Opština Kotor u ime svih sugrađana uputila je duboko saučešće porodicama nastradalih i iskrene želje za što brži oporavak povrijeđenih, saosjećanja sa onima koji su u zemljotresima ostali bez najbližih i svojih domova.
,,Tragedija koja je zadesila Albaniju, vratila je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je pogodio naš grad 1979. godine, pa samim tim, ne možemo ostati imuni na sve ono što se danima dešava našim komšijama. Iskreno razumijevajući situaciju u kojoj su se našli stanovnici Drača, Tirane, Tumana i drugih mjesta pogođenih razornim zemljotresima, Opština Kotor donirala je svoj skromni doprinos od 10.000 eura pomoći za stanovnike područja pogođenih ovom prirodnom nepogodom,” kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Nakon četiri dana provedena u spasilačkoj misiji potrage za preživjelila i žrtvama u katastrofalnom zemljotresu u Albaniji, specijalni tim spasilaca iz Crne Gore vratio se u svoje matične jedinice.
Prva istražna naftna bušotina u crnogorskom podmorju biće uspostavljena na proljeće između Bara i Ulcinja, na oko 26 kilometara od obale, potvrđeno je iz Ministarstva ekonomije.
Do kraja sljedeće godine biće poznato i da li Crna Gora posjeduje značajne količine nafte za komercijalnu upotrebu, pišu Vijesti.
Crna Gora je stranim kompanijama dala koncesije da traže naftu.
Iz Ministarstva su podsjetili da su koncesionari Eni-Novatek, u skladu sa obavezama iz ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, tokom novembra i decembra prošle godine završili 3D geofizičko snimanje crnogorskog podmorja na blokovima četiri, pet, devet i deset.
„Obrada prikupljenih podataka je u fazama, još traje i za očekivati je da će biti završena krajem godine“, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Holandska policija uhapsila je u subotu 35-godišnjeg beskućnika pod sumnjom da je nožem napao troje tinejdžera u ulici u Hagu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Muškarac, čiji identitet nije objavljen, u Hagu rano uvečer u subotu priveden je u policijsku stanicu na ispitivanje, rekla je glasnogovornica policije Marije Kuiper.
Žrtve, dvije 15-godišnje djevojčice i 13-godišnji dječak, hospitalizirani su i pušteni kasno u petak. Policija je u saopštenju navela da se ne poznaju.
U Herceg-Novom će biti organizovana štabna vježba na temu zemljotresa, a na čemu će Direktorat za vanredne situacije sarađivati sa Opštinom, kao i svim članovima Tima za upravljanje vanrednim situacijama, dogovoreno je u petak održanom sastanku ovog Tima kojim rukovodi predsjednik Opštine Stevan Katić.
Herceg-Novi je izabran za domaćina prve ovakve vježbe u Crnoj Gori kao prva opština koja ima usvojen lokalni Plan zaštite i spasavanja u slučaju zemljotresa, kao i zbog odlične saradnje opštinskog Tima i Direktorata za vanredne situacije, informisali su hercegnovske jedinice Direktorata.
Štabna vježba (tzv. table top exercise) će biti organizovana 22. i 23. januara 2020. godine, u okviru prekograničnog projekta „Three Watch Out“ na kojem su partneri Italija, Albanija i Crna Gora. Scenario vježbe će biti katastrofalni zemljotres, a cilj je provjera procedura aktiviranja svih nadležnih službi, traženja državne i međunarodne pomoći, kao i funkcionalnosti opštinskog plana. Vježba planirana u hotelu „Palmon bay“ okupiće oko 50 predstavnika organa, službi i preduzeća iz Herceg Novog i Crne Gore čije koordinisano djelovanje je od presudnog značaja u vanrednim situacijama.
Sastanak Tima održan je u cilju analize situacije u vezi sa zemljotresima u regionu, koji su se značajno osjetili i u našem gradu. Nedavni potresi opomena su da je potrebno provjeriti i ažurirati planove i procedure, te nastaviti sa obukama ljudstva i nabavkom opreme radi što bolje spremnosti za djelovanje u slučaju potrebe, zaključeno je na sastanku. Poručeno je da su svi članovi Tima u pripravnosti, te potvrđena dobra međusobna saradnja.
