SZP Kotor – pružiti će pomoć stradalima u Draču
„Od Boke kotorske do Krka: Ivan Volarić – Piturić“

Povodom Dana Opštine Kotor JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje izložbu pod nazivom: Od Boke kotorske do Krka: Ivan Volarić – Piturić. Izložba, čiji su autori Radojka Abramović, mr. Marija Mihaliček i Zorica Čubrović, bit će otvorena u četvrtak, 28. novembra ,u Galeriji Pomorskog muzeja, s početkom u 19 sati.
Na otvaranju će govoriti direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Andro Radulović i Radojka Abramović, muzejska savjetnica. Izložbu će otvoriti Željko Aprcović, predsjednik Opštine Kotor. Izložba je zajednički projekat dvije institucije JU Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu Grada Krka, kojom je na Krku 06. oktobra 2019. u galeriji Decumanus predstavljen opus radova Ivana Volarića Piturića s prostora Boke kotorske.
Izložba je organizirana u znak obilježavanja 448. godišnjice Lepantske bitke (1571.) jednog od najznačajnijih događaja u povijesti pomorstva Mediterana, u kojoj su sudjelovale kotorska galija Sveti Tripun i krčka galija Uskrsli Krist. Centar za kulturu Grada Krka je 2018. godine kotorskoj publici u Galeriji Solidarnosti predstavio izložbu prvog dijela radova Ivana Volarića Piturića s područja Krka i Dubrovnika pod nazivom: Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić.
Porast plastičnog otpada ugrožava Jadran

Jadranu prijete sve veće količine plastičnog otpada i mikroplastike, sustav zbrinjavanja pun je nedostataka, a razni polimeri u kombinaciji s aditivima i toksinima prijetnja su zdravlju ljudi i okoliša, zaključili su sudionici okrugloga stola održanog u utorak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Znanstvenici i stručnjaci okupili su na okruglom stolu pod nazivom “Ranjivost Jadranskog mora i priobalja djelovanjem polimera” kako bi upozorili na širinu problema i moguća rješenja.
Okrugli stol organiziralo je Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU-a pod vodstvom akademika Gorana Durna, a moderirala Sanja Kalambura, pročelnica Sekcije za gospodarenje otpadom koja djeluje u sklopu toga znanstvenog vijeća HAZU.
Rješenja samo u zajedničkoj saradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike
Raspravi su svojim izlaganjima pridonijeli Aleksandra Anić Vučinić, Vlado Cuculić, Gordana Pehnec Pavlović, Robert Kakarigi, Dijana Varlec i Dragica Bagarić.
Istaknuto je da otpadnu plastiku u Jadransko more donose rijeke i morske struje, odbacuje se s turističkih brodica, komercijalnih brodova i kruzera, s ribarica i ribogojiliša, a donosi ju i vjetar s divljih odlagališta i prevrnutih kontejnera.
U raspravi su iznesena moguća rješenja boljega gospodarenja tom vrstom otpada, te istaknuto da, loš sustav gospodarenja otpadom koji ne poznaje granice, u zemljama koje izlaze na Jadransko more stvara nemjerljive probleme onečišćenja i čini Jadransko more još ranjivijim. Sudionici su upozorili na visoku razinu onečišćenja mora i priobalja te izvijestili o aktivnostima koje se trenutačno provode u Republici Hrvatskoj kako bi se situacija popravila.
Rečeno je da su polimerni materijali istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva te u svakodnevnom životu, a ocjena sudionika je i da sustav pravovremenog sprječavanja nastanka te vrste otpada i njegova održivoga zbrinjavanja nije dobro organiziran.
Istaknuto je kako Europska unija, suočena s problemom golemih količina nezbrinute otpadne plastike, nastoji zakonodavnim okvirima pomoći rješavanju ovoga problema. Nova EU legislativa tako zahtijeva promjenu u načinu poslovanja, ali i navika potrošača, pa je postavila ciljeve državama članicama i industrija, a europska strategija kao temelj predlaže kružno gospodarstvo. U tom pristupu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem, a razvijaju se i promiču zamjenski materijali koji bi u konačnici mogli biti održiviji.
Istovremeno, to zahtijeva promjenu načina poslovanja tvrtki kao i navika potrošača, a moguća rješenja, zaključili su sudionici, naziru se samo u zajedničkoj suradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike od proizvodnje preko uporabe do odvojenoga prikupljanja.
Upozoreno je i na utjecaj mikroplastike na jadranski okoliš gdje se, zbog različite gustoće pojedinih vrsta polimera, čestice mikroplastike raspoređuju u slojevima od površine pa sve do njihove najveće akumulacije u sedimentima dna.
Zaključeno je da treba provesti daljnja istraživanja o utjecaju polimera, aditiva i apsorbiranih toksina na organizme jadranskoga pelagijala uključujući plankton i nekton, a posebno utjecaj na organizme koji žive pri ili u samom morskom dnu.To je, rečeno je, velik izazov za sve zemlje s izlazom na more pa tako i za Hrvatsku koja prilagodbom i strateškim planiranjem treba stvoriti preduvjete za zatvaranje životnoga vijeka plastike bez neželjenih akumulacija u prirodi.
Sažetke predavanja, rasprave i zaključaka s okruglog stola sudionici će proslijediti vladinim, znanstvenim i gospodarskim institucijama te građanstvu, stoji u saopštenju.
Snažan potres pogodio Grčku

