Kuzer “MSC Opera” na izlazu iz Kumborskog tjesnaca u Boki Kotorskoj zatražio je večeras preko Pomorskog operativnog centra Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore tzv. MEDICO intervenciju i pomoć – hitnu evakuaciju djeteta starosti 5 godina zbog bolesti.
Obaviješteni su svi državni organi – Sektor granične policije MUP; Operativno-komunikacioni centar, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, a turistički čamac ”Gracijana” i plovilo pilotske službe Luke Kotor su preuzeli dijete u pratnji brodskog doktora i roditelja i prevezli ga do luke Zelenika gdje ga je čekala ekipa ZHMP, agent brodara MSC i lučke vlasti.
Bolesno dijete je iskrcano sa broda u 22 sata, a 12 minuta kasnije stiglo je u luku Zelenika gdje je iskrcano u pratnji dva roditelja i još jednim djetetom.
O akciji medicinske evakuacije sa “MSC Opere” bila je obavijestena i obalna radio-stanica DUBROVNIK RADIO jer se evakuacija oboljelog putnika odvijala i u hrvatskim teritorijalnim vodama sjeverno od rta Oštro. Dubrovnik Radio je takodje ponudio pomoć, ali za time nije bilo potrebe jer su reagovale crnogorske službe uz prethodno dobijenu saglasnost hrvatskih organa.
Mapa
“MSC Opera” nastavila je svoje krstarenje Mediteranom i trenutno iz Boke plovi ka grčkoj luci Mikonos.
Ulcinjska Solana je danas proglašena močvarom od međunarodnog značaja i uvrštena na Ramsar svjetsku listu močvarnih područja, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Ranije su na ovu medjunarodnu listu upisani Nacionalni park Skadarsko jezero (1995) i Tivatska solila (2013).
Resorno ministarstvo je kandidovalo Ulcinjsku solanu za Ramsar, treće močvarno područje u Crnoj Gori, u julu ove godine. Tome je prethodila odluka Skupštine opštine Ulcinj o proglašenju Ulcinjske Solane parkom prirode.
“Ulcinjska Solana je jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, kao i stanište od globalnog značaja za boravak i gniježdenje vodenih ptica, te proglašenjem Solane – Parkom prirode, kao i Ramsar područjem, zaokružen je važan proces koji je Vlada Crne Gore preko Ministarstva održivog razvoja i turizma sprovela tokom protekle četiri godine”, konstatovano je u saopštenju.
Danas je Ramsarska lista najveća svjetska mreža zaštićenih područja, jer postoji više od 2.200 ramsarskih lokaliteta na teritoriji 170 Ramsar ugovornih strana širom svijeta, koje pokrivaju više od 2,1 miliona kvadratnih kilometara, podsjećaju iz Ministarstva održivog razvoja I turizma.
Američka obalska straža saopštila je danas da priprema plan kako da izvuče četiri južnokorejska člana posade zarobljena u teretnom brodu koji se prevrnuo kod obale američke države Džordžije.
Obalska straža je preko tvitera napisala da je to “spor, ali siguran proces” i da će spasioci doturiti hranu i šta je potrebno zarobljenim ljudima kroz rupu koju su probušili na prevrnutom brodu “Golden Rej”.
Poručnik Lojd Heflin rekao je za AP da su spasioci jutros stupili u kontakt sa zarobljenim članovima posade, više od 24 časa od kada se brod prevrnuo dok je napuštao luku u Bransviku, u Džordžiji.
Teretni brod “Golden Rej” prevrnuo se i zapalio u nedjelju kada je napuštao Bransvik sa više od 4.000 vozila.
Južnokorejsko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su četiri člana posade bila u prostoriji gdje se nalazi motor broda.
U saopštenju južnokorejskog ministarstva se navodi da je na brodu bilo 10 Južnokorejaca, 13 Filipinaca i jedan Amerikanac kada je Golden Rej počeo da se naginje i prevrće.
Američka obalska straža spasila je 20 ljudi, ali zbog požara i nestabilnosti prevrnutog plovila nijesu mogli da udu u dubinu broda.
Brod je u vlasništvu južnokorejske firme Hjundai Glovis koja prevozi automobile za proizvođače Hjundai, Kia i druge.
Proslavljeni crnogorski vaterpolista Mlađan Janović završio je dugogodišnju uspješnu igračku karijeru. Janović, koji je 2011. godine bio proglašen za najboljeg igrača Evrope, u izuzetno jakoj konkurenciji, odlučio je da se nakon 19 godina povuče iz vaterpola.
