Turisti koji žele ući u Veneciju morat će od 1. julaa iduće godine za to platiti najmanje tri eura, objavila je gradska uprava.
Mjera koja će se primjenjivati na jednodnevne izletnike i putnike s kruzera, ali ne i na one koji borave u hotelima, najavljena je početkom godine, ali je njezina primjena bila odgođena zbog tehničkih poteškoća.
Cijena pristojbe će porasti na šest do osam eura tijekom vrhunca sezone.
Načini plaćanja još se uvijek razrađuju. Oni koji se u grad pokušaju ‘prošvercati’ suočit će se s globama od 100 do 450 eura.
Masovni turizam dugogodišnji je problem Venecije, iako je i njezin najveći izvor prihoda. Smatra ga se glavnim krivcem za porast cijena nekretnina i pad broja stanovnika.
Po podacima iz 2016. godine, Venecija ima više jednodnevnih turista, oko 82 tisuće, nego što ima stanovnika. A njihov je broj sa 100.000 sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća pao na 53 tisuće danas.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro smatra da bi venecijska shema naplate mogla biti model za ostale europske gradove koji muku muče s masovnim turizmom. “Uvjeren sam da su ovakve mjere samo početak suzbijanja masovnog turizma”, kazao je.
Crna Gora mora biti veoma oprezna kada su u pitanju koncesije nad aerodromima i riješavanje statusa nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines da joj se ne bi dogodio slovenačni scenario. Poručio je to Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar iz Zagreba koji je najveći stručnjak u regionu za analize kretanja u industriji civilnog vazduhoplovnog transporta i redovni je kolumnista portala „Tangosix“ iz Beograda.
„Crnogorsko vazduhioplovstvo ima sve predispozicije da bude uspješna priča koja će donositi velik benefit Crnoj Gori. No, i Slovenija je imala predispozicije, sve je djelovalo bajkovito, pa je danas, zbog katastrofalnih poteza vlasti, dovedena u totalni vazduhoplovni kolaps. Hoće li Crna Gora naučiti na slovenskom primjeru?”- zapitao se Šćuric u juče objavljenom prvom dijelu svoje analize “Da li je Crna Gora naučila na fijsku Slovenije” objavljenom na portal Tangosix.
Vlada Slovenije privatizovala je prije tri godine nacionalnu aviokompaniju Adria Airways dajući je za izuzetno malu sumu novca njemačkom investicionom fondu 4K, sa ambicijom da novi vlasnik podmiri narsle dugove Adrije i izvede je na “finansijsku zelenu granu”. Sve to međutim, rezultiralo je nedavnim bankrotom Adrije koja je nakon 58 godina poslovanja, prestala sa radom i nestala sa evropskog neba, značajno smanjujući aviodostupnost Slovenije i njene vazduhoplovne veze sa ostatkom Evrope. Ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković prije nekoliko mjeseci govorio je o 4K fondu koji je odveo Adriju u bankrot, kao najvjerovatnijem novom partneru Vlade Crne Gore za Montenegro Airlines.
Slovenačka Vlada oba svoja aerodrome dala je u koncesiju pri čemu posao sa njemačkim Fraportom u Ljubljani ne ide ni izbliza kako je to bilo planirano i najavljeno, dok se izdavanje u zakup aerodroma Maribor kineskom konzorcijumu pretvorilo u pravu saobraćajnu i finansijsku katastrofu kada se koncesionar povukao iz posle, ne realizujući skoro ništa od svojih obaveza.
Šćuric je u svojoj analizi istakao da Aerodromi Crne Gore bilježe “vroglav rast” prometa u posljednjih nekoliko godina i da će 2018. završiti sa preko 2,65 miliona putnika u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, te direktnom avio-povezanošću cCrne Gore sa čak 42 destinacije u Evropi, Biskom i Srednjem Istoku tokom sezone, što je na nivou najuspješnijeg aerodroma u regiji – dubrovačkog. ACG su u posljednje tri godine uspjeli otvoriti čak 35 novih linija sa naših aerodroma, a za narednu godinu najavljuje se još nekiliko novih destinacija i pretvaranja sezonskih u cjelogodišnje linije.
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L
“Posljednjih godina ACG su ozbiljno povećali konektiranost države. Prema podacima ACI Europe (Airport Council International) direktna zrakoplovna konektiranost Crne Gore povećana za 73,3% u posljednjih pet godina. Stoga ne treba čuditi da je glavni direktor ACI-a Europe Olivier Jankovec najavio i svoj dolazak u Crnu Goru u martu ili aprilu iduće godine.”- navodi Šćuric.
