Menadžment aerodroma Mostar je u pregovorima s dvije niskotarifne kompanije, a njihov ishod bit će poznat do kraja januara, kazao je za Federalnu televiziju Marko Đuzel, rukovodilac sektora prometa aerodroma.
Od ovih pregovora zavisi i hoće li dođi do povećanja prometa na mostarskom aerodromu, koji u odnosu na druge aerodrome u zemlji bilježi slabe rezutate.
Odranije je u medijima procurilo da je mostarski aerodrom u pregovorima sa irskim Ryanairom.
Pola godine sa mostarske zračne luke o bavljaju se letovi prema Njemačkoj, dok redovna linija Mostar – Zagreb bilježi sve lošije rezultate.
Odranije se sredstvima Federacije subvencionira linija iz Mostara za Zagreb, a sredstvima HNK-a linije niskotarifnog zrakoplovnog prijevoznika Eurowings. Ipak, sva ulaganja nisu pomogla da se postignu značajniji rezultati.
Pordenone – U organizaciji Kancelarije za međunarodnu saradnju u okviru EU projekta European Youth Empowerment Festivals (EYE-Festivals), učenici JUSMŠ ,,Ivan Goran Kovačić” iz herceg Novog, zajedno sa preko sto mladih učestvovali su na prvom omladinskom „EYE“ festivalu koji je održan 26. i 27. novembra u italijanskom gradu Pordenoneu.
Đaci JUSMŠ ,,Ivan Goran Kovačić” su zajedno sa vršnjacima iz Italije, Finske, Litvanije, Grčke i Bosne i Hercegovine bili uključeni u realizaciju brojnih aktivnosti na temu EU.
,,Mladi i obrazovani ljudi su na najbolji način predstavili naš grad na festivalu u Italiji, pokazali su da posjeduju veliko znanje i želju da nastave sa učenjem. Takođe, izuzetno nam je drago što je uprava škole prihvatila naš poziv da učenici učestvuju na ovom događaju .” – kaže Simonida Kordić, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi. Tokom dva dana trajanja festivala organizovana je panel diskusija na kojoj su predstavnici mladih iz pomenutih zemalja govorili o ključnim temama EU, a naročito položaju mladih i njihovim očekivanjima. Priređen je i kviz gdje su učesnici podijeljeni u 10 timova odgovarali na pitanja o EU.
Ipak najzanimljiviji dio festivala bila je LARP (Live Action Role Play) radionica. Riječ je o jednoj vrsti igre uloga (role playing game) gdje učesnici glume dodijeljene likove i prate scenario LARP-a. Na omladinskom festivalu u Pordenoneu organizovan je prvi LARP kao sastavni dio nekog EU projekta. Učesnici su imali zadatak da kao delegati izabranih država LARP kordinator je odredio šest članica EU) zajednički napišu manifest u pet tačaka o prioritetima EU. Ovaj događaj kao i cjelokupni festival je izazvao veliku medijsku pažnju, što najbolje potvrđuje televizijski prilog o festivalu koji je snimila italijanska nacionala televizija RAI.
Kancelarija za međunarodnu saradnju najavljuje da će i u ostalim projektima programa Evropa za građane na kojima je Opština Herceg Novi partner nastaviti da uključuje mlade iz našeg grada. Projekat EYE-Festivals je usmjeren ka poboljšanju razumjevanja EU, naročito od strane mladih. Pored navedenog, projekat poziva na aktivno učešće građana u društveno-političkim zbivanjima, kao i podsticanje otvorene debate o budućnosti Evrope. Partneri na projektu su pored Opštine Herceg Novi, Opština Kalajoki i agencija Reiska iz Finske, Opština Pordenone iz Italije, Opština Jajce iz Bosne i Hercegovine, Tehnološki univerzitet Kaunas iz Litvanije i organizacija Artifaktori iz Grčke.
Vatikan je objavio da je papa Franjo poslao bliskog saradnika na grčko ostrvo Lesbos kako bi u Rim doveo 33 azilanta.
Kardinal Konrad Krajewski, papin djelitelj milostinje, u ponedjeljak je otputovao za Lesbos. Iz Vatikana su kazali da će se s izbjeglicama vratiti u srijedu.