„Shvatio sam da je pravi trenutak nakon svega što sam prošao. Mogao sam da izdržim još godinu, ali osjetio sam zasićenje i odlučio da je došao kraj. Kada se osvrnem, iza sebe imam zaista bogatu karijeru, vrhunsku. Privilegovan sam zbog svega što sam prošao, a počastvovan što sam bio dio crnogorske reprezentacije. Nijesam naglo odlučio da završim karijeru. Razmišljao sam o tome i prošle godine, ali shvatio sam da je sada momenat. Ponosim se zlatom iz Malage, a ne bih olimpijsku medalju zamijenio ni za jednu koju sam osvojio. Ta olimpijska medalja je nešto za čime sigurno žalim, ali bilo je mnogo dobrih rezultata. Crna Gora je imala vrhunsku reprezentaciju. Ponosim se i što sam tokom karijere često igrao s bratom Nikolom. Igrati za reprezentaciju i predstavljati svoju državu, slušati himnu na velikim takmičenjima je ponos sam za sebe. To se ne može uporediti ni sa čim, poslije dođu medalje“, kazao je Janović na pres konferenciji u prostorijama Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore u Podgorici.
Mlađan je sa reprezentacijom Crne Gore bio prvak Evrope 2008. godine u Malagi, četiri godine kasnije u Ajndhovenu osvojio je srebrnu medalju na šampionatu Evrope, 2013. je bio srebrni na Svjetskom prvenstvu, dok je 2016. u Beogradu osvojio srebro na Evropskom prvenstvu. Ima dva zlata (Podgorica 2009 i Budimpešta 2018), srebro (Niš 2010) i bronzu (Dubai 2014) sa finalnih turnira Svjetske lige. Sa reprezentacijom Crne Gore je igrao polufinala na Olimpijskim igrama u Pekingu, Londonu i Riju.
„Želim da ostanem u vaterpolu, ali ne znam još u kojoj funkciji. Ja sam Kotoranin, u Primorac sam ponikao i naravno da sam tu da pomognem, ako sam potreban“, kaže Janović koji vjeruje da će Crna Gora uspjeti da se plasira na Olimpijske igre naredne godine.
„Mislim da imamo kvalitet da se plasiramo na Olimpijske igre. Potrebno je mnogo rada, a fali nam i iskustva s obzirom na to da je ekipa sve mlađa. Neće biti lako, ali vjerujem da ćemo doći do Tokija, imamo još dvije šanse za to“, zaključio je Janović.
Karijeru je počeo u kotorskom Primorcu, a 2002. je osvojio Kup SCG. Nakon toga je igrao za Marsej gdje je za četiri sezone osvojio po četiri titule prvaka i Kupa, a igrao je još za Savonu (dva puta prvak LEN kupa), Pro Reko (osvajač prvenstva i Kupa Italija), Galatasaraj (osvajač prvenstva i Kupa Turske), Olimpijakos (prvak Grčke), a posljednje dvije godine karijere proveo je u italijanskoj Breši.
Mlađan-Janović
Sa reprezentacijom Srbije i Crne Gore je 2002. godine osvojio bronzanu medalju u Svjetskoj ligi u Njujorku, dok je bio u sastavu iste reprezentacije 2003. godine kada je osvojena bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Barseloni.
Predsjednik Upravnog odbora (UO) Vaterpolo plivačkog saveza, Dejan Bajić zahvalio se Janoviću na svemu što je uradio za crnogorski vaterpolo i sport uopšte.
„Smatram da se radi o sjajnom sportisti i čovjeku. Reprezentacija sa njim ili bez njega nije ista. To je prirodni tok, stariji odlaze, a mlađi dolaze. Nadam se da će se uskoro pojaviti neki novi Mlađan Janović. Strategija saveza je da svi bivši asovi budu angažovani u njegovom radu. Miloš Ščepanović i Predrag Jokić su već angažovani u stručnim štabovima mlađih kategorija. Razgovaraćemo i sa Janovićem, vjerujem da ćemo naći načina da i on bude uključen“, kazao je Bajić.
Gradnja prve dionice autoputa Bar-Boljare trebalo bi da bude završena do septembra naredne godine, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković i dodao da se radovi izvode po najvišim evropskim i svjetskim standardima.
