Graditelji im prekopali i svakodnevno devastiraju put

3
Donja Lastva / šaht danima otvoren

Mještani Donje Lastve već tridesetak dana suočeni su sa velikim problemom devastiranja lokalnog puta za visočije djelove tog naselja, odnosno za selo Gornja Lastva.

Na skrertanju sa Jadrane magistrale na taj put, već 30-tak dana prekopan je rov od šahta sa vodovodnim cijevima na lijevoj strani puta, do gradilišta koje je nedavno otvoreno sa desne strane ove saobraćajnice. Osim što otvoreni šaht i nasip uz njega smanjuje na polovinu širinu ove saobraćajnice na vrlo osjetljivom mjestu gdje se dva vozila ne mogu mimoići, to je i kolovoz prekopavanjem rova do gradilišta, potpuno uništen do mjere da mještani koji ovuda svakodnevno prolaze, redovno oštećuju svoja vozila i pneumatike na njima.

Mještani tvrde da su u više navrata do sada problem prijavljivali Komunalnoj inspeke/ciji i Komunalnoj policiji Opptine Tivat, ali da to nije dovelo do nikakvog riješenja.

Prema nezvaničnim saznanjima, Komunalna inspekcija je izlazila na teren i investoritoru gradilišta na skretanju sa Jadranske magistrale za Gornju Lastvu naložila da put koji je prekopao zbog svojih infrastrukturnih proztreba, odnah dovede u prvobitno stanje, ali on to do danas nije ispoštovao. Načelnik Direkcije za inspekcijske oposlove Opštine Tivat Jovica Stojković juče je bio na putu, pa „Vijesti“ nisu mogle dobiti zvaničnu informaciju što se događa sa riješavanjem problema koji tišti nekoliko desetina žitelja Lastve, kao i sve one koji putuju do sela Gornja Lasta kojem je prekopani put jedina drumska ceza sa ostatkom Tivta.

Iz tivatskog „Vodovoda i kanalizacije“ koji je proteklih dana nadgeldao radove na izmještanju postojećeg cjevovoda i spajanju spornog gradilišta na vodovodnu infrastrukturu, nezvanično su nam rekli da je sve što treba završeno i da što se njih tiče, investitor je već prije nekoliko dana mogao i trebao da zatvoriti šaht i sanirati prekopani put.

Donja Lastva / šaht danima otvoren

Na portalu Sistema 48 Opštine Tivat preko kojeg građani prijavljuju probleme na javnoj infrastrukturu i održavanju komunalnog reda, postoje dvije prijave problema na putu za Gornju lasrvu u posljednjjih desetak dana, a koje je podnio isti građanin. Prva je navodno, „uspješno zatvorena“ time što je kako piše na sajtu, komunalni inspektor izašao na lice mjesta i investitoru nalođio da prekopani put dovede u prvobitno stanje. To se međutim, do danas nije dogodilo, pa je u srijedu podnešena još jedna prijava  koja je još uvijek u prostupku riješavanja.

Inače, na spornom gradilištu gdje je investitor prije dvadesetak dana porušio dvije manje kuće radi izgradnje većih stambenih objekata, nema ni po zakonu obavezne table sa podacima o investitoru, projektu koji se tu realizuje i nadzornom organu.

Mještani tvrde da kako sa ovog tako i sa još nekih obližnjih gradilišta, putem za Gornju Lastvu nesmetano saobraćaju teški kamini natovareni šutom, zemljom i građevinskim  materijalom, pojedinačne težine i do 40 tona, iako je saobraćajnim znakom koji ovdje stoji izričito zabranjeno da tim putem mogu prilaziti kamioni teži od 5 tona. To dodatno dovodi do uništavanje već devastiranog puta, pa mještani zahtijevaju da nadležni iz Opštine Tivat hitmo preduzmu efikasne mjere protiv devastatora javne infrastrukture.

In Memoriam: Anuška Zloković

0
Anuška Zloković

U Kotoru je preminula Ana Anuška Zloković (103), dugogodišnja profesorica francuskog i italijanskog jezika u kotorskoj Gimnaziji, a kasnije u Višoj pomorskoj školi. Izvela je na put brojne generacije đaka i studenata i ostavila dubok trag u prosvjetnom životu Kotora i Boke Kotorske.