Po povratku u Italiju iz posjete Lesbosu 2016. godine, papa Franjo je sa sobom na letu poveo tri sirijske azilantske porodice.
Franjo je, navode iz Vatikana, od Krajewskog zatražio da “obnovi solidarnost s grčkim narodom i izbjeglicama”. Dodaje se da papa želi učiniti “dodatni gest solidarnosti” ugošćavanjem mladih izbjeglica i porodica iz Afganistana, Kameruna i Toga.
Zvaničnici Ujedinjenih nacija ističu da maloljetnici rizikuju eksploataciju u prenatrpanim migrantskim kampovima na grčkim ostrvima.
Antigona Kouteri zajedno s desetak kolega, dobrovoljnih ronilaca iz udruge Aegean Rebreath odijeva ronilačko odijelo, namješta masku i uranja u more ispred Zakintosa u potrazi za plastičnim otpadom koji prekriva veći dio morskog dna ove grčke luke.
Zakintos je otok u Jonskome moru poznat po kristalno plavom moru i “morskom parku” u kojemu se uzgajaju morske kornjače iz obitelji Caretta caretta.
Nakon tri sata ronjenja Antigona (40) i njezini kolege s četiri metra dubine izvlače zapletene ribarske mreže i metalnu kantu. Ubrzo na kopno izvlače četiri automobilske gume, desetke plastičnih boca, nebrojeno metalnih limenki, plastičnih vrećica, dio ulične svjetiljke, dvije vreće za golf palice i svakovrsne cijevi.
Grčka na svoju obalu, jednu od najdužih na Sredozemlju duljine 14 000 km svake godine privlači desetine milijuna turista.
Po podacima iz nedavno objavljenog izvješća Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF), Mediteran je već dosegnuo “rekordnu razinu zagađenja s 570 000 tona plastike, koliko je se u more odbaci svake godine”.
Deponij
Grčka godišnje proizvede oko 700.000 tona plastičnog otpada, odnosno 68 kg po stanovniku. Po podacima WWF-a oko 11.500 tona završi u moru.
“Ispod morske površine nalazi se pravi deponij otpada”, ogorčeno kaže grčko-poljska odvjetnica Violetta Walczyk (44), aktivistica Aegean Rebreath.
Za vrijeme našega dvogodišnjeg djelovanja, udruga je s morskog dna izvukla oko 9000 plastičnih boca, 3,6 tona ribarskih mreža i 289 automobilskih guma.
“Više od 70 posto morskog otpada u moru koje oplakuje Grčku čini plastika i ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere situacija može biti samo još gora”, upozorava Katerina Tsagari, znanstvenica iz Grčkoga oceanografskog instituta (HCMR), koja analizira kolik je postotak mikroplastike pronađen u utrobama riba i morskih kornjača u grčkim vodama.
“U probavnom sustavu oko 20 do 45 posto riba i školjaka pronašli smo plastični otpad koji one progutaju”, rekla je te dodala da veliki plastični predmeti mijenjaju morfologiju morskoga dna i predstavljaju zamke za ribe, školjke ili kornjače.
Grčka vlada, koja je nedavno pokrenula kampanju protiv upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih čaša i slamki, priznaje da se u more dnevno baci čak trideset devet tona plastičnog otpada.
Premijer Kyriakos Mitsotakis je početkom listopada u intervjuu AFP-u rekao da je zaštita mora “prioritet u zemlji čija ekonomija ovisi o turizmu”.
Neispravno i neučinkovito recikliranje
Stručnjaci smatraju da korijen problema leži u neučinkovitosti recikliranja otpada. Urušavanje ilegalnog deponija otpada u more na otoku Androsu 2011. izazvalo je skandal u zemlji.
Dužnosnik grčkoga ogranka WWF-a Achilleas Plitharas kaže kako Grčka još uvijek plaća novčanu globu zbog ilegalnih odlagališta otpada, o kojoj je odluku donijela Europska komisija.