Snažan potres jačine šest stepeni Rihtera pogodio je jutros Grčku, javlja EMSC. Za sada nema informacija o eventualnim žrtvama i šteti.
Epicentar potresa bio je u moru kod Krita.
Predsjednik grčkog seizmološkog zavoda i profesor geologije Eftimios Lekas je rekao da je zemljotres imao veliku žarišnu dubinu i istakao da zbog toga ne bi trebalo da dođe do naknadnih potresa.
“To što je na velikoj dubini je činjenica koja bi trebalo da nas umiri, jer poslije toga ne bi trebalo da bude većeg broja naknadnih potresa, tako da nema razloga za zabrinutost”, rekao je Lekas, dodajući da ovaj potres nije povezan sa smrtonosnim zemljotresom koji je u utorak pogodio Albaniju i Bosnu.
Podrhtavanje tla osjetilo se širom Peloponeza i Atike, javljaju lokalni mediji, ali i u Turskoj, Egiptu, Italiji i Libiji.
Za sada nema informacija o eventualnoj šteti.
Zgrade na Kritu i univerziteti evakuisani su rano jutros. Prema prvim informacijama sa terena, zemljotres je bio snažan i osjetio se se širom Grčke. Za sada, međutim, još nema preciznih informacijama o tome koliko je podrhtavanje tla trajalo.
Grci su u strahu od novih zemljotresa koji bi, kako se pribojavaju, nakon Krita mogli da pogode i kopno, ali i Tursku i Italiju, prenose lokalni mediji.
Realizovan projekat: „Turisiticka valorizacija kulturnog i prirodnog naslijeđa na lokalitetu Savinske dubrave“

Turistička organizacija Herceg Novi je u okviru Javnog poziva, Mjere IA- Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, raspisan od strane Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma dobila sredstva u iznosu od 7,800€ za realizaciju projekta kojim se obogaćuje turistička ponuda uvođenjem novih sadržaja namjenjenih turistima i građanima. Tim povodom je realizovan projekat: „Turisitička valorizacija kulturnog i prirodnog naslijeđa na lokalitetu Savinske dubrave“ čime je ovaj predio obogaćen novim parkovskim mobilijarem i to info tablama, znakovnom signalizacijom, klupama i kantama za otpatke duž pješačkih staza. Navedeni mobilijar i sve table su ambijentalno uklopljene u sredinu, tako da je ovaj lokalitet preusmjeren na rekreaciju, šetnju i odmor u prirodi.
Osim realizovanih aktivnosti, Turistička organizacija Herceg Novi priprema printanje promo materijala za Savinsku dubravu kao i organizaciju edukativne ture kako bi efekte i ostvarene rezultate približila krajnjim korisnicima.

Obzirom da je Savinska dubrava zaštićeno prirodno dobro od 2015 godine, cilj ovog projekta je omogućavanje kvalitetnog boravka u prirodi kao i razvoj informativnih, edukativnih, i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Tako je prilikom realizacije ovog projekta postavljeno ukupno 10 klupa, 10 kanti za otpatke, 8 smjerokaza i 4 info table na svakom od ulaza u Savinsku dubravu.