Do kraja dugog života održavala je kontakte sa prijateljima i poznanicima, pomagala posebno pomorcima u rješavanju životnih problema, imala je uvijek razumijevanje i savjet i bila omiljena kod svih koji su je poznavali.

U nastavku donosimo tekst koji smo objavili 17. decembra 2019.

Posjeta jednoj od prvih profesorica Pomorskog fakulteta Kotor

Posjeta prof. Anuški Zloković

Predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor protekle sedmice posjetili su profesoricu italijanskog i francuskog jezika Anušku Zloković, koja je jedna od prvih profesora Pomorskog fakulteta iz vremena njegovog osnivanja kao Više pomorske škole 1959. godine.

Neposredni povod posjete bila je nedavno održana Svečana Akademija Pomorskog fakulteta, kojom je proslavljeno 60 godina postojanja i rada ove visokoobrazovne institucije za obrazovanje i obuku pomorskog i pratećeg resornog kadra, a na kojoj je prikazana i pozdravna riječ i čestitka uvažene profesorice, koju u cjelini možete pogledati na dolje navedenom linku.

Prilikom posjete, dekan Špiro Ivošević je, u znak zahvalnosti i poštovanja, profesorici Zloković uručio fotografiju sa studentske plovidbe školskim brodom „Jadran“ autora dr Stevana Kordića, kao i naučni zbornik i publikaciju Fakulteta izdate povodom proslave pomenutog jubileja.

U srdačnom razgovoru, draga profesorica, koja uskoro puni 102 godine, rado je dijelila svoja jasna sjećanja u vezi sa početnim aktivnostima Fakulteta, kao i drugim značajnim i interesantnim događajima u vezi sa pomorskim aktivnostima, dešavanjima i ličnostima Kotora i Boke.

Uz zahvalnost profesorici Zloković i njenom sinu Vasiliju na gostoprimstvu i uvijek srdačnom i interesantnom razgovoru, nadamo se još mnogim zajedničkim proslavama i jubilejima.

Pozdravnu riječ profesorice Anuške Zloković možete pogledati na sljedećem video snimku

 

Italijanski specijalizovani magazin posvetio HSF-u osam strana ekskluzivnog jubilarnog izdanja

0
Tikulin za HSF

Svakim danom sve su veće potvrde o ogromnom značaju koji je Hercegnovski strip festival (HSF) postigao i na evropskom nivou kada je riječ o devetoj umjetnosti. Najnovija stiže opet sa druge strane Jadrana, iz Italije, jedne od četiri najznačajnije svjetske strip produkcije. Prestižni italijanski magazin “SCLS” (Spirito con la scure ili u prevodu Duh sa sjekirom) posvećen strip heroju Zagoru, u svom jubilarnom dvadesetom, broju objavio je opširnu reportažu o Hercegnovskom Strip Festivalu.

Pod naslovom “Il nostro festival della passione” (Naš strastveni festival) ovaj luksuzno opremljeni magazin na čak osam stranica opisuje istorijat jedne od, kako ga je autro i sam naznačio, najznačajnijih evropskih manifestacija posvećenih stripu. Uz to i promoviše Herceg Novi kao elitnu festivalsku destinaciju. Uz pregršt foto materijala nižu se opisi programa, jedinstvene atmosfere i evropskog i svjetskog značaja gostiju koji dolaze na festival ističući da se te svjetske mega-zvijezde devete umjetnosti, nerijetko vraćaju u Herceg Novi i o svom trošku, samod a bi bili dio jedinstvene atmosfere koju donosi HSF.

