiljada putnika više nego u istom periodu rekordne prošle godine, što predstavlja odličan poslovni rezultat, ocijenio je izvršni direktor kompanije Danilo Orlandić.
„Bolja organizacija posla, ulaganje u infrastrukturu i opremanje aerodroma kao i kvalitetnija saradnja sa predstavnicima turističke privrede, omogućili su postizanje ovako dobrih rezulata”, naveo je Orlandić u saopštenju.
Aerodrom u Tivtu za prvih 11 mjeseci opslužio je više od 1,3 miliona putnika, dok je preko podgoričkog putovalo više od 1,2 miliona putnika.
“Rast broja putnika, između ostalog, duguje se i činjenici da Aerodromi Crne Gore uz pomoć Vlade iz godine u godinu sklapaju sve veći broj ugovora sa prestižnim avio-kompanijama iz cijelog svijeta”, navodi se u saopštenju.
Orlandić je rekao da u kompaniji konstantno rade na povezivanju Crne Gore sa destinacijama širom Evrope.
“Vjerujemo da će naredna godina biti još uspješnija“, zaključio je Orlandić.
Hiljade ljudi formirale su ljudski lanac držeći se za ruke u središtu Brisela u nedjelju kako bi privukli pozornost na potrebu za hitnom zajedničkom akcijom protiv klimatskih promjena.
Oko 2400 ljudi sudjelovalo je u mirnim demonstracijama oko belgijskog saveznog parlamenta i kraljevske palače, priopćila je policija.
Dvosatne demonstracije održane su u vrijeme dok predstavnici gotovo 200 zemalja sudjeluju u Madridu na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP25.
“Glavna svrha je zatražiti veću klimatsku ambiciju te da se savezna vlada pozabavi klimatskom krizom”, rekla je Julie Van Houtryve, glasnogovornica jednog od organizatora, Klimatske koalicije u Belgiji.
“Potrebna nam je solidarnost i suradnja između vlada i političara u Belgiji”, kazala je ona.
Knjiga „Ljudi i brodovi“ tivatskog novinara i publiciste Siniše Lukovića promovisana je u četvrtak u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.
– Ljudi i brodovi su zrna, bisera iz bokeljske nepresušne riznice u koje ja zahvatam zbog svoga gušta pa se onda potrudima da taj gušt podijelim sa drugim ljudima, pišući ove stvari, koliko uspijevam u tome na vama je da prosudite – poručio je između ostalog autor Siniša Luković.
Ova knjiga je izazvala veliko interesovanje među stručnom, ali i laičkom javnošću, a Luković se smatra najboljim živim poznavaocem pomorske istorije Boke Kotorske.
Sedmu godinu za redom, NVU „Karampana“ u saradnji sa suoorganizatorom TO Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor organizuje niz manifestacija u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“, u periodu od 23. decembra 2019. do 8. januara2020.
Ove godine imaćemo bogati program od 11 manifestacija i događaja koji će biti upriličeni u našem gradu, poručuju iz NVO Karampana.
Početak manifestacije obilježiće veliki tradicionalni novogodišnji koncert Gradske muzike u JU Kulturni Centar Nikola Đurković 23. decembra u 19,30 sati.
Badnji dan 24. decembra od 10 sati, naše sugrađane i goste poslužiti ćemo ukusnim priganicama ispred glavnih gradskih vrata.
Novogodišnja interaktivna radionica za djecu, događaj je koji će obilježiti 26.12. i 27.12. Interaktivna radionica organizacija je gdje će najmlađi praviti novogodišnje ukrase i dekoracije u Šoping Centru Kamelija sa početkom u 17 sati.
27. decembar je rezervisan za one najslađe i najmlađe umjetnike, od 10 sati kada će se ispred glavnih gradskih vrata održati dječiji novogodišnji bazar, gdje će učenici vrtića i škola Kotora predstaviti radove koje su pripremali sa svojim vaspitačima i nastavnicima. U slučaju kiše, lokacija za bazar biće SC Kamelija.
Također 27. decembra u večernjim satima uživaćemo u tradicionalnom novogodišnjem koncertu učenika Muzičke škole “Vida Matjan” u 18 sati u Crkvi Sv. Duha.
Kotor foto Boka News
28. decembra nastavljamo jutarnjim novogodišnjim bazarom rukotvorina na Rivi u 10 sati. Velika novogodišnja tombola organizovaće se istog dana ispred gradske kafane,, “Dojmi” u 11 sati, a organizatori su obezbijedili velike i vrijedne nagrade za sve naše vjerne tombolaše. U slučaju vremenskih neprilika za oba događaja domaćin će biti SC Kamelija.