“Zadovoljni smo dinamikom. Na osnovu dosadašnjih rezultata, očekujemo da svi radovi konačno budu gotovi do septembra iduće godine i da prvi automobili krenu autoputem od Podgorice prema Kolašinu i dalje”, rekao je Nurković radiju Antena M.
On je kazao da je tolerancija na nultom nivou što se tiče kvaliteta i dodao da se radovi izvode po najvišim evropskim i svjetskim standardima.
“Imamo više nivoa kontrole i tu je, prije svega, međunarodni nadzor, zatim Monteput kao upravljač projektom i Komisija za tehnički prijem radova.
Dakle, na svim nivoima se kontroliše svaki kubik ugrađenog betona, svaki metar puta, a sada i prvi metri asfalta koji će se detaljno analizirati i ocijeniti – da li je u skladu sa zahtjevima najviših evropskih standarda”, rekao je Nurković.
Na prvoj dionici autoputa, koji će spojiti crnogorsko primorje sa sjevernom državnom granicom, postavljeni su prošle sedmice prvi metri asfalta.
Više puta je i sa pojedinih domaćih i međunarodnih adresa Crnoj Gori zamjerano što je za izgradnju autoputa, kao najveći državni projekat, odabrala kineske partnere. Međutim, američki senator Lindsey Graham, koji je predvodio delegaciju američkog Kongresa, rekao je da se Crnoj Gori u tom smislu ne može ništa zamjeriti jer je prihvatila najbolje uslove, a da je odgovornost evropskih i američkih partnera što nijesu bili konkurentniji.
Nurković smatra da je to realna i poštena ocjena.
“Nedavno sam boravio u Londonu i tamo sam imao susrete sa nekoliko britanskih kompanija koje su zainteresovane za drugu i treću dionice autoputa. Jasno sam podvukao da će postupak u nastavku radova biti transparentan i dostupan svim potencijalnim izvođačima, ali na bazi konkurencije”, rekao je Nurković.
On je kazao da niko neće biti privilegovan.
“Ne možemo odabrati nekoga, bilo da se radi o evropskoj ili kineskoj kompaniji, ako nije konkurentan sa cijenama, rokovima i kvalitetom”, zaključio je Nurković.
Pobjednik 8. Bokeškog triatlona, koji je održan u nedjelju u Perastu, u Sprint triatlon disciplini (750 m plivanja, 20 km biciklizma i 5 km trčanja) je Jakša Diklić iz kluba “Dubrovnik”.
Drugo mjesto pripalo je Luki Ćupiću iz triatlon kluba “Herceg Novi”,a treći je Dušan Milošević iz ekipe “Podgorice”.
Kod dama najbolja je bila Jelena Tomašević iz kluba “X” Herceg Novi, druga Žana Pavićević iz “Podgorice” i treća Holanđanka Ester Rohjuzen”, saopštio je našem radiju, u ime organizatora Dragan Jovanović, član triatlon kluba “Kotor”.
“Učestvovalo je nešto više od 100 takmičara,bilo je nekih petnaestak odustajanja,ali je sve proteklo u najboljem redu i bez povreda.
Glavni cilj je postignut,a to je animiranje mlađih za ovaj sport”,dodao je Jovanović.
On je zahvalio svim ljudima dobre volje na pomoći u organizaciji, mještanima Perasta i volonterima NVO Naša akcija.
Održavanje takmičenja podržali su Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, hotel Splendid, konoba Konte, picerija Bonita, cafe barovi Bandiera i Karampana, restoran Armonia, Suplement Store i Sipa Uno Montenegro.
Zvanično otvaranje Hercegnovskog strip festivala započelo je prošlog vikenda uz ritam koji je ovoj sjajnoj priči dala Mjesna muzika Đenović, uz poruke i dobre želje predsjednika hercegnovske opštine Stevana Katića, ambasadora Italije u Crnoj Gori Luke Zeliolija i Lazara Sredanovića, autora legendarnog balkanskog strip junaka Dikana. Na Belavisti su kako se i očekivalo bili organizatori, učesnici, brojna publika.
Čast da otvori festival ukazana je jednom od najpoznatijih crtača sa naših prostora, autoru čuvenog stripa „Dikan“ koji je 50 godina izlazio u „Politikinom zabavniku“- Lazu Sredanoviću:
”U Herceg Novom sam doživio prvi susret sa stripom, napravio prvu tablu i najveći broj tabli tokom 50 godina koliko sam crtao u „Politikinom zabavniku“. Počašćen sam što Herceg Novi to nije zaboavio i što je tako i obilježeno 50 godina moga rada. Pozdravljam sve i svečano otvaram 13. HSF”, poručio je Sredanović.