“Recikliranje se u Grčkoj ne smatra ozbiljnim poslom”, smatra suosnivač tvrtke Aegean Rebreath, George Sarelakos, dodajući kako “svako gradsko vijeće ima svoju politiku, a u zemlji ne postoji zajednička strategija”. Dodaje i da je Grčka tek 2018. godine usvojila odluku o obveznom plaćanju plastičnih vrećica.
Grčki centar za pomorska istraživanja (HCMR) je od 2017. koordinator europskog projekta CLAIM, čiji je cilj čišćenje europskih mora od otpada uz primjenu inovativnih metoda uklanjanja mikroplastike.
George Triantafyllou, direktor istraživanja HCMR-a i hidrobiolog svojim sugrađanima poručuje: “Promijenite navike, koristite manje plastike u svakodnevnom životu. Europske inicijative postoje, samo ih moramo slijediti.”
Stečajni upravnik bolnice Meljine, Žarko Ostojić, osporio je 27 potraživanja, među kojima i predsjednika Mila Đukanovića, jer su predmet posebnih parničnih postupaka koji su u toku.
Većinu sporova su pokrenuli zaposleni zbog duga iz radnog odnosa, ali nije preciziran razlog tužbe koju je Đukanović ove godine podnio podgoričkom Osnovnom sudu, piše Pobjeda.
Prema zakonu, stečajni sudija Miodrag Anđelić bi trebalo da da zeleno svjetlo na listu potraživanja koju sačinjava upravnik, a povjerioce kojima je potraživanje osporeno trebalo bi da uputi na dalje pravne radnje.
Među osporenim potraživanjima je i prijava koju je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa podnio zbog parnice za raskid ugovora o privatizaciji bolnice, čiju je vrijednost odredio na 25 miliona EUR.
Osporeno je 1,5 miliona EUR potraživanja Atlas investa Duška Kneževića na osnovu prošlogodišnjeg sporazuma o regulisanju međusobnih prava i obaveza.
Uslovno je prihvaćeno potraživanje IRF-a od 685,5 hiljada EUR i kompanije Meser tehnogas iz Beograda od 25,5 hiljada EUR kao povjerilaca trećeg reda.
Ukupno su podnijete 83 prijave potraživanja u ukupnom iznosu od 39,7 miliona EUR.
Sudeći prema višemilionskim osporenim potraživanjima države i Atlas investa, iznos priznatih potraživanja biće znatno niži.
On bi trebalo da bude poznat na narednom ročištu za ispitivanje potraživanja zakazanom za narednu sedmicu.
Stečaj u Bolnicu Meljine uveden je prije tri mjeseca, zbog duga za struju od 242,3 hiljade EUR.
Kancelarija Crnogorske stranke zvanič je otvorena u ponedjeljak u Tivtu. Predsednik OO Crnogorske Tivat i član Predsjedništva Crnogorske Goran Božović naglasio je da otvaranje kancelarije predstavlja potvrdu ozbiljne namjere za nastavak borbe za ozdravljenje društva, te da će kancelarija biti svetionik slobode, iz koje će zajedničkim snagama s ostatkom građanske opozicije oslobađati građane Tivta od straha koji je nametnula aktuelna vlast.
„Nije sve trulo, ima nade za ozdravljenje, trgnućemo narod iz apatije u koju su upali misleći da ne može biti bolje. Borićemo se časno, civilizovano i dostojanstveno za bolje, pravednije i uređenije društvo, za vraćanje moralnog sistema vrijednosti koji je zgažen, i za vraćanje dostojanstva koje je totalno uniženo. Vratićemo povjerenje u politiku i političare tako što će iza svake odluke stojati ljudi od integriteta, kojima se može vjerovati. Pokazaćemo što znači odgovornost, pojam koji je potpuno nepoznat aktuelnoj vlasti. Naš cilj je slobodan, srećan i zadovoljan građanin” ističe Božović.
Skupu su prisustvovali i predstavnici većine građanske opozicije u Tivtu, Demokrata, Demosa, URE, građanske liste Arsenal za Tivat, uz podršku i čestitke predstavnika Tivatske akcije i Bokeškog foruma.