U večernjim satima, u Jazz club “Evergreen” sa početkom u 19 sati organizovaće se dodijela nagrade za naljepše okićene izloge grada Kotora. Za vrijedne nagrade i organizaciju kao i svake godine “krivac” je Mjesna Zajednica Stari Grad.
Centralni događaj i velika radost za najmlađu publiku svakako je doček dječije Nove Godine, koji će biti organizovan 30. decembra sa početkom u 16 sati na Trgu od Oružja.
Djed Mraz i njegov vilenjak pripremaju razna iznenađenja, i veliku žurku, koja se nikako ne smije propustiti. Za mališane pripremljena je superzabavna interaktivna predstava pod nazivom „Volimo se-ovo je godina ljubavi“. Kao i svake godine, nezaobilazan je dio gdje će naš dragi Djed Mraz podijeliti novgododišnje paketiće svoj djeci koja budu toga dana sa nama, na glavnom gradskom trgu.
Dječija nova godina 2017.
Za mališane koja zbog narušenog zdravlja neće prisustvovati dočeku, organizovaće se dodjela paketića u 12 sati na dječijem odjeljenju Opšte bolnice Kotor, kao nastavak akcije “Bajka za nazdravlje” koja je otpočela 2015. godine u sklopu projekta Od Božića do Božića. Dan pred dolazak Nove 2019. završavamo sa fenomenalnim koncertom grupe “Perper”.
Početak Nove Godine začinićemo humanitarnom žurkom. 2. januara zajedno sa veselom “The Grupa” i predivnim hitovima poznatog crnogorskog umjetnika Sergeja Ćetkovića, na glavnom gradskom trgu čekamo vas tačno u 20 sati.
03. januara 2020. rezervišite datum za manifestaciju pod nazivom “Doživjeti stotu” gdje ćemo našim posebno dragim prijateljima iz JU Dom starih Grabovac iz Risna organizovati specijalni muzički program uz grupu Hipnos i novogodišnju tombolu sa raznovrsnim nagradama.
04. januara pozivamo vas na tradicionalni Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ koji će se održati u Crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18 sati.
Na badnji dan 6. januara još jedanput smo domaćini sa priganicama u 10 sati ispred glavnih gradskih vrata.
Sedmu organizaciju projekta od Božića do Božića završavamo 08. januara uz gastro specijalitete kotorskih domaćica na Papaladi ala Maka. Trg od oružja u 12 sati neka bude vaš izbor za ovaj datum, a za dobar štimung pobrinuće se sjajni “Nitro” bend.
Kotor foto Boka News
Veliku zahvalnost za podršku, bez koje ovaj projekat ne bi mogao biti ovako uspiješan, dugujemo na prvom mjestu Luštici Bay koja već tradicionalno pomaže projekat od Božića do Božića, a onda i Opštini Grada Kotora koja je sve ove godine uz nas kao značajna podrška. Takođe, zahvaljujemo se za podršku i infrastrukturnu pomoć Komunalnom DOO Kotor, La mia Casa iz Podgorice, i našim kolegama po entuzijazmu Ocean Lava Montenegro.
Sa posvećenošću onome što je najvažnije u životu, a to je usrećiti sebe i sebi drage ljude, uz mnogo lijepih želja i uspješnu predstojeću godinu, NVU „Karampana“ sa TO Kotor pozivaju Vas da svojim prisustvom uveličate i medijski ispratite sve naše novogodišnje događaje. Novogodišnja čarolija može da počne, poručuju iz NVU „Karampana”.
Grupa civilnih arheologa je tokom zarona do olupine Royal Navy broda London, potonulog još 1665. godine na ušću Temze, ostala u šoku ugledavši u njemu golemu neeksplodiranu bombu novijeg datuma. Odmah su, naravno, obavijestili nadležne službe pa su ronioci Mornarice započeli delikatni zadatak vađenja velike bombe iz starog broda. Ispostavilo se kako se radi o velikoj, 987 kilograma teškoj njemačkoj padobranskoj bombi iz Drugog svjetskog rata koju su tijekom napada na britansku metropolu bacili zrakoplovi Hitlerove Luftwaffe.
Nakon šest dana rada u uvjetima slabe vidljivosti, ronioci su izvadili Luftmine B bombu dugu 2,64 metra i aktivirali je na sigurnoj udaljenosti, odnosno pet milja dalje kod Shoeburynessa.