Ambasador Zelioli ocijenio je da je HSF već „nadaleko poznata manifestacija“ a zatim dodao:
”Za ambasadu Republike Italije i za mene lično strip je jako važan način umjetničkog sporazumjevanja kojeg tvori složeni svijet izdavačkih kuća, crtača i pisaca. Posebnu mi radost pričinjava što sam predstavnik jedne zemlje, bogate i na ovom polju. Dovoljno je spomenutri jednu izdavačku kuću poput Bonelija ili junaka poput Zagora ili Teksa Vilera, poznate i prodavane i u Crnoj Gori. HSF je festival velikog interesovanja upravo zbog uvažavanja i boljeg razumjevanja ovog kulturnog nasljeđa. Izražavam veliku radost što smo i ove godine podržali HSF zajedno sa ostalim sponzorima a među njima bih posebno izdvojio italijansku kompaniju Picaroti angažovanu na izgradnji Portonovog”.
Predsednik hercegnovske opštine Stevan Katić istakao je da je HSF manifestacija koja pravi krupne korake sa svijetom.
”Događaj je nastao zahvaljujući ljubavi i entuzijazmu nekoliko naših sugrađana a postao je najvažnija svetkovina stripa u regionu, nezaobilazan za najveća imena devete umjetnosti, festival čiji razvoj ne prestaje a ideja za unapređenje ne nedostaje. HSF kao prva i jedina manifestacija ovog tipa ima stalnu podršku Opštine Herceg Novi, a drago nam je da se kvalitet prepoznao i kod drugih partnera među kojima ambasada italije zauzima veoma važno mjesto”, kazao je Katić.
HFS
U galerijama „Josip Bepo Benković“ i „Sue Ryder“ otvorene su zanimljive izložbe, a na tvrđavi Forte Mare nastupile su grupe Rodeo clown, Gotam vilans i Kupllung.
Ovogodišnji HSF počeo je i prije zvaničnog otvaranja, već od petka ujutro predavanjem u Osnovnoj školi ”Dašo Pavičić”. Sa osnovcima su o stripu Dikan i crnogorskom stripu razgovarali stvaraoci: Sredanović, Sitar, Vesović, Rakojević.
Prema riječima jednog od organizatora, Jovana Subotića do 11. septembra čekaju nas susreti sa 12 specijalnih gostiju HSF i još oko 40 „povratnika“ na ovaj festival, brojni i različiti programi koji će se odvijati na gradskim trgovima, plažama, u kafićima i restoranima.
Ponedeljak, 09. septembar
10:00 – 18:00 Restaurant Yachting club, Šetalište
– Berza stripa
– Crtanje na majicama
– Crtanje za fanove
– Plaža i morske aktivnosti
22:00 – 01:00 Kafe Pivnica, Šetalište
– HSF žurka – koncert Light under the black mountain
Predstavnici svih zemalja učesnica 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju koje se održava u Tivtu od 6. do 11. septembra danas su na platou ispred zgrade Jedriličarskog kluba “Delfin” zasadili sadnice rogača i tamarisa u znak prijateljstva među zemljama učesnicama čime je prvenstvo dobilo i ekološku dimenziju.
Prethodno je predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, primio je predstavnike delegacija zemalja učesnica.
Na prijemu koji je organizovao Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, predsjednik je poželio dobrodošlicu svim jedirličarima i izrazio nadu da će se Tivat, organizacijom manifestacija poput prvenstva u jedrenju, ubuduće prepoznavati ne samo kao turistička destinacija već i kao sportska destinacija.
Zajednička fotografija foto SO Tivat i M. Đuričić
„Biti na mapi Evrope prepoznat kao destinacija za jedrenje, predstavlja čast i zadovoljstvo ali i obavezu. Obavezu prema djeci prvenstveno, mladima i ulaganje u razvoj ovog veoma zahtjevnog sporta.Naš grad prepoznao je potrebu mladih za razvojem ovog sporta i već čitav niz godina unazad naša podrška je sve veća.Podrška i ulaganje u ovaj sport je ulaganje u djecu, mlade njihov razvoj , zdrav život, dakle budućnost.Ovo prvenstvo je pokazalo dobru organizaciju ali i altruizam, prvenstveno organizatora, institucija i svakog građanina, da uspije i da se svi dobro osjećaju. Velika obaveza je pred nama a to je već od sjutra pripreme za Evropsko prvenstvo, čiji domaćin je Tivat.U saradnji sa YK Delfinom, Jedriličaskim savezom Ministarstvom sporta i mladih, nadam se da će biti još uspješnije organizovano od Balkanskog jer smo pioniri u organizaciji kada je ova sportska disciplina u pitanju“, rekao je predsjednik Kusovac.