 Uz brojne riječi hvale za organizatore, autor teksta Steffano Bidetti (Stefano Bidet) zaključuje da je HSF unikatan festival, a grad Herceg Novi mjesto u koje se morate zaljubiti jednom kada mu se prepustite. Naravno, magazin u čijem je centru pažnje lik Zagora, ne propušta da navede da Duh sa sjekirom, sa kojim su odrasle generacije ljubitelja stripa na ovim prostorima, 2021. godine slavi 60. rođendan te da bi se moglo desiti da mu HSF oda posebnu počast. No, o tom potom, kažu organizatori, koji su za 14. izdanje HSF-a već kao specijalne goste najavili dvoje sjajnih umjetnika upravo sa Apenina – Lolu Airagi (Lola Airaghi) i Serđa Tiselija (Sergio Tisselli). Ovogodišnji Hercegnovski strip festival na programu je od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom

Festa 2020. Dubrovnik u znaku Đele Jusića

0
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun foto Boka News

Humanitarna manifestacija Festa 2020. Dubrovnik održat će se 19. put od 23. januara do 2. februara, u organizaciji udruge Festa Dubrovnik, a posvećena je preminulom dubrovačkom glazbeniku, skladatelju i dirigentu Đeli Jusiću, najavljeno je na predstavljanju programa u četvrtak u dubrovačkom Hotelu Valamar Lacroma.

Umjetnička ravnateljica manifestacije Darija Mikulandra Žanetić rekla je kako je program manifestacije svake godine sve bogatiji, a posebno je istaknula sjajnu suradnju s brojnim kulturnim institucijama, udrugama i pojedincima.

“Za 20. obljetnicu pripremit ćemo nešto posebno, ali posebno je i ove godine”, izjavila je Mikulandra Žanetić.

Najavila je gala koncert posvećen Đeli Jusiću te podsjetila na bogatu dugogodišnju saradnju pokojnim maestrom.

“S Đelom smo jako puno surađivali, imali smo već Festu posvećenu njemu, dirigirao je, radio aranžmane i prepisivao note. Za sve nas će to biti posebno emotivna večer, na kojoj će nastupiti dubrovačke glazbene snage. Nismo imali dovoljno prostora ugostiti sve koji su htjeli nastupiti”, objasnila je Mikulandra Žanetić.

Manifestaciju u četvrtak 23. januara otvara Festa od klapa u Kazalištu Marina Držića, uz prethodno grličanje svih sudionika u crkvi sv. Vlaha, gdje će se dva dana kasnije održati koncert “Dive u sv. Vlahu” uz nastup Diane Hilje, Dubravke Šeparović Mušović i Jelene Štefanić te klavirsku pratnju Alberta Frke.

U nedjelju 26. januara u Hotelu Valamar Lacroma slijedi gala koncert “La musica di notte”, posvećen uspomeni na maestra Đelu Jusića, uz nastup klapa i solista te Zbora Libertas i Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Viktora Lenerta.

Dan poslije u predvorju Kazališta Marina Držića bit će otvorena izložba dubrovačkih umjetnika “Grad i sv. Vlaho”, a 29. siječnja u jutarnjim satima na “Festi od vina” u restoranu Mimoza predstavit će se najbolji vinari i maslinari Dubrovačko-neretvanske županije.

“Dubrovačkom rock paradom” u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik manifestacija će se 31. januara pridružiti obilježavanju ovogodišnje Noći Muzeja, a iste večeri u Kazalištu Marina Držića Kazališna družina Kolarin odigrat će predstavu “Karaoke Show”.

U subotu 1. februara u jutarnjim satima u Kinu Sloboda bit će predstavljena knjiga Borisa Njavre “Ulicama Grada”, dok će u večernjim satima u Crkvi sv. Vlaha klapa Kaše izvesti novoskladanu Misu Svetoga Vlaha autora Vicka Dragojevića. Program manifestacije zaključit će Festa od vina na Kandeloru 2. februara u Gradskoj kavani.

Prihod ovogodišnje Feste Dubrovnik namijenjen je Ligi protiv raka Dubrovnik te za obnovu crkve sv. Vlaha.

Francuski predsjednik Macron zabranio uvoz medvjeda iz Slovenije

0
Medvjed

Francuski predsjednik Emmanuel Macron uslišio je zahtjeve seljaka o prekidu programa jačanja populacije medvjeda u Pirinejima, čime se obustavlja i donacija iz Slovenije, koja je Francuskoj u zadnjih 26 godina donirala nekoliko desetaka primjeraka tih životinja.

Francuski predsjednik pristao je obustaviti program preseljenja smeđih medvjeda iz Slovenije na područje francuskih Pirineja, koje tamošnji uzgajivači stoke smatraju odgovornim za gubitke na svojim stadima pa su zbog toga godinama bezuspješno prosvjedovali, javljaju slovenski mediji pozivajući se franucuske izvore.