Usput kažimo kako je brod London iz 17. stoljeća potonuo na ušću Temze nakon eksplozije skladišta baruta, pri čemu je smrtno stradalo svih 300 članova posade.
Dresdenski Božićni sajam, jedan od najpoznatijih u Njemačkoj, predstavio je biskupski kruh težak gotovo četiri tone na tradicionalnoj povorci u subotu.
Hiljade ljudi hodalo je uz kočiju, u kojoj je bio divovski kolač, koji je prošao kroz povijesnu staru gradsku jezgru Dresdena, u sklopu 26-og Stollenfesta. Biskupski kruh je težak 3950 kilograma, dugačak 4,1 metar, širok 1,77 metara i visok 87 centimetara, rekli su slastičari, što znači da je ovogodišnji kolač oko 100 kilograma teži od prošlogodišnjeg.
Nakon svečanog otvaranja u Striezelmarktu, koji se smatra najstarijim Božićnim sajmom u Njemačkoj, kolač je razrezan na tisuće porcija.
Zarada od prodaja ove će se godine donirati bolesnoj djeci i dječjim bolnicama.
Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti kojim se uređuju uslovi za obavljanje ove djelatnosti koja obuhvata plovidbu brodova i njihovo iskorišćavanje, prihvat i otpremu brodova, brigu o putnicima i posadi, posredovanje pri zaključivanju ugovora o iskorišćavanju brodova, kupoprodaji, gradnji, konverziji, popravci brodova, osiguranju brodova i odgovornosti vlasnika broda, odnosno brodara i snabdijevanju brodova zalihama, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti.
Pored toga, utvrđeni su uslovi za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti, prava i dužnosti pomorskog agenta i pomorskog agenta posrednika, način vođenja upisnika pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika, nadzor nad obavljanjem pomorsko-agencijskih djelatnosti i druga pitanja od značaja za rad pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika.
Kulturni centar Nikola Đurković, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Pomorska biblioteka Kotor organizuju otvaranje Izložbe Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića u utorak, 10. 12. 2019. godine u 12 sati u Memorijalnoj sali Pomorske biblioteke u Dobroti.
Akademik Vladislav Brajković, evropski stručnjak za pomorsko pravo, svojim znanjem, društvenim angažmanom, entuzijazmom i, iznad svega, privrženošću svojoj rodnoj Boki Kotorskoj, znatno je doprinio revitalizaciji i razvoju pomorske privrede Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata, kao i obnovi pomorskog školstva i njegovom podizanju na visokoškolski nivo. Biblioteka akademika Vladislava Brajkovića predstavlja obimnu stručnu biblioteku u kojoj preovlađuju jedinice vezane za oblast (međunarodnog) pomorskog prava kojim se akademik bavio tokom svog plodnog naučnog rada.
Izložba je rezultat implementacije projekta Izložba Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića, koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu Ministarstva kulture Crne Gore.
HEP je pokrenuo ciklus izgradnje sunčanih elektrana, u skladu sa smjernicom evropske energetsko-klimatske politike. Grade se u Istri, na otocima Cresu i Visu te u zaleđu Dalmacije, a vrijedne su oko 80 milona kuna. Ekipa HRT-a bila je na Visu, gdje su pri kraju radovi na elektrani velikoj kao deset nogometnih igrališta.
Nakon osam godina borbe s birokratijom i ubrzanih radova, prvi solari stigli su na otok Vis.
– Trebalo je raditi izmjene županijskog plana, gradskog plana, radi se najveća solarna elektrana snage 3,5 MW. Ovdje moram naglasiti da će biti najveća od svih otoka na Mediteranu jer koliko znam samo Malta ima 1 MW, kazao je Ivo Radica, gradonačelnik Visa.
Na radovima je Končar angažirao otočane, ali i otočanke. Solari će odolijevati udarima vjetra i do 150 kilometara na sat.
solarna- foto HRT
– Sad smo na 80 posto gotovosti, montiraju se konstrukcije, uskoro će doći i solarni paneli, idući tjedan je transport Končarevih pretvarača, rekao je Krešimir Gagulić, voditelj gradilišta.
Proizvedena energija ide u zajednički HEP-ov sustav. Napajat će se tisuću kućanstava, ali i susjedno Biševo.
– Mi postajemo jedini samo održivi otok u Hrvatskoj, kako je već poznato imamo svoju vodu i kapacitete koji su sasvim dostatni, a sada uz električnu energiju postajemo potpuno održivi, izjavila je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže.