„Pružamo Vam ruku saradnje, očekujemo koordinisano i podržavajuće djelovanje u borbi protiv pošasti koja nas je zadesila, zarad postizanja zajedničkog cilja, bolje budućnosti svih građana, a putevi su nam veoma srodni” istakao je Božović obraćajući se gostima iz opozicionih stranaka.
„Naročita mi je čast da sam večeras u društvu slobodnih građana koji su imali hrabrosti da prisustvuju događaju uprkos atmosferi straha i partitokratije koji kreira aktuelna vlast. Mogu vladajuće partije organizovati megalomanske kongrese kako bi, tobož, demonstrirali moć, ali svi znamo da je to sve lažno. Svako lice prisutno na takvom kongresu je rob iz koristoljublja, pa više vrijedi jedan slobodan čovjek na ovom skupu nego cijeli taj kongres” naglašava Božović koji je obećao da će Crnogorska vazda biti na strani pravde, časti, slobode i dostojanstva Crne Gore i svih njenih građana kao nosilaca suvereniteta, bez razlike.
Otvaranje kancelarije Crnogorske
Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević izrazio je zadovoljstvo radom OO Crnogorske Tivat i čestitao na predanom i kvalitetnom opozicionim djelovanju i pozicioniranju lokalnog lidera Crnogorske kao ozbiljnog i temeljnog kritičara lokalne vlasti.
„Pozivam sve političke stranke građanske orijentacije da se povezuju u emancipatorski blok u Tivtu kako bismo ostvarili cilj o kojem govorimo večeras, a to je razvlašćivanje DPS-a i bolja budućnost građana Tivta” ističe Pavićević.
Pavićević je istakao ideju ustavnog patriotizma, funkcionalnu tržišnu privredu i razvlašćivanje DPS-a kao strateške smjernice djelovanja Crnogorske u narednom periodu.
„Ustavni patriotizam je jedna snažna integrativna ideja za podijeljeno crnogorsko društvo. To je ideja kojom se snaži država Crna Gora. To je ideja koja donosi koheziju neophodnu za prevazilaženje u prošlosti dominantnih politika zasnovanih na podjelama, kako bi došli u situaciju da razvlastimo DPS koji je u tridesetogodišnjoj vladavini za ogromni broj građana donio teške nepravde. Sigurni smo da ćemo u saradnji sa ostalim emancipatorskim političkim snagama činiti okosnicu nove vlasti koja će značiti bolju budućnost svih građana” zaključio je Pavićević.
Na teretnom brodu za prijevoz stoke “Queen Hind” koji se prije nekoliko dana prevrnuo još uvijek traje spašavanje ovaca zarobljenih na brodu.
“Queen Hind” je bio na putu iz Rumunjske u Saudijsku Arabiju kada se 24. studenog prevrnuo. Sva posada na brodu je spašena, a rumunska organizacija za zaštitu životinja, ARCA, pokušava spasiti životinje zarobljene u brodu od nesreće.
Organizacija kaže da su male šanse da se sve životinje pronađu žive. Veterinar dr. Ovidiu Rosu iz ARCA objašnjava: „Izbušili smo dvije rupe na brodu kako bismo imali bolji pristup životinjama. Situacija je vrlo teška zbog dima i otrovnih dima, ali uspjeli smo ugraditi ventilator unutar broda kako bismo barem mogli ući u brod s maskama za lice.
“To je utrka s vremenom, kaže Rosu:” Naravno, zdravlje životinja je sve gore i gore. Već imaju velikih problema s disanjem, ali svaki život se računa, zato nastavljamo. “
Od ukupno 14 600 ovaca na brodu, spašeno je tek njih 228. Životinje se nalaze u karanteni na oko 25 kilometara od mjesta Midia Novodari a o njima brinu rumunjski veterinari. Organizacija za zaštitu životinja 4 Powns također je u kontaktu s vlastima kako bi preuzela životinje i pronašla održivo i za životinje pogodno riješenje.
„Sve se češće tijekom transporta životinja pojavljuju problemi njihove dobrobiti“, kaže dr. Martina Stephany, jedna od direktorica u organizaciji 4 Pows.