Kako se moglo čuti, Opština Herceg-Novi ima Plan zaštite i spasavanja u slučaju zemljotresa koji je usklađen sa Nacionalnim planom, ali ovaj dokument je potrebno usaglašavati sa situacijom na terenu, kao i raditi na boljoj edukaciji, kako građana svih uzrasta, tako i predstavnika institucija i privatnog sektora. Ocijenjeno je da će najavljena štabna vježba zasigurno doprinijeti unapređenju planova i praksi u ovoj oblasti, zbog čega će u njoj učestvovati svi članovi opštinskog Tima za upravljanje vanrednim situacijama.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Opštine Herceg-Novi, Direktorata za vanredne situacije, Službe zaštite i spasavanja, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Centra bezbjednosti Herceg-Novi, Crvenog krsta Herceg Novi, Doma zdravlja Herceg Novi i lokalnih komunalnih preduzeća.
„U proteklih skoro pet godina Opštu bolnicu Kotor je pomoglo šezdesetak donatora u ukupnoj vrijednosti od oko 300 hiljada eura. U isto vrijeme u bolnicu smo ukupno investirali oko milion i 930 hiljada eura, tako da na donacije otpada oko 16 posto vrijednosti investicija“ – kazao je primarijus doktor Ivan Ilić, direktor Opšte bolnice Kotor na svečanosti uručenja zahvalnica donatorima održanoj u PC „Vušić“.
On je istakao da su donacije poboljšale uslove lijčenja pacijenata kotorske bolnice.
“Glavni motiv našeg posla je stalno poboljšavanje kvaliteta liječenja i boravka oboljelih. Društvena odgovornost koju ste iskazali nesebičnim davanjima mnogo znači našim zaposlenima i pacijentima, kao i cijeloj našoj zajednici. Ulažući svoja sredstva u javnu zdravstvenu ustanovu, šaljete poruku da brinete o zajednici i stvarate uslove da se razvijamo, budemo inovativni i u svakom pogledu bolji“ – navodi doktor Ilić.
On ističe da se darovanje darodavcu uzvraća, s obzirom da je krajnji cilj stvaranje boljeg društvenog i poslovnog ambijenta. Darovanje se, navodi dr Ilić, vraća uvećanjem društvene vrijednosti.
„Bolji uslovi u bolnici u kojoj radimo i gdje borave naši pacijenti znači bolji ambijent, bolje okruženje za zaposlene i pacijente. Vaše nesebično davanje je značajno unaprijedilo kvalitet rada u našoj bolnici i poboljšalo uslove liječenja naših pacijenata. Gotovo smo svim djelatnostima u bolnici smjestili doniranu opremu. Vrata naše ustanove će i dalje biti otvorena svima vama. Nadamo se da ćemo naglašavanjem vašeg primjera aktivirati i neke nove, potencijalne donatore“ – kaže dr Ilić.
foto Radio Kotor
Prema njegovim riječima, istraživanja koja se bave donatorstvom u regiji pokazuju da ono nije popularna tema za medije.
„Mediji, najčešće, svako pojavljivanje fondacije ili kompanije posmatraju kao reklamu i zbog toga veoma nerado objavljuju pozitivne vijesti o akcijama i donacijama. Time direktno uskraćuju priliku da se društvu pokaže dobar primjer i da neki budući donatori vide kako će biti prihvaćena i tretirana njihova društvena odgovornost. Svrha našeg večerašnjeg okupljanja je upravo popularizacija donatorstva prema onima kojima je to potrebno, jer se na taj način značajno unaprijeđuje kvalitet rada bilo koje institucije, posebno one koja pruža zdravstvenu uslugu“ – zaključio je dr Ilić, zahvalivši se prisutnim prijateljima i donatorima Opšte bolnice Kotor, te uručivši im zahvalnice za, kako je istakao „poboljšanje uslova lijčenja pacijenata kotorske bolnice.