On ističe da urkos jakoj konkurenciji aerodrome u okruženju, ACG uspijeva da obezjedi stalni rast prometa koji u Podgorici iznosi od 16 do 21% godišnje, a u Tivtu od 10 do 15 posto, te da je Crna Gora sa omjerom od 4:1 u broju avioputnika prema broju stanovnika države, ubjedljivo prva u regionu bivše Jugoslavije. Hrvatski analitičar posebno ističe činjenicu da je Montenegro Airlines glavni partner ACG po broju prevezenih putnika sa naših aerodroma, i konstatuje da “posebno veseli da je Montenegro Airlines pokazao trend smanjenja dugova, rasta broja putnika, racionalnog poslovanja, i približavanja profitabilnosti.”
“Rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Stoga Crna Gora nije očajna, ona ne mora dati svoje aerodrome u koncesiju pod bilo koju cijenu. Konačno, sadašnji profit i trend rasta istog pokazuje da će Crna Gora u idućih 30 godina od aerodroma imati financijski benefit od 500-700 miliona eura. Odluči li se ipak Crna Gora dati svoja oba aerodroma u koncesiju onda treba i te kako tražiti veći benefit od ovog.”- smatra Šćuric.
Vlada inače, očekuje da joj budući konvesionar uplati najmanje 100 miliona eura avansa za zakupninu aerodroma, ustupi najmanje 10 odsto od svojih godišnjih prihoda kao varijabilni dio koncesione naknade i da u aerodrome investira najmanje 200 miliona eura. Analiza Vlade pokazala je da će koncesionar uz sva ta izdvajanja, tokom 30 godišnjeg zakupa naših aerodrome ostvariti za sebe profit od najmanje 800 miliona eura.
“Koncesionar neće imati razumijevanja prema strateški bitnim stavkama Crne Gore, pa ni prema Montenegro Airlinesu. Želi li vlast prodati Montenegro Airlines mora ga restrukturirati i akumuliranih skoro 90 miliona eura duga će morati preuzeti na sebe. Propadne li kompanija, ovaj trošak će i ovako ostati državi. Stoga nema previše smisla juriti u nebuloze prodaje sumnjivim kompanijama ako se Montenegro dobro razvija i ide u pravom smjeru. A oba ova slučaja ne treba gledati odvojeno, nego zajedno, jer oni jesu budućnost vazduhoplovstva Crne Gore.”- zaključio je Alen Šćuric.
Evropski Dan protiv trgovine ljudima -opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
1 od 6
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
Evropska komisija je 2007. godine proglasila 18.oktobar za Dan borbe protiv trgovine ljudima. Od tada se u svim zemljama članica organizuju aktivnosti na nacionalnom nivou koje imaju za cilj skretanje pažnje javnosti na opasnosti i posljedice trgovine ljudima.
Povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, jedne od najkompleksnijih kriminalnih pojava koja pogađa savremeno društvo, opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor organizovala je edukativne radionice za predškolce, osnovce i srednjoškolce.
Anet Marović, sekretarka OO Crveni krst Kotor, volonterka prethodnih godina, kaže da među djecom koja učestvuju na radionicama ima onih koji već znaju ponešto o trgovini ljudima, ali i onih koji o ovom problemu nemaju baš nikakvih informacija.
Kako bi što veći broj najmlađih, koji su i najranjivija kategorija, informisali o problemu trgovine ljudima, opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor, osim što obilježava značajne datume, kontinuirano, tokom godine, posvećuju pažnju predavanjima na ovu temu.
Na radionicama učestvovale su učenice kotorske Gimnazije, medicinskog smjera:,Popović Nikoleta, Caković Teodora, Slavović Mia
Dok su informativno-propagandni materijal dijelile učenice Osnovne škole ‘’Savo Ilić’’, one su takođe i informisale javnost ukazivajući na ovaj problem: Maša Raut, Andrea Gobović
Volonterke su u nekoliko dana obišle Kotorske vrtiće i kroz likove koje je osmislio Crveni krst, mišicu Milicu, predškolci su učili kako da prepoznaju rizične situacije kao npr. kad su djeca sama u kući, ne smiju otvarati vrata nepoznatim ljudima, isto tako ne smiju uzimati slatkiše, poklone, igračke od bilo koga nepoznatog. Kad su u grupi, ne smiju se izdvajati, ne smiju ulaziti u automobil nepoznatih ljudi itd.
Za sami kraj da naglasimo, Crna Gora je uglavnom prepoznata kao zemlja tranzita za trgovinu ljudima, a manje kao država odredište i krajnja destinacija. To nam ne daje privilegovan položaj u odnosu na druge zemlje, već nam je to dodatni podstrek da sprovodimo veliki broj aktivnosti koje su usmjerene ka podizanju nivoa svijesti cjelokupne javnosti.