„Ovakve tragedije znak su da dobrobit životinja jednostavno nije zajamčena tijekom prijevoza na velike udaljenosti u treće zemlje. Zapravo, europski standardi za dobrobit životinja moraju biti zajamčeni od mjesta polaska do odredišta – čak i izvan EU-a. Iako to često nije slučaj, vlasti odobravaju ilegalni prijevoz. Ako se pravila za dobrobit životinja jednostavno zanemaruju, EU mora pokrenuti postupak za kršenje zakona i hitno preispitati svoje propise o prijevozu. Prijevoz na velike udaljenosti do trećih zemalja trebao bi biti zabranjen. “
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević donio je odluku da ta opština pomogne Albaniju i opštinu Nevesinje, koji su pogođenim zemljotresom, sa po 10.000 eura.
“Duboko potreseni zbog ovih tragičnih događaja, razumijevanjem i podrškom Opština Budva i u ovim teškim trenucima stoji na raspolaganju opštinama pogođenim ovim teškim nepogodama”, saopšteno je iz ove opštine.
Podsjećaju da su se pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Budva bili pridružili Nacionalnom timu za evakuaciju povrijeđenih, pretragu i spašavanje iz ruševina koji je bio u Albaniji, gdje su zajedno sa kolegama iz brojnih država Evrope pomogli u saniranju posljedica razornih zemljotresa.
Uprkos činjenici da se stalno povećava broj stranih aviokompanija koje otvaraju redovne ili sezonske linije za Crnu Goru, nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines (MA) uspijeva da održi svoju poziciju dominantnog prevoznika na aerodromima u Tivtu i Podgorici, odnosno glavnog poslovnog partnera preduzeća Aerodromi Crne Gore (ACG).
Tako je MA prema podacima iz Informacije o rezultatima ljetnje turističke sezone, za devet mjeseci ove godine ostvario ukupno 3.263 rotacije svojih aviona na crnogorskim aerodromima, što je tri odsto više nego u uporednom peridu lani. Po broju rotacija, MA je prvi na listi svih kompanija sa kojima sarađuju ACG i ima udio od 26,1 odsto u ukupnom broju vazduhoplova opsluženih za prva tri kvartala ove godine na aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Daleko iza MA, na drugom mjestu liste aviokompanija čiji avioni najviše slijeću u Crnu Goru je Air Serbia sa udjelom u saobraćaju od 11,14 odsto za devet mjeseci, dok je na trećem mjestu sa udjelom od 3,28% najveća evropska lou kost aviokompanija Ryan Air.
U prometu putnika kojih je do kraja septembra na crnogorskim aerodromima bilo ukupno 2.263.709 što je 8 odsto više nego u istom period lani, procentualno najveće učešće su imali MA(23,06%), Air Serbia (9,32%), Ryanair (6,08%) i ruski loukoster Pobeda (5,10%).
Iako i MA, i Air Serbia i Ryan Air bilježe rast broja letova i broja putnika, najveći porast prometa u odnosu na lani za devet mjeseci na aerodromima u Tivtu i Podgorici imali su Enter Air (154%), LOT Polish Airlines (133%), Pobeda (93%), Globus (52%), Ural Airlines (37%), TUI UK&Ireland (39%).
Najveći rast u prometu putnika, posmatrano u odnosu na isti period prethodne godine ostvarili su Enter Air (216%), LOT Polish (145%), Pobeda (91%), Globus (58%), Ural Airlines (37%), TUI UK&Ireland (29%), MC EC Alliance Ural (26%), Ryanair (21%) i Jonika (18%). Ima i prevoznika koji ove godine bilježe manji broj letova i smanjenje broja prevezenih putnika, a na toj listi prednjače Alitalia (20%), Rossia Airlines (14%) Smartwings A.S. (10%), Israir (9%) i u međuvremenu bankrotirala AdriaAirways (7%).