Prijemu su prisustvovali Telis Adamopulos, potpredsjednik grčkog jedriličarskog saveza, Takis Nikiforidis, selektro nacionalnog olimpijskog tima Grče i sudija na 52. prvenstvu, Lyubena Nacheva, sekretarka jedriličarske federacije Bugarske, Dan Mitici, međunarodni sudija saveza jedriličara Rumunije i predsjednik žirija Balkanskog prvenstva, Svetislav Sviracevic, predsjednik jedriličarskog saveza Srbije, Alican Selcik, trener saveza Turske, Bilgehan, trener JK Istanbul, Zlatko Jakelić, potpredsjednik Internacionalne Laser asocijacije evropske regije i Race Officer 52. Prvenstva, Predrag Vukčević, predsjednik Jediličarskog saveza Crne Gore i crnogorskog šampionata, te Ilko Klakor, selektor crnogorskog jedriličarskog tima, trener u JK Delfin i menadžer Prvenstva.
Sadnja foto SO Tivat i M. Đuričić
Gosti su zahvalili predsjedniku Kusovcu na gostoprimstvu i uspješnoj organizaciji Prvenstva ali i podršci koju jedrenje ima u Tivtu.
Sa akcije sadnje foto SO Tivat i M. Đuričić
Na prvom velikom međunarodnom takmičenju u istoriji Crne Gore u oblasti jedrenja, učestvuje više od 250 takmičara iz država članica Balkanskog jedriličarskog saveza (Bugarska, Grčka, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Crna Gora) i okolnih zemalja a učestvuju i jedriličari iz Kanade.
Godinama unazad tunel Mogren je bez adekvatne rasvjete što utiče da je nebezbjedan za dnevnu i noćnu vožnju. Upravo na ovih 200 metara mraka neophodno je da vozači otvore četvoro ociju i budu maksimalno skocentrisani na vožnju.
Na magistralnom putu Budva-Tivat nalazi se tunel Mogen u dužini od 185 metara u potpunom je mraku i bez obilježja. Pojacana frekvencija saobracaja na ovoj dionici narucito je izražena tokom ljetnjeg perioda.
Kako su iz Direkcije za saobraćaj kazali TV Budva, ovaj problem neće biti uskoro riješen, stoga apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da povećaju oprez.
Hercegnovski plivački vaterpolo klub Jadran Carine realizovao je, od 6. do 8. septembra, projekta regionalne saradnje, “Western Balkans Water Polo Cup” za vaterpoliste 2006/2007 godište, zajedno sa VK Vojvodina, PK Skopje i VK Banja Luka koji je podržao Fond za Zapadni Balkan. Održane su aktivnosti predviđene projektom – predavanja za mlade vaterpolo ekipe, treninzi i utakmice. Dječacima je predavanje o zdravom sportskom načinu života održao doktor Vladimir Dedović.
Diplome su učesnicima na kraju takmičenja dodijelili Ksenija Vukmirović ispred Fonda za Zapadni Balkan, ispred Jadrana direktor kluba Miloš Mračević, Vladimir Gojković i trener Petar Radanović.
Jadranovom realizacijom projekta ostvaren je glavni cilj – povezivanje mladih vaterpolo klubova radi sticanja iskustva i znanja, koji će mladim igračima neprocjenjivo značiti i promocija vaterpola među najmlađima.
Takođe, uspostavljanje i razvoj regionalne saradnje koja je, prije svega, usmjerena na one najmlađe koji su nosioci budućnosti.
Predavanje
Podsjećamo, direktor plivačkog vaterpolo kluba Jadran Carine Miloš Mračević i direktor Fonda za Zapadni Balkan Gjergj Murra potpisali su 23. maja, u Tirani, Ugovor o donaciji Fonda. Time je podržana ideja Jadrana za povezivanje četiri kluba iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Potpisivanjem ugovora Jadran je postao jedan od ambasadora misije Fonda za Zapadni Balkan, namjenjen uspostavljanju i razvoju regionalne saradnje među ljudima i institucijama. Uz sportske uspjehe, doprinosi i društvenom razvoju lokalne zajednice.