“Predsjednik nam je obećao da se prestaje s naseljavanjem medvjeda i da to više neće dopuštati”, kazao je čelnik udruge pirinejskih uzgajivača goveda i ovaca Jean-Pierre Pommies,  dodavši da je Macron shvatio probleme koji seljaci imaju i apsurdan položaj do kojega je doveo prekomjeran uvoz medvjeda na Pirineje.

Slovenija je od 1994., temeljem sporazuma s francuskom vladom, koja je željela obnoviti gotovo nestalu populaciju smeđih medvjeda na Pirinejima, donirala Francuskoj više desetaka mužjaka i ženki, no seljaci su se od početka žalili na agresivnost novonastanjenih medvjeda i njihovih potomaka. Oni smatraju da je sada tih zvijeri u Pirinejima i previše te da nanose velike štete stadima uzgajivača stoke na francuskoj i španjolskoj strani Pirineja.

Francuskim je medvjedima u Francuskoj na području Pirineja 90-ih godina prošlog stoljeća prijetilo izumiranje pa je donesena odluka da se veći broj mlađih mužjaka i ženki uveze, radi jačanja populacije i genetskog materijala. Smatra se da sada na Pirinejima obitava 40-ak primjeraka smeđeg medvjeda, većim dijelom “slovenskih” ili njihovih potomaka.

Francuski uzgajivači stoke u Pirinejima tvrde da se je u zadnjih deset godina broj smrtonosnih napada medvjeda na njihova stada učetvorostručio.

“Oni koji brane dovođenje medvjeda kažu da su ljudi nekoć s medvjedima živjeli u simbiozi, ali to nije istina, povijesno je dokazano da je čovjek medvjede oduvijek ubijao”, kazao je Jean-Pierre Pommies.

Kako navode slovenski mediji, već godinama seljaci iz zapadne Francuske prosvjeduju da im medvjedi ugrožavaju stoku i prihode. Lani su, prosvjedujući protiv Macrona, u svome kraju blokirali kolonu vozila s predsjednikom za vrijeme biciklističke utrke Tour de France pa im je sada izišao u susret i pristao na moratorij uvoza tih zvijeri u Francusku.

Slovenske donacije medvjeda Francuskoj su, u vrijeme kada se prije skoro 30 godina s njima započelo, odlično služile i kao promidžba Slovenije kao zemlje s čistim prirodnim okolišem i državom velike biološke raznolikosti te turističkog potencijala.

Rotari klub Kotor – brojne humanitarne akcije u 2019. godini

0

Rotari klub Kotor je i ovu kalendarsku godinu okončao humanitarnom aktivnošću kojom je obradovao najmlađe stanovnike primorskih gradova. U saradnji sa Rotari klubom Ulcinj-Ulqin i Rotari klubovima engleske regije Southampton, djeci je podijeljeno 200 „SHOE-BOX“ paketića.

Humanitarne akcije kotorskih Rotarijanaca su tokom decembra realizovane u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.

Akcija dodjele „SHOE-BOX“ paketića traje više od petnaest godina i počiva na ideji opšteg darivanja i povezivanja najmlađih širom svijeta. Djeca Rotari klubova engleske regije, pakuju novogodišnje paketiće za djevojčice i dječake iz različitih gradova svijeta, a Rotarijanci ih dijele onima kojima je to najpotrebnije u lokalnoj zajednici.

Paketići su označeni prema polu: za dječake i djevojčice i uzrastu: 1-3, 4-7, 8-11 i 12-15 godina i sadrže igračke, kape, šalove, rukavice, čarapice, higijenske pakete, ukrase, društvene igre, slagalice, bojice i sl.

Članovi Rotari kluba Kotor su 21. decembra paketićima obradovali 60-oro djece iz porodica koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja Centra za socijalni rad Herceg Novi, a 24. decembra, 70 paketića je dodijeljeno JU Centru za socijalni rad – područnoj jedinici Tivat.