ACG su posebnom cjenovnom politikom i drugim aranžmanima, do sada značajno pomogli opstanak MA, a menadžmenti dviju državnih kompanija najavili su da će i dalje na sličan način sarađivati, zbog obima posla ali i interesa koje njihov zajednički posao predstavlja za državu i crnogorsku turističku privredu. Budući da je Vlada krenula u process odabira koncesionara kojem će aerodrome dati u 30-godišnji zakup, gotovo je izvjesno da privatni novi uopravljač aerodroma neće imati ni izbiza ovoliko sentimenta i razumijevanja za MA, pa je veoma moguće da Vlada ubuduće koncesionaru direktno iz državnog budžeta plaća razliku do pune komercijalne cijene usluga za prihvat i opsluđživanje MA-ovih aviona u Tivtu i Podgorici. To će, ukoliko se desi, značajno umanjiti ionako relativno niske finansijske efekte po državu od koncesionog aranžmana za aerodrome.
MA koji ove godine ostvaruje rekorde u fizičkom obimu prometa pokazuje znake napretka, ali još nije „izašao na finansijsku zelenu granu“. Vlada je odlučna da sačuva MA zbog značaja nacionalne aviokompanije za turizam i ukupnu ekonomiju jer je Crna Gora,zbog slabih drumskih i željezničkih veza sa okruženjem, prevashodno aviodestinacija. U budžetu za narednu godinu je tako predviđen iznos od 21 milion eura za podršku poslovanju MA, a najavljuje se i skoro donošenje leks specijalisa koji će nacionalnu aviokompaniju osloboditi od oko 90 miliona eura dugova koje je MA nagomilao u proteklih penaestak godina, kako bi aktuelni menadžment nacionalnog avioprevoznika na čelu sa Živkom Banjevićem, mogao da restrukturira kompaniju i dovede je u zonu profitabilnog poslovanja.
Bivši predsjednik Skupštine opštine Tivat Krsto Petrović preminuo je u Tivtu u 70. godini.
Komemoracija povodom njegove smrti održana je u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine opštine Tivat Ivan Novosel nakon čega je minutom ćutnje odata pošta preminulom predsjedniku SO.
“Njegova iznenadna smrt je sa nevjericom primljena kod svih koji su ga poznavali, sa njim sarađivali i družili se. Svi smo znali da ima zdravstvenih problema, ali smo znali i da se sa tim hrabro bori, i dostojanstveno nosi. Nijesmo mogli da vjerujemo da je optimista kakav je Krsto i čovjek pun života izgubio bitku za životom. Moj zadnji susret i razgovor sa njim, poslije svečane sjednice Skupštine opštine prije desetak dana, govorio mi je nešto drugo – tada sam shvatio da Krsto ima još energije, ideja i planova. Nažalost, sve je stalo. Stao je Krstov život”, rekao je potpredsjednik Novosel.
“Imam časnu ali veoma tešku dužnost da se u ime Opštine Tivat oprostim od veoma dragog čovjeka i prijatelja, kolege i poštovanog i voljenog Krsta Petrovića. Čast i zadovoljstvo nam je bilo poznavati ga i raditi sa njim jer je znao da cijeni prave vrijednosti i da uvijek bude na visini zadatka, da se nađe kolegama, da sasluša, udijeli savjet. Bio je mudar, rješavao je problem, bio je plemenit pomagao ljudima koliko je u njegovoj moći a to su odlike samo velikih ljudi”, rekao je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.
U ime porodice prisutnima se obratio Nikola Ciko.
Kusovac i Novosel
„Mislim da je Krsto bio čovjek koji je zaslužio sve ono lijepo što su Ivan i Siniša rekli o njemu. I mnogo više. Ovaj teški zadatak mi je olakšan jer danas vidim mnoga poznata lica sa kojima se Krsto družio i koje je volio. U ime porodice izražavam veliku zahvalnost, prije svega inicijatoru održavanja komemoratvine sjednice, dakle rukovodstvu opštine, i svim prisutnima“ – kazao je Ciko.
Krsto Petrović je rođen 30. 6. 1950. godine od oca Pera I majke Njeze, rođene Božinović. Završio je Višu ekonomsku školu u Kotoru. Bio je istaknuti društveni radnik i obavljao više značajnih funkcija u privredi Tivta a, pored ostalog, bio je i član Komisije za reviziju zdravstvenih ustanova Crne Gore.
Iza sebe je ostavio suprugu Vinku rođenu Gverović i sinove Marjana i Boška.