foto Radio Kotor
Među donatorima su, između ostalih: Vlada Crne Gore, Opština Kotor, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, „Luka Kotor“ AD, DOO „Komunalno Kotor“ Kotor, „Vodovod i Kanalizacija Kotor“ doo, Turistička organizacija Kotor, Caritas Kotorske Biskupije, Opština Budva, Vodovod Budva, Opština Tivat, „Komunalno“ Tivat, TO Tivat, Opština Herceg Novi, JP Morsko dobro, „Marin Med Montenegro“, Rotary klub Budva, „Braća Magud“, „YU Briv“, „Carinvest“, EKO Jugopetrol AD, „CG Investments“, „Erlind“ doo, „Mondo verde“, NVO „Šjore od mota“, Zajednica Italijana Crne Gore i Pavo Peruđini, „Petrol“, „Visan“ Montenegro, „Navar“, „Regent“ hotel, „Tujko“, „Adriatic Marinas“, „Megapromet“, Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ AD, Podgorička banka „OTP group“, PC „Vukšić“, Knjaz Miloš Montenegro, Luštica bay, „Voli“, DOO „Pomorski saobraćaj“, HTP „Mimoza“, „Autoboka“, „Tehnoput“, „All Ing“ doo Kotor, „Idea“, OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“, Knightsbridge Schools International Montenegro, Mons. Srećko Majić u ime „Gospa od Škrpjela“, Dr Predrag Štilet, Katija i Nikola Nikolić, „Miro&sons”, Julka Drašković i Biljana Kaluđerović, Krsto Dončić i Jelena Ćorić.
Program je vodila Sonja Štilet, a u muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica violine Mileva Krivokapić.
Štilet se prisjetila bogate tradicije medicine u Kotoru od 18. vjekova i bolničkog liječenja od sedam.
Lučka kapetnija u Baru proslavila je ovih dana 140.godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. Iako je Lučka keptanija u Kotoru mnogo starija, ona u Baru koja je sa radom počela 22.novembra 1879. smatra se zametkom suverene crnogoprske pomorske vlasti jer je Crna Gora kao država tek 1878. godine, kada je njena vojska istjerala Turke iz Ulcinja i Bara, prvi put izašla na Jadransko more.
Odredbama Berlinskog kongresa Crnoj Gori je tada priznat ograničeni suverenitet nad Barom i Ulcinjem, ali joj je zabranjeno da ima ratne brodove i ratnu pomorsku zastavu, te određeno da “Luka Bar i sve vode Crne Gore ostati će zatvorene ratnim brodovima svih nacija”. Uz sve to, Berlinski ugov or je donosio i izričitu naredbu da će “pomorsko-zdravstvenu policiju, koliko u Baru, toliko duž obale Crne Gore, vršiti Austro-Ugarska posredstvom laganih brodova za čuvanje obale”.
Priema posanju barskog hroničara i publiciste Željka Milovića, pri Ministarstvu unutrašnjih djela Crne Gore na čijem je čelu bio vojvoda Mašo Vrbica, osnovana je 1879. godine Kneževska cmogorska Uprava pomorstva na Cetinju. Njena nadležnost bila je u akvatorijumu Bara i Ulcinja, kao i Skadarskog jezera. Budući da nije bilo spostvenog stručnog kadra, za prve upravitelje lučkih postaja na crnogorskom primorju morali su biti postavljeni austro-ugarski podanici iz Dalmacije, a njih je plaćala Vlada Knjaževine Crne Gore.
Tako je prema posebnom sporazumu Austro-Ugarske i Crne Gore, za prvog upravitelja – lučkog kapetana na Pristanu, imenovan kapetan Antun Zakarija iz Stona kod Dubrovnika. On je uz godišnju naknadu od 2.400 forinti u srebru, uspostavio je lučku i pomorsku službu na Crnogorskom primorju i na Skadarskom jezeru. Na čelu Kapetanstva luke, kapetan Zakarija je bio do sredine 1901. godine, Njegov prvi pomoćnik bio je Bokelj, kapetan duge plovidbe Vaso Paprenica iz Risna, a osoblje instutucije iz koje je kasnije proistekla današnja Lulčka kapetanija Bar, pored njih dvojice činila su i dva činovnika.