Rotari klub Kotor

Posjeta Integrisanom odjeljenju JU O.Š. „Njegoš“ u Kotoru, organizovana je 26. decembra. Rotari klub Kotor je krajem decembra, ovoj školi donirao i namještaj za opremanje prostorije za konsultacije sa roditeljima. Posljednja akcija dodjele paketića realizovana je 30. decembra u hotelu „Cattaro“ u Kotoru, kada je, u prazničnom duhu, uz animatora i Djeda Mraza,  djeci iz Kotora – korisnicima MOP Centra za socijalni rad, dodijeljeno 63 paketića.

O aktivnostima Kluba koji se vodi načelom humanosti bez granica, predsjednica Ranka Krivokapić, je rekla:

„Rotary klub Kotor postoji od jula 2017. godine i za kratko vrijeme postao je prepoznat po brojnim humanim djelima. Trudili smo se smo se da ostavimo prepoznatljiv trag u svim onim oblastima življenja u kojima je bilo moguće djelovati. Neke od njih su: podizanje nivoa zdravstvene zaštite, ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, podrška obrazovnom sistemu kroz stipendiranje učenika, pomoć Udruženju mladih sa hendikepom, donacija odjeće i sredstava za higijenu Psihijatrijskoj bolnici Kotor i Domu starih u Risnu, dodjela novogodišnjih paketića,  podrška razvoju sporta u našoj lokalnoj zajednici kroz donaciju za nabavku sportske opreme kotorskom judo i ju-jitsu klubu „Champion“.

Pripadati Rotariju, znači biti član velike porodice svijeta, ostvariti bliskost sa svim ljudima koji  osjećaju odgovornost i potrebu da učine nešto više, ne za sebe, već za drugoga. To je porodica, koja je zahvaljujući svojim pravilima ponašanja i djelima, tokom proteklog vijeka stekla sertifikat pozitivnog trajanja.

Na kraju, možda je najuvaženiji Rotarijanac sa prostora bivše Jugoslavije, nobelovac Ivo Andrić, u svom “Ex Pontu”, mislio na postulate pokreta kome je pripadao, kada je zapisao: “Život nam vraća samo ono sto mi drugima dajemo”.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ – počeli sa priprema za kotorski zimski karneval

0
Centar za kulturu Kotor

U proteklih šest mjeseci, dosta toga je urađeno na poboljšanju uslova rada, ali i infrastrukture u JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru. Nova uprava je postepeno krenula i sa organizacijom plana programa i rada, saopšteno je iz ove ustanove.

Tokom januara 2020. godine, teku aktivne pripreme i redovne obaveze oko organizacije tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala. Planirano je da se ove godine ozbiljnije pristupi komunikaciji sa karnevalskim grupama i školama, kako bi se i mlađa populacija upoznala sa ovim dijelom naše tradicije i masovnije učestvovali u karnevalskoj povorci.

Kvalitetna saradnja sa ambasadom Njemačke, ove godine će bit dodatno poboljšana, jer je u planu održavanje nekoliko koncerata klasične muzike, a sve u čast 250 godina od rođenja velikog njemačkog kompozitora Beethoven-a.

Nastavlja se saradnja sa Centrom za kulturu Tivat, te se za 28. januar planira izvedba hit predstave u njihovoj produkciji „Bokeljski D-mol“. Takođe,  u planu je i produkcija lutkarske predstave „Zidanje Skadra“ i već se planira izrada lutaka, snimanje trejlera, kao i rad sa djecom na izradi plakata potrebnih za najavu prredstave u medijima.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u prethodnom periodu je aktivno radila  i na finaliziranju projekata sa kojima su konkurisali ka Ministarstvu kulture. Konkurs je završen juče, a u pitanju su sljedeći projekti: „Dramski alfabet“ – koncept mini teatarske forme, „Ređina Jelena – monodrama“, „Bokeanija- ekološko modni performans“, „Lagarije – čas o surogatu“, „Barokni vodič – Štampanje višejezičnog baroknog vodiča kroz Kotor, Dobrotu i Perast“ i „Fiorelli – misa br. 2“ projekat oživljavanja i predstavljanja široj javnosti jednog od najznačajnijih sačuvanih djela muzičke umjetnosti sa ovih prostora.