Iako je u planu bilo fazno uređenje Savinske dubrave i nastavak ovog projekta preko IPA fondova (krčenje i čišćenje šume, uređenje vidikovaca, postavke igrališta za djecu i zaštita ornitofaune), uvidom u vlasničku dokumentaciju došlo se do saznanja da je Savinska dubrava najvećim djelom u privatnom vlasništvu, te je na taj način onemogućeno njeno dalje uređenje.
Hotel Regent Porto Montenegro dobitnik nagrade “Najbolji marina hotel” na svijetu

Hotel Regent Porto Montenegro dobitnik je nagrade “Najbolji marina hotel” na svijetu, po
mišljenju uredničkog tima prestižnog ruskog Prime Traveller magazina.
“Čast je primiti ovu nagradu u ime zaposlenih i menadžmenta hotela Regent ovdje u istorijskom zdanju “Dom Smirnova” u centru Moskve. Ona dolazi kao kruna i potvrda visoko kvalitetne usluge koja se njeguje u hotelu Regent, a koja objedinjava tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo sa međunarodnim postulatima vrhunskog hotelijerstva, izuzetnog nautičkog dizajna i prefinjene arhitekture” – izjavila je ovom prilikom Elena Ljiljanić, Senior
PR & Marketing menadžer hotela Regent.
Dodjela nagrada se ove godine vrši po četvrti put kao rezultat zajedničke inicijative Prime Traveller magazine i Prime Concept konsijerž agencije. Prime Traveller magazin je mjesečni luksuzni magazin na čijim stranicama se nalaze članci o najboljim svjetskim hotelima i koji se smatra trendseterom u luksuznom turizmu te otkriva nove destinacije svojim čitaocima.

Tiraž magazina je 45.000 i distribuiran je privatnim klubovima, ambasadama, VIP ložama aerodromima, bankama te najboljim hotelima, restoranima i sportskim klubovima u Moskvi.
Prime Concept konsijerž agencija je ekskluzivan 24/7 klub koji nudi usluge organizacije luksuznih putovanja poslovnoj, kulturnoj i političkoj eliti Rusije. Žiri čine urednici Prime Traveller magazina, članovi Prime Concept kluba kao i vodeće ličnosti ruske privrede i šou
biznisa.
Vatrogasci iz Tivta krenuli na ispomoć kolegama u Albaniju
Werk u Tivtu

U okviru Novembarskih dana u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat , u srijedu 27. novembra u 18 sati biće održana promocija dopunjenog izdanja knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” autora Radojice Raša Pavićevića, najavili su iz Opštine.
Osim autora, o knjizi će govoriti profesor Arhitektonskog fakulteta, prof. dr Boris Ilijanić, Jovan Nikitović , urednik za kulturu u dnevnom listu „Pobjeda“ a prisutne će kroz promociju voditi sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti mr Dubravka Nikčević.
Promociju organizuje Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa izdavačem – dnevnim listom „Pobjeda“ i JU „Muzej i galerija Tivat“.
U Albaniji najmanje 21 osoba poginula, oko 600 zatražilo pomoć liječnika

Najmanje je 21 osoba poginula a oko 600 stanovnika je zatražilo pomoć liječnika u potresu koji je jučer pogodio Albaniju, priopćili su službeni izvori.
Najjači potres u Albaniji posljednjih desetljeća srušio je brojne zgrade i zatrpao pod njima stanovnike, a uslijedilo je još 250 potresa zbog kojih su brojni Albanci pobjegli iz domova na ulice.
Potres se osjetio u više zemalja, uključujući i južnu talijansku regiju Puglia.
Jedna je 30-godišnja žena spašena nakon 14-satne akcije, a dva sata prije policija je uklonila tijelo njezine osmogodišnje kćeri.
Tisuće ljudi sinoć je došlo provesti noć na nogometnom stadionu u Draču, na kojem je vojska postavila šatore.
Snažan potres pogodio je Albaniju 21. rujna prošle godine i oštetio oko 500 kuća, a u potresu 1979. godine porušen je sjever zemlje, ali nijedan od ta dva potresa nije nanio ljudske žrtve.
“Područja Drača i Thumanea su najteže pogođena. Radovi na spašavanju nastavljaju se u srušenim zgradama”, rekao je ministar obrane Olta Xhacka.
Italija, Francuska, Rumunjska, Turska, Grčka, Hrvatska, Crna Gora, Kosovo i Srbija poslale su 200 specijaliziranih vojnika, alate i timove pasa tragača kako bi pomogli u pružanju pomoći, rekao je Xhacka.