U Gradskom muzeju „Mirko Komnenović“ Herceg Novi, u srijedu 23. oktobra će, sa početkom u 17 sati, biti održana izložba skulptura „Mirku Komnenoviću u čast“, u okviru međunarodnog, opšteg, pozivnog, jednostepenog, anonimnog konkursa za idejno skulptorsko rješenje spomen obilježja Mirku Komnenoviću.
Studija idejnog rješenja za spomenik Mirku Komnenoviću izabrana je nakon konkursa koji je raspisao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Figuralno skulptorsko djelo autora i akademskog vajara iz Srbije Zorana Ivanovića, a kojim se odaje čast ličnosti i djelu znamenitog Novljanina, prvog načelnika i dobrotovora, izabrano je među sedam radova.
Pozivamo zainteresovanu stručnu javnost i sve građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj događaj, poručuju organizatori.
U Kotoru na Gurdiću su u toku pripremi radovi na više pozicija, saopšteno je iz Direkcije za uređenje i izgradnju.
Radi se na vraćanju rekonstruisanog mehanizma za podizanje južnih gradskih vrata. Ovaj posao podrazumijevao je reperaciju postojećih, sačuvanih dijelova, kao i dopunu nedostajućih, a sve u skladu sa prethodno izrađenim projektom u kome su se koristila analogna rješenja sa sačuvanih mehanizama.
Iz Direkcije saopštavaju da je u završnoj fazi konzervatorski projekat romano-gotičkih vrata, za čiji završetak je potrebno otvoriti privremenu sondu na pločniku u blizini ulaza u Kulturni centar “Nikola Đurković” kako bi se istražila analogna rješenja. Radovi na otvaranju pomenute sonde trajaće najduže četiri dana. Nakon završetka projekta i dobijanja svih zakonom propisanih saglasnosti, pristupiće se rekonstrukciji.
“Odabran je i izvođač radova na uređenju manjeg, izdignutog platoa na Gurdiću (na kojem su ranije bili postavljeni kontejneri za smeće). Ovaj prostor uskoro će dobiti novo ruho, a uređenje će obuhvatiti i rekonstrukciju potpornog zida od kamena. Planirano je ozelenjavanje svih zelenih površina na Gurdiću, uključujući i uzdignuti plato, a tom prilikom će biti izrađen i irigacioni sistem za navodnjavanje”, kažu u Direkciji za uređenje i izgradnju, dodavši da će na toj poziciji biti nabavljena i montirana tri stuba za javnu rasvjetu.
Plato i ulaz Gurdić
Nakon izrade varijantnih rješenja i dobijanja saglasnosti od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predviđeno je i postavljanje zaštitne maske za cijevi koje su postavljene između dva mosta.
Potreba za osnivanjem novog dobrovoljnog vatrogasnog društva koje će svoj rad bazirati na području Prijevora, Sutorine i duž granice sa Hrvatskom pokazala se više puta tokom proteklih godina. Imajući to u vidu, lokalna uprava je odlučila da pomogne osnivanje Društva, koje će doprinijeti boljoj zaštiti ljudi i imovine u svakom naselju, selu i zaseoku ovog dijela grada. Specijalno vozilo kojim će raspolagati DVD Prijevor biće donacija mještana Lazara i Vuka Beka, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević prilikom jučerašnjeg obilaska tog naselja i okolnih zaseoka.
Prijevor će tokom narednih mjeseci dobiti višefunkcionalni renovirani prostor Doma kulture, odnosno nekadašnje škole, dok će u drugom dijelu objekta biti smješteno Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Prema riječima, Konjevića investiranje u Prijevor iznosiće oko pedesetak hiljada eura sa završetkom ovih radova, a nova ulaganja lokalna uprava planira i za okolna sela.
-Prijevor, kao i ostala sela u našem gradu, zaslužuju dostojan život u 21. vijeku, a naš zadatak je da im to i omogućimo, zaključio je Konjević.
Potreba za renoviranjem oronule zgrade Doma kulture postoji već godinama, a sa inicijativom lokalne uprave poklopila se želja i volja mještana da zajedničkim naporima stvore bolje uslove za sadašnje žitelje i njihove potomke.
Konjević je naglasio da će narednih dana biti ugrađena nedostajuća rasvjeta na četiri do pet lokacija, a za dvije sedmice će početi i izvođenje radova na betoniranju puta do sela Malta.