Slijedi promjena vremena – zahlađenje u nedjelju…

0
Boka Kotorska foto Boka News

Neobično visoke temperature za ovo doba godine potrajaće do nedjelje kada se očekuje pad temperature i snijeg na sjeveru, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda.

U petak i subotu vrijeme će biti slično današnjem, dok će u nedjelju biti umjereno oblačno uz mogućnost kiše na jugu, a snijega na sjeveru.

-Sutra će biti pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom prijepodneva, po kotlinama magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku tokom prvog dijela dana povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha -8 do šest, najviša dnevna sedam do 17 stepeni, saopštili su iz Hidrometeorološkog zavoda.

Subota:

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana i tokom noći, prvenstveno u južnim i centralnim predjelima mjestimično kiša, a na jugu ponegdje moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina. Na sjeveru, tokom prijepodneva, po kotlinama magla i sumaglica.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 5, najviša dnevna 4 do 14 stepeni.

Amfilohije: Neka padne Vlada, ako ne ukine Zakon o slobodi vjeroispovjesti

0
Amfilohije u Tivtu

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je večeras iz Tivta da država mora povući tek usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti koga je nazvao „minom postavjenom u temelje Crne Gore“.

„Ako je Vlada narodna kao što kaže da jeste, ona će poslušati glas svoga naroda da se ukloni taj bezbožni, bezakoni i anticrkveni zakon koji su oni nametnuli Crnoj Gori prvi put u njenoj istoriji. I nema drugoga – ako je to istinska narodna vlast nego da ona posluša glas naroda. Samo se to i traži od njih. Ukoliko ona hoće da potvrdi da je narodna vlast, ona će to i uraditi. Ako insistira na tom zakonu i nameće taj bezakoni zakon, onda ja kao mitropolit crnogorsko-primorski i nasljednik Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca, ja moram da kažem ovdje pred svima vama: Dolje bezakona Vlada!“- kazao je mitropolit Amfilohije obraćajući se hiljadama vjernika koji su se okupili u i oko crkve Svetog Save u Tivtu.

Podsjećajuči na dugu istoriju pravoslavne crkve u ovom kraju i utemeljenje od Svetog Save, prve Zetske episkopije 1219. na tivatskoj Prevlaci, mitropolit je kazao da nijedna svetovna vlast u tih preko 800 godina nije pokušavala da crkvi oduzima imovinu koju su joj prilagali vjernici ili je ona sama sticala.

„Bez obzira ko je ovdje vladao, čak i kada su bile okupacije Mletačke Republike i Austro-Ugarske, ni u tim vremenima kada su vršeni mnogi drugi zločini, ipak je vladao zakon Božiji i to pravilo Božije da se svetinje ne diraju, nije gaženo. Prihvatano je da je u imenu Božijem sud i pravda. Svi su oni poštovali Crkvu Božiju i poštovali zakon Bošiji. Sve je to, uključujući i vrijeme kada su okupatori gazili ovim prostorima, trajalo do napših vremena i niko nije pozivao da se gazi zakon Božiji, otimaju i skrnave svetinje Božije. Prvi put u istoriji Boke Kotorske i  Crne Gore pojavljuje se Vkada i vlast koja uvodi bezakonje i pretvara ga u zakon, goneći Crkvu Božiju i prijeteći da otimaju sve te božije hramove koje niko nikada nije otinao od Crkve. Veliko je to zlo i mi smo tražili i molili Vladu Crne Gore da takve besudne zakone ne donose jer time postavljaju minu u temelje Crne Gore, zasnivaju njenu budućnost ne nazakonu i pravdi, već na duhu bogoubistva i bratoubistva“- poručio je Amfilohije dodajući da su to radili samo lenjinisti i staljinisti u Sovjetskom Savezu. On je istako da se čak ni komunističke vlasti u SFRJ, „nisu usudile da urade ono što je danas uradila bezbožna Vlada Crne Gore primoravši Skupštinu da ona potvrdi to bezakonje.“

„Nije to dobro jer se time ponižava ovaj narod, ponižava se Crkva Božija i svi oni koji vjeruju u živoga Boga. Ovo večerašnje naše i sabranje naroda svih ovih dana po Crnoj Gori, svjedoči da je ogromna većina naroda protiv toga bezakonja.  Ono što se danas događa u Crnoj Gori, to se ne može dogoditi ni u jednoj državi evropskoj jer je narod duhovno vaskrsao“- kazao je Amfilohije dodajući da se „skinuo pepeo sa žara vjere u narodu i sada se taj oganj razbuktao u dušama naroda koji hodi duž cijele Crne Gore i poziva ovu vlast koja kaže da je narodna, da se ukloni taj bezbožni, bezakoni i anticrkveni zakon.“

Amfilohije u Tivtu 16. januar 2020.