“Kneževsko crnogorsko kapetanstvo luke i pomorske zdravstvenosti u Baru” u početku je radilo u obnovljenoj porodičnoj kuči žitelja Pristana Nika Trcete, a nepohodne nautilke I administrativne potrepštine i urežaje dobilo je iz Trsta od austrougarske Pomorske Vlade. Nova institucija zvanično je sa radom počela 22.novembra 1879., a prvi brodovi koji su u Pristan stigli tog i narednog dana i bili administrativno prihvaćeni i obraađani od strane ovog organa, bili su austrijski parobrod “Augusta”, italijanski trabakul “Polifeno”, turski brod “Šoban” i škuna “Gloria di Cielo”.
Iako je, barska Lučka kapetanija ovih dana proslavila 140. godišnjicu kontinuiranog rada, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore u čijem je ona sastavu, nije našlo za shodno da na bilo koji način zvanilno obilježi ovaj jubilej.
Potraga i spasilačke operacije za preživjelima u zemljotresu koji je pogodio Albaniju zvanično je završena, jer se vjeruje da nema više tijela u ruševinama.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da je stradalo 50 osoba u zemljotresu jačine 6,4 stepni po Rihteru koji je pogodio tu zemlju.
Kako je naveo, oko dvije hiljade ljudi je povrijeđeno.
Rama je rekao da preliminarne procjene pokazuju da je oko 900 zgrada u Draču i više od 1.465 u Tirani ozbiljno oštećeno.
U sklopu Novembarskih dana, večeras od 18 sati u Velikoj sali centra za kulturu Tivat, biće izvedena pozorišna predstava “Tre sorelle”, po tekstu Stevana Koprivice, u režiji Zorana Rakočevića i u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Centra za kulturu Tivat.
Ova predstava je premijerno izvedena 2016. kao diplomska predstava tadašnjih studenata treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to : Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović.
Predstava se do danas uspješno izvodi kako u Crnoj Gori, tako i u regionu a u junu mjesecu glumica Marija Đurić je na Festivalu mladog glumca u Konjicu, BiH, osvojila nagradu za najbolju glumicu.
Dramaturg StevanKoprivica je istakao : „ Tre sorelle“ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone u ljubavi sagledavaju najnovije generacije crnogorskih dramskih umjetnika. Ima li ljepšeg dogadjaja za pisca i profesora škole iz koje dolazi reditelj i glumci?“
“Pamtimo Logor Morinj” naziv je tribine koja je održana u petak u Kotoru, u sklopu projekta “U naše ime-Logor Morinj” u organizaciji Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.
Podsjetimo, u Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.
Na tribini su govorili Tea Gorjanc Prelević-Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović iz Anime, Tamara Milaš iz Centra za gradjansko obrazovanje (CGO) i Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).
“Logor Morinj je objektivno uspostavljen od strane crnogorskih vlasti, iako danas možemo čuti brojna negiranja kada je ova tema u pitanju, uz skrivanje iza određenih hijerarhija Savezne Vlade. Ustanovljavanje logora Morinj, nije moglo proći bez saznanja i odobrenja upravo zvaničnih vlasti u Crnoj Gori”- kazala je Tamara Milaš iz CGO.
Ona je istakla da je CGO kompletne sudske spise na ovu temu 2014. godine prikazali u publikaciji “Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori-slučaj Morinj”. U njoj se nalazi veoma kompleksna građa i može biti dragocjen materijal za dalje proučavanje ovog nemilog događaja. Radi se o integralnoj, autentičnoj građi koja može predstavljati doprinos izgradnji kako društvenih, tako i pravosudnih kapaciteta u Crnoj Gori.
“Od dana od kad smo izdali ovu publikaciju, niko se nije na pravi način pozabavio sudskim spisima koji se u njoj nalaze. Svjedočimo upravo tome, da se u Crnoj Gori pokušava sistemski ignorisati pitanje sauočavanja sa prošlošću, a izbjegava se i dijalog različitih strana o ovim temama. Ono što je zabrinjavajuće je nepostojanje volje da se na minimalni način ispoštuje dignitet žrtava”, poručila je Milaš.