U planu lokalne uprave je i sanacija starog puta od Malte preko Mokrina kroz projekte finansirane od strane IPA fondova, kako bi ta staza turistički oživjela, kako za goste našeg grada tako i za domaće stanovništvo.
Mještani su uz pomoć Opštine Herceg Novi u prethodnom periodu asfaltirali oko 1300 kvadratnih metara lokalnog puta. Rađeno je na pet lokacija, tri od putnog pravca Debeli brijeg do sela Rustovo i dvije lokacije od Rusova prema Prijevoru. Urađeno je i autobusko stajalište, pa je sada mještanima omogućen prevoz kružnom linijom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) započelo je tendersku proceduru za nabavku sistema videonadzora gradova. Prema ranijim najavama iz resora unutrašnjih poslova, pod okom kamere biće Kotor, Herceg Novi, Budva, Podgorica, Nikšić i Bar, a instalacija video-nadzora trebalo bi da bude realizovana do 2021. godine.
Tehnička specifikacija tendera je tajna, te je stoga nepoznato koliko tačno kamera će se postaviti u gradovima. Firme zainteresovane za ovaj posao ponude mogu predavati do 18. novembra, piše Dan.
Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od ovlašćenog lica, održaće se istog dana u prostori jama Ministarstva u nutrašnjih poslova u Podgorici.
Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeće se u roku od 90 dana od dana javnog otvaranja ponuda.
“Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija je dužan da potpiše ugovor o javnoj nabavci najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja ugovora i potpisan ugovor u istom roku vrati naručiocu zajedno sa neopozivom, bezuslovnom i naplativom na prvi poziv Garancijom za dobro izvršenje ugovora u iznosu od pet odsto od ukupne vrijednosti ugovora”, navodi se u tenderu.
Dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na tehničke karakteristike ili specifikacije predmeta javne nabavke sadrži tajne podatke i oni se mogu preuzeti samo neposredno kod službenika za javne nabavke ministarstva.
“Dokumentaciju može preuzeti samo ovlašćeno lice koje podnese pisano punomoćje ovlašćenog lica zainteresovanog preduzeća da može u ime zainteresovanog lica preuzeti taj dio tenderske dokumentacije i izjavu ovlašćenog lica zainteresovanog lica da će preuzeti dio tenderske dokumentacije biti čuvan i štićen u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Predmetna nabavka podrazumijeva izradu projektno-tehničke dokumentacije, isporuku, montažu, povezivanje, puštanjeurad opreme na navedenim lokacijama naručioca i obuku korisnika.
Ponuđač mora da ponudi opremu sa minimumom karakteristika datih u tehničkoj specifikaciji.
Književno-naučni kolokvijum, povodom 100-godišnjice rođenja Luke Brajnovića, u organizaciji Matice hrvatske, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, održaće se u petak 25. oktobra sa poečtkom u 19 sati, u Galeriji solidarnosti (Palata Pima).
Ovom prilikom biće predstavljene četiri knjige: “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
Osim predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marije Mihaliček, govoriće: dr. sc. Željka Lovrenčić, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, mr. sc. Božidar Petrač i Slobodan Vuković.
Luka Brajnović, univerzitetski profesor, pjesnik i književnik rođen je u Kotoru 1919. godine. Pohađao je klasičnu gimnaziju na Korčuli i u Kotoru, a Studije prava na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon rata emigrirao je u Španiju. Filozofski fakultet diplomirao je Pomploni. U tom gradu živio je do svoje smrti 2001. godine. Objavio je više knjiga na temu novinarstva, od kojih su najpoznatije posvećene upravo deontologiji informacije, a bio je i predavač novinarske etike na sveučilištu u Pamploni. Brajnović je napisao jedan od prvih udžbenika novinarske etike na području Europe, koji je i danas standard u učenju, kao i neke njegove spoljnopolitičke kolumne koje je ispisivao u dnevniku “Diario de Navarra”.
Brajnovićevo ime nosi ugledna međunarodna novinarska nagrada, ustanovljena još za vrijeme njegovog života, koja se dodjeljuje “profesionalcima koji su u svom radu na području komunikacije branili dostojanstvo ljudske osobe i temeljne vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti”.
Nagradu su u posljednjih 20 godina dobila velika imena iz svijeta medija koja su se istakla u etičkom djelovanju: novinari, fotoreporteri, filmski reditelji, a posthumno ju je dobio i Siniša Glavašević 2001. godine za izvještavanje iz okupiranog Vukovara.