„Ako je ovo narodna vlast ona čuti glas naroda, a ako nije, onda neka se ona skine sa grbače naroda da bi narod mogao da diše punim plućima i da poštuje sebe i svoje svetinje.“- kazao je Amfilohije dodajući da „glas naroda čuje i sva Evropa i Amerika jer ovo što se kod nas događa ima odjeka širom svijeta“. Istakao je da da su pozdrave za aktivnosti i borbu Mitropolije protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti iskazale ne samo pravoslavne države Evrope, već i crkveni velikodostojnici Jerusalima. Podsjetio je da je rezerve prem tom zakonu iskazao i poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo II.

„Sva Crkva Božija, i Istoka i Zapada, pa i Riumska crkva je protiv toga bezakonja.“- podvukao je Amfilohije, pozivajući Vladu da odustane od Zakona o slobodi vjeroipovjesti i da sa Srpskom pravoslavnom crkvomu Crnoj Gori sklopi temeljni ugovor kakve je već sklopila sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom.

„Tražimo od Vlade da nas oslobodi tog bezakonja da bi onda zaista progovorio Božiji zakon, ljubav i zajedništvo. Pozivamo ih da ne grade sudbinu Crne Gor na bratoubilaštvu i bogoubilaštvu, već da skinu to bezakonje sa vrata ovog naroda i države da bi onda narod ovaj i Crna Gora mogli jednim srcem i jednom dušom živjeti, da se svi zagrlimo u bratskoj ljubavi i složimo u zajendištvu – i mi pravoslavni i naša braća rimokatolici, muslimani, jevreji i onih drugih vjera koje su ovdje prisutne, čak i oni koji se i dana ispovjedaju kao ateisti na čelu sa predsjednikom Crne Gore (Milom Đukanovićem)“- zaključio je mitropolit Amfilohije.

Tivat – protestna šetnja od raskrsnice Kotor-Budva-Tivat i moleban u crkvi Svetog Save

39

U 18 sati u hramu Svetog Save u Tivtu počeo je moleban koga predvodi sveštenstvo Mitropolije crnogorski primorske, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Oko crkve se okupilo nekoliko hiljada gradjana.

Pristigla je i organizovana kolona od par hiljada ljudi koji su se do crkve Svetog Save uputili prije dva sata sa raskrsnice Tivat-Kotor-Budva.

Oni su, noseci zastave Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske, ikone svetitelja i poruke protiv usvojenog kontroverznog zakona, prošetali od kotorskog kružnog toka do Tivta.

Zbog njihove protestne šetnje, za saobraćaj je bila zatvorena traka Jadranske magistrale od kotorske raskrsnice u smjeru prema Tivtu, pa su vozila iz Budve koja su išla prema Tivtu i Herceg Novom zbog toga preusmjeravana na stari put preko Kavča.

Okupljeni pjevaju duhovne i srpske patriotske pjesme, kao i himnu Svetog Save, te uzvikuju “Ne damo svetinje”.

Nakon molebana u crkvi Svetog Save, uslijediće litija ulicama Tivta koju će, kako je ranije najavljeno, predvoditi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Amfilohije:Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada

U propovjedi nakon molebana, mitropolit Amfilohije je još jednom pozvao na povlačenje Zakona.

Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada koja ga je donijela- poručio je Amfilohije.

 

Nakon što su kod crkve Svetog Save uz zvonjavu zvona, sa mitropolitom zajedno otpjevali njegovu verziju stare narodne pjesme “Ječam žnjela” i ispratili ga aplauzom, okupljeni vjernici i građani su se mirno razišli.