ANIMA – Pamtimo logor Morinj
Sudski postupak za Logor Morinj počeo je 2008. godine, podizanjem optužnice od strane Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, ali taj postupak nije iniciran od naše države, već je to bila incijativa Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koja je izuzetno obiman materijal dostavila Crnogorskom tužilaštvu 2007. godine. Obimna dokumentacija bila je zapravo dokazni materijal protiv desetorice osumnjičenih državljana Crne Gore, koji su počinili ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u Morinju od 3. oktobra 1991. godine do 2. jula 1992. godine. Proces je trajao do 2014. godine, kada je Apelacioni sud u Crnoj Gori donio presudu kojom je potvrđena presuda Višeg suda, osudivši četvoricu rezervista-pripadnika JNA na najnižem nivou komandnog lanca, na ukupno 12 godina zatvora. U konkretnom slučaju, nije bilo utvrđivanja bilo kakve komandne odgovornosti”, kazala je Milaš.
Prema njenim riječima, pravosnažna presuda u slučaju logora Morinj u suštini nije doprinijela adekvatnom procesu suočavanja sa prošlošću.
“Bez obzira na to, mi u gotovo u svakom izvještaju Evropske komisije govorimo o tome da suočavanje sa prošlošću ne podrazumijeva samo krivičnu odgovornost, već i materijalne odštete, ustanovljavanje Dana sjećanja, podizanje spomen obilježja. Svjedoci smo koliko je takvih, nažalost, bezuspješnih inicijativa do sada pokrenuto u Crnoj Gori”, kazala je Milaš.
Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije) kazao je da mu nije namjera širiti mržnju, niti da želi koga prozivati, već je tu zbog istine, kako djeca i buduće generacije nebi naparvili iste grške. On je podsjetio je na to da su zarobljenici tokom boravka u morinjskom logoru bili izloženi svakodnevnoj fizičkoj i psihičkoj torturi. Kako je kazao, među onima koji su ih mučili i nečovječno postupali prema njima, bilo je i onih koji su se korektno ponašali.
Na kraju su, tvrdi Bagoje, branitelji isplaćeni, kroz naknadu štete, novačanom sumom od 50 do 100 eura po danu provedenom u morinjskom logoru.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA) kazala je da postupka ne bi bilo da iza njega nije stala Republika Hrvatska koja je internacionalizovala problem. Nije bilo nikakvih naznaka da se crnogorsko tužilaštvo interesuje za ovaj slučaj koji je, kao što najbolje znaju građani u Kotoru, svojevremeno bio javna tajna.
“Odvjetništvo je prikupilo dokaze i to protiv deset, a ne protiv četiri osobe, koje su na kraju osuđene. Ono u što nema nikakve sumnje, kaže, jeste da je logor Morinj bio je mjesto organizovanog, sistematskog zlostavljanja zatvorenika. Oni su držani u nečovječnim uslovima, a nad njima je sprovođena tortura. Vladala je atmosfera terora i straha za goli život kojem su zatvorenici bili neprestano izloženi. Činjenica je da po međunarodnim konvencijama humanitarnog prava možete imati mjesto u kojem ćete zatočiti pripadnike vojske sa kojom ste u sukobu. Međutim, to ratno pravo podrazumijeva zaštitu ljudi onog trenutka kada oni više nisu ratnici, kada polože oružje. Postoje standardi kako to mjesto treba da izgleda. To svakako ne smije biti prostor u kojem se ne daje hrana i piće. Dakle, u pitanju je bilo kršenje pravila ratovanja u odnosu na sve ljude”, rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je onda moguće da samo šestorica njih odgovaraju, a krivica je utvrđena samo kod samo njih četvorice, zapitala je Gorjanc Prelević.
Akcije za ljudska prava (HRA) je protestvovala, jer cnogorsko tužilaštvo nije tretiralo ovaj slučaj kao udruženi, organizovani, zločinački poduhvat.
ANIMA – Pamtimo logor Morinj
“Naš zakon je podrazumijevao institut organizovanja zločinačkog udruženja i on je u ovom slučaju mogao biti korišćen, ali nije. Mi smo imali i druge institute krivične odgovornosti koji su mogli biti primijenjeni. Recimo, institut saizvršilaštva, pomaganja. Međutim, Mlađen Govedarica (načelnik Službe bezbjednosti Komande pozadinske mornaričke baze i isljednik) i Zlatko Tarle (isljednik) su isključivo optuženi i osuđeni za neposredno izvršavanje zločinjenja. A morali su znati što se zatvorenicima dešavalo. Ne smijete stajati i gledati kako se dešava zločin pred vašim očima. Vi ste dužni da pokušate da to spriječite, posebno kada imate autoritet u hijerarhiji. Ako ne spriječite, postajete saizvršilac ili pomagač. Mi smo ogorčeni na tužioca, jer je on zapravo taj, koji zastupa optužnicu, odnosno žrtve.