Radovi su vrijedni oko 25 milijuna kuna, rok trajanja 25 godina. Početak proizvodnje siječanj 2020-te.
Oniski zimzeleni grm maginja ljeti gotovo ne primjećujemo u moru drugog zelenila, ali u jesen, od oktobra do decembra, maginja pokaže svu raskoš zelenih listova i ploda koji dok zri mijenja boju od žute do tamno narandžaste i crvene. Nerijetko samo jedan omanji okrugli plod pokaže sve nijanse ovih boja – kao da je za vrijeme kada sunce odlazi , sačuvao sav njegov sjaj. Po načinima na koje maginje pa i list možemo koristiti – ona i jeste vrijedna poput sunčeve svjetlosti.
Maginja je plod zimzeleng grma planika iz porodice Ericaceae. Potiče iz mediteranskog pojasa, a raste na sjeveru do zapadne Francuske i Irske. U Boki je najzastupljenija na Luštici. Latinski naziv: Arbutus unedo pripisuje se Pliniju Starijem, koji je rekao „unum tantum edo“ ili „jedem samo jednu“.Kada je plod prezreo sadrži metil-alkohol koji izaziva opijenost pa otuda vjerovanje da nije dobro pojesti više plodova.
Kada počne vrijeme zrenja maginja galeristkinja Ljiljana Marinović čija je porodica živjela na Luštici sjeti se topline doma, lijepih razgovora, škerci I druženja članova porodice, rodbine, prijatelja i komšija koji su se okupljali oko kazana za pečenje rakije maginjače.
“Vladalo je takmičenje koji će domaćin napraviti bolju maginjaču, a od vještine majstora zavisio je i njen kvalitet. Najbitnije kod pravljenja rakije od maginja, je znati proces kako se odvaja metil alkohol iz dobijenog destilata. A za plemenitiji ukus bile su potrebne finese. Moj otac bi, u badanj, u kojem se ubrane maginje stavljaju da bi se obavio proces vrenja tropa, dodavao i neke mirisne sastojke, poput morača, rogača, kore od domaćih naranača i slično, da bi aromatizovao trop, a samim tim dobio plemenitiju aromu rakije! Nekada je ta rakija bila cjenjenija i od lozovače, a na Luštici se pekla skoro u svakoj kući. Prihod od prodaje maginjače nije bio zanemarljiv. Danas se na Luštici maginjača proizvodi samo u jednoj porodici i više je suvenir i turistička atrakcija, nego piće za široku upotrebu”, navodi Ljiljana Marinović.
Maginja
Ona objašnjava da su u Luštici samo plodovi planike zvali maginje, rijetko maginja, jer su grupisani, a samo u situacijama kad je riječ o jednom plodu – maginja. Planika odnosno Maginja je jedna od rijetkih biljaka na kojoj, istovremeno možete da vidite i cvijet i plod.
Zanimljivo je da je na grbu Madrida prikazan medvjed koji se gosti plodovima maginje. Medvjedi su u prirodi zaista skloni da jedu ove plodove, a kada ih komzumiraju u prezreloj fazi zna se desiti i da se opiju.
Ljekovita i ukusna
Koristi od ove biljke su višestruke. U Italiji, Maroku I Turskoj postoji duga tradicija korištenja plodova u ljekovite svrhe.
Maginje se tako primjenjuju kao pomoć kod gastrointestinalnih tegoba, srčanih, kožnih i uroloških problema te kod gastritisa i bubrežnih oboljenja. Ublažava simptome grlobolje. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica jer sprečava nastajanje smeđih pjega .
Plodove je moguće samljeti i u brašno od kojeg se prave kolači, moguće ih je jesti sirove, kuvane, a moguće je praviti i proizvod sličan medu. Cijenjen je i pravi med od planike koji se kod nas pojavio poslednjih godina. Prave se i džemovi, želei i pekmezi i rakija od ploda maginje. Portugalci od ove biljke pripremaju jaki liker koji se naziva medronho.
Ona daje mnogo koristi kao ogrjevno drvo, dobro je kolje za vinovu lozu i mahunarke, a njeno lišće je odlična hrana za stoku. Osim što je zanimljiva kao voćka i ljekovita biljka, planika je i ukrasna biljka jer istovremno ima i plodove i cvjetove, zimzelena je , tokom cijele godine je dekorativna i može se lijepo oblikovati.