Poljaci su sa stručnjacima zadarskog centra imali priliku istraživati arheološki lokalitet koji je prije više od 50 godina otkrio pokojni prof.dr.sc. Zdenko Brusić, javljaju iz zadarskog Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju:
Od 14. do 18. oktobra Centar u saradnji s poljskim kolegama sa Sveučilišta Nikola Kopernik iz Toruna proveo podvodna arheološka istraživanja na prostoru Nina. Voditelj istraživanja bio je zadarski podvodni arheolog Roko Surić, dok je sedmero poljskih studenata vodio profesor dr.sc. Andrzej Pydyn. Poljaci su sa stručnjacima zadarskog centra imali priliku istraživati arheološki lokalitet koji je prije više od 50 godina otkrio pokojni prof.dr.sc. Zdenko Brusić, a iako je to bila velika želja pokojnog profesora, od vremena otkrića na njemu nisu provedena arheološka istraživanja, javlja HRT Radio Zadar.
Ovaj lokalitet nedaleko poluotoka Ždrijac krije zanimljive nalaze rijetkog srednjovjekovnog krovnog crijepa tegulae i imbreksa te brojnih korodiranih čavala, koji su na morsko dno mogli dospjeti kao teret broda, no više će se moći reći tek nakon višegodišnjih istraživanja koja se planiraju provesti na ovom lokalitetu.
Hrvatsko-poljski tim podvodnih arheologa istraživao je i na prostoru uz kanal koji vodi u ninsku lagunu, na položaju Usta. Na navedenom položaju su 60-ih godina prošlog stoljeća pronađeni ostaci dvaju starohrvatskih brodova kondura (Condura Croatica). Ovogodišnjim istraživanjima ponovno se želi aktualizirati ovaj arheološki izuzetno zanimljiv položaj, a značaj eventualnih novih otkrića iz starohrvatskog period predstavljao bi ogroman doprinos rasvjetljavanju tog najranijeg perioda hrvatske povijesti – izvijestili su iz zadarskog Centra.
Proizvođači “Crnogoroskog pršuta” sa Cetinja, osam kompanija okupljenih u istoimeni klaster, učestvovali su na 13. Internacionalnom sajmu pršuta u Istri, koji je proteklog vikenda održan u Tinjanu.
Učešće crnogorskih proizvođača koji su na sajmu predstavljali Crnu Goru, ove godine kao zemlju partnera, podržalo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Kako ističe koordinator Klastera Ilija Ševaljević ovo je drugi put da predstavnici ovog udruženja proizvođača učestvuju na manifestaciji u Istri, ali prvi put od kada je njihov proizvod Crnogorski pršut u decembru prošle godine dobio geografsku oznaku kvaliteta i postao još jedan zaštićeni crnogorski proizvod.
Pršut
Učešće crnogorskih predstavnika, kako je kazao, bilo je vrlo zapaženo, kako od strane brojnih posjetilaca, tako i proizvođača pršuta iz brojnih zemalja. Ovo je bila prilika da se promoviše i Crna Gora kao gastro destinacija, zemlja prepoznatljivih i kvalitetnih tradicionalnih proizvoda.
Tokom trajanja Sajma, proizvođači sa Cetinja ostvarili su niz značajnih kontakata korisnih za intenziviranje dosadašnje saradnje sa proizvođačima iz Hrvatske i regiona. Razmijenjena su i iskustva u organizaciji i značaju održavanja ovakvih manifestacija, s obzirom na planove da se iduće godine održi prvi međunarodni sajam pršuta na Cetinju.
U okviru Sajma u Istri, upriličena je i svečana dodjela potvrda za uspješno završeni kurs i ispit za senzornog analitičara pršuta, koji je u martu ove godine u Pazinu realizovala Udruga senzornih analitičara. Ovaj sertifikat su dobila i trojica Cetinjana: Petar Muhadinović, Boris Vujović i Ilija Ševaljević.
Internacionalni sajam pršuta u Istri
Internacionalni sajam pršuta u Istri, tokom tri festivalska dana, posjetilo je više od 25.000 posjetilaca, a pod motom “Dođi i pronađi svoju omiljenu fetu pršuta” konzumiralo se nešto više od 15 tona ove cijenjene mesne delicije sa raznih područja regiona i Evrope.
Zapaženo mjesto na poznatoj međunarodnoj gastro manifestaciji imao je “Crnogorski pršut”, koji je od prošle godine zaštićen geografskom oznakom kvaliteta.
Prisustvovalo je osam članova Klastera Crnogorski pršut, proizvođača tradicionalnih suvomesnatih proizvoda: Martex, Zrnožit, Interproduct, MiAnja, Monstate, Gornič, DDR comerce i Nani Prom, zajedno sa predstavnicima Turističke organizacije Cetinja i Prijestonice Cetinje.