„Mi nikada kao građani nismo dobili informaciju od crnogorskog tužilaštva zašto ljudi po komandnoj odgovornosti nisu obuhvaćeni optužnicom, komandant ratne mornarice JNA, mornarički pukovnik, viceadmirali, generali, oficir vojne bezbjednosti, na kraju, komandant logora Ljubomir Knežević.”, istakla je Gorjanc
„Crna Gora se može pohvaliti presudama u kojima je dosuđena naknada štete. Međutim, konstatovano je da i tu postoje velike razlike u iznosu naknade. Ona se kreće od 66 eura po danu, do 140 eura. U presudama ne postoji obrazloženje za to. U svakom slučaju, Crnogorsko pravosuđe nije pokazalo iskren, profesionalan i nepristrasan pristup kakav je mogao pokazati u ovom slučaju”, zaključila je Gorjanc Prelević.
ANIMA – Pamtimo logor Morinj
Ervina Dabižinović kazala je da je “Anima” podnijeta inicijativu za podizanje spomen obilježja zatvorenicima logora Morinj, s ciljem odavanja počasti svima koji su u ovom logoru u Crnoj Gori bili zlostavljani, ali i sa težnjom da se i na taj način spriječi ponavljanje takvih zločina.
„Podizanjem spomen-obilježja, odala bi se počast svim licima koja su bila lišena slobode u „logoru Morinj“, napravio bi se značajan iskorak ka poboljšanju odnosa između Crne Gore i Hrvatske, a Crna Gora bi, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija, obezbijedila kontinuirano upečatljivo obrazovanje svog cjelokupnog društva i postala primjer državama u regionu“ kazala je Dabižinović.
Inicijativa je dostavljena Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Predsjedniku Skupštine Opštine Kotor, Predsjedniku Opštine Kotor, Predsjedniku Crne Gore, Predsjedniku Vlade Crne Gore, Predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ministru pravde Crne Gore, Ministru odbrane Crne Gore, Generalniom konzulatu Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Kotor.
Jedini odgovor je stigao iz Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, u kome se navodi da se o inicijativi, podizanja spomen-obilježja, može razgovarati u sklopu plana 2020. godine.
Istra je na popisu 12 najboljih destinacija u svijetu koje Yahoo preporučuje za putovanja u 2020. godini.
Istra se tako našla u odabranom društvu, među rijetkim odredištima u svijetu u kojima se nudi veća vrijednost za novac i pruža prilika za širenje vidika te ih Yahoo preporuča kao izvrsne alternative Mallorci i Marbelli u Španjolskoj, kamo Britanci rado putuju.
U članku pod naslovom “Vrhunske destinacije za odmor 2020: 12 najboljih mjesta za putovanja iduće godine” urednica Francesca Specter predstavlja Istru kao srcolik poluotok na sjeverozapadu Hrvatske. Opisuje ju kao mjesto lišeno gužvi, s dugom obalom i šljunčanim plažama, a za ilustraciju je odabrala atraktivnu fotografiju Rovinja, snimljenu iz zraka.
Na popisu su i engleska pokrajina Kent, portugalska pokrajina Algarve te Asturija na sjeveru Španjolske, a iza Istre slijede Kanarski otoci, južna Goa, čileanski Lake District, šrilanski Kalkudah Beach, Fort Cochin u Indiji i Nicoya u Kostariki te francuski Arles i grčki Peloponez.
– Odlične vijesti s inozemnih tržišta pristižu gotovo svakodnevno na adresu Turističke zajednice Istre, a ovo je posljednji u nizu iznimnih uspjeha koji svjedoče o jačanju reputacije i prepoznatljivosti naše destinacije na svjetskim tržištima, poručuju iz TZ-a Istarske županije